Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt ažuriranih dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem temeljem obveza iz čl. 8, čl. 9. i čl. 10. Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008 56 EZ

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DALIBOR BARBALIĆ   Predlažem obradu teme: Kako zaštititi obalni pojas koji čine male šljunčane plaže ili stjenovita obala koji u većini slučajeva koristi lokalno stanovništvo i ljubitelji netaknute prirode od nepotrebnog nasipavanja pravdajući isto ( uglavnom političarima trenutno na vlasti) potrebom rasta i širenja obalnih površina (ugostiteljstvo, zabava, itd.) poradi porasta turističkih aktivnosti ? Primljeno na znanje Suglasni smo da se radi o važnoj temi, no njena obrada nije predviđena u propisanom sadržaju izrađivanog dokumenta. Tema zauzeća obalne crte, njene prenamjene i izgradnje među središnjim je tema sektora planiranja i upravljanja prostorom, obrađena u okviru relevantnih dokumenata. Strategijom prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN106/17), u analizi stanja i procesa u prostoru, među danas značajnim posljedicama razvojnih pritisaka, koji utječu na fizičke, biološke, gospodarske i socijalne procese, izdvojeni su i pretjerana gradnja u obalnom području i nekontrolirano širenje gradnje duž obalne crte; uzurpiranje područja pomorskog dobra i javnog obalnoga pojasa; gubitak cjelovitosti i kvalitete obalnog krajolika. Među prioritetima i strateškim usmjerenjima prostornog razvoja istaknut je i održivi razvoj i korištenje obalnog područja kroz integralno upravljanje obalnim područjem. Također je pod strateškim usmjerenjem odmjerenog korištenja prostora istaknuto da „postojeće standarde zaštite obalnog područja treba zadržati te ih na temelju praćenja stanja u prostoru revidirati u smislu postroženja uvjeta za određivanje građevinskih područja te ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja. Nužno je osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju pomorskog dobra“. Također se ističe da „Porast urbaniziranosti morske obale treba sustavno regulirati učinkovitijom kontrolom provođenja prostornih i urbanističkih planova te provođenjem mjera za očuvanje obalnog i otočnog područja od neprimjerene gradnje i osiguravanje slobodnog pristupa obali za sve.“ Operativna implementacija ovih smjernica provodi se kroz prostorne planove. Na operativnoj razini, temom očuvanja obale od devastacije neprimjerenim intervencijama bave se i tijela nadležna za upravljanje pomorskim dobrom, a zainteresirana javnost važan je partner u zaštiti tog vrijednog prostora (vidi npr. https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/)
2 INA Industrija nafte d.d. 3.3.8 Vađenje neživih resursa, 3.3.8.1.Vađenje nafte i plina, uključujući infrastrukturu Umjesto vađenje predlažemo u dokumentu koristiti izraz – EKSPLOATACIJA UGLJIKOVODIKA kao i u ostalim zakonima. Predlažemo iza riječi „eksploatacijskih polja“ dodati još riječ ugljikovodika. Predlažemo zbog jednoznačnosti koristiti svugdje u Strategiji izraz EKSPLOATACIJSKI ODOBALNI OBJEKAT umjesto „platforma“ sukladno Zakon o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika ( NN 78/2015). Trenutno se eksploatacija ugljikovodika vrši u sjevernom Jadranu (Slika 3.106), u visini Istre, na tri eksploatacijska polja ugljikovodika (Izabela, Sjeverni Jadran i Marica), s 19 plinskih eksploatacijskih i jednom kompresorskim odobalnim objektom, na 51 eksploatacijskoj bušotini. Sve postojeće platforme su fiksne platforme rešetkaste konstrukcije oslonjene na morsko dno (Slika 3.107), izvedene s jednom, tri ili četiri „noge..... U djelu gdje se navode pravni propisi nedostaje ZAKON O SIGURNOSTI PRI ODODBALNOM ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI Prihvaćen Uvaženo i korigirano. U tablici 3.1, u kojoj su specificirane teme koje prema Prilogu III Direktive trebaju biti obrađene, napravljena je poveznica između direktivom zadanog naslova „Vađenje nafte i plina, uključujući infrastrukturu“ i predloženog izraza Eksploatacija ugljikovodika koji je definiran RH zakonima. Svuda drugdje u tekstu je korišten predloženi izraz. Termin „platforma“ svuda je zamijenjen s eksploatacijski odobalni objekt.
3 INA Industrija nafte d.d. 4.2 Fizički pritisci, 4.2.1.Fizička oštećenja morskog dna (D6) U dijelu teksta gdje se spominje postavljanjem „postrojenja za naftne bušotine“ predlažemo koristiti „EKSPLOATACIJSKOG ODOBALNOG OBJEKTA“ te izbjegavati izraz naftne bušotine jer trenutno su sve plinske eksploatacijske bušotine u Jadranu. Predlažemo da tekst glasi; „Osim litoralizacije obale, do gubitka prirodnog morskog dna može doći i u područjima priobalnog i otvorenog mora. Tako se gradnjom luka ili lučica trajno gubi dio morskog dna. Trajno sidrenje različitih objekata poput kaveza za uzgoj riba može dovesti do gubitka prirodnog morskog dna u priobalnom moru. Prirodno morsko dno može se izgubiti ekstrakcijom materijala s dna ili odlaganjem različitog materijala na morsko dno. Na području otvorenog mora do trajnog gubitka prirodnog morskog dna dolazi postavljanjem eksploatacijskih odobalnih objekata, neposredno uz ušće bušotine i „noge“ eksploatacijskih odobalnih objekata. Prihvaćen Izmjena teksta je usvojena.
4 INA Industrija nafte d.d. 4.3 Pritisci hranjivim i opasnim tvarima, otpadom i bukom, 4.3.2. Onečišćenje opasnim tvarima u okolišu (D8) 3.3. Znatna akutna onečišćenja – D8C3 U djelu gdje se spominju „platforme“ odnosno eksploatacijski odobalni objekti mišljenja smo da ako nisu utvrđena veća akutna onečišćenja od strane odobalnih objekata onda bi se u tekstu taj dio koji se odnosi na odobalne objekte trebao brisati. Mišljenja smo kako ovaj dio teksta je kontradiktoran s obzirom da se dalje u tekstu navodi kako nisu zabilježena veća onečišćenja. Nije prihvaćen Istina je da nisu zabilježena veća onečišćenja i ovaj se kriterij ne koristi za procjenu DSO (dobrog stanja okoliša), ali smatramo da se platforme u ovom dijelu teksta moraju spomenuti jer su kao i brodovi potencijalni izvor akutnog onečišćenja (njihove su aktivnosti navedene u tablici 2. ODMS (Pritisci i utjecaji) pod Fizičko oštećenje okoliša te Onečišćenje opasnim tvarima)