Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Dobrić PRAVILNIK Vremenik pisanih provjera ukinuiti i dozvoliti AUTONOMIJU učiteljima. Učiteljima osigurati AUTONOMIJU u donošenju odluke pisane provjere uz pravovremenu(tjedan ranije) obavijest učenicima i roditeljima kroz e-dnevnik. Termin informacija za sve učitelje i nastavnike koji se održava godinama u većini škola unijeti kao tjedno zaduženje od 1. sat. Zabraniti informativne razgovore s roditeljima tri tjedna prije završetka nastavne godine radi zaustavljanja mobinga od roditelja koji sustavno koriste postojeću situaciju. Definirati precizno obaveze i prava učenika. Molim napisati novi pravilnik primjeren Školi za život i učenicima 21. stoljeća. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
2 Dijana Mišević PRAVILNIK Nepotrebno je izrađivati vremenik pisanih provjera za cijelo polugodište. Općenito smatram da vremenik treba ukinuti, ali ako već mora ostati puno je praktičnija izrada vremenika na mjesečnoj razini,ali bez suglasnosti čitavog RV-a.Jednostavno svaki nastavnik upise ispite za svoj predmet (ako ih planira) na kraju mjeseca i rijesena stvar. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
3 Andrea Pandurić PRAVILNIK Poštovani, zanima me kamo je nestao članak o pravima i obvezama ravnatelja, jer ga ja u ovom prijedlogu ne vidim. A nigdje ne piše da se taj članak briše. Hvala Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak 16 koji govori o Pravima i obavezama ravnatelja ostao je nepromijenjen stoga se ne navodi u Izmjenama. Možete ga pročitati na ovoj poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html
4 Ivana Valjak Ilić PRAVILNIK Pravilnikom bi se moralo ukinuti okvirni vremenik pisanih provjera jer vremenik u sadašnjem obliku ni na koji način ne podupire tematsko planiranje nastava, a niti samoregulirano učenje. Štoviše, potiče učenje za datum, a ne za znanje i nikako se ne uklapa u odgojno-obrazovni proces kojemu je u središtu osoba učenika i koji učenike i učenice želi naučiti preuzimanju odgovornosti za vlastito učenje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
5 Ivana Valjak Ilić PRAVILNIK Pravilnik bi trebalo prilagoditi obrazovnim ciklusima, uvažavajući razlike i potrebe učenika i učenica u dobi od 7 i u dobi od 18 godina. Pravilnik mora u obzir uzeti razlike razredne nastave, predmetne nastave te nastave u srednjim školama svih profila, od gimnazija, preko strukovnih do umjetničkih, želi li se učenike i učenice doista staviti u središte odgojno-obrazovnog procesa. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
6 Ivana Žderić PRAVILNIK Smatram da nema smisla pisati pravilnik o izmjenama i dopuni postojećeg pravilnika. Bilo bi jednostavnije uvesti novi pravilnik. Po meni, novi pravilnik bi trebao i razlučiti razine obrazovanja, jer načini, postupci i elementi vrednovanja nisu isti u razrednoj, predmetnoj i srednjoškolskoj nastavi. Trebalo bi i rješiti pitanje okvirnog vremenika pisanih provjera, odnosno ako ga zadržimo kao dokument, dozvoliti da on zaista bude okviran i da predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima može mijenjati datume provjera. Trebalo bi ukinuti zaključivanje ocjena, odnosno ostaviti kao zaključnu ocjenu ocjenu iz e-dnevnika zaokruženu na dvije decimale. Prema istom principu odrediti opći uspjeh. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima
7 Vanja Miškić Srb PRAVILNIK Treba pisati da se briše čl. 4. i da dosadašnji čl. 5. postaje čl. 4 pa tako i za sve ostale. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
8 Andrea Pandurić PRAVILNIK Poštovani, moja prva zamjerka jest, da ovakav način prijedloga izmjena pravilnika nije u redu, jer nismo svi pravnici i jako je teško pratiti što se sve mijenja. Paralelno čitam stari pravilnik na papiru i ovaj prijedlog na računalu, pa gledam svako slovo, svaku riječ i baš bude naporno snaći se. Mislim da vam to nije nikako ok. Moj je prijdlog da ubuduće odmah napišete cijeli pravilnik s izmjenama, a ne kao do sad u stavku 3 članka 2 izbacuje se ... Hvala Srdačn pozdrav, A. Pandurić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima.
9 Nataša Jurić Stanković PRAVILNIK 1. Okvirni vremenik pisanih provjera ne treba ukidati, ali on treba zaista biti „okvirni“, tj. samo smjernica i informacija učenicima i roditeljima koja je podložna promjenama i to bez nepotrebnog usuglašavanja s razrednikom i stručnom službom (trebalo bi ih samo obavijestiti). 2. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje moglo bi ponekad biti izraženo i brojčanom ocjenom. Ili – zaključna ocjena ne mora proizlaziti samo iz brojčanih ocjena. Pri tome bi bilo potrebno ukinuti prosječnu ocjenu iz predmeta u e-dnevniku koja često zbunjuje učenike i roditelje, a učiteljima oduzima autonomiju u zaključnom ocjenjivanju prema donesenim mjerilima vrednovanja. 3. Predlažem da se stavak 2. članka 8. izmijeni jer učitelj treba samostalno odlučivati o mogućnosti pisanja ponovljene pisane provjere znanja te je može naknadno najaviti u okvirnom vremeniku. Uz to, nije jasno tko ponavlja pisanu provjeru znanja: učenici ocijenjeni negativnom ocjenom, oni koji nisu zadovoljni svojim postignućem ili oni za koje učitelj odredi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
10 Ljiljana Marinjak PRAVILNIK Načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja ne bi tebali biti isti za osnovnu (razrednu i predmetnu nastavu) i srednju školu, stoga i ovaj pravilnik kao takav. Isti pravilnik za učenike od 7 do 18 godina? Predlažem razdvajanje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
11 Zdenka Ćutek PRAVILNIK Poštovani, smatram kako vremenik pisanih provjera treba ukinuti. Ako već ostaje kao dokument tada je dovoljno da učitelj s učenicima dogovori promjenu termina pismene provjere. Naime, učenici znaju svoja prava isto kao što i učitelj zna koliko pismenih provjera se može pisati u jednom tjednu. To bi trebao biti OKVIRNI vremenik, znači ne nešto što je precizno utvrđeno . Nadalje, smatram kako je potrebno omogućiti ocjenjivanje kratkih pisanih provjera, jer ocjene motiviraju učenike na kontinuirano učenje. Nasuprot tome, vremenik pisanih provjera ih potiče na kampanjsko učenje. Isto tako, smatram kako je pod hitno potrebno uvesti vanjsko vrednovanje. To vanjsko vrednovanje treba imati udio u konačnoj ocjeni učenika. U nižim razredima u malom postotku, a što su učenici stariji to vanjsko vrednovanje bi trebalo biti sve važnije. Na taj način bi ocjene bile objektivnije, ujednačene na nivou cijele države a učenici bi bili pripremljeni za državnu maturu. Što je s učenicima koji žele odgovarati iako su u tom danu dva puta ispitani ? Što je s učenicima kojima treba više od deset minuta kako bi riješili neki problem? Predlažem da se ukine zaključivanje ocjena, neka se razredi završavaju s prosjekom na dvije decimale. Predlažem da se razvoje pravilnici za razrednu nastavu, predmetnu nastavu i srednju školu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
12 Diana Dujmović PRAVILNIK Primjedbe na prijedlog izmjena Pravilnika i prijedlozi za poboljšanje: 1. Smatram kako bi trebalo razdvojiti Pravilnik za razrednu nastavu, predmetnu nastavu pa dalje. 2. Vremenik u razrednoj nastavi nije potreban, ali ako već mora biti- dovoljno bi bilo definirati da razrednik obavještava učenike i roditelje tri dana prije o promjeni vremenika. 3. Bilo bi dobro definirati i obveze učenika, a ne samo prava. 4. U razrednoj nastavi izbaciti brojčano ocjenjivanje, ili barem u prvome i drugome razredu ili barem u odgojnim predmetima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
13 Helena Nazlić PRAVILNIK Poštovani, referiram se na Članak 12. Prava i obveze učitelja/nastavnika - "Svi učitelji/nastavnici dužni su planirati termine za individualne informativne razgovore." Članak nije jasan - jesu li ti termini jednom mjesečno ili jednom tjedno? Ako su jednom tjedno onda definitivno ulaze u našu tjednu obavezu i kao takvi trebaju biti uključeni u satnicu. Nadalje, ako radimo u dvije ili više škola to znači da taj jedan sat moramo održati u dvije, tri ili više škola tjedno. Koliko je to sati godišnje? Ulaze li u tjedno zaduženje? I ako ne, zašto ne? Savjetujem izmjenu; Svi učitelji/nastavnici dužni su planirati termine za individualne informativne razgovore koji prethodno moraju biti najavljeni od strane roditelja. Ili jednostavno brisanje tog članka. Srdačan pozdrav, Helena Nazlić, prof. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, planiraju se termini jednom tjedno te su dio redovnog radnog vremena zaposlenika.
14 Gordana Sekulić-Štivčević PRAVILNIK Čl. 1 - razdvojiti pravilnike za osnovnu i srednju školu te za razrednu i predmetnu nastavu Čl. 2 - vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje također trebaju utjecati na zaključnu ocjenu (možemo upisivati u bilješke). Na taj način potanuli bismo kod učenika aktivno praćenje i sudjelovanje u nastavi te smanjili "kampanjsko" učenje. Zašto ne bismo nagradili učenike koji se jako trude u izvršavanju svojih aktivnosti. Čl. 3 - bilo bi dobro kad bi postojalo vanjsko vrednovanje jer ne moramo za sve ishode obraditi na najvišoj razini Čl. 5 - smatram da nam je potrebna velika pomoć za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Svaki nastavnik (u suradnji sa stručnom službom škole) određuje razine postignuća za pojedine učenike. Često tražimo od učenika najnižu razinu postignuća (dovoljna), a ocjene koje za takvu prilagodbu gradiva su od 1 do 5. Na kraju nam se dogodi da učenici imaju zaključenu ocjenu vrlo dobar, a s takvim znanjem ne uspiju položiti državnu maturu niže razine (što je problem u gimnazijskom programu). Čl. 10 - ukinula bih zaokruživanje zaključne ocjene jer smo svjedoci "navlačenja" ocjena. Na ovaj način dobili bismo realnije ocjene Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
15 Vlatka Hrkać PRAVILNIK 1. U trenutnom pravilniku ista pravila vrijede za dijete u prvom razredu osnovne škole i nekog srednjoškolca pri kraju školovanja što je potpuno nerealno- nužno je promijeniti nešto po tom pitanju i u pravilniku napraviti razlike između osnovne i srednje škole, niži razredi osnovne škole trebali bi biti posebna kategorija. 2. Učitelju koji osluškuje učenike i prati njihov tempo rada, teško je u rujnu pretpostaviti kako će izgledati prosinac i nerealno je očekivati da se toliko unaprijed predvidi termin provjere i zato je jako važno da vremenik pisanih provjera ne bude tako krut kao što je zamišljen i kakav trenutno egzistira. Nastava je živi organizam podložan raznim utjecajima i nedopustivo je da se toliko komplicira svaka izmjena u samog datuma kao što se trenutno predlaže. Jako je važno poštivati učenikova prava vezano uz tjedno opterećenje, ali je isto tako žalosno gledati koliko se tim vremenicima i procedurama učiteljima stvara labirint u kojem je nemoguće ne pogriješiti. Predlažem da se vremenik ukine kao takav ili se nađe novi način kojim ja jekše izmijeniti datum pisane provjere nego što je to razredno vijeće za svaku izmjenu. 3. Obavezne informacije za sve predmetne profesore u dosta škola već postoje, ali iz iskustva govorim da je prethodna najava dolaska na iste nužna jer učitelj mora imati uvida u to tko mu dolazi obzirom da neki učitelji imaju po 300-400 učenika i nemoguće je u svakom trenutku znati ocjene i situaciju svakogh djeteta. najava je važna i iz drugih razloga. U jednosmjenskim školama postoje učitelji putnici koji bi na popodnevni termin informacija često dolazili uzalud te je jako važno da se racionalno pristupi toj novoj opciji- koju pozdravljam kao roditelj i predmetni učitelj. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
16 Sabina Lončarić PRAVILNIK Poštovani! Vrednovanje je zahtjevan i odgovoran posao učitelja čije su odluke važne za učenika. Stoga je važan ovaj pravilnik te bi bilo dobro da se uvaže komentari i prijedlozi učitelja. Slažem se s komentarima nekih učitelja da bi pravilnik trebao biti specifičan za osnovnu i za srednju školu. Okvirni vremenik ne bi trebalo pisati za duži vremenski period, a isto tako nema potrebe za objavljivanjem na mrežnim stranicama škole. Dovoljno ga je izraditi mjesec dana unaprijed kako bi na vrijeme bili upoznati učenici u školi i roditelji putem e-dnevnika. Kako radim u razrednoj nastavi predlažem da bi se barem učenici 1. i 2. razreda formativno vrednovali iz odgojnih predmeta. Mišljenja sam da je potrebno izraditi kriterije ocjenjivanja za svako područje, kao i kriterije vladanja, na državnoj razini. Lijep pozdrav, Sabina Lončarić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
17 Josip Matković PRAVILNIK Primjedbe na prijedlog izmjena Pravilnika i prijedlozi za poboljšanje: 1) Nepotrebno je i nepraktično izrađivati vremenik pisanih provjera za cijelo polugodište. Općenito smatram da vremenik treba ukinuti, ali ako već mora ostati puno je praktičnija izrada vremenika na mjesečnoj razini (do kraja tekućeg mjeseca obveza izraditi ga za idući mjesec ako je učitelj/nastavnik planirao pisanu provjeru). Također: nije potrebno da škole koje imaju e-dnevnik vremenik objavljuju na web stranici jer termine provjera učenici i roditelji vide u e-dnevniku. 2) Ako učitelj/nastavnik želi/mora odgoditi pisanu provjeru upisanu u vremenik nepotrebno je i nepraktično da svaki put za to treba odobrenje Razrednoga vijeća. Svaki predmetni nastavnik treba sam donijeti tu odluku uz pravovremenu obavijest učenicima. Reforma naglašava autonomiju učitelja, pokažite to i na ovaj način. 3) Nastavnik treba sam odlučiti o ponavljanju pisane provjere bez razrednika i stručne službe jee oni nisu kompetentni za njegov predmet. Čemu dodatne procedure? Gdje je tu autonomija učitelja koju reforma proklamira? 4) Inicijalno provjeravanje ne rezultira brojčanom ocjenom i stoga predlažem dodavanje rečenice da se ne unosi u vremenik pisanih provjera jer tako samo nepotrebno zauzima termine. 5) Ukinuti ograničenje od 10 minuta za usmeno ispitivanje jer ono je nepotrebno. Nekim učenicima treba dulje za usmeno odgovaranje (dulje prisjećanje, anksioznost, govorne teškoće itd.). 6) U razrednoj nastavi odgojni se predmeti (LK, GK, TZK i VJER) ne bi trebali ocjenjivati osim formativno. 7) Pravilnik treba dodatno pojasniti vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Ono što o tome stoji na Loomenu nije službeni dokument niti su svi prosvjetari na Loomenu. Dopustiti mogućnost da rezultiraju brojčanom ocjenom ako to procijeni nastavnik (to bi bila dosadašnja kolokvijalno zvana "ocjena iz zalaganja"). 8) Podržavam uvođenje obveznog termina informacija za sve učitelje i nastavnike, a ne kako je to dosada samo za razrednike. U praksi to ionako već funkcionira godinama u većini škola zbog zahtjeva ravnatelja. 9) Proširiti vrijeme kad nema informativnih razgovora s roditeljima na dva tjedna prije završetka nastavne godine. Tjedan dana kako je trenutno je nedovoljno jer pritisci roditelja počinju puno prije. 10) Još jedan pravilnik koji govori samo o pravima učenika, a ne navodi njihove obveze. 11) Razmisliti o razdvajanju pravilnika za RN, PN i srednju školu jer ocjenjivanje i vrednovanje nikako nije jednako u tim kategorijama. Ne trebaju biti tri pravilnika nego ovaj pravilnik podijeliti na tri dijela s različitim pravilima. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
18 Martina Štimac PRAVILNIK Smatram da bi u nižim razredima osnovne škole trebalo izbaciti brojčano ocjenjivanje i uvesti na kraju četvrtog razreda vanjsko vrednovanje kojim bi se pokazalo stvarno znanje učenika. Slično bi se moglo učiniti i u višim razredima osnovne škole, gdje bi brojčana ocjena služila samo kao pokazatelj usvojenosti znanja, a nikako temelj za opći uspjeh i prolaz u viši razred. Kod mnogih učenika završetak nastavne godine svodi se na navlačenje prosjeka koji je na žalost temelj za upis željene srednje škole. Trenutni način ocjenjivanja i zaključivanja ocjena nije dobar, jer različiti učitelji u različitim školama nemaju iste kriterije, nisu svi objektivni. Dalje, ocjena npr. "vrlo dobar" je preširokog raspona, zašto ne upisati u svjedožbu stvaran prosjek ocjena, bez zaključivanja na dovoljan, dobar itd. Na kraju osnovnoškolskog obrazovanja uvesti malu maturu koja će najobjektivnije riješiti upise u srednju školu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
19 Marijana Benić PRAVILNIK Poštovani, mislim da u članku 8. stavak 2. treba izostaviti "u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole" jer smatram da svaki predmetni učitelj može i mora samostalno donijeti odluku o potrebi ponavljanja pisane provjere. Nejasno mi je brisanje stavka 6. u članku 11. te brisanje stavaka 5. i 6. u članku 14. Primijetila sam da nema članka koji govori o obvezama i pravima ravnatelja, a smatram da je taj članak (16.) trebao ostati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak 16 koji govori o Pravima i obavezama ravnatelja ostao je nepromijenjen stoga se ne navodi u Izmjenama. Možete ga pročitati na ovoj poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html.
20 Marijana Curić PRAVILNIK Poštovani, nakon čitanja izmjena i dopuna pravilnika...i uspoređivanja sa starim pravilnikom dajem svoj osvrt: Smatram da učenici prvog razreda osnovne škole ne bi trebali biti brojčano ocjenjivani iz razloga što im treba omogućiti prilagodbu i sazrijevanje za primanje brojčanih ocjena. Za učenike ostalih razreda predlažem ukidanje vremenskog ograničenja od deset minuta prilikom usmenih provjera jer za temeljitu provjeru toliko vremena često nije dovoljno. Stavak 5., a po novom pravilniku 4. koji se odnosi na pisane provjere ...mislim da su učenicima nižih razreda previše četiri provjere u tjednu te da tu mogućnost treba ograničiti na tri. Složila bih se sa postavljenim zakonom u dosadašnjem pravilniku da pisanu provjeru s neočekivanim postignućem treba ponoviti, jer smatram da povratna informacija u više slučajeva neće biti dovoljna. Izrađivanje vremenika za cijelo polugodište smatram bespotrebnim. Lakše je i objektivnije planirati za mjesec koji slijedi jer svaki učitelj praćenjem uspjeha svoga razreda najbolje može predvidjeti i planirati vrednovanje. Zaključak: Mišljenja sam da treba odvojiti pravilnik za osnovnu i srednju školu jer su velike razlike u zrelosti učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
21 Vedrana Propadalo PRAVILNIK Nije dobro istim pravilnikom obuhvatiti djecu od 7 godina i one od 18 ili 19. Potrebno je napraviti posebne pravilnike za niže razrede OŠ, više razrede OŠ, gimnazije, strukovne škole i umjetničke škole (glazbena, baletna). Smeta mi što je u cijelom pravilniku naglasak na pravima učenika, a što je s OBVEZAMA učenika...??? Ista situacija je i s OBVEZAMA roditelja, svi koji sudjeluju u nastavnom procesu znaju da bi to trebalo precizno zakonski određeno pravilnikom. Što se je s člankom 16, za obveze ravnatelja ništa u novom pravilniku? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak 16 koji govori o Pravima i obavezama ravnatelja ostao je nepromijenjen stoga se ne navodi u Izmjenama. Možete ga pročitati na ovoj poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html.
22 LIDIJA KOS BZIK PRAVILNIK Poštovani, Prva moja primjedba odnosi se na termin objave e-savjetovanja, a druga na način objave izmjena. Nakon čitanja izmjena i dopuna Pravilnika upućujem samo nekoliko prijedloga: predlažem da se pojasni okvirni plan pisanja provjera ili izbaci jer nije moguće planirati pisane provjere prije poznatih svih aktivnosti i njihovih termina održavanja (npr. dovoljno je da se promijeni raspored sati jer netko od kolega ode na bolovanje, a zamjena nije u mogućnosti preuzeti njegov raspored). Pravilnik nigdje ne navodi što s učenicima koji nisu prisutni na najavljenoj pismenoj provjeri (izbjegavanje pisanih provjera uz roditeljsko opravdavanje izostanka uobičajena je pojava) ili nisu zadovoljni s postignutim uspjehom, kada i kako oni naknadno pišu ili …? Trebalo bi dodati članak ili pojasniti. Posebno je zanimljivo pravilnik primijeniti u situaciji kada nastavnik ima 21 razredni odjel, prosječno u razredu 25 učenika, 1 sat tjedno i radi u nekoliko škola. U takvim situacijama pomoglo bi korištenje IKT-a u svrhu vrednovanja, ali to nije nigdje navedeno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Korištenje IKT-a u svrhu vrednovanja se potiče te ga nije potrebno propisati pravilnikom.
23 Sandra Mikšič PRAVILNIK Poštovani, podržavam promjene ovog Pravilnika i smatram da su potrebne i nužne. Obzirom na specifičnost rada na pojedinim razinama obrazovanja, smatram da bi Pravilnik trebalo razdvojiti na dio koji se odnosi na razrednu nastavu, predmetnu nastavu i posebno dio koji bi se odnosio na srednju školu. Također, predlažem u 1. i 2. razredu osnovne škole samo formativno praćenje i opisno ocjenjivanje, a u 3. i 4. razredu pored formativnog praćenja i brojčano ocjenjivanje, ali samo za obrazovne predmete. Na taj bi se način sigurno smanjio broj odlikaša i imali bismo realniju sliku stvarnih postignuća i općeg uspjeha. Veliki pritisak roditelja na učenike i učitelje, osobito u višim razredima osnovne škole većim je dijelom rezultat načina upisa u srednje škole (samo ocjene iz predmeta i opći uspjeh). Predlažem da se uvede i prijemne ispite pa bi ti pritisci svakako bili manji, a jedini kriterij ne bi bile samo ocjene već i znanje koje bi učenici pokazali na prijemnom ispitu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
24 Anela Crnogorac PRAVILNIK Svakako podržavam promjene ovog Pravilnika, ali ne na način da se zamjenjuju članci i stavci, brišu i dodaju zarezi... Mislim da bi u duhu potpuno novog načina obrazovanja trebalo sastaviti i potpuno novi Pravilnik i to prilagođen svim etapama obrazovanja( osnovno školstvo, srednje školstvo, razredna nastava, predmetna nastava). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima.
25 Antea Rukavina Ivanjko PRAVILNIK Žalosno je da se unatoč najavljivanjima rasterećenja i autonomije učitelja onda ovakvim pravilnikom pokušava ograničavati učitelje/nastavnike. Ovakav prijedlog pravilnika je manjkav i pokazuje na nekompetentnost onih koji ga predlažu. U današnje vrijeme se moglo prije prijedloga pravilnika kroz različite oblike malo propitati nositelje odgojno-obrazovnog procesa što bi se i kako trebalo mijenjati, a onda krenuti u proces promjene i to svih vezanih zakona i pravilnika, a ne parcijalno i kozmetički. Pa onda ne bi bilo ovoliko komentara. Naglašava se vrednovanje, a onda se i dalje ocjenjuje učenike već od 1.r OŠ. Stavlja se naglasak na formativno vrednovanje, a onda se izvodi zaključna ocjena. Pazi se na individualnost učenika, a onda se izvodi opći uspjeh i na temelju toga se gotovo isključivo učenici upisuju u SŠ. Daje se autonomija učiteljima, a onda se ograničava nekakvim vremenikom. Pazi se na dob, interese, teškoće, a onda se napravi jednaki pravilnik za sve od 6 - 19 godina. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
26 Nikolina Reder PRAVILNIK Poštovani, podržavam ideju o savjetovanju vezanom uz novi nacrt iako možda ne u vrijeme godišnjih odmora, već možda u za vrijeme nastavne godine. Nadalje podržavam donošenje izmjena u Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, jer je dosadašnji Pravilnik zastario i više ne odgovara potrebama učenika te nije u skladu s načelima kurikularne reforme i kurikulumskog pristupa planiranju i vrednovanju. Stoga predlažem da se na drugačiji način definira obveza izrade okvirnog vremenika pisanih provjera znanja. Budući da Godišnji izvedbeni kurikulum predviđa praćenje napretka učenika i tempo kojim oni ostvaruju definirane ishode pojedinog predmeta i promjene koje će to pratiti tijekom cijele godine, takva fleksibilnost mora biti omogućena i pri planiranju pisanih provjera znanja. Smatram da i dalje treba biti ograničen broj provjera na tjednoj / dnevnoj bazi kako bi se izbjegla preopterećenost učenika brojem pisanih provjera znanja u pojedinom tjednu nastave/ danu, ali je donošenje vremenika na (polu)godišnjoj razini neučinkovito. Korisnijim smatram propisivanje minimalnog roka u kojem je potrebno učenicima najaviti pisanu provjeru (primjerice 14 dana) u svrhu njihove kvalitetne pripreme, ili pak donošenje vremenika na mjesečnoj razini. Predlažem da se promjene vremenika na temelju procjene predmetnog nastavnika dogovaraju s učenicima uz uvažavanje propisanog broja pisanih provjera dnevno / tjedno uz obavještavanje razrednika i stručne službe. Uz mogućnosti koje pruža e-Dnevnik ne vidim potrebu objavljivanja vremenika na mrežnim stranicama, a niti potrebu da se razredno vijeće saziva, jer se predmetni nastavnici sami međusobno mogu dogovoriti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
27 Snježana Kos PRAVILNIK U članku 11. umjesto stavka 2. predlažem sljedeći tekst: Zaključna ocjena iz svakog nastavnog predmeta na kraju nastavne godine prosjek je svih ocjena iskazanih na dvije decimale. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
28 IVANČICA FETT ŠKVARIĆ PRAVILNIK Načini, postupci i elementi vrednovanja, odnosno Mjerila vrednovanja za pojedini nastavni predmet trebala bi biti jednistvena i usuglašena na državnoj razini za svaki pojedini nastavni predmet. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima, u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina dobar njihove ostvarenosti.
29 Dejan Ivanek PRAVILNIK Pravilnik bi trebalo razdvojiti na više pravilnika: jedan za niže razrede OŠ, jedan za više i jedan za SŠ. Nema smisla da ista pravila vrijede za sedmogodišnjake i punoljetne maturante. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
30 Blaženka Kunac PRAVILNIK Iznad svega, suludo je istim pravilnikom obuhvatiti djecu od 7 godina i one od 18 ili 19. Potrebno je napraviti posebne pravilnike za niže razrede OŠ, više razrede OŠ, gimnazije, strukovne škole i umjetničke škole (glazbena, baletna). Nadalje, prvi razred treba biti bez brojčanih ocjena. Opći uspjeh koji se računa kao do sada treba mijenjati. Nije u redu da predmet koji se odrađuje jedan sat tjedno ima jednaku ulogu u općem uspjehu kao onaj koji se radi 4 ili 5 sati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
31 Loreta Lauš PRAVILNIK Poštovani, smatram da (ovakav) vremenik treba ukinuti – dovoljno je najaviti učenicima pisanu provjeru sedam dana unaprijed. Također smatram da treba ukinuti odredbu da RV donosi promjene vremenika. Pojasniti (detaljno) što bi značilo/obuhvaćalo sustavno praćenje o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Zaključna ocjena bi trebala biti određena ponderiranjem, a ne izračunom aritmetičke sredine. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Zaključna ocjena se može odrediti i ponediranjem kao što je predloženo u nizu predmetnih kurikuluma. Pravilnik ne postavlja ograničenje samo na aritmetičku sredinu.
32 Daniela Turk Petrek PRAVILNIK Poštovani, smatram da je potrebno je razdvojiti pravilnik za osnovnu i srednju školu. Nikako ne može biti jednak pravilnik za djecu od 7 godina starosti kao i za mlade od 16 godina. Također treba na neki način razdvojiti razrednu i predmetnu nastavu. U razrednoj nastavi razrednik provodi dnevno 3 - 5 sati s učenikom i sve informacije prosljeđuje odmah. Također je i brža komunikacija s roditeljima. Podržavam prijedloge kolegica i kolega o ukidanju ocjenjivanja u 1. r. ili barem ukinuti ocjenjivanje odgojnih predmeta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
33 jasna vnuk PRAVILNIK Poštovani, super je što tako brzo prilagođavate vokabular Pravilnika, posebno u vrijeme godišnjeg odmora. Za početak, pitam se vrijedi li to i za ona razredna odjeljenja koja nisu u reformi? Što se tiče samog Pravilnika, nama učiteljima RN i nije neka novina jer redovito i detaljno vodimo bilješke o napredovanju učenika. U našoj školi predmetni učitelji mjesečno jedanputa imaju otvoreni sat gdje roditelji mogu razgovarati s predmetnim učiteljem. Kasnite, gospodo! Učitelji odgovorno i savjesno rade svoj posao kako bi i roditeljima i učenicima olakšali odrastanje i obrazovanje djece. Za početak: Uvodno ili inicijalno rovjeravanje! Novi Nacrt veli : Članak 5. U članku 6. stavak 2. briše se. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. te se u istome iza riječi: „ocjenjuje se“ dodaje riječ: „brojčano“. Moram primijetiti da Članak 6. ima DVA stavka, tako da stavak 3. ne može postati stavak 2. jer ne postoji. Ovo u Pravilniku kojeg dopunjavamo i mijenjamo izgleda ovako: Članak 6. Uvodno ili inicijalno provjeravanje (1) Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine - u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija učenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu - provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje. Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna od početka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera iz članka 10. ovoga Pravilnika. (2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se BROJČANO te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju. Od kada je 2.odlomk stavka 1. postao 2.stavak? Inače, davnih sam dana naučila na faksu da se inicijalne provjere provode odmah na početku školske godine s ciljem formiranja grupa za dop i da se vidi koje sadržaje su učenici zaboravili kako bi na njima poradili sa više sati ponavljanja. Zašto brisati stavak 3. Članka 8. ((3) Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za bilješke u imeniku.)? Kako onda upisati i kamo bilješku za kratku pisanu provjeru? Autonomija učitelja? Mislim da je većini nas zajednička mora vremenik pisanih provjera. Škola je živi organizam, a učenici bića sa svojim različitim potrebama i psihofizičkim mogućnostima. Učitelj može planiratii koliko vremena treba za obradu i ponavljanje nastavne cjeline, ali ne može znati kako će i kojim tempom učenici svladavati nastavne sadržaje, osobito na početku školske godine kada učitelj često još ne poznaje svoje učenike. Mislim da je svakom učeniku, ali i roditelju jasno (barem bi trebalo biti), da se nakon svake NC piše pisana provjera, što smo uvijek najavljivali učenicima i nekoliko sati prije. Osobito je teško planirati provjere za predmete gdje učitelji rade na više škola. Tu su i neplanirane aktivnosti, npr. dolazak prometnog policajca, pčelara, sistematski pregledi, predavanja i radionice raznih društava… Zato mislim da je planirati mjesec dana unaprijed sasvim dovoljno . I nepotebno je vremenik stavljati ne oglasnu ploču ili web stranicu škole pošto je sve vidljivo u e-dnevniku. Što s roditeljima koji redovito opravdavaju djeci izostanke kad se pišu testovi? Ja ih zovem Lovci na ocjene. Sve češće djeca imaju želučane tegobe u vrijeme provjera, nažalost već i u RN. Postane očito. I što onda? Članak 11. stavak 3. ((3) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu., sad će biti stavak2.)To je jasno i razumljivo i ne vidim razlog zašto bi ocjena uvijek bila viša. Zato imamo bilješke o napredovanju i radu učenika. 3,7 nije uvijek vrlo dobar(4), nego dobar(3) jer imam bilješke i stojim iza svake ocjene koju zaključim. Zato prosjek ocjena nastavnih predmeta treba izbrisati iz e-dnevnika (iako će ga mnogi računati ručno). Većina učitelja zaključit će oboma vrlo dobar(4) jer ne želi imati “probleme”. Stoga još jednom ističem, učitelj je taj koji stoji iza svoje ocjene, a ne prosjek ocjena!!! To je bitan razlog zbog kojeg učenici budu često nepravedno zaključno ocijenjeni. Stavak 2 Članka 11. se briše ((2) Učitelji/nastavnici na početku školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene.), Taj je stavak bio definiran u stavku 2 Članka 3. (2) Elemente ocjenjivanja određenoga nastavnoga predmeta te načine i postupke vrednovanja izrađuje učitelj/nastavnik određenoga nastavnoga predmeta s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini., koji se sada mijenja tj. briše. Znači li to da više nećemo zajednički donositi kriterije ocjenjivanja? Držimo li se isključivo razina usvojenosti navedenih u NK? Zadaće! Savjetnici tvrde da nenapisanu zadaću ne možemo ocijeniti nedovoljnim, međutim to nam se kasnije obije o glavu. Ima učenika koji redovito neredovito pišu zadaće, uvijek kasne, što nama daje puno više posla. Ja moram pratiti koju zadaću je donio naknadno, stavljati plusiće ili što već, koja zadaća nije ispravljena, itd., ... Ili zadaću kao zadaću uopće ne ocjenjivati jer ih ionako često pišu roditelji, već bi se mogla ocijeniti kao odnos prema radu. Mislim da bi se pravilnikom to trebalo jasno definirati. Odgojne predmete LK, GK i Vjeronauk u RN možda ne bi trebalo ocjenjivati. Tu je hiperinflacija odlikaša, mada meni ne smeta. Zašto dijete ne bi prošlo s odličnim uspjehom ako je uspješno u umjetničkim predmetima, a ostalima manje? Ali svakako ne bi smjelo biti kažnjeno ako nema sluha ili se nesigurno likovno izražava. Opći uspjeh na dvije decimale je u redu. I ne slažem se s mišljenjem da opći uspjeh npr. 3,50 ili 4,25 stavlja učenike u isti položaj. Zna se i vidi se što je više, i prema tome se radi i rang lista, barem je tako bilo dok su se moja djeca upisivala u SŠ i fakultet. I kao dopuna vremeniku provjera, da se ne ponavljamo, apsolutno se slažem s gospođom Natašom Klasni. Lijep pozdrav! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Primjena Pravilnika navodi se u njegovome zadnjem članku, a način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima. Članak 6 spomenutog Pravilnika ima 3 stavka. Kriteriji ocjenjivanja nisu ni do sad bili propisani u spomenutom Pravilniku. Možete ga u cjelosti pročitati u Narodnim novinama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html
34 Sanja Skrabic PRAVILNIK Poštovani,smatram da je postupak vrednovanja izuzetno važan u procesu obrazovanja,jer učenicima i njihovim roditeljima daje povratnu informaciju o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i njihovom napretku u radu. Ako se okvirni vremenik pisanih provjera ne može ukinuti,mislim da nije potrebno sazivati Sjednicu RV ukoliko postoji dogovor s učenicima i svi članovi RV mogu pristupiti okvirnom vremeniku pisanih provjera i vidjeti unesene promjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
35 Nataša Klasni PRAVILNIK Poštovani, otkako ste ga uveli, okvirni vremenik pisanih provjera znanja je bolna točka svih nastavnika. Sve je i prije uvođenja vremenika savršeno funkcioniralo, a s uvođenjem istog ste jako zakomplicirali život nastavnicima, a učinili medvjeđu uslugu učenicima. Živimo u vremenima kada je kampanjski oblik učenja jedino što većina učenika poznaje, upravo zbog pravilnika. Žalite se zbog loših rezultata učenika na PISA i sličnim načinima vrednovanja, a glavni uzrok loših rezultata odbijate maknuti. S uvođenjem obveze dogovora s razrednim vijećem o svakoj izmjeni ste nam dodatno otežali uvjete rada, jer u posljednje vrijeme jako puno nastavnika radi u 2 ili više škola (ja radim u tri škole) i sazivanje razrednog vijeća nije jednostavno i oduzima nam svima daleko previše vremena. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
36 Mirjana Šutalo Vulić PRAVILNIK Poštovani, zbog bolje preglednosti, predlažem da u e-Savjetovanju uz prijedloge promjene piše i tekst cijelog članka. Članak 8. Predlažem promjenu - da se u posljednja dva tjedna ne organiziraju roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori. Članak 9. Smatram da nije potrebno zbog promjene datuma pisane provjere sazivati sjednicu RV. Mislim da je dovoljno novi termin dogovoriti s učenicima, obavijestiti razrednika i promijeniti datum u e- dnevniku dva tjedna prije ispita. Pravilnik bi trebao regulirati pitanje - Treba li kratke pisane provjere upisivati u vremenik? Lijep pozdrav! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima. Neke od Vaših prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
37 Jasmina Novak PRAVILNIK Poštovani, kao i većina kolega do sada smatram da je datum objave javne rasprave za ovaj dokument, kao i ostale važne dokumente vrlo nekorektan. Prijedloge izmijenjenog teksta je trebalo napisati punim i smislenim rečenicama. Cijeli dokument treba pročitati lektor i ispraviti pogreške. Članak 4. je nestao, a njegov naslov je napisan. Vrlo je važan i ne bi ga se smjelo ispustiti jer se odnosi na transparentno i javno vrednovanje uz poštivanje učeničkih osobnosti i na davanje jednakih prilika svim učenicima. Članak 5. i svi ostali naslovi članaka su na krivom mjestu! Stavak 2. i stavak 4. se mogu spojiti u jedan jer se oba odnose na načine i postupke vrednovanja. Također stavke 5., 6. i 7. se može spojiti u jedan. Članak 6. Nadam se da se u tekstu “ iza riječi: „ocjenjuje se“ dodaje riječ: „brojčano““, zapravo mislilo iza riječi „ne ocjenjuje se“, jer ne vidim prevelikog smisla u davanju brojčane ocjene učeniku na inicijalnoj provjeri. Članak 7. Ovdje bi trebalo dodatno naglasiti za usmeno provjeravanje javno vrednovanje u razredu, a za predmetnu nastavu za vrijeme trajanja sata toga predmeta. Nije u redu sve više napuštena, ali ponekad još uvijek živuća praksa da učenici za vrijeme trajanja nastave jednog predmeta odlaze odgovarati drugi predmet, a ponekad ostaju odgovarati i nakon nastave. Članak 8. Ukoliko brisanje stavka 3. znači da se postignuća iz kratkih provjera znanja sada mogu upisati kao brojčana ocjena, možda bi to trebalo formulirati. S obzirom na važnost i opseg nastavnog sadržaja, te vrijeme trajanja kratke provjere ostaviti nastavniku da procijeni hoće li se postignuća iz kratkih provjera znanja upisati brojčano u rubriku za ocjene ili u rubriku za bilješke (pa možda kasnije u rubriku za ocjene upisati aritmetičku sredinu postignuća dvije ili tri vrlo kratke provjere znanja). Dodati stavak o kratkim provjerama znanja, smatraju li se one dodatnim provjeravanjem u danu ili ne? Ukoliko učenik iz jednog predmeta piše pisanu provjeru, može li iz nekog drugog predmeta pisati kratku provjeru, a ako da može li uz to biti usmeno provjeravan treći predmet? Članak 9. Briše li se stavak 3. Ili se spaja sa stavkom 2? Nejasno je napisano. Članak 10. Stavak 2., ukoliko je vremenik „okvirni“ ne vidim smisla u tome da ga je škola dužna javno objaviti za sve razredne odjele na mrežnoj stanici. „Okvirni“ vremenik pretpostavlja mogućnost promjene iz više razloga, uglavom opravdanih. Obzirom da većina škola ima e-dnevnike mislim da je javno objavljivanje „okvirnih“ dokumenata suvišno. U slučaju promjene termina pisane provjere nastavnik će u dogovorenom roku (koji treba definirati, npr. najkasnije 3-7 dana prije prethodno dogovorenog datuma) promijeniti datum koji će u e-dnevniku biti vidljiv svima. Stavak 3. je nepotreban. Razredna vijeća nije tako lako organizirati zbog smjenskog rada i rada nastavnika u više škola, a ovime se također nepotrebno dodatno administrativno opterećuje sve nastavnike, razrednike i stručno-pedagošku službu škole. Možda radije dodati rečenicu da se kratke provjere znanja ne trebaju upisivati u vremenik, nego je dovoljno da nastavnik (npr. pet dana) prije kratke provjere upiše u e-dnevnik u rubriku za napomene za taj radni dan da učenici pišu kratku provjeru znanja. Time su ostali nastavnici u RV upoznati da su učenici taj dan bili provjeravani. Članak 11. Ukoliko zaključna ocjena nije nužno aritmetička sredina svih postignuća, a to je sasvim u redu, trebalo bi u dogovoru s Carnetom omogućiti nastavnicima koji to žele da uz upisani element ocjenjivanja u e-dneviku odrede u kolikom postotku taj element doprinosi zaključnoj ocjeni. Hoće li izmijenjeni pravilnik sadržavati i ispravljanje zaključne ocjene, negativne i/ili pozitivne? Članak 12. Priklonila bih se mišljenju nastavnika koji imaju iskustva u radu u razrednoj nastavi. Ukoliko smatraju da učenike ne bi trebalo brojčano ocjenjivati prva dva razreda sigurno imaju dobre argumente utemeljene na dugogodišnjem radu. Članak 14. Stavak 3. precizirati što znači da su roditelji dužni redovito dolaziti, koliko puta u polugodištu (npr. minimalno dva puta u polugodištu)?! Stavak 4. i 5. se mogu spojiti u jedan, individualni informativni razgovor uz uvid u pisane i druge radove isključivo s predmetnim nastavnikom kojeg će dogovoriti i najaviti razrednik. Razrednik ne može dati potpune informacije o svim predmetima. Stavak 8. Predlažem promjenu da se u posljednja dva tjedna ne organiziraju roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori. Članak 15. Prava i dužnosti razrednika, ako ništa ne piše znači li to da toga članka više nema ili u njemu nema promjena? Članak je važan i treba biti napisan. Članak 16. Prava i dužnosti ravnatelja, ako ništa ne piše znači li to da toga članka više nema ili u njemu nema promjena? Članak je važan i treba biti napisan. U cijelom dokumentu nije navedeno kako se ocjenjuju i gdje se upisuju postignuća razlikovnih ispita ukoliko učenik tijekom školovanja promijeni program ili školu. I to je vrednovanje, predlažem da se doda članak u ovaj dokument. S poštovanjem, Jasmina Novak Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima. Ukoliko se članak ne navodi u izmjenama, znači da je ostao nepromijenjen. Neke od Vaših prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
38 Marija Bulut Lukačević PRAVILNIK Poštovani, vrednovanju za učenje i vrednovanju kao učenje sam i do sada pridavala veliku važnost, samo nisam koristila ovu terminologiju. Drago mi je što se sada naglašavaju ove promjene u načinu vrednovanja jer se učenika prati na njegovom razvojnom putu, naročito je to potrebno u RN kada učenici ne mogu valorizirati svoj rad samo brojčano, njima je potrebno pojasniti svaki napredak jer se često uspoređuju s drugima. Naročito je to vidljivo u odgojnim predmetima. Zato se slažem s kolegicama/kolegama koji ističu da bilo bi dobro samo formativno vrednovati u odgojnim predmetima učenike RN, a često formativno vrednovati i u obrazovnim predmetima (kako bi učitelji stalno imali povratnu informaciju o učenicima te kako bi učenici usvojili vještinu samoprocjene). Naravno da formativno vrednovanje iziskuje još dodatnog vremena učitelja i puno pisanja, no i to bi se moglo skratiti tako da se naprave neke kontrolne liste u koje će se samo kratko upisivati napredak koje će služiti učitelju da na kraju mjeseca napiše potrebnu informaciju u e dnevnik te kako bi u svakom trenutku mogao roditelju pojasniti napredovanje njegovog djeteta. Čitajući komentare ostalih kolega čini mi se da je potrebno ovaj pravilnik prilagoditi tako da se istaknu specifičnosti RN, PN te SŠ. Također bih se osvrnula na vremenik pisanih provjera, smatram da nema smisla pisati ga za duži vremenski period jer ne možemo pretpostaviti koliko će vremena učenicima trebati da usvoje neko gradivo, a i tijekom godine se često događaju promjene koje stalno utječu na vremenik. Okvirni vremenik bi se eventualno trebao raditi mjesečno uz dogovor s učenicima. Nema potrebe o tome obavještavati stručnu službu jer i roditelji i stručna služba informaciju o nadnevcima pisanih provjera mogu pratiti putem e dnevnika. Što se tiče ispravljanja ocjena bilo bi lakše kada bi nadnevak ispravka dogovarali s učenicima kojih se to tiče, bez pisanja u vremenik (eventualno uz neku bilješku za roditelje dotičnih učenika) i kada bi se to provodilo na dopunskoj nastavi. Slažem se da bi bilo dobro maknuti opći uspjeh učenika, što bi značajno smanjilo pritisak na učenike, roditelje i učitelje te bi bilo jasno da učimo za život, a ne za ocjenu. Ne sviđa mi se što kriterije vrednovanja izrađuje svaki učitelj sam jer je na skupovima jasno došlo do izražaja razmimoilaženje u mišljenjima i viđenjima pojedinih ocjena (što je i jedan od razloga loših rezultata na maturi učenika koji su odlikaši). Mislim da bi se trebao izraditi kriterij ocjenjivanja za svako područje na razini države jer svi učenici na kraju završe na istoj državnoj maturi. Lijep pozdrav, Marija Bulut Lukačević Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
39 Lidija Osman PRAVILNIK Poštovani, pozdravljam novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjim školama. Smatram da je postupak vrednovanja iznimno važan u procesu obrazovanja jer prvenstveno učenicima i njihovim roditeljima daje povratnu informaciju o njihovom radu i napretku te usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Dijelim mišljenje kolega i kolegica koji su istaknuli potrebu izrade posebnih pravilnika za osnovnu školu ( razraditi načine, kriterije i elemente vrednovanja u razrednoj nastavi, a posebno u predmetnoj nastavi) i posebni pravilnik za srednju školu. Naglasak bih stavila na članak 9. „Okvirni vremenik pisanih provjera znanja“. Smatram da treba postojati vremenik pisanih provjera. Budući da ga na prijedlog učitelja/nastavnika donosi razredno vijeće najkasnije do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu takav vremenik je zbog raznih nepredviđenih događaja podložan izmjenama. Izmjene vremenika trebalo bi prepustiti predmetnom učitelju, razredniku i učenicima a nepotrebno je i ponekad nemoguće sazivati Razredno vijeće koje bi na kraju svakog mjeseca promijenilo vremenik za naredni mjesec- stavak 3. S poštovanjem, Lidija Osman Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
40 LIDIJA ŠUŠAK HERCEG PRAVILNIK Poštovani, smatram nepotrebno o promjeni datuma pisane provjere sazivati sjednicu RV te obavijestiti stručnu službu škole. Neki profesori rade na više škola i teško je okupiti sve zbog izmjene datuma jednog ispita. Mislim da je dovoljno novi termin dogovoriti s učenicima, obavijestiti razrednika i promijeniti u e- dnevniku dva tjedna prije ispita. Također smatram da treba ukinuti zaokruživanje prosjeka zaključne ocjene jer npr. učenik koji ima prosjek 3,5 i onaj s 4,4 imaju istu zaključnu ocjenu vrlo dobar. Mislim da bi pravednije bilo ostaviti za zaključnu ocjenu decimalan broj, a isto tako i za opći uspjeh. Vjerujem da bi to pomoglo i pravednijem upisu u srednje škole. Smatram da u 1. razredu osnovne škole treba ukinuti ocjenjivanje te samo provesti testiranje iz pismenosti, čitanja i matematičkog znanja. Smatram da bi u cijeloj RH za ostvarenost iste razine ishoda učenik trebao dobiti istu brojčanu ocjenu. Jedino s takvim ujednačenim kriterijima/razinama ishoda za sve vidim napredak i jednaku vrijednost ocjene u svakom mjestu te bi se na taj način mogla izbjeći i potreba za malom maturom. Smatram da ocjena iz vladanja ne treba biti odvojena od ocjene iz znanja i da svaki nastavni predmet treba imati jedan odgojni element s razrađenim razinama ishoda na državnoj razini (kao što to sada ima vjeronauk). Jer škola je ODGOJNO- obrazovna ustanova. A na taj način bi i vladanje neizravno ušlo u bodovanje za upis u srednje škole. Jer škola za život bi trebala pripremiti učenike za radno okruženje, a u radnom okruženju je osim specifičnih znanja itekako bitno koliko su ljudi socijalizirani i kako se ponašaju na svom radnom mjestu i u odnosu s drugim ljudima. Srdačan pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
41 Nada Božičević PRAVILNIK Poštovani, ove sam školske godine sudjelovala u eksperimentalnom programu Škola za život. Najveća vrijednost programa za mene, tijekom ove školske godine, bilo je vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Smatram kako će promjene u načinu vrednovanja smanjiti učenje za ocjenu te im stoga treba tijekom edukacije posvetiti veću pozornost. U svrhu poučavanja odgovornosti učenika bilo bi dobro samo formativno vrednovati učenike 1. i 2. razreda u svim nastavnim predmetima te odgojne predmete u 3. i 4. razredu. Na taj će način dugoročno dobiti na važnosti i vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje, što je važno u razvoju kompetencija učenika. Okvirni vremenik imao bi svoju svrhu kad bi se radio mjesečno. Tijekom školske godine stalno se događaju promjene koje bitno utječu na vremenik, zbog čega ovakav način ne odgovara nikome. Nije ga potrebno objavljivati na mrežnim stranicama škole zato što roditelji i učenici prate informacije putem e dnevnika. U svrhu povećanja odgovornosti učenika trebalo bi maknuti opći uspjeh učenika, što bi značajno smanjilo pritisak koji sada osjeća većina učitelja na kraju školske godine. Pozdrav, Nada Božičević Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
42 Sunčica Sosić Majstorović PRAVILNIK Poštovani! Smatram da bi u pravilniku trebalo posebno razraditi načine, kriterije i elemente vrednovanja za razrednu nastavu, a posebno za predmetnu nastavu. Okvirni vremenik pisanih provjera treba ukinuti jer potiče kampanjsko učenje. Dovoljno je najaviti pisanu provjeru dva tjedna prije pisane provjere. Ako se vremenik ne može ukinuti treba napomenuti da je okvirni vremenik pisanih provjera znanja "okvirni" vremenik što znači da je sklon promjenama. Radim u razrednoj nastavi i teško je planirati pisane provjere na početku polugodišta.Tada još nemamo sve informacije o posjetima izvan škole, događanjima u školi, odlascima u knjižnicu našega dijela grada....Mislim da bi bolje bilo mjesečno planiranje jer onda ne bi bilo potrebe za izmjenama. Sazivanje RV radi izmjene pisanih provjera još je jedan dodatan i nepotreban administrativni posao. Što se ocjenjivanja tiče smatram da bi u 1. razredu trebalo ukinuti brojčano ocjenjivanje, a u 2., 3. i 4. razredu brojčano ocjenjivanje odgojnih predmeta. Lp, Sunčica Sosić Majstorović Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
43 Marina Bukvić PRAVILNIK Poštovani, pozdravljam novi Pravilnik o vrednovanju s ponekim izmjenama. To se odnosi na članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja. Mišljenja sam da treba postojati vremenik pisanih provjera. Kako mu sama riječ kaže „okvirni“, trebao bi biti podložan promjenama tijekom polugodišta. Te promjene uglavnom proizlaze zbog toga što se neke aktivnosti ne mogu unaprijed isplanirati kao što je odlazak u kazalište, kino, izleti, ekskurzije i dr. Smatram da bi učitelj/nastavnik u dogovoru s učenicima mogao mijenjati vremenik za naredni mjesec bez sazivanja Razrednog vijeća. Budući da neke škole imaju velik broj učenika kao i područnih škola, ili neki učitelji rad na više škola , ponekad je nemoguće okupiti cijelo razredno vijeće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
44 Monika Idlbek PRAVILNIK Poštovani, nije potrebno sazivati RV za promjenu datuma provjeravanja u vremeniku. Dovoljan je dogovor sa učenicima i obavijest razredniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
45 Marijana Gudić PRAVILNIK Poštovani, predlažem zaključivanje ocjena na dvije decimale jer nije isto znanje kod učenika čija je prosječna ocjena 3,50 i 4,25 a u obje situacije zaključna ocjena bi bila vrlo dobar. Na taj način bi se smanjio pritisak na nas učitelje prilikom zaključivanja ocjena, a i učenici bi se više trudili. Danas imate situaciju da učenik, npr., ima prosjek ocjena 4,1 i ne želi se potruditi za zadnju provjeru (svejedno mu je dobije li 3 ili 5) jer kalkulira da će mu zaključna ocjena svakako biti vrlo dobar. Svakako mislim da Pravilnik treba sadržavati i članak u kojem se navodi kako i kada provjeriti znanje kod učenika koji nije bio na pisanoj provjeri znanja. Nekim roditeljima Vremenik zapravo omogućuje planiranje izostanaka učenika te kalkuliranje s ocjenama, a mislim i da bi trebalo jasno ograničiti broj pokušaja ispravljanja negativne ocjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
46 Ismeta Čerkez PRAVILNIK Poštovani, na godišnjem odmoru sam gdje nemam internet, došla sam se prikopčati na wi-fi nekog kaffe bara da bi komentirala ovaj Pravilnik. To je i bio cilj. Da se zadovolji forma... Zahvaljujem kolegama koji su se potrudili konstruktivno i sadržajno dati svoje mišljenje i slažem se sa svakim komentarom. Željno očekujem očitovanje na svaki od njih jer je to i svrha, zar ne? Iskreno se nadam da će (bar) neki biti i usvojeni. S poštovanjem, Ismeta Čerkez Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
47 Danijela Zovko PRAVILNIK Članak 8. stavak 1 Smatram da je predmetni učitelj kompetentan sam procijeniti je li potrebno ponavljanje pisane provjere i da nije potrebna konzultacija razrednika i stručne službe po tom pitanju. Članak 11. Svjedoci smo kako dolazi do prevelike inflacije odlikaša čije ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda često nije u skladu sa zaključnom ocjenom. Dijelom je to rezultat pritiska koji roditelji pred kraj nastavne godine vrše na razrednike i predmetne učitelje. Ovaj bi se problem barem dijelom umanjio ako se u pravilniku navede da nema individualnih razgovora s razrednicima i predmetnim učiteljima zadnja dva tjedna nastavne godine (ili od 1. lipnja). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
48 Milenko Zovko PRAVILNIK Članak 10. Smatram kako nije potrebno zaključivati ocjenu na kraju nastavne godine već da umjesto zaključne ocjene treba ostati prosjek koji e – dnevnik automatski izračuna. Velika je razlika u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda učenika kojemu se zaključi ocjena vrlo dobar na prosjek 4,42 i učenika kojemu se ista ta ocjena zaključi na prosjek 3,50. Ovo je osobito uočljivo kada je upisano desetak i više ocjena. Navedeni sustav s dvije decimale bi znatno bolje odražavao učenikov rad tijekom godine tj. bio bi puno objektivniji. Članak 13. stavak 3 Potrebno je jasno navesti minimalan broj dolazaka roditelja na individualne informativne razgovore s razrednikom tijekom nastavne godine. Jednako je važno odrediti postupak u slučaju da roditelj ne dolazi na individualne informativne razgovore s razrednikom i roditeljske sastanke u navedenom broju. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
49 Iva Tucaković PRAVILNIK Članci 7. I 8. Nisu u izmjeni ali molim razmisliti o izmjeni: (5) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere. – Koju? Dulju od 15 minuta ili kraću od 15 minuta? Pisana provjera je pisana provjera, bila ona dulja ili kraća od 15 minuta ali puno će pomoći definiranje jer ovom dijelu dolazi do pomutnje. Može li se u istom danu pisati pisana provjera dulja od 15 minuta i još jedna kraća? Što onda s usmenim provjeravanjem? Odgovore učitelji i stručni suradnici pronalaze kod drugih kolega, iz drugih i različitih iskustava. Pitanje postavljeno inspekciji i dobivanje usmenog odgovora (koji znaju biti dvosmisleni kao i stavak ovog članka) dovodi do problema jer „nije na papiru“. Nedorečenošću pravilnika stvara se prostor za „tumačenje po volji“, što dovodi do dodatne konfuzije svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Pisana provjera je pisana provjera, bila ona dulja ili kraća od 15 minuta ali puno će pomoći definiranje na način: (5) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru –dulju od 15 minuta-, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere –dulje od 15 minuta-. (6) U danu kada piše pisanu provjeru dulju od 15 minuta, učenik --- može ili ne može pisati---kratku pisanu provjeru te –može ili ne može—biti usmeno provjeravan. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
50 Fani Vidović PRAVILNIK Poštovani, smatram nepotrebno o promjeni datuma pisane provjere sazivati sjednicu RV te obavijestiti stručnu službu škole. Dovoljno je novi termin dogovoriti s učenicima, obavijestiti razrednika i promjeniti u e- dnevniku. Srdačan pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
51 Ružica Suton PRAVILNIK Poštovani, podržavam prijedlog novog Pravilnika iako je neprimjereno da je u terminu godišnjih odmora prosvjetnih djelatnika. Podržavam mišljenja kolegica i kolega i samo bih potvrdila većinu njihovih navoda i istakla nekoliko najrelevantnijih. Pravilnik bi trebao biti na tri razine: razrednu nastavu, predmetnu nastavu i srednju školu jer postoje specifičnosti za svaku razinu. Vremenik bi trebao biti okvirni u punom smislu riječi i podložan promjenama radi mnogih nepredviđenih događanja. Sazivanje RV za svaku promjenu je nepotrebno, dovoljno je usmeno obavijestiti učenike o promjenama i evidentirati u e-dnevniku. Pohvaljujem promjenu kod inicijalnog provjeravanja. Ostali poslovi bi trebali biti jasno definirani i adekvatno plaćeni. Nejasno je zašto je izostao Članak 16. Prava i obveze ravnatelja. Srdačan pozdrav, Ružica Suton Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Članak 16 koji govori o Pravima i obavezama ravnatelja ostao je nepromijenjen stoga se ne navodi u Izmjenama. Možete ga pročitati na ovoj poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html.
52 Janja Škraba-Stanešić PRAVILNIK Poštovani, Smisao reforme a samim time i ovog pravilnika je olakšati život učenicima i učiteljima. Neka svi naši načini, postupci i elementi vrednovanja potaknu učenike na radosno usvajanje znanja te nam tako svima umanje stresni dolazak u školu. Budući da je „Okvirni vremenik“ dovoljno je da predmetni nastavnik (ukoliko postoje objektivni razlozi) u dogovoru s učenicima te uz znanje razrednika napravi izmjenu planirane pisane provjere. Srdačan pozdrav, Janja Škraba-Stanešić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
53 Renata Marinić PRAVILNIK Poštovani, vezano za vremenik pisanih provjera mislim da nema potrebe sazivati sjednicu RV ukoliko postoji dogovor s učenicima i svi profesori RV mogu pristupiti Okvirnom vremeniku pisanih provjera i vidjeti ispite i eventualne promjene koje su unesene. Objavljivanje vremenika pisanih provjera na mrežnim stranicama škole bespotrebno je administrativno opterećenje za djelatnike škole jer roditelji učenika imaju pristup e-dnevniku i u njemu sve vide, a roditelji koji iz nekih razloga ne prate promjene u e-dnevniku, zasigurno neće pratiti izmjene ni na mrežnoj stranici škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
54 Anita Čupić PRAVILNIK Poštovani, predlažem da se okvirni vremenik pisanih provjera donosi mjesečno do određenog datuma za idući mjesec. Ako se pojavi potreba za odgodom planirane pisane provjere učitelj će obavijestiti učenike i promijeniti datum u vremeniku. Nema potrebe da odluku o izmjeni donosi razredno vijeće te da se o tome obavještava stručna služba škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
55 Sanja Ivanovic PRAVILNIK Poštovani, mislim da je potrebno ukinuti Okvirni vremenik pisanih provjera znanja. Nastava je živi proces koji se tijekom godine mijenja i prilagođava učenicima i njihovim potrebama. Držati se vremenika pisanih provjera koji je isplaniran još početkom školske godine čest je nemoguće,čak i uz mogućnost izmjene. Okvirnim vremenikom ograničava se učiteljeva sloboda u osmišljavanju i provođenju nastave. Mislim kako je dovoljno učenicima najaviti pisanu provjeru dva tjedna ranije. Ako smo učenike na prvom satu na početku školske godine dobro upoznali s planiranim načinom rada i vrednovanja onda nije nikakav stres za učenike ako ne znaju u rujnu raspored pisanih provjera za svibanj. Srdačan pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
56 Sanja Ivanac PRAVILNIK Poštovani, vezano za vremenik pisanih provjera mislim da nema potrebe sazivati sjednicu RV ukoliko postoji dogor s učenicima i svi profesori RV mogu pristupiti Okvirnom vremeniku pisanih provjera i vidjeti ispite i eventualne promjene koje su unesene. Pozdrav. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
57 Vanja Markovic PRAVILNIK Stupanjem na snagu Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama vrijedit će za sve škole u RH. Njegova je svrha usklađivanje vrednovanja s novim kurikulumima. međutim, dooovog trenutka još uvijek nisu doneseni kurikulumi za učenike s većim teškoćama u razvoju kao ni oni za učenike koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Kakve implikacije očekujete tijekom naredne školske godine, u školama koje rade po starim (ponegdje i arhaičnim) nastavnim planovima i programima, dok vrednovanje moraju usklađivati s novim Pravilnikom? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
58 Olivera Meter PRAVILNIK Poštovani, Predlažem da se Okvirni vremenik pisanih provjera ukine. Dovoljno bi bilo da se pisane provjere upisuju u e –dnevnik dva tjedna ranije,kratke provjere tjedan dana.Naravno učitelj je obavezan obavijestiti učenike o datumu pisane provjere. Ako se pisana provjera odgađa, učitelj treba obavijestiti učenike i izmjenu upisati u e dnevnik. Također mislim da nije potrebno sazivanje RV radi promjena u vremeniku,dodatno kompliciranje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
59 SANJA TOBIJAS PRAVILNIK Poštovani, Ono što bi istaknula kao vrlo važno u promjeni pravilnika je vezano uz zaključivanje ocjena. U poplavi odlikaša i pritisaka od strane roditelja trebalo bi ukinuti cjelobrojne zaključne ocjene. Dakle, zaključna ocjena na osnovi praćenja i ocjenjivanja učitelja tijekom cijele nastavne godine je u e-imeniku prikazana kao aritmetička sredina zapisana kao broj sa dvije decimale. Mislim da bi najpravednije bilo da kao takva i ostane, a ne da se zaokružuje na 2,3,4 ili 5. Konačna slika o učenikovim postignućima bi tada bila puno realnija, a i učenici bi tada vjerojatno nakon nekog vremena počeli učiti redovitije. Mislim da opći uspjeh učenika tada nije ni potreban. Slažem se sa kolegama i kolegicama da vremenik planiran mjesecima unaprijed nije dobar. Učenicima bi bilo dovoljno da pisane provjere planiramo na mjesečnoj bazi, a nama učiteljima dalo prostora da sa većom sigurnošću najavimo pisanu provjeru. Osim toga, u slučaju nepredvidivih situacija sazivanje RV je bespotrebno. Posve je dovoljno dogovoriti se sa učenicima, obavijestiti razrednika i promijeniti u e-dnevniku. I do sada smo tako radili i nije bilo nikakvih problema. S poštovanjem, Sanja Tobijas Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
60 Mirna Andročec PRAVILNIK Poštovani, vremenik je u škole donio samo kampanjsko učenje, a profesore još više administrativno opteretio. Na kraju nastavne godine će se opet sve svesti na pritisak roditelja i učenika na profesore i kako je potrebna viša ocjena za upis, prosjek i sl. Prvo treba postaviti pravilnike i zakone na način da je OBVEZA učenika da pohađa nastavu i onda će situacija krenuti u boljem smjeru. Sa štovanjem, Mirna Andročec Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
61 Željko Mršić PRAVILNIK Poštovani, želio bih najprije pohvaliti napor institucija u smjeru olakšavanja učenicima svladavanja gradiva. Imao sam jednog učenika u srednjoj, a imam još jednu učenicu u gimnaziji. Generalno, u osnovnoj školi sve treba jako pojednostaviti. I zbog učenika i zbog učitelja. Srednja ne bi trebala biti replika osnovne po predmetima. Ako se sve svodi na usložnjavanje, ne vidim puno smisla, kao da treba samo premostiti nekakav period života do fakulteta. Smatram da je dobro obavještavati učenike o ispitima, ali ne treba pretjerivati s uniformiranjem načina. Iako sam pravnik, vidim da društvo pati od formalizama koji su štetni i sputavaju normalno funkcioniranje ljudskih odnosa. Stvar je u načelima i svrsi. Treba odrediti samo ono što je nužno, pogotovo u školama ne treba nastavnike opteretiti formalnostima. Imat će manje prostora za kreativnost koja se verbalno stalno ističe, a gotovo nigdje je nema. Kako mogu biti kreativni nastavnici koji nemaju nikakvu slobodu pripreme, ali i učenici koji se na isti način moraju uvijek pripremiti za nastavu? Govori se o redovitom učenju kao da je to tajna uspjeha. A kao kampanjsko učenje je pogrešno. Po čemu? A ne vidim nigdje tu uspješnost u društvu temeljem tih isforsiranih "kvaliteta" učenika. Naprotiv, nisu iznimno uspješni pojedinci dokaz opće uspješnosti učenika. Kao što možemo vidjeti iz podataka, sve uspješniji su talentirani pojedinci, a sve neuspješniji prosječni učenici koji su velika većina i na njima se bazira društvo. Ocjenjivanje u prosjeku daje prosjek. Sustav potiče mediokritetstvo, a navodno se zalaže za izvrsnost. Ta dvoličnost se odražava na svim razinama i u svim segmentima društva. Zašto bi učenici koji imaju višu prosječnu ocjenu trebali imati prednost pri upisu? Neki ljudi su svestrani i mogu postići relativan uspjeh u gotovo svemu, a neki samo u uskom području, ali zato s puno većim dometima. Ne odobravam mišljenja o tome kako bi trebalo uniformirati u školama i pristup učenicima te bi oni valjda morali svi jednako učiti i sve isto raditi pa onda svaki dan odmah sve naučiti što im je zadano. To je čista besmislica! Postoje znatne razlike između učenika i njihovih naravi, životnih okolnosti i pristupa u učenju te treba TOLERIRATI TE RAZLIKE. Neki učenici brzo primaju informaciju, neki sporo no to ne znači neuspješno. Neki su revnosni, a neki nisu i to ne znači uvijek prednost. Uz brojčanu ocjenu nastavnik MOŽE staviti ponekad zapažanje koje omogućava i njemu praćenje pojedinog učenika. Ako vidi potrebu i ako mu tako odgovara. Ali ne treba odmah uvoditi čvrste obveze i strogo postupanje u slučaju propusta. Pa to je škola! Svi tu ponešto nauče! I nastavnici se razlikuju. Neki su strogi, a neki popustljivi. Ništa nije prednost samo po sebi. Nije uvijek lako naći mjeru u poslu. Rekao bih otvoreno da je problem što u školama rade gotovo samo žene. Ženski i muški pristup su najbolji u kombinaciji i znatno se razlikuju. Pa nismo mi ostali izvan obrazovanja tek sada nešto naučili, i mi smo išli u školu i nije bilo sve tek gubitak vremena samo zato što nismo imali moderna sredstva učenja. Dapače, nisam siguran koliko to koristi kvaliteti razmišljanja i domišljatosti u životu. Na koncu, čemu služe te prosječne ocjene i ocjene na maturi ako na prijemnim za fakultet to čini otprilike 10-20 %, a ponegdje ništa!? Recimo imate 5 iz engleskog ili matematike cijelo vrijeme školovanja te na maturi položite A razinu. Onda se ne uspijete upisati na takav željeni fakultet. Ako se ne bude pronašlo zajedničko težište u cijelom školovanju odnosno nekakav logičan okvir koji neće presudno ovisiti o interesima pojedinih obrazovnih struktura, neće se ovako parcijalno polučiti ozbiljan uspjeh. Želio bih da ovo shvatite dobronamjerno. Primjera radi, to što nisam bio uspješan iz matematike, protiv koje nemam ništa, dapače sve smatram potrebnim i korisnim u životu, nimalo mi ne manjka u poslu ni u životu. Ali se sjećam jedne učiteljice matematike iz osnovne koja mi se jako svidjela, više od svih ostalih. Škola je otkrivanje sposobnosti učenika. Ili bi trebala biti. A ne natrpavanje učenika podacima. osim toga, razlike su u sposobnosti memoriranja koje se mogu nešto poboljštati, ovisno o osobi, ali ne značajno u toj dobi. Bojim se Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
62 Marijana Bastić PRAVILNIK Poštovani, mišljenja sam da u članku 3. bi trebalo dodati stavak o vanjskom vrednovanju učeničkih postignuća. U članku 5., stavak 6. i stavak 7. je nepotreban jer je u stavku 4. već navedeno da će načini i postupci biti u skladu s preporukama stručnoga tima, odnosno u skladu s poteškoćama učenika. Osim toga, na ovakav se način obuhvaćaju samo učenici s poteškoćama, pa bi onda isto trebalo biti navedeno i za darovite učenike(?) U članku 8., st. 2. – mišljenja sam da razrednik i stručna služba škole ne bi trebali suodlučivati o potrebi ponavljanja pisane provjere znanja, jer jedino predmetni učitelj ima potrebne kompetencije i može procijeniti je li ponavljanje pisane provjere potrebno ili nije. Eventualno, predmetni učitelj može upisati bilješku u e-dnevnik, čime postaje dostupna svim zainteresiranim dionicima odgojno-obrazovnog procesa, čime je osigurana njihova informiranost. U članku koji se odnosi na vremenik pisanih provjera znanja potrebno ga je drukčije oblikovati. Dugoročno (višemjesečno, u dosadašnjoj nastavnoj praksi „polugodišnje“ planiranje termina pisanih provjera) je u neskladu s pristupima poučavanju koje promiče Škola za život. Osim toga, nastava je proces koji je izuzetno dinamičan i podložan svakodnevnim promjenama (izvanučioničke nastave, sistematski pregledi, posjete učenika, bolest učenika/učitelja i sl.), te ako zaista želimo ostvarenje ishoda poučavanja, onda je ovo ograničavajući čimbenik autonomije učitelja, jer s nekim razredima je potrebno raditi više i drukčije kako bi ostvarili zadana postignuća. Sazivanje Razrednih vijeća je potpuno besmisleno i dodatno bespotrebno opterećenje svih učitelja i nastavnika. Iskustvo iz dugogodišnjeg nastavnog rada, mi je pokazalo da postojanje vremenika ne unapređuje usvojenost nastavnih sadržaja, već da kod većine učenika potiče svojevrsni kampanjski rad. Mišljenja sam da je dovoljno da predmetni učitelj/nastavnik obavijesti učenike o terminu provedbe pisane provjere minimalno dva tjedna prije same provedbe pisane provjere znanja i da je dužan unijeti navedeni termin u raspored pisanih provjera u e-dnevniku. Objavljivanje vremenika pisanih provjera na mrežnim stranicama škole bespotrebno je administrativno opterećenje za djelatnike škole jer roditelji učenika imaju pristup e-dnevniku, a roditelji koji iz nekih razloga ne prate promjene u e-dnevniku, zasigurno neće pratiti izmjene ni na mrežnoj stranici škole. Isto tako, unutar jednog tjedna učenici ne mogu pisati nebrojeno provjera jer to ograničava e-dnevnik. Što se tiče kratkih pisanih provjera znanja čija je svrha ustvari formativno vrednovanje, smatram da je nepotrebno i opterećujuće njihovo upisivanje u Okvirni vremenik pisanih provjera znanja. Što se tiče zaključnih ocjena i općeg uspjeha, obavezno treba ukinuti aritmetičku sredinu ocjena u e-imeniku koja se automatski izračunava, jer je ona suprotna od propisanog ponderiranja pri zaključivanju ocjena te je uzrok velikog pritiska na učitelje i od strane učenika, njihovih roditelja, pa i ravnatelja kojima se roditelji najčešće žale. Upravo brojčane ocjene na temelju kojih se izračunava aritmetička sredina iz koje proizlazi opći uspjeh (kojeg također treba ukinuti) je ustvari procjena učenikovih postignuća. Pritom treba naglasiti i utjecaj formativnog vrednovanja na ponderiranu ocjenu. Također potrebno je razlučiti u čl. 13. (stari čl. 14) vezano uz individualne informacije za roditelje učenika, da razrednici imaju u satnici jedan sat tjedno za individualne informacije roditelja učenika svojeg razreda, no za informacije vezano uz predmet kojeg drže u drugim razredima, potreban je također jedan sat informacija koje će ući u tjedno zaduženje. Ako se to ne uzme u obzir, tada smatram da je korektno da ostane stavak koji određuje da je roditelj dužan najaviti se predmetnom učitelju/nastavniku na informacije preko razrednika kako bi pripremio učenikove uratke i pripremio se za razgovor. Što se tiče dijela o pravima i obvezama roditelja, potrebno je napisati da se roditelj informira na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima, a ne da razrednik informira roditelje, jer se tako odgovornost prebacuje samo na razrednika, čija je uloga u današnje vrijeme iznimno kompleksna. Nadalje, u dijelu gdje piše da roditelj treba dolaziti na individualne informativne razgovore, potrebno je navesti koliko puta (minimalno dva puta godišnje) te uvrstiti mjeru za neodazivanje na roditeljske sastanke i nedolazak na informativne razgovore jer je to obveza roditelja. Potrebno je postrožiti dio koji se odnosi na primanje roditelja pred kraj nastavne godine kako bi se smanjio pritisak i na učenike i na učitelje/nastavnike i ravnatelje, tj. predlažem da piše da se individualni razgovori s razrednicima, odnosno predmetnim učiteljima/nastavnicima ne organiziraju minimalno dva tjedna prije završetka nastavne godine. U člancima Prava i obveze učitelja/nastavnika, Prava i obveze razrednika, navedene su isključivo obveze, a nema „prava“ tako da nas ovaj Pravilnik ni u kojoj mjeri (barem formalno) ne štiti od često vrlo neopravdanih pritužbi roditelja. Što je sa stavkom 6. čl. starog čl. 15 gdje piše „Razrednik zaključuje ocjenu vladanja učenika, uz mišljenje razrednoga vijeća.“? Nikako ga se ne bi smjelo brisati iz ovog Pravilnika, posebno jer uključuje suradnju razrednika i Razrednog vijeća. Pritom ga treba doraditi u smislu da piše da je polazišna točka vladanja „dobro vladanje“ (prema dosadašnjoj skali uzorno, dobro, loše). Loše i uzorno vladanje treba izglasavati na RV na prijedlog razrednika ili pojedinog predmetnog učitelja. Dodjeljivanjem uzornih vladanja velikom broju učenika, a što je trenutni trend, umanjuje se važnost i gubi smisao kod uistinu uzornih učenika, a omalovažavaju je učenici koji su svjesni da njihovo vladanje nikako nije uzorno. Osim toga, ocjena vladanja bi trebala dobiti na „težini“ u smislu primjerice, bodovanja za upis u srednju školu. Također, potrebno je u ovaj Pravilnik svakako vratiti članak o Pravima i obvezama ravnatelja. S poštovanjem, Marijana Bastić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
63 Miranda Barac PRAVILNIK Poštovani, evo nekoliko prijedloga: 1. Nema potrebe objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole ukoliko škola ima ednevnik. Roditelji imaju pristup e-dnevniku, a ako ne pristupaju njemu, neće ni mrežnoj stranici škole. 2. Okvirni vremenik treba donositi mjesečno do određenog datuma za idući mjesec kako je to do sada bilo u strukovnim školama. 3. Ukinuti odredbu da RV donosi promjenu vremenika, dovoljno je da predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima napravi izmjenu planirane pisane provjere (uz obavijest stručnoj službi ). 4. Uzeti u obzir mogućnost bolesti nastavnika na dan pisane provjere ili drugih izvanrednih okolnosti, te se ista ne može odgoditi u Pravilnikom predviđenom vremenu (tri dana prije). 5. Konkretizirati i uskladiti kriterije vrednovanja i pisanje bilježaka za svaki predmet posebno. 6.Pojasniti je li kratku pisanu provjeru po novom Pravilniku možemo brojčano vrednovati i kao takvu je isto najavljujemo u vremeniku ili nam ona služi isključivo za formativno vrednovanje. 7.Zaključna ocjena iz predmeta na dvije decimale kako i stoji u ednevniku. Opći uspjeh također ukinuti, odnosno, izraziti ga s dvije decimale. Npr. netko je prošao s 3,55, a netko s 4.45 umjesto da su oboje prošli s vrlo dobrim uspjehom. Lijep pozdrav, Miranda Barac Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
64 ANDREJA PTIČEK PRAVILNIK Poštovani! Podržavam prijedloge o izmjenama i dopunama važećeg Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama. Izmjene su potrebne radi usklađivanja s novim kurikulumima. No, bez obzira na tzv. kozmetičke izmjene, termin savjetovanja sa zainteresiranom javnošću nije korektan.Poručuje li se odabirom termina da ovo nije bitna tema jer je poznato da je vrijeme godišnjih odmora prosvjetnih djelatnika ili će se iz slabijeg odaziva zaključiti da nismo zainteresirani za zakone koji su vezani za naš posao? Jer ovo nije jedino savjetovanje. Srdačan pozdrav, Andreja Ptiček Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru.
65 Snježana Komadina PRAVILNIK Slažem se s pojedinim kolegama da bi se uspjeh učenika trebao iskazati na dvije decimale. Također, trebalo bi osigurati nedvosmislenost nekih iskazanih pravila kao što je, primerice, „Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena,…“ jer nije jasno može li ta ocjena biti i manja i veća ili, prema dosadašnjim iskustvima, samo veća. Ako jest tako, treba se precizno zapisati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
66 Katarina Pučar PRAVILNIK Poštovani! Čitajući izmjene ovog Pravilnika, spomenula bih dvije stvari: Ako je u pravilniku navedeno da učenik može u jednom danu pisati jednu pismenu provjeru znanja i biti jednom usmeno ispitan, zašto se ne bi uvela paralelna mogućnost: mogućnost dvije pismene provjere znanja u jednom danu, u kojem slučaju učenik u razredu u kojem je tako planirano ne može taj dan biti usmeno ispitan? Opterećenje učenika bi ostalo isto, a olakšalo bi se planiranje pismenih provjera znanja… Vremenik pisanih provjera najbolje je funkcionirao dok nije imao poseban pompozan naziv, nego je funkcionirao u dogovoru s učenicima – prije kraju nastavne jedinice, 2 – 3 tjedna prije potrebne pismene provjere znanja, planirao se datum kada će se pisati. Tom dobrom običaju se treba vratiti. Ako će se i dalje inzistirati na nerealnom planiranju pisanih provjera znanja na početku polugodišta, Vremenik nikako ne treba uključivati datum, već najavu u razdoblje od 10 – 20 dana (velika je razlika u satnici i učestalosti održavanja različitih predmeta). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
67 Krunoslav Kovačević PRAVILNIK Poštovani, Pozdravljam izmjene i dopune postojećeg Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama.Same izmjene idu u pravcu provedbe kurikularne reforme obrazovanja i dotiču se samo pojedinih detalja i članaka starog Pravilnika. Moram primijetiti da je sve više obaveza za nastavnike.a to bi trebao pratiti i veći broj sati predviđen za "ostale poslove“ koje bi trebalo jasno odrediti.Razmišljanja sam da bi trebalo posebno razdvojiti Pravilnik za osnovne od Pravilnika za srednje škole.Postoje različite specifičnosti posebice u strukovnom obrazovanju kojem i sam pripadam.Učenici u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju stječu kompetencije i vještine koje se znatno razlikuju od postignuća koja se ostvaruju u odgojno-obrazovnim ishoda predmeta osnovne škole. Moji konkretni prijedlozi su: 1.Okvirni vremenik pisanih provjera donositi na mjesečnoj bazi-satnica i odstupanja od nje su česta zbog raznih čumbenika(ekskurzije,neplanirani sistematski pregledi učenika,bolovanja nastavnika itd.) 2.Objava vremenika na mrežnim stranicama škole-nepotrebna jer većina škola je u sustavu e-dnevnika 3.Odgoda pisane provjere-prepustiti predmetnom nastavniku koji će o tome obavijestiti razrednika i učenike min.7 dana prije 4.termini za individualne razgovore za sve nastavnike u RV su nepotrebno kompliciranje-razrednik je taj koji obaviještava roditelje i poziva nastavnika ukoliko je to zatražio roditelj 5.dva pristupa vrednovanja prema ovim izmjenama se ne ocjenjuju brojčano-izuzetno pozitivna promjena,ali će se na taj način znatno povećati broj opisnih zabilješki o povratnoj informaciji o postignućima učenika kao i ukupno administriranje nastavnika Ukupno gledano kako za osnovnu i srednju školu povećava se administriranje poslova nastavnika,ali i razrednika koji se ovako još dodatno opterećuju kroz pisanje zapisnika i bilješki. Ciljevi ove reforme između ostalog je bio administrativno rasterećenje nastavnika te povećanje autonomije nastavnika i lakši rad i učenje za život. S poštovanjem, Krunoslav Kovačević.prof. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
68 Dražena Raguž Šimurina PRAVILNIK Poštovani, na početku imam potrebu reći da bi e-Savjetovanje u nekom obliku trebalo biti prije pisanog dokumenta, Pravilnika, Izmjene ili Dopune istoga jer bi na taj način stručnjaci koji rade na tome dokumentu imali sveobuhvatnu priliku vidjeti što o tome misle i koje prijedloge daju oni kojih se to najviše i tiče i koji na kraju rade u praksi s djecom i odraslima. Na taj način bi mogli uzeti u obzir stvarna mišljenja, prijedloge ili dileme te implementirati i napisati zaista korisne dokumente. Smatram da Okvirni vremenik pisanih provjera treba postojati, ali svakako treba biti podložan promjenama i dovoljno ga je planirati za sljedeći mjesec.S obzirom na dinamiku nastave i puno faktora koji utječu na istu kao što je bolest učitelja, većeg broja djece,potrebe za dodatnim ponavljanjem određenog gradiva nema smisla niti potrebe ustrajati na čvrstom vremeniku koji se radi na početku školske godine.Sasvim je dovoljno učenike usmeno obavjestiti o promjeni, navesti razlog i upisati u e- dnevnik ukoliko ga škola ima ili na web stranicu škole ako škola ne koristi e- dnevnik. Također smatram da je potpuno nepotrebno sazivanje RV za svaku promjenu jer to niti je organizacijski moguće niti ima ikakvog smisla. U Pravilnik predlažem unijeti da zadnja dva tjedna nastave nema individualnih informacija. U Članku 2. treba dodati da Vrednovanje za učenje i Vrednovanje kao učenje MOŽE i NE MORA rezultirati brojčanom ocjenom jer smo takvu informaciju i uputu dobili na edukacijama od savjetnika i mentora. Također, predlažem da bi bilo jako korisno da zaključna ocjena ostaje na dvije decimale jer je to jedan od razloga jako velikog broja odlikaša što zapravo nije realno. Drugi razlog jako velikog broja odlikaša koji izlaze iz osnovne škole je taj što u opći uspjeh ulaze i ocjene iz odgojnih predmeta te izbornih koje su u pravilu jako visoke. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
69 Julija Dujić PRAVILNIK U pravilu sam primijetila da nema nekakvih velikih izmjena, tj. dobro je da sve izmjene (bar sam ih ja tako doživjela) smanjuju nekakve administrativne poslove a daju dovoljno informacija svima koji će ih pratiti. Ostalo mi jedno nejasno kako se ocjenjuje vladanje? Ako se stavci 5. i 6. brišu kada se ocjenjuje vladanje, roditelji na odluku o ocjeni vladanja imaju pravo žalbe a kada ako tu informaciju ne dobiju? Njima se na individualnim razgovorima govori o vladanju ali to nije završna ocjena? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
70 Slađana Milješić Ćićić PRAVILNIK Poštovani, Podržavam razmišljanje kolega o okvirnom vremeniku pisanih provjera znanja. On može funkcionirati u idealnim uvjetima, koji u praksi ne postoje. Okvirni vremenik bi trebao to i biti-okvirni i podložan promjenama, bez puno komplikacija. Često sam viđala da kolege sile gradivo kako bi ispoštovali vremenik. Kada nastavnik ima potrebu da nekom dijelu gradiva posveti još vremena-a to je ono što mu novi kurikulum dozvoljava (sloboda) ne bi trebao previše razmišljati o vremeniku. Vezano i za administrativne poslove nastavnika, moram primijetiti da je obaveza sve više i da bi to trebao pratiti i veći broj sati predviđen za "ostale poslove“ koje bi trebalo jasno definirati i u konačnici i platiti. Budući da Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama nije dovoljno jasan trebalo bi organizirati kvalitetne edukacije (ono što sam imala priliku da prođem, Loomen npr. mislim da nije dovoljno i da bi živa riječ imala više uspjeha) jer uočavam da puno kolega nije dobro shvatilo ovaj pravilnik i da nije dovoljno jasno da npr. u prvom ciklusu (1. i 2. razred OŠ) nema više sumativnog (brojčanog) vrednovanja. Makar tako piše. Mislim da je to trebalo biti transparentnije kako bi se učitelji na vrijeme upoznali s novim konceptom vrednovanja i bolje pripremili. Ne slažem se s pojedinim kolegama da treba jasnije definirati broj i oblik provjera znanja (kako formativnog vrednovanja, tako i sumativnog); kolegama treba dati slobodu da odrede koliko često i kako vrednuju, te da prilagode vrednovanje potrebama razrednog odjela pa i pojedinih učenika. Podržavam i pitanje rodne ravnopravnosti, te postavljam pitanje pojma „učitelj“ koji je nametnut i predmetnoj nastavi i srednjoj školi, tj. predviđen Metodičkim priručnikom za pisanje prijedloga kurikuluma svih predmeta, međupredmetnih tema i ostale dokumentacije. Mada sam nedavno u jednom prijedlogu kurikuluma naišla i na pojam „nastavnik“. U svakom slučaju, vrijeme (i evaluacija koju treba provesti nakon određenog vremena) će pokazati kako novi način vrednovanja funkcionira u praksi i što bi trebalo mijenjati ili popravljati. Raspravu o vrednovanju ne treba svesti na priču o administrativnim obvezama i aritmetičkoj sredini; ja bih stavila pozornost na učenika i ono dobro što donosi ova reforma: podržavam insistiranje na većoj samostalnosti učenika i preuzimanju odgovornosti za sopstveno učenje, nastojanje da se djeca nauče učiti (vrlo korisna međupredmetna tema), istraživati, kritički promišljati, a ne uzimati zdravo za gotovo servirane informacije, te da se, u konačnici, vodi računa o njihovom napretku te praktičnim i funkcionalnim znanjima, a ne o aritmetičkoj sredini. Slađana Milješić Ćićić, prof. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru, neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
71 Marija Gabelica PRAVILNIK Poštovani, s obzirom da profesori koji prate reformu, rade Loomen, već su uglavnom upoznati s ovim načinima vrednovanja, ali većina "stručnjaka" (koji su položili par pedagoških ispita i predaju u srednjim školama) nisu upoznati s tim novotarijama, jer nisu imali Loomen ni edukacije), kako će oni to znati, kako će to sve izgledati? Jedni rade po novom, drugi ne? Drugo, čisto da vas podsjetim da imamo i mi svoj privatni život, s obzirom da se od nas očekuje da vodimo sve moguće detaljne bilješke, dnevnike o svakom pojedinačnom učeniku, a da bi nam priprema po satu trebala trajati 20 min. Ovo vrednovanje kao učenje, za učenje i praćenje, pisanje bilježaka, online dnevnika i svih čuda, kad bi to točno trebali provoditi? Pod satom, ne stignemo, znači doma, subotom i nedjeljom? Osobno imam 11 razreda. Tko će platiti sav taj prekovremeni rad? Nije li cilj reforme bio smanjiti administraciju, dati nam autonomiju, olakšati život učenicima i učiteljima? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
72 Zvonko Miškić PRAVILNIK Izmjene Pravilnika nisu napravljene kvalitetno jer nazivlje nije usklađeno. Na primjer negdje se koristi pojam "razredno vijeće", a negdje "razredno vijeće škole". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
73 Martina Pećar Đurović PRAVILNIK Poštovani, iz prethodnih komentara brojih kolega mogli ste uočiti kako vjerujemo da čak i okvirni vremenici ograničavaju i sputavaju nastavni proces te nikako ne idu u prilog autonomiji za koju se navodno zalažemo. Vremenik neće doprinijeti nastavnome procesu niti će potaknuti učenika na kontinuirani rad. Posebno nastavu neće unaprijediti planiranje provjere u siječnju, a realizacija u svibnju. Zar mislite da će se učenik za provjeru spremati u siječnju? Sazivanje vijeća da bi se izmijenio datum pisane provjere također ne predstavlja rasterećenje. Dodatno, bilo bi poželjno razmotriti ukidanje informativnih razgovora u posljednja dva tjedna nastave kako bi se učitelji rasteretili nepotrebnih pritisaka. U konačnici, valjalo bi posebno naznačiti da zaključna ocjena, koja ne proizlazi iz aritmetičke sredine, može biti i niža ako učenik u drugom polugodištu nije postigao napredak, što najčešće i jest slučaj. Srdačan pozdrav! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
74 Nataša Paćelat PRAVILNIK Zamjerke: a) Sam termin održavanja e-Savjetovanja otvara mogućnosti za sumnju u dobre namjere ovog svjetovanja. Čije se mišljenje željelo čuti? Onih koji su na godišnjim odmorima? Moraju li svi imati pristup internetu tijekom godišnjeg odmora? b) Nadalje, postavlja se pitanje je li umjesno da pomoćnica ministrice Lidija Kralj na svom Facebook zidu otvara također “javnu raspravu”, uz ovu službenu, o novom Pravilniku o vrednovanju, pozivajući nastavnike “na zajedničko pronalaženje ‘optimalnog rješenja’” koji onda imaju priliku komentirati njenu objavu, ali NE svi nastavnici, nego SAMO oni koji imaju status FB prijatelja spomenute ministrice. Postavlja se pitanje tko onda stoji iza ovog Pravilnika. c) Nacrt Pravilnika treba dodatno i lektorirati, potkralo se više pogrešaka. d) Bilo bi puno jednostavnije komentiranje i uspoređivanje da se priložio i tekst starog Pravilnika uz ovaj novi. Konkretni prijedlozi: 1. Sazivanje RV radi promjena u vremeniku nepotrebno je, suvišno i dodatno opterećujuće za stručnu službu škole. Dovoljno je da predmetni nastavnik informira učenike i razrednika, i na vrijeme, uz navođenje razloga izmjene, upiše novi datum pisane provjere. 2. Nepotrebno je objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole ukoliko škola već ima e dnevnik. 3. Također je potrebno definirati kratke pisane provjere znanja. Ako se upisuje ocjena, onda se i upisuje u vremenik, ako ne rezultira ocjenom, onda nema ni upisivanja u vremenik, ali se ni ocjena ne smije upisivati u rubriku. 4. Trebalo bi unijeti u Pravilnik da se posljednja dva tjedna nastave ne održavaju roditeljski sastanci i informativni razgovori. 5. Nije jasno navedeno u kojim se situacijama ponavlja neuspješna pisana provjera znanja. Što je neuspješna pisana provjera znanja? Ovisi od predmetnog nastavnika do predmetnog nastavnika. Treba li tada upisati ocjene prve pisane provjere znanja? Što je s ispravljanjem negativnih ocjena, imaju li učenici pravo ispravljanja negativne ocjene neograničen broj pokušaja? Definirati upisuju li se negativne ocjene ispravaka u rubriku ili ne. 6. Zbog čega se u Pravilniku ne predviđaju i sankcije za one koji ga se ne drže? Srdačan pozdrav! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima.
75 Marina Peršurić Antonić PRAVILNIK Poštovani, smatram da s obzirom na dinamiku nastave vremenik nije primjenjiv. Točno predviđanje pisanih provjera za cijelo polugodište na samom početku polugodišta nije realno i zapravo je nemoguće ako se uzmu u obzir svi faktori koji utječu na nastavu (od bolesti, promjene rasporeda, neočekivanih rezultata prethodnih provjera itd.). Osim toga, sazivanje Razrednog vijeća za promjenu vremenika nije olakšanje već kompliciranje planiranja. A s obzirom da je svrha kratkih pisanih provjera vrednovanje za učenje te da bi prije svega trebale rezultirati kvalitativnom povratnom informacijom, a često se ni ne ocjenjuje brojčano, ne vidim potrebu njihovog upisivanje u vremenik. Sam postupak upisivanja u vremenik i cijela procedura za izmjenu termina kratke provjere traje puno više od same provjere. Također ne vidim potrebu konzultiranja razrednika i stručne službe škole vezano uz ponavljanje pisane provjere znanja, jedino predmetni nastavnik je taj koji je kompetentan procijeniti je li ponavljanje pisane provjere potrebno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
76 Marija Jurišić Šarlija PRAVILNIK Poštovani, smatram da sazivanje Razrednog vijeća za promjenu vremenika nije olakšanje te će većina nastavnika radije pisati s učenicima provjeru znanja u terminu koji stoji u vremeniku nego sazivati RV. S obzirom da je svrha kratkih pisanih provjera vrednovanje za učenje te da one nikako ne bi trebale rezultirati ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom ne vidim potrebu njihovog upisivanje u vremenik. Ne vidim potrebu konzultiranja razrednika i stručne službe škole vezano uz ponavljanje pisane provjere znanja, jer smatram da je jedino predmetni nastavnik taj koji je kompetentan procijeniti je li ponavljanje pisane provjere potrebno ili nije. Potrebno je ukinuti zaključivanje ocjena ili barem zaključivati na dvije decimale. S poštovanjem, Marija Jurišić Šarlija Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
77 Dražena Potočki PRAVILNIK Za promjenu datuma pismene provjere trebalo bi biti dovoljan samo dogovor predmetnog učitelja i razreda uz znanje razrednika. Okvirni vremenik je upravo okvirni jer podliježe promjenama. Autonomija nastavnika, koju ova reforma zastupa, treba samom nastavniku omogućiti da sam promijeni datum pritom vodeći računa o broju pisanih provjera u tjednu i danu. Nema potrebe objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole ukoliko škola ima ednevnik. Potrebno je u Pravilnik uvrstiti izvanrednu okolnost nedolaska učenika na pisanu provjeru znanja. Piše li učenik pismenu provjeru na sljedećem satu, u dogovoru s učiteljem, …? Postoje nažalost i slučajevi gdje učenici uzastopno izbjegavaju pismene provjere. Potreba ponavljanja pismene provjere treba ostati na odluci predmetnog učitelja. Smatram da za predmetne informacije nema potrebe da učitelji stalno imaju sat informacija jer se to do sada već pokazalo u mnogim školama kao nepotrebno. Informacije se trebaju organizirati u dogovoru s razrednikom, ili upitom na službeni email. I u koji dio zaduženja učitelja bi to išlo? Predlažem i ukidanje općeg uspjeha jer ta informacija nema nikakvu svrhu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
78 Kristina Ljubić PRAVILNIK Pozdrav, nakon čitanja izmjena i dopuna Pravilnika, predlažem sljedeće: 1. Smatram da treba ukinuti odredbu da RV donosi promjenu vremenika, dovoljno je da predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima napravi izmjenu planirane pisane provjere (uz obavijest razredniku i stručnoj službi). Često se promjena termina dogodi zbog neke izvanredne okolnosti te je proces sazivanja RV-a vrlo složen (velik broj nastavnika, uskladiti s rasporedom, neki nastavnici rade na više škola, redovito neodazivanje pojedinih kolega na RV itd.) što bi stavio dodatan pritisak na nastavnika zbog manjka vremena. 2. Potrebno je u Pravilnik uvrstiti izvanrednu okolnost nedolaska učenika na pisanu provjeru znanja. Svatko se od nas snalazi po svom pedagoškom nahođenju (učenik piše provjeru odmah po dolasku u školu, s učenikom se dogovora naknadi termin pazeći na druge pisane provjere (ili ne?), što često otvara prostor nezadovoljstva i žalbi što učenika što roditelja. Zašto se ne bi to jasno i precizno definiralo? 3. Preciznije definirati koliko često i na koji način organizirati predmetne informacije, iako to smatram nepotrebnim. Smatram da je puno bolja opcija da kada roditelj želi pričati s predmetnim nastavnikom, neka o tome obavijesti razrednika koji će onda organizirati razgovor. Također, ako već postoje predmetne informacije, svakako ne dopustiti da se one organiziraju 15 dana prije završetka nastave kako bi se smanjili pritisci roditelja na zaključivanje ocjena. Hvala. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
79 Tatjana Bandera-Mrakovčić PRAVILNIK Izmjene vremenika može dogovoriti predmetni učitelj u dogovoru s učenicima i uz znanje razrednika. I zmjene vremenika uvijek su u korist učenika i pomiču se zbog raznih obkjektivnih okolnosti (bolesti učenika, učitelja, neplanirane odsutnosti razreda s nastave, neuvježbanosti nastavnih sadržaja i dr.). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
80 Marina Njerš PRAVILNIK Prijedlog: Na e-Savjetovanje staviti stari pravilnik te u njemu naznačiti ono što se mijenja. Bilo bi puno preglednije i lakše pratiti i uspoređivati, a onda i komentirati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Način pisanja izmjena pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima.
81 Ivan Zelenić PRAVILNIK Ne vidim svrhu zaključivanja ocjena. Istu zaključnu ocjenu dobije učenik koji ima prosjek 3,50 te učenik koji ima 4,45. Sustav zaključivanja ocjena je generator nepravde. Zaključivanje ocjena generira ogroman pritisak i lobiranje od strane roditelja, a u nekim slučajevima i prijavama prosvjetnoj inspekciji što eliminira entuzijazam kod dobrog dijela učitelja. Potrebno je ukinuti zaključivanje ocjena ili barem zaključivati na dvije decimale. Vremenik pisanih provjera je potrebno ukinuti. Demotivira učenike za redovan rad, a jednom dijelu roditelja omogućuje planiranje izostanaka učenika te opstrukciju vrednovanja rada. Kvalitetnim izmjenama ovog pravilnika moguće je unaprijediti proces odgoja i obrazovanja u školama bez troškova po proračun RH. Potrebno je dati priliku učiteljima da to učine! Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
82 Saša Peričak PRAVILNIK Komentar koji izlazi izvan okvira ovog konkretnog savjetovanja, ali smatram ga ključnim za sva buduća e-savjetovanja: Općenito, ako MZO uistinu želi preko e-savjetovanja dobiti korisne prijedloge (s obzirom da se prosvjetne djelatnike koji su napredovali u zvanju obvezuje da sudjeluju u e-savjetovanjima, pretpostavljam da to jest namjera), bilo bi svakako potrebno promijeniti pristup izmjenama pravilnika: Umjesto ovakvih izmjena trebalo bi na savjetovanje uputiti potpuni novi tekst cijelog novog prijedloga pravilnika. Time bi se značajno olakšalo snalaženje u tekstu i ukinulo potrebu da se istovremeno prati više dokumenata. Trenutnim pristupom se značajno otežava ne samo sudjelovanje u e-savjetovanju već i kasnije snalaženje svih dionika (pa tako i roditelja i učenika!) u Pravilniku i njegovim izmjenama, posebno s obzirom na probleme sa službenim pročišćavanjem tekstova od strane odgovornih institucija. S obzirom na vrijeme u kojem živimo, ovakav pristup izmjenama pravilnika smatram neprihvatljivim i suprotnim svim pedagoškim standardima kojima bismo trebali težiti. To posebno vrijedi za ovaj Pravilnik za kojeg se očekuje da ga (barem do neke razine, ovisno o dobi) poznaju i učenici. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
83 Marijana Dragobratović PRAVILNIK Poštovani, pozdravljam donošenje izmjena, posebno uvođenja vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenje. Nadam se da ćemo zajedno uspjeti pomalo mijenjati stavove svih u sustavu i mijenjati naviku učenja samo za ocjenu. Predlažem da u ove izmjene ubacite članak kojim se propisuje da se učenici 1. i 2. razreda osnovne škole cijelu godinu brojčano ne ocjenjuju jer nisu spremni za takvu vrstu vrednovanja i već na početku gubimo motivaciju mnogih učenika ili ih navikavamo na lako postizanje rezultata bez puno truda. Također predlažem da se odgojni predmeti tijekom cijelog osnovnog školovanja brojčano ne ocjenjuju. Predlažem i ukidanje općeg uspjeha jer ta informacija nema nikakvu svrhu. Potrebno je i ujednačiti kriterije za ocjenjivanje vladanja na državnoj razini. Što se tiče pisanih provjera njihov broj bi također trebalo ograničiti, jer ponekad imamo pojavu u školama da se gotovo sve pisano provjerava, a za to nema potrebe i često je kontraproduktivno. Za doradu postojećih članka prijedlog ću dati u komentarima na članke. Moram se osvrnuti i na termin ovog savjetovanja (za nas jednog od najvažnijih dokumenata). Ako ćemo detaljno izučiti izmjene to iziskuje mnogo vremena i truda, a obzirom da je nama mentorima i savjetnicima obveza javiti se na e-savjetovanje ono nikako ne bi trebalo biti u vrijeme godišnjih odmora. LP Marijana Dragobratović Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
84 Nikolina Janc PRAVILNIK Poštovani, vremenik je "praktičan" za roditelje, ali nikako praktičan za organizaciju nastave i određeno tempiranje pisanih provjera..uz autonomiju koja nam je obećana sad na jesen vremeniku nikako nije mjesto... treba ga učitelj planirati sa svakim razredom pojedinačno, mjesečno uz dogovor i nakon ostvarenog plana rada.. lp, Nikolina Janc Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
85 Nikolina Janc PRAVILNIK Poštovani, vrijeme za ovo eSavjetovanje je potpuno u loše tempirano.. godišnji su odmori.. stavak 2... preformulirati treba, OBAVEZNO samo i jedino predmetni učitelj treba i može odlučiti treba li učenik ili ne ponavljati određenu pisanu provjeru znanja... lp, Nikolina Janc Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
86 Marijana Zarožinski PRAVILNIK Potrebno je razdvojiti razrednu nastavu od predmetne zbog organizacije nastave i zbog uvjeta rada. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
87 Marijana Zarožinski PRAVILNIK Vrijeme za savjetovanje je baš u vrijeme godišnjih, što nikako nije motivirajuće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
88 Danijel Forjan PRAVILNIK Smatram da je umjesto ovih izmjena postojećeg pravilnika trebalo pristupiti izradi posebnih pravilnika za osnovnu školu i posebnog za srednju školu. Također, u novom pravilniku za osnovu školu trebalo bi posebno razraditi načine, kriterije i elemente vrednovanja u razrednoj nastavi, a posebno u predmetnoj nastavi. Izmjene vremenika trebaju se spustiti na razinu samog učitelja odnosno dati autonomiju učiteljima da u dogovoru s učenicima izmjeni termin ispita u vremeniku. Također mislim da nije potrebno sazivanje RV radi promjena u vremeniku. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
89 Melita Povalec PRAVILNIK Prvo novi komentari Jana Bosanac 28.07.2019 19:06 0 0 Poštovani, Pozdravljam novi pravilnik o vrednovanju s jednom primjedbom: izmjene vremenika trebaju se spustiti na razinu samog učitelja odnosno dati autonomiju učiteljima da u dogovoru s učenicima izmjeni termin ispita u vremeniku. Naime vrlo često, pogotovo u mom predmetu s jednim satom, dogodi se da izgubim planirani termin zbog raznih sistematskih pregleda, cijepljenja, izleta i sličnog. I to se dogodi relativno kasno, za cijepljenje saznam tjedan prije recimo. U našoj školi sa 1000 učenika u dvije smjene i 4 područne škole jako je teško sazivati razredno vijeće. Puno je lakše dogovoriti se s učenicima, provjeriti može li se datum promijeniti u vremeniku (e-dnevnik sam upozorava na odredbe pravilnika) i eventualno se uskladiti s jednim kolegom ako treba. Sazivanje razrednog vijeća, zapisnici, nikako nisu administrativno rasterećenje pogotovo za ionako preopterečene razrednike. Pozdrav, Jana Bosanac, učitelj mentor Ivica Gregurec 28.07.2019 12:10 1 0 Članak 10. stavak 3. Promijeniti " Razredno vijeće može na kraju mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec, ali je dovoljno postupiti po stavku 4." Slavica Bernatović 28.07.2019 11:05 8 0 Poštovani, Sada, nakon pročitanoga predloženoga Nacrta i konstruktivnih komentara, prvotno, općeniti osvrt. Poštovani, koja svrha ovih svih e-Savjetovanja? Samo poradi provedbe procedure?! ČUJU li, razmatraju i uvaže li se prijedlozi, kritike i konstruktivni komentari nas ljudi koji smo u izravnom doticaju sa područjem o kojemu se Pravilnik ispisuje? Nadalje. Kako OVAKVOG formata prijedlog Pravilnika. Za koga je pisan? Pretpostavljam da su slagali ga neki (svakako mislim stručni za pisanje pravilnika i zakona) koji nemaju izravnoga doticaja sa nastavom, onda još važnije koji kao da ne znaju CJELOKUPAN opseg poslova nastavnika, učitelja, ….. Također, Pravilnik je BAZIRAN na temeljima Reforme. Reforma niti na papirima ne obuhvaća cjelokupan obrazovni sustav. Pravilnik, objavom u NN (Narodnim Novinama), postaje važeći sveobuhvatno. U ovom trenutku, ova ja pitam koje PITANJE bi trebalo slijediti? Članak 4., članak 5. …. Na što se poziva? Na dosadašnji? TO je pisano za nas koji smo svako svoju struku studirali, ne moram biti stručnjak/inja pravne struke! Ili? Lijepo molim, kompletno dopisati SVE, kako glasi cjelokupni članak! Pa, je li Vi znate što se sve od mene na mojemu radnom mjestu zahtijeva? Meni (nama na Nastavničkom vijeću, od vajkada) daju upute, (dakle, naredbe!?) da se pišu zabilješke u bilješke učenika. Sve, sve …. nemojte pisati skraćeno; ne 1.p.pr ……… nego puni naziv: ˝Prva pisana provjera˝, i sve ostalo, koje područje propituje …. slijedi statistika, i bilješke o provedenoj pisanoj provjeri. TO je jedan primjer. Da, to sada kada je e-dnevnik mogu pisati ESEJ za svakog učenika. Pisala sam ja i do sada, što god je moglo stati u papirnati oblik imenika i bilješke učenika. Uz sve ostalo bilježenje i zapisivanje. Za neupućene, TO znači pisanje i pisanje, upisivanje i izvan termina nastavnih sati, i weekendima. Nedavno klinički psiholozi govore da su prosvjetari obavezni ˝hvatati˝ signale obiteljskog nasilja tijekom nastavnog procesa. Svatko će uočljivi hematom prijaviti nadležnim službama. Za ostale signale, ostale vrste i oblike nasilja? Koliko i koje sve procedure se moraju provesti da se utvrdi TO (pretpostavljeno!?) nasilje. Kako ljudi zamišljaju da NASTAVNI PROCES FUNKCIONIRA, i koja mu SVRHA? Uostalom, hrpa je štamparskih pogrešaka u priloženom NACRTU Pravilnika. Članak 2. ….. vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, nego KVALITETNOM (Kvalitetne povratne informacije, također, uz prethodno navedeno, bilježim. Naročito kada je neophodno koga od učenika usmjeriti ka uspjehu.) povratnom informacijom …… Apsolutno se s tim NE slažem. Dati mogućnost da se svaki od oblika vrednovanja ocjenjuju. Iz svojega dosadašnjega rada sa učenicima u NASTAVNOM procesu, kažem da je SVE važno. Dakle, i svi čimbenici koji su obuhvaćeni sa OVA DVA vrednovanja, točnije kada je riječ o učenikovim aktivnostima u dijelu preostala dva vrednovanja. Ogromna je razlika oblikovanja KVALITETNIH I KONTINUIRANIH POVRATNIH informacija u prirodoslovnom području u odnosu na npr. Vjeronauk, u čijem se području sve bilješke temelje na odgojnom čimbeniku. U prirodoslovnom području ZA SVAKOGA UČENIKA, bi se moralo povratnu informaciju slagati prema pojedinačnim njihovim MOGUĆNOSTIMA, SPOSOBNOSTIMA, POTENCIJALIMA i INTERESIMA. K tomu još, to sve različito za određeno razdoblje, odnosno trenutak. Izuzetno je VAŽNO kako učenik sudjeluje u aktivnostima koje mu pružaju mogućnost unaprjeđenja svojega učenja. Ogromna je razlika sudjeluje li učenik u nastavnim aktivnostima ili ne. NE sudjelovanje i aktivno praćenje nastavnog procesa NE OSIGURAVA da je za konačnu ocjenu važno bilo što izuzev, upravo ne popularnog ˝kampanjskog˝ - ne redovitoga rada i učenja. Ja u svojemu radu, već godinama primjenjujem ocjenjivanje SVIH VIDOVA rada i sudjelovanja u nastavnom procesu. Takvo ocjenjivanje podrazumijevam kao jedan od MOTIVIRAJUĆIH čimbenika za učenika. Učenici su bezuvjetno motivirani jer znaju da se njihov rad vrednuje mjerljivo (ocjenom). U važeću mrežu, upisujem ocjenu kada je relevantna (kompletna) za upis. Dakle, iz redovitoga praćenja učenikovog rada i sudjelovanja prema svim oblicima vrednovanja, ocjenjujem. Bilježim sve, u bilješke. Kada se od takvih zabilješki ostvare uvjeti za kompletnu ocjenu, upišem. Ocjenjivanje i zaključivanje (OCJENA) je IZUZETNO VAŽNA tematika. Priznajmo TO. Svima je važna plaća, koja mora biti prema kriterijima KVALITETE i RADA. O čemu ova ja govorim biti će jasno sa stvarnim primjerima. Objašnjenje. Za prosjek (tako popularan u posljednje vrijeme u javnim medijima) 3,64 (jedan element 3, 3,4, 3, 4, 4; jedan ocijenjen sa 3, 4, 4, 4, 4) i prosjek 3,38 (jedan element 4, 3, 4, 3, 4, 3, 4, 4; jedan element 3, 2, 3, 3, 4) ja zaključujem u svakom primjeru vrlo dobar. Eto, koji je značaj prosjeka. KAKO TO? Upravo, jer JA pratim i vrjednujem kompletno sudjelovanje i rad u nastavnom procesu, ne samo usmene i pisane provjere!!! Također, PAZI sada. Prosjek od 3,36 (4, 4, 1, 4, 4, 2, 4, 4, 3, 2, 5 --- ocjene za obrazovni program od jedan sat tjedno) zaključila sam vrlo dobar. Koji značaj prosjeka? Ja pratim rad učenika/ice; onaj 1 (koji se dogodio samo u jednom slučaju) je iz nije riješena zadaća u listopadu. Kvalitetu i kontinuiranost rada (moju i učenika) pokazuje i primjer: (5, 5, 5, 5, 4, 5, 5, 5, 5, 5, 5, 5, 4, 5; 5, 4, 5, 4, 5, 5, 4, 5, 5, 5, 5). Primjer koji sigurno zavrjeđuje vrlo dobar: (3, 2, 3, 2, 4, 4, 4, 4, 3, 4, 4, 2; 3, 4, 4, 4, 4, 4, 4, 4). Kreativnost u prosvjti. No, NE slažem se sa pedagoškom ili bilo kojom službom kada kažu da se ˝nema zadaću˝ ne smije ocjenjivati. Zbog čega? Štititi nečiji ne rad i ne imanje radnih navika?! Obavezno i to valorizirati. Polazim od sebe. Što mi koristi nedavno dodijeljena značka ˝NAJMARLJIVIJI polaznik ....˝ u sklopu virtualne učionice u ˝Školi za život˝? Učenik želi ocjenu. Primjeri kada su učenici pitali: ˝Hoću li danas dobiti ocjenu?˝ Članak 3. stavak (1): elementi … … Propisana su TRI elementa vrednovanja za nastavni predmet FIZIKU. Postoje obrazovni programi koji prate samo po jedan nastavni sat tjedno. Ne, nikako nije prikladno raspisivati tri elementa i pri tom voditi KONTINUIRANO I KVALITETNO ocjenjivanje kroz sva tri, tijekom čitave nastavne godine. Upitno koliko je svrhovito raspisivati sva tri elementa i npr. u gimnazijskim programima koji prate po dva sata tjedno. Odnosno, bilo koji programi po dva sata tjedno. Činjenica da je moguće jedno provjeravanje ocijeniti sa dvije ili tri ocjene. Koji smisao takovoga ocjenjivanja? Npr. u HJ-u iz jednoga usmenoga (u tom području usmeni oblik bi trebao biti izuzetno važan, za razliku od nekih ostalih predmetnih područja!) će upisati dvije-tri ocjene?! Uostalom HJ, najčešće su (ovi programi u koje sam ja upućena) po 4 (neki programi po 3) tjedna sata, pa su vremenski u prilici biti češće ocijenjeni. Onda, npr. provjerom lektire, je li će uz element lektira i sve ostale elemente ocijeniti: i jezik i morfologiju i fonetiku i fonologiju!! Što još!? Dobro, ako se mene ne želi razumjeti, ja ću automatski iz jednog pokušaja minimalno po dvije ocjene (dva elementa) ocijeniti; i onaj prvi znanja i fizikalne zakonitosti i rješavanje konceptualnih i kvalitativnih zadataka. Koji smisao zasebnog elementa kvalitativni i konceptualni zadaci? Npr. pisane provjere ocjenjivati za element znanja i poznavanje fizikalnih zakonitosti i rješavanje kvalitativnih i kvantitativnih zadataka?? Upravo ta dva elementa je moguće vrlo ELEGANTNO spojiti u jedan. Konačno, istraživanje (fizikalnih pojava i zakonitosti) kao zasebni element. Tvorci i predlagatelji Pravilnika, je li vam poznato kako pedagoška služba kritizira kada su u imeniku polja za ocjene p r a z n a? Kako li učenici vide i njihovi roditelji? Kako li na sve gleda i tumači nastavnik? Ja imam iskustvo i vještinu kvalitetnog i kontinuiranog ocjenjivanja. Itekako mi poznat TAJ dio mojega posla. Stoga, argumente navodim. Članak 8. stavak (2) ……. Niti razrednik, jer uobičajeno nije stručan za analizirano područje, niti stručna služba NEMAJU stručan uvid u pravo stanje. TU JE RELEVANTAN SAMO PREDMETNI NASTAVNIK. Uvijek kompletna pedagoško – stručna služba prebacuje odgovornost na nastavnika. Iz samo njima znanih razloga. Jer su ˝zaštitnici˝ učenika. Također predstavlja, automatski, popuštanje i ne postavljanje granica. Nadalje, ne podržava konstantne radne navike učenika. Članak 9. .... vremenik pisanih provjera! Navodim primjer: u Školi u kojoj ja radim, neovisno kako nalaže Pravilnik da se na mjesečnoj bazi formira vremenik, SVE smo TO, prema obavijesti na oglasnoj, morali riješiti do kraja rujna za prvo polugodište, do kraja prosinca za drugo polugodište. Rijetko kada, u dogovoru SA UČENICIMA i uz obavijest referentice, eventualno se promijeni termin u novi slobodni (do 10 dana - pa, ja organiziram u DOGOVORU sa učenicima i razrednikom, organiziram MOJ sat u terminu sata razrednika, tako da dva - tri sata stignem na posao ranije već je uobičajeno. Sada, kada JA znam svoj posao, sigurno sam kvalitetno kompetentna u rješavanju problema oko eventualnih, loših i ne željenih rezultata TIH tako, nekima, važnih pisanih provjera!!); primjer jer su zbog vojne evidencije njih 8 odsutni u zapisanom terminu. U e- dnevniku je TO dio koji je moguće mijenjati (Imam li pravo?). Nikada nikomu nije radilo probleme i nitko nikada nije bio oštećen. Gdje toliko KREATIVNOSTI i FLEKSIBILNOSTI kao u prosvjeti (bar kod mene). Molim, za sve postoje granice. Članak 11. stavak (10) ….. termini za informativne individualne razgovore .... U Školi u kojoj ja radim, TO postoji oduvijek. Pitanje. U KOJI DIO tjednog zaduženja se to ubraja? Naime, do sada TO nije bilo propisano pravilnicima, bez obzira što je u Školi bilo obavezno, pa se stoga niti nije nigdje pisalo (niti u ostali poslovi!); izuzev rasporeda na oglasnoj ploči. S poštovanjem, Slavica Bernatović Kristina Čobanković 27.07.2019 20:36 2 0 Poštovani, ako u pravilniku piše da se smiju pisati 4 pisane provjere tjedno mislim da je to dovoljno detaljno. Smatram da imamo dovoljno stručne ravnatelje koji mogu kontrolirati situaciju u kolektivu te intervenirati dođe li do preklapanja ispita ili do prekomjernog broja pisanih provjera. Sukladno tome nema potrebe za mjesečnim RV. Tihana Modrić 27.07.2019 18:50 2 0 Postovani, mislim da nije potrebno sazivanje RV radi promjena u vremeniku. Imam i prijedlog za razmisljanje ili poticaj na izmjene koje bi mozda pomogle pri upisima u srednje skole. Umjesto da se ocjene zakljucuju na 2,3,4,5 i odredjuje uspjeh na kraju skolske godine, ocjene mogu ostati na onome sto e-dnevnik pokaze. Npr.ako jedan ucenik ima prosjek iz matematike 3.35, a drugi 2.52, onda je to je gotovo 1 cijeli bod razlike, dok bi po sadasnjem sistemu oba ucenika imala zakljucenu ocjenu 3. U tom se slucaju razlika onda ni ne vidi. Mozda bi to donekle rijesilo preveliki pritisak za gimnazije i ucitelje u osnovnim skolama. Lp Ana Dragović 27.07.2019 16:23 2 0 Poštovani, smatram da treba ukinuti odredbu da RV donosi promjenu vremenika, dovoljno je da predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima napravi izmjenu planirane pisane provjere. Također, smatram da je formativno vrednovanje izuzetno važno, ali zanima me je li tko promišljao kako će to dovoljno kvalitetno odraditi učitelji koji imaj od 25 do 30 učenika u razredu i samo 2 sata tjedno nastave to bi značilo sveukupno oko 300 učenika, a da ne pričam o učiteljima s jednim satom tjedno koji imaju od 400 do 450 učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
90 Jana Bosanac PRAVILNIK Poštovani, Pozdravljam novi pravilnik o vrednovanju s jednom primjedbom: izmjene vremenika trebaju se spustiti na razinu samog učitelja odnosno dati autonomiju učiteljima da u dogovoru s učenicima izmjeni termin ispita u vremeniku. Naime vrlo često, pogotovo u mom predmetu s jednim satom, dogodi se da izgubim planirani termin zbog raznih sistematskih pregleda, cijepljenja, izleta i sličnog. I to se dogodi relativno kasno, za cijepljenje saznam tjedan prije recimo. U našoj školi sa 1000 učenika u dvije smjene i 4 područne škole jako je teško sazivati razredno vijeće. Puno je lakše dogovoriti se s učenicima, provjeriti može li se datum promijeniti u vremeniku (e-dnevnik sam upozorava na odredbe pravilnika) i eventualno se uskladiti s jednim kolegom ako treba. Sazivanje razrednog vijeća, zapisnici, nikako nisu administrativno rasterećenje pogotovo za ionako preopterečene razrednike. Pozdrav, Jana Bosanac, učitelj mentor Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
91 Ivica Gregurec PRAVILNIK Članak 10. stavak 3. Promijeniti " Razredno vijeće može na kraju mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec, ali je dovoljno postupiti po stavku 4." Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
92 Kristina Čobanković PRAVILNIK Poštovani, ako u pravilniku piše da se smiju pisati 4 pisane provjere tjedno mislim da je to dovoljno detaljno. Smatram da imamo dovoljno stručne ravnatelje koji mogu kontrolirati situaciju u kolektivu te intervenirati dođe li do preklapanja ispita ili do prekomjernog broja pisanih provjera. Sukladno tome nema potrebe za mjesečnim RV. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
93 Tihana Modrić PRAVILNIK Postovani, mislim da nije potrebno sazivanje RV radi promjena u vremeniku. Imam i prijedlog za razmisljanje ili poticaj na izmjene koje bi mozda pomogle pri upisima u srednje skole. Umjesto da se ocjene zakljucuju na 2,3,4,5 i odredjuje uspjeh na kraju skolske godine, ocjene mogu ostati na onome sto e-dnevnik pokaze. Npr.ako jedan ucenik ima prosjek iz matematike 3.35, a drugi 2.52, onda je to je gotovo 1 cijeli bod razlike, dok bi po sadasnjem sistemu oba ucenika imala zakljucenu ocjenu 3. U tom se slucaju razlika onda ni ne vidi. Mozda bi to donekle rijesilo preveliki pritisak za gimnazije i ucitelje u osnovnim skolama. Lp Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
94 Ana Dragović PRAVILNIK Poštovani, smatram da treba ukinuti odredbu da RV donosi promjenu vremenika, dovoljno je da predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima napravi izmjenu planirane pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
95 Anita Milunić PRAVILNIK Iako sam neki dan ostavila komentar da je vremenik nepotreban, danas sam na društvenoj mreži dala malo izmjenjeni komentar, budući se ide za tim da vremenik treba postojati, i to prvenstveno radi učenika i roditelja, tada u skladu s time donosim svoj osvrt i prijedlog. Okvirni vremenik je upravo okvirni jer podliježe promjenama. Svi planiramo, i godišnje i mjesečno i tjedno i dnevno. I svi znamo kada želimo i trebamo imati pisanu provjeru (nakon odrađene cjeline kojoj su prethodili sati obrade, uvježbavanja, ponavljanja). Naglašavam da je itekako važno da je fokus svima na vrednovanju za i kao učenje jer će tada i sama pisana provjera biti manje stresna. Hoćemo li vremenik raditi mjesečno ili polugodišnje tako je svejedno. Potrebno je da sve što smatramo kada želimo pisati unesemo u zajednicčku tablicu te na UV/NV prođemo i komentiramo. U duhu trezvenog, neegoističnog, razumnog i dobronamjernog pojedinca unutar kolektiva svi se možemo lijepo dogovoriti. I ovdje ne vidim nikakav problem. Problem nastaje što vremenik podliježe promjenama koje mogu biti raznorazne. I na tome se mora poraditi. A najčešći razlozi promjena su što aktivnosti iz školskog kurikuluma nisu uskađene s prethodno dogovorenim datumima termina pisanih provjera u vremeniku. Planiranje pisanih provjera mora se uskladiti s aktivnostima iz šk.kurikuluma. Nije jednostavno, priznajem. No, kao jedino moguće rješenje predlažem da aktivnosti koje se planiraju šk.kurikulumom ne budu u vremenu predviđenom za pisane provjere vremenikom. Nadalje, problem koji se dogodi u nastavi, kada se uvidi da formativnim vrednovanjima nismo uspjeli dobiti očekivane rezultate/ishode, već je potrebno još poraditi na istim, tada moramo datum iz vremenika promijeniti. Autonomija nastavnika, koju ova reforma zastupa, treba samom nastavniku omogućiti da sam promijeni datum pritom vodeći računa o broju pisanih provjera u tjednu i danu. Nije jednostavno, ali nikada neće niti biti. To je nemoguće. I nemojmo se brinuti da nećemo tu pisanu provjeru imati. Presložit ćemo svoje tematsko planiranje i pronaći mjesto za izmjenu. Slično kao i da smo bolesni. Treba se shvatiti da je cijeli nastavni proces podložen nizom promjena, od očekivanih do neočekivanih. Predlažem da okvirni vremenik bude mjesečni ili polugodišnji i da to pravo izbora ostane na ravnatelju, kolektivu i školi općenito. Uskladiti aktivnosti iz šk.kurikuluma s pisanima provjerama iz vremenika. U slučaju promjene, omogućiti učitelju/nastavniku da sam odabere i procijeni kada će biti novi termin. O novom terminu obavijestiti će učenike 3 ili 5 dana dana ranije, upisati u eD, te za one škole koje još nemaju eD, staviti obavijest na stranicu škole. Čemu involviranost ravnatelja, str.službi itd. i piskaranje obrazloženja i izvještavanja za svaku promjenu kada učitelj/nastavnik ima autonomiju da sam promijeni. Tada i mi i oni za jednu promjenu stvaramo niz bespotrebnih aktivnosti koje nam oduzimaju vrijeme. Nama dok napišemo, pa svatko od njih dok pročita i nedaj Bože jos negdje i zavede, pa da nedaj Bože čekaš da se usaglase i daju ti zeleno svjetlo...Nepotrebno. Mi, učenik, eD, 3 ili 5 dana obavijest ranije i sve smo rješili. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
96 Vanja Miškić Srb PRAVILNIK Koji će pravilnik vrijediti za umjetničke škole koje ne idu po novom kurikulumu (jer te zaboravili da postoje i umjetničke škole) pa se neki članci ne mogu primijeniti na iste? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
97 Tomislav Duk PRAVILNIK Smatram da je umjesto ovih izmjena postojećeg pravilnika trebalo pristupiti izradi posebnih pravilnika za osnovnu školu i posebnog za srednju školu. Također, u novom pravilniku za osnovu školu trebalo bi posebno razraditi načine, kriterije i elemente vrednovanja u razrednoj nastavi, a posebno u predmetnoj nastavi. Osim toga, u posebnom pravilniku za srednje škole trebalo bi posebno razraditi načine, kriterije i elemente vrednovanja prema specifičnostima pojedinih programa, posebno za strukovne predmete, praksu i sl. Smatram da je postupak vrednovanja iznimno važan u procesu obrazovanja jer kroz najrazličitije načine učenicima i njihovim roditeljima daje povratnu informaciju o njihovom radu i napretku i u konačnici usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te pravilnik kojim se taj postupak regulira treba biti ozbiljnije razrađen i osmišljen. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
98 Anita-Davorka Kružičević PRAVILNIK Poštovani smatram da se okvirni vremenik treba donositi mjesečno do određenog datuma za idući mjesec.Datum se upisuje u e-dnevnik , svaki nastavnik za sebe. Ako se pojavi potreba za odgodom, učitelj treba obavijestiti učenike i izmjenu upisati u e dnevnik. Nema potrebe da odluku o izmjeni donosi RV. Nastavnik koji prvi put radi u određenom razrednom odjelu ne može dugoročno predvidjeti kojom dinamikom će učenici ostvarivati odgojno obrazovne ishode. Stoga vremenik ne može biti planiran unaprijed duže od mjesec dana. U prilog gore navedenom ide i činjenica što se Godišnji plan i program rada škole donosi tek početkom listopada pa ekskurzija, izleti i sl. mogu padati u terminu određenog datuma u vremeniku koji se donosi na početku školske godine. Lp Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
99 Martina Cindrić PRAVILNIK Poštovani! Vremenik nema smisla na polugodišnjoj razini jer nikada još se nije dogodilo da se predvide svi sadržaji i aktivnosti jer ne budu ponuđeni na početku godine tipa odlasci u kazališta, putujuća kazališta, projekti čije trajanje ne ide u očekivanom smjeru i sl. Predlažem izbacivanje te obveze na godišnjoj razini i to ne u obliku obrasca već dovoljno je uvesti u e dnevnik na mjesečnoj bazi jer to je najrealniji domet za koji učitelj može isplanirati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
100 Dijana Grbaš Jakšić PRAVILNIK Poštovani, nemam ništa protiv Okvirnoga vremenika kad bi se on i od strane roditelja i ostalih shvatio upravo OKVRINIM. U praksi to nije tako! Nepotrebno je donositi vremenik na početku polugodišta. To se može na mjesečnoj razini, i to u okviru razrednoga odjela, u dogovoru s učenicima bez odobrenja stručne službe, samo to treba jasno odrediti Pravilnikom. Smatram da je uz e-Dnevnik, koji ionako upozorava na broj pisanih provjera unutar pojedinog razrednoga odjela, nepotrebno sastančiti svakoga mjeseca na sjednicama RV-a i trošiti vrijeme koje bi se moglo konstruktivnije iskoristiti. Ideja da učitelji trebaju imati konzultacije je, naravno, dobra i na terenu se sustavno oduvijek i provodi, no ostaje pitanje toga sata u tjednim zaduženjima učitelja. Činjenica je da na konzultacije ne dolaze isključivo roditelji učenika kojima smo razrednici, već i roditelji ostalih razrednih odjela pa red na konzultacije pred učiteljevim vratima zna biti tolik da se u jednom školskom satu ne stignu obaviti konzultacije sa svima. Postavlja se, dakle, pitanje hoće li nam se konzultacije uračunavati u satnicu ili će to i dalje biti "ostali poslovi" kojih ima sve više i koji nigdje nisu jasno definirani. Opaska na cijeli Pravilnik je da bi trebao biti konkretniji i više u skladu s reformom u koju ulazimo jer ovakav pravilnik ne daje nikakvu autonomiju učitelju. Svjesna sam da je ovo "samo" nacrt Pravilnika, ali zatipci u njemu nedopustivi su i neshvatljivi s obzirom na tijelo koje ga predlaže. Pustiti u javnost prijedlog s ovoliko pogrešaka u pisanju nedopustivo je i podcjenjuje i omalovažava učiteljsku struku! Također, nije u redu da se prijedlog ovako važnog dokumenta stavlja na raspravu tijekom godišnjih odmora. Dobivamo dojam da je to namjerno te da naši komentari nisu važni te da će se pravilnik ionako donijeti onako kako je predložen, bez uzimanja u obzir naših prijedloga. S poštovanjem, Dijana Grbaš Jakšić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
101 Tamara Banović PRAVILNIK Poštovani, predlažem da se okvirni vremenik donosi mjesečno, primjerice do 20 u mjesecu donosi se vremenik za idući mjesec i upisuje ga svaki nastavnik za sebe u e-dnevnik. Ukoliko se javi potreba za odgodom planirane pisane provjere znanja, dovoljno je da predmetni nastavnik o tome obavijesti učenike i promijeni datum u e-dnevniku. Da tu odluku donosi RV i o tome se obavještava stručna služba, nema smisla. Mislim da će zbog takve procedure, nastavnici pisati na planirani datum iako bi bilo možda puno bolje da se odgodi. Ukoliko smo obvezni jednom tjedno imati sat za informacije roditelja za učenike kojima nismo razrednici, bilo bi dobro da taj sat uđe u redovitu tjednu normu (ne u ostale poslove). Nadalje, potrebno bi bilo definirati koliko puta (brojčano) roditelj mora doći na informacije tijekom polugodišta. Svako bi trebalo uvrstit da se posljednja dva tjedna nastave ne održavaju roditeljski sastanci i informativni razgovori. Srdačan pozdrav, Tamara Banović Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
102 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK Komentiram ovaj Pravilnik iz perspektive profesorice matematike i razrednice iz jedne male polivalentne srednje škole. Možda bi se neki dijelovi Pravilnika trebali odvojeno definirati za razrednu nastavu, predmetnu u OŠ i za SŠ. Ovako tražimo kompromis za sve. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
103 Ivona Trtanj Šneler PRAVILNIK Ne postoji savršeni vremenik (članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja) kao ni dotični pravilnik.Nastava je dinamičan proces podložan stalnim izmjenama (bilo bolest učenika, učiteljice, sporo-brzo ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda,tematski dani...) te ne vidim svrhu vremenika i sazivanja RV kod njegovih promjena . Pametnije je da učenike poučimo na svakodnevni rad i zalaganje nego " kampanjsko učenje" za dogovorenu pisanu provjeru. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
104 Perislava Bešić-Smlatić PRAVILNIK Članak 8. , stavak 2- promijeniti u: Nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere te obavještava razrednika i stručnu službu škole. U suradnji s stručnom službom škole, nastavnik organizira primjerene oblike podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda. Obrazloženje: Nastavnik mora imati autonomiju u svom radu koja se posebno ističe u Školi za život. On formativno vrednuje učenike, poznaje ih, ima uvid u njihove pismene provjere i na temelju toga može najbolje odrediti novi termin pisanja pismene provjere. Članak 9. "Okvirni vremenik pisanih provjera znanja"-brisati Obrazloženje: 1. Predmetni učitelj/nastavnik "provodi vrednovanje naučenog kad "procijeni da je važno u određenim točkama odgojno-obrazovnog procesa dokumentirati i izvijestiti o postignućima i napredovanju" (iz Loomena). Postavlja se pitanje može li predmetni učitelj/nastavnik predvidjeti sve okolnosti u procesu poučavanja i učenja do kraja trećeg tjedna svakog polugodišta kada je dužan dati termin pisane provjere. Jasno je da ne može. 2. Ako prvi puta radi u određenom razredu, predmetni učitelj/nastavnik ne poznaje učenike ( može samo odrediti inicijalno stanje). Kako može predvidjeti dinamiku ostvarenja odgojno-obrazovnih ishoda? 3. Godišnji plan i program rada škole donosi se početkom listopada. Predmetni učitelji/nastavnici ne znaju datume realizacije određenih aktivnosti iz GPP-a. Kako onda mogu planirati termine pisanja pismenih provjera ? Mogućnosti kolizija dovode do kaosa u ostvarenju vremenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
105 Anita Milunić PRAVILNIK Vremenik nije potreban!!! Pojašnjenje: Budući postoje 3 pristupa vrednovanju, ona svakako nisu, ne mogu niti smiju biti jednako zastupljena tijekom nastavnog procesa. Vrednovanje za učenje i kao učenje je svojevrsna novost više u samom nazivu nego u samom provođenju istih jer su postojala i prije nove reforme te su se na različite načine provodila i upisivala u dnevnike. Sada njihovo mjesto poprima veliki značaj i ima glavnu ulogu u nastavnom procesu. Uvođenjem kurikularne reforme, koja veliki naglasak ima prvenstveno na cjelokupan rad i zalaganje učenika, involviranje istih u sam nastavni proces, svakodnevna provjera ishoda na razini aktivnosti koji su dio ishoda na razini teme i na koncu na razini predmetnog kurikuluma, povratna informacija učeniku, nastavniku, roditeljima i školi, vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje predstavljaju 2/3 cjelokupne nastave dok vrednovanje naučenoga samo 1/3. Dakle, sam vremenik svrha je jedino vrednovanju naučenoga. I to za pisanu provjeru. No, usmena provjera, također kao vrednovanje naučenoga, izostavljena je iz vremenika. Malo nelogično, jer i jedna i druga provjera imaju jednaku težinu i obje rezultiraju ocjenom. Beskorisno je imati vremenik kojemu je jedina svrha podilaženje kampanjskom radu učenika a ne njihovom boljom i lakšom organizacijom vremena. Pametnije bi bilo da poučimo učenike da svakodnevan rad, posebice u školi, a kod kuće ponavljanje onoga što se radilo u školi, dovodi do naučenoga, tj. do ocjene. Na svakom satu su prisutna vrednovanja za učenje i kao učenje. Pisana ili usmena provjera je skup svega onoga što se na satu vrednovalo za učenje i kao učenje stoga ne vidim razlog da se uopće piše vremenik. Na početku nastavne godine potrebno je učenicima objasniti kako će se vrednovati sve što se bude radilo, da kriteriji i elementi budu jasni i razumljivi kako učenicima tako i njihovim roditeljima. Zatim je potrebno naglasiti važnost vrednovanja za učenje i kao učenje, a manje davati naglasak na vrednovanje naučenoga. Jer svaki učenik tijekom učenja za učenje i kao učenje dobije adekvatnu povratnu informaciju gdje je sa svojim znanjem te koliko je u stvari naučio onoga što se od njega tražilo. Neće taj učenik na kraju iz pisane ili usmene provjere dobiti veću ocjenu bude li tjedan dana prije iste vježbao kao sumanut. Ocjena će biti upravo onakva kako je učenik usvajao ishode kroz prva dva vrednovanja. Zadaća je svih nas da se više bavimo vrednovanjem za učenje i kao učenje te da učenike pripremamo i poučavamo tijekom cijele godine, te da svatko u skladu sa svojim mogućnostima na koncu dobije ocjenu koja je ništa drugo nego zapakirano učenje za učenje i kao učenje. No, bitno je također da se promijeni i svijest oko ocjene, koliko je ona bitna, čemu zaista služi te da se pritom i poradi na drugačijem pristupu pri prelasku na više razine obrazovanja (iz osnovne u srednju, iz srednje na fakultet). Dok to ne napravimo svi zajedno, teško ćemo zaista dobiti učenike spremne za tržište rada. Lp Anita Milunić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
106 Sanja Sruk PRAVILNIK Slažem se s prijedlozima da se Vremenik pisanih provjera ili ukine ili donosi mjesečno. Nadalje, smatram da je potrebno definirati treba li ispravak pisane provjere znanja biti u Vremeniku (smatram da ne treba) i što je s učenicima koji nisu bili na nastavi za vrijeme pisane provjere znanja (logično bi bilo da pišu pisanu provjeru za vrijeme ispravka ili prema dogovoru s profesorom, kako sam radila i do sada, iako je ponekad bilo primjedbi da im to ne odgovara jer taj dan pišu neki drugi ispit). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
107 Snježana Beletić PRAVILNIK U razrednoj nastavi cijeli prvi razred nije potrebno brojčano ocjenjivanje, već samo vođenje bilježaka. U 2. 3. i 4. r. odgojne predmete ne treba brojčano ocjenjivati, već samo formativno pratiti. Dovoljno je pisati vremenik i obavijestiti učenike tjedan dana prije provođenja provjere. Naime, nastava je dinamičan proces kojeg ne možete u potpunosti predvidjeti nekoliko mjeseci prije. Razlozi mogu biti sporiji ili brži ritam realizacije nekih ishoda, bolest više učenika ili učiteljice, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti koje nam se nude tijekom godine (baš na dan pisanja provjere)… Potrebno je uskladiti kriterije vladanja učenika na nacionalnoj razini. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
108 Nives Vrbančić PRAVILNIK Nastavu je dosad krojio "okvirni vremenik", a čini se da će tako biti i nadalje. Vremenik nije potreban. U dogovoru s učenicima najavi se provjera 8 dana ranije te se spomenuta evidentira u e-dnevnik (kojeg većina škola ima, a one koje nemaju taj problem vrlo lako mogu riješiti). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
109 Valerija Begić PRAVILNIK Poštovani, predlažem da se Okvirni vremenik pisanih provjera izrađuje mjesečno, npr. do 20. u mjesecu da svi učitelji koji planiraju pisati provjeru znanja sljedeći mjesec istu moraju zabilježiti u e-dnevniku i s datumom pisane provjere upoznati učenike. Nastava je živi proces i doista je nemoguće planirati 4 - 5 mjeseci unaprijed, a to znaju svi oni koji su bar neko vrijeme proveli u razredu. Sazivanje Razrednog vijeća za promjenu vremenika nikako nije olakšanje te će većina učitelja "linijom manjeg otpora" radije pisati s učenicima provjeru znanja u terminu koji stoji u vremeniku. S obzirom da roditelji imaju pristup e-dnevniku, nema potrebe objavljivanja vremenika na mrežnoj stranici škole (roditelj koji, iz bilo kojeg razloga, ne prati "situaciju" u e-dnevniku neće pratiti izmjene niti na mrežnoj stranici škole). Nadalje, ne vidim potrebu konzultiranja razrednika i stručne službe škole vezano uz ponavljanje pisane provjere znanja, jer smatram da je jedino predmetni učitelj tak koji je kompetentan procijeniti je li ponavljanje pisane provjere potrebno ili nije. S obzirom da je svrha kratkih pisanih provjera vrednovanje za učenje te da one nikako ne bi trebale rezultirati ocjenom, već kvalitativnom povratnom informacijom ne vidim potrebu njihovog upisivanje u Okvirni vremenik pisanih provjera. I na kraju, smatram da bi svakako bilo dobro ukinuti opći uspjeh, jer isti nije mjera ničega, a vrlo često se zbog njega stvara veliki pritisak na kraju nastavne godine. S poštovanjem, Valerija Begić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
110 Gordana Kundid PRAVILNIK Iz Pravilnika treba izbaciti okvirni vremenik pisanih provjera,moje mišljenje je da je dovoljno najaviti pisanu provjeru znanja najdulje 15 dana prije pisane provjere.Nastava je živi proces,ako smo predvidjeli pisanu provjeru znanja određeni datum može se uvijek nešto neočekivano dogoditi kao bolest profesora.ako želimo promijeniti datum pisane provjere znanja nije više jednostavno,treba se sastajati razredno vijeće.Time se ne olakšava već otežava cijeli postupak,to nije rasterećenje.Može se dogoditi da nastavnik procijeni (vrednovanje za učenje) da učenici nisu većinom usvojili zadane obrazovne ishode u određenom vremenskom terminu,i onda opet ide cijela procedura. isto tako mislim da u Pravilniku treba biti jednostavnija terminologija, primjerice koja je razlika između vrednovanja naučenog i provjeravanja? U Pravilniku nije jasno navedeno kad se ponavlja neuspješna pisana provjera znanja.O tome bi trebao odlučiti razrednik i pedagoška služba? Koliko dobro oni poznaju određeni nastavni predmet?Ako se pisana provjera ne ponavlja treba li upisati ocjene prve pisane provjere znanja? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
111 Sanja Maričević PRAVILNIK Smatram da se učenici prvog razreda osnovne škole ne bi trebali ocjenjivati niti u drugom polugodištu. Vremenik pisanih provjera bi trebao biti na mjesečnoj bazi jer je, zbog nepredvidivih okolnosti, teško planirati vremenik za čitavo polugodište. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
112 Kristina Lukačić PRAVILNIK Moja generalna primjedba je nepotrebnost zaključivanja ocjena, kako iz predmeta, tako i općeg uspjeha. Prevelika je nepravda rangiranje učenika za upise prema zaključnim ocjenama s obzirom da ocjena vrlo dobar s prosjekom npr. 3.53 i 4.36 nikako ne mogu imati jednaku težinu, a na upisima definitivno imaju. Time se ujednačava uspjeh koji to nikako nije. Da se sve navedene ocjene uzimaju na 2 decimale, kako su i istaknute u e imeniku, ne bi niti bili potrebni prijemni u srednje škole. Žao mi je da nije iskorištena reforma kako bi se modrniziralo i valoriziranje uspjeha u skladu s najboljim svjetskim praksama. Tako bi se izbjegla i neuroza oko uspjeha u RH. Učenici do trećeg razreda ne bi trebali biti ocjenjivani. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
113 Vlatka Galac PRAVILNIK Vremenik pisanih provjera je nepotreban i kao takav treba ga brisati iz Pravilnika (članak 9.) Nema svoju svrhu,učiteljima onemogućuje autonomiju jer roditelji kao i učenici smatraju da treba naučiti samo za taj dan,odnosno "da mora biti baš tada". Kako će učenik po novoj reformi biti u centru svega,ako ostane vremenik?Učitelji stalno mijenjaju vremenik zbog opravdanih razloga i to stvara veliki administrativni problem jer za svaku izmjenu morate javiti pedagogu i objasniti.Nepotrebna papirologija i obveza učitelja.Od jeseni sve škole kreću u novu reformu,stoga je nevjerovatno da će vremenik ostati.Pozivamo se na vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje (koje podržavam).Ovdje sam zanemarila vrednovanje naučenog,formativno i sumativno vrednovanje....U HNOS-u su učenici bili rasterećeni pisanih provjera (smanjen broj) te tada Vremenik nije postojao (sudjelovala u eksperimentu). Pošto krećemo u novu reformu punom parom, nadam se da će razum prevladati i doći do ukidanja vremenika koji je nepotreban jer stvara dodatni stres,obavezu učiteljima,stručnoj službi i učenicima.Kako se priprema dodatno administrativno rasterećenje učitelja za jesen,neka se uvrsti i ovaj prijedlog kao i prijedlog većine mojih kolega. Ovim prijedlogom ne želim potpuno zanemariti pisane provjere,dakako.Dakle,administrativno rasterećenje učitelja nikako nije rasterećenje bez ukidanja Vremenika pisanih provjera. Hvala! S poštovanjem, Vlatka Galac Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
114 Tatjana Vlainić PRAVILNIK Nekoretno je objaviti nekoliko e-savjetovanja u terminu godišnjih odmora onih koji su najviše uključeni u njihovu primjenu. Nastavnici, ali roditelji i učenici, svoj odmor mogu provesti i izvan države ili na mjestima gdje nemaju pristup širokopojasnom internetu ili računalu. Samim činom objave ovih savjetovanja u ovom terminu pokazujete izrazitu nespremnost i neorganiziranost. Ove promjene smo već morali imati crno na bijelo a savjetovanje na početku ove školske godine a ne na kraju. Umjesto da obrazovanju pristupite smišljeno i planski i strpljivo planirate, Vi žurite kako biste sve obavili u jednom mandatnom razdoblju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
115 Ivana Bašić PRAVILNIK Pravilnik za razrednu nastavu trebao bi se razlikovati od PN. Smatram da vremenik ne bi trebalo pisati za cijelo polugodište, već mjesečno jer je u RN teško predvidjeti kojim će tempom učenici usvajati gradivo. Bilo bi poželjno da se učenici u prva dva razreda OŠ ne ocjenjuju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
116 ŽELJKA OBROVAC PRAVILNIK Poštovani, Vremenik treba ukinuti i dovoljno bi bilo najaviti pisanu provjeru dva tjedna ranije kao što je bilo do pojave vremenika. Izmjenu pisanja pisane provjere ne bi trebalo pisanim putem javljati pedagogu već je dovoljno reći djeci te termin promijeniti u e-dnevniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
117 Suzana Okrugić PRAVILNIK Smatram kako je već sve rečeno, VREMENIK je nepotrebna stavka u odgoju i obrazovanju. Tijekom svog radnog iskustva uočila sam kako postojanje vremenika nije u potpunosti djelovalo na bolje rezultate ispita i usvajanja nastavnog sadržaja, ionako je uvijek bilo potrebno podsjetiti roditelje i učenike na datum ispita dva tjedna prije, tako da smatram da ga treba u potpunosti ukinuti i dopustiti nam slobodu kako bi produljili ponavljanje sadržaja, ukoliko se uoče poteškoće, a ne da budemo ograničeni datumom u vremeniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
118 MAJA ŽIVIĆ PRAVILNIK Smatram da se vremenik treba ukinuti i da je dovoljno najaviti ispit (pisanu provjeru) dva tjedna ranije. Izmjenu pisanja ispita ne bi trebalo pisanim putem javljati pedagogu. već je dovoljno reći djeci te termin promijeniti u e-dnevniku. Savjetovanje se trebalo odraditi prije godišnjih odmora, a ne sad. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
119 Melita Grgantov PRAVILNIK U potpunosti se slažem s kolegom Marinom Perinićem o terminu objave e-savjetovanja za vrijeme naših godišnjih odmora. Kakva je to taktika i strategija države da se učiteljice i nastavnike ne pušta na miru ni za vrijeme jedva dočekanog godišnjeg odmora. Naravno, tko ne želi, ne mora ovo ni čitati niti se javljati. Postavlja se pitanje čemu uopće ova e-savjetovanja i misli li itko čitati ove komentare i eventualno ih uvažiti. Moje je mišljenje da sve ide u pogrešnom smjeru prevelikog teoretiziranja, terminološkog bombardiranja raznoraznim novim izrazima i zahtjevima. Učenik bi trebao biti u fokusu, ali tako da je smanjen broj učenika u odjeljenju kako bi se učiteljice (naglašavam učiteljice, jer su u većini žene, a stalno nam se nameće naziv učitelj, toliko o rodnoj ravnopravnosti!) mogle svima posvetiti u dovoljnoj mjeri. Svima, i učenicima i učiteljicama treba više rasterećenja u smislu manjeg teoretizitanja i filozofiranja, a više praktičnog i životnog rada rukama. Učenici dođu u školu, a ne znaju ni vezati vezice na cipelama i patikama, staviti najobičniju spajalicu na papir, presavijati papir na pola, koristiti škare, a da i ne govorimo o igli, koncu i drugim stvarima. Zemlja, sadnja, uzgoj hrane su im apstrakcija. Čekić, kliješta... A svi se čude malom broju upisanih u strukovna zanimanja. Nije ni čudo što je jedno istraživanje pokazalo kako današnje generacije imaju najnižu razinu praktičnih vještina u povijesti čovječanstva! Ako to nije alarmantna informacija, ne znam što je? Stavlja se fokus na 3 vrste vrednovanja dok nam istovremeno djeca jedu nezdravu hranu, punu, masti i šećera, kreću se nedovoljno te su sve deblji, nespretniji i bolesniji, te ovisni o svim vrstama ekrana! Zar bit škole za život ne trebao biti utemeljen na sadržajima, ali još više i praksi istinski zdravog, funkcionalnog i sadržajnog, sveobuhvatnog života, života u kojem se oni najmanji najviše igraju, kreću, treniraju i tako uče. Učenje u kojem se sjedi u klupama nije prirodno za djecu od 7 godina, a ni za one starije. Opet se pozivam na susjedne države Mađarsku i Sloveniju u kojima se nastava tjelesne i zdravstvene kulture održava svaki dan. Možda ovo nije tema ovog savjetovanja, ali je nešto zbog čega bi svi trebali zastati i jednostavno se probuditi, otrijezniti i sići s broda koji nas vodi u krivom smjeru! Sve napredne države se vraćaju na papir i olovku te miču ekrane od najmlađih, a mi kao budale ponavljamo njihove greške, umjesto da utvrdimo svoj smjer koji bi trebao donijeti rezultate. Kaže se da pametan uči na tuđim greškama, a budala na svojima (zato onaj izraz budale!) Iskreno, smjer u kojem ide ova reforma i brojni pravilnici s njihovim izmjenama nije dobar. Sve što je važno i razumljivo može se reći s manje riječi. Toliko sadržaja samo upućuje na brojne nejasnoće, a iskreno i zamara svakoga tko ih pokušava proučiti. Često pomislim da sam pravnica, a ne učiteljica koliko zakona i pravilnika moram proučavati. O tome na studiju nikad nije bilo niti riječi. Eto ideje da se možda na učiteljski studij uvede i kolegij zakona u školstvu, kad ih toliko ima i sve su opsežniji. Na godišnjem sam odmoru, ali nemam mira i tako je svim učiteljicama. Posao nas neprestano prati, kući, za vikende, praznike, pa i na godišnjem odmoru, uvijek moramo o nečemu misliti, što, kako, kada, zašto... Bezbroj pitanja, priprema, odgovora, posao koji zaokuplja 24 sata i ne dopušta odmak nikad. Kad uđeš u školu, htio ili ne postaješ rob, točnije ropkinja ovog posla i teško je negdje naći oazu izolacije. Hvala svima koji su ovo pročitali, slagali se ili ne s mojim riječima. Veliki pozdrav svim kolegicama i kolegama prosvjetne struke! P.S. Nadam se da će glas razuma konačno pobijediti iako čisto sumnjam u to! Na svima nama je da djelujemo! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
120 Antonio Vrbatović PRAVILNIK Poštovani, prije svega, mislim da je termin održavanja e-Savjetovanja jako loš. Ne želim pomisliti da je ciljano stavljen baš u ovaj termin kad su svi na godišnjim odmorima. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
121 Ivana Gabričević PRAVILNIK Potrebno je konkretizirati pisanje bilježaka za svaki predmet posebno. Ako za svaku aktivnost i svaki uradak učenika pišem "esej" o ishodima, vrednovanju...ako se pisanje bilježaka svede na kvantitetu i "zadovoljavanje forme", ne vidim u tome nikakve korist za učenike niti sve to skupa vodi administrativnom rasterećenju učitelja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
122 Slavica Bernatović PRAVILNIK Poštovani, Sada, nakon pročitanoga predloženoga Nacrta i konstruktivnih komentara, prvotno, općeniti osvrt. Sve navedeno prikazujem sa uočenoga, sa stajališta, rada i djelovanja u srednjoškolskom obrazovanju. Kolege u izravnom radu u OŠ, su u mogućnosti svoje ˝krugove i okvire˝ razmotriti. Svima je valjda poznato da (nam, bar meni) učenici iz OŠ stignu svi sa odličnom i vrlo dobar ocjenom. Koji je smisao da je pola učenika u razredu iz predmeta kod mene, imalo odličan? Ako se TO želi nastaviti, prakticirati, ... n e m a potrebe za p r o m j e n a m a. Poštovani, koja svrha ovih svih e-Savjetovanja? Samo poradi provedbe procedure?! ČUJU li, razmatraju i uvaže li se prijedlozi, kritike i konstruktivni komentari nas ljudi koji smo u izravnom doticaju sa područjem o kojemu se Pravilnik ispisuje? Voditelju nastavnog procesa, čovjeku koji radi sa učenicima, Pravilnik je ALAT prema kojemu djeluje. Nastavnik/ učitelj mora prema Pravilniku d j e l o v a t i, nitko umjesto njega. Moj posao, umjesto mene, ne treba niti mora bilo tko rješavati. Ja sam sigurno kompetentna. Nadalje. Kako o v a k v o g formata prijedlog Pravilnika. Za koga je pisan? Pretpostavljam da su slagali ga neki (svakako mislim stručni za pisanje pravilnika i zakona) koji nemaju izravnoga doticaja sa nastavom, onda još važnije koji kao da ne znaju CJELOKUPAN opseg poslova nastavnika, učitelja, ….. Također, Pravilnik je BAZIRAN na temeljima Reforme. Reforma (trenutno) niti na papirima ne obuhvaća cjelokupan obrazovni sustav. Pravilnik, objavom u NN (Narodnim Novinama), postaje važeći sveobuhvatno. U ovom trenutku, ova ja pitam koje PITANJE bi trebalo slijediti? Članak 4., članak 5. …. Na što se poziva? Na dosadašnji? TO je pisano za nas koji smo svako svoju struku studirali, ne moram biti stručnjak/inja pravne struke! Ili? Lijepo molim, kompletno dopisati SVE, kako glasi cjelokupni članak! Pa, je li Vi znate što se sve od mene na mojemu radnom mjestu zahtijeva? Meni (nama na Nastavničkom vijeću, od v a j k a d a, ne tek od jučer) daju upute, (dakle, naredbe!?) da se pišu zabilješke u bilješke učenika. Sve, sve …. nemojte pisati skraćeno; ne 1.p.pr ……… nego puni naziv: ˝Prva pisana provjera˝, i sve ostalo, koje područje propituje …. slijedi statistika, i bilješke o provedenoj pisanoj provjeri. TO je jedan primjer. Da, to sada kada je e-dnevnik mogu pisati ESEJ za svakog učenika. Pisala sam ja i do sada ( u papirnati dnevnik), što god je moglo stati u papirnati oblik imenika i bilješke učenika. Uz sve ostalo bilježenje i zapisivanje. Za neupućene, TO znači pisanje i pisanje, upisivanje i izvan termina nastavnih sati, i weekendima. Nedavno klinički psiholozi govore da su prosvjetari obavezni ˝hvatati˝ signale obiteljskog nasilja tijekom nastavnog procesa. Svatko će uočljivi hematom prijaviti nadležnim službama. Za ostale signale, ostale vrste i oblike nasilja? Koliko i koje sve procedure se moraju provesti da se utvrdi TO (pretpostavljeno!?) nasilje. Kako ljudi zamišljaju da NASTAVNI PROCES FUNKCIONIRA, i koja mu SVRHA? Uostalom, hrpa je štamparskih pogrešaka u priloženom NACRTU Pravilnika?! Članak 2. ….. vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, nego KVALITETNOM (Kvalitetne povratne informacije, također, uz prethodno navedeno, bilježim. Naročito kada je neophodno koga od učenika usmjeriti ka uspjehu.) povratnom informacijom …… Apsolutno se s tim NE slažem. Dati mogućnost da se svaki od oblika vrednovanja ocjenjuju. Iz svojega dosadašnjega rada sa učenicima u NASTAVNOM procesu, kažem da je SVE važno. Dakle, i svi čimbenici koji su obuhvaćeni sa OVA DVA vrednovanja, točnije kada je riječ o učenikovim aktivnostima u dijelu preostala dva vrednovanja. ˝Moji učenici˝ bivaju praćeni, vrednovani i ocijenjeni za svaku svoju aktivnost i svako sudjelovanje u nastavnom procesu, također i laboratorijskim vježbama u programima za koje su propisane. S v i rade, jer znaju da se njihovo sudjelovanje i rad prati, vrednuje i ocjenjuje. A p s o l u t n o s v i rade, kod mene kao voditelja i organizatora nastavnog procesa i laboratorijskih vježbi. ˝Moji učenici˝ rade, s v i rade, jer znaju da se njihov rad, aktivnosti i sudjelovanje u nastavnom procesu (i laboratorijskim vježbama) promatra, vrednuje i ocjenjuje. Npr. svaku laboratorijsku vježbu ocjenjujem sa dvije ocjene, pratim izvedbu mjerenja, razgovaram o zakonitosti koju istražuju, sa učenicima, te konačno pisano izvješće. Ocjene od dvije vježbe (dakle, četiri ocjene) upisujem kao jednu u mrežu˝. Dakle, nema mogućnosti da tko ne radi, ne sudjeluje, te nema šanse da tko bude zakinut. Naporno za mene, istina, jer zbog nedostatka opreme po dvije ili tri različite vježbe se izvode, koje ja moram pratiti i voditi. I pored svega toga, još uvijek zagovaram, kontinuirano ocjenjivanje, i sve oblike i sva f a m o z n a vrednovanja, brojčano. Tako i tijekom nastavnog procesa, npr organiziranog znanstvenoga istraživanja, ili diferencirane nastave. Ogromna je razlika oblikovanja KVALITETNIH I KONTINUIRANIH POVRATNIH informacija u prirodoslovnom području u odnosu na npr. Vjeronauk, u čijem se području sve bilješke temelje na odgojnom čimbeniku. U prirodoslovnom području ZA SVAKOGA UČENIKA, bi se moralo povratnu informaciju slagati prema pojedinačnim njihovim MOGUĆNOSTIMA, SPOSOBNOSTIMA, POTENCIJALIMA i INTERESIMA. K tomu još, to sve različito za određeno razdoblje, odnosno trenutak. PRIMJER: Rješavanje zaostataka druge pisane provjere. (Latentne topline, Termodinamika, Moment sile, Moment tromosti, Jednadžba rotacije) (8,5/28)(1) Za dovoljan je potrebno minimalno 12 bodova. Uočava se napredak, u odnosu na dosadašnje izrade. Obratiti pozornost na preračunavanje mjernih jedinica. Pravilno upisati vrijednosti u matematički prikaz fizikalne zakonitosti. Moguće cjelovitije sagledati zadatak koji se rješava. Postoje još osnovne fizikalne zakonitosti koje je moguće razumjeti i usvojiti, koje vrlo jednostavno doprinesu konačnom povoljnom rezultatu. Paziti prilikom izračunavanja vrijednosti trigonometrijskih funkcija. TO je primjer kvalitetne povratne informacije. Dakle, bilješke navedenoga formata u 8-10 razrednih odjeljenja (oko 200 učenika trenutačno, nekada i preko 250), za predmete koji razvijaju STEM vještine. Kako je moguće da se uspoređuje i valorizira istovjetno kao odgojne poticajne, afirmativne (šablonske) bilješke? U prirodoslovnom području svrha i cilj je razvijati i usvajati STEM vještine. Odgojni aspekt se oblikuje (izuzev iznimki) preko organiziranih aktivnosti tijekom nastavnog procesa. Nikako ne bi bio potreban dodatni element koji valorizira odgojni aspekt, u prirodoslovlju. Vrednovanja! ..... Izuzetno je VAŽNO kako učenik sudjeluje u aktivnostima koje mu pružaju mogućnost unaprjeđenja svojega učenja. OGROMNA JE RAZLIKA SUDJELUJE LI UČENIK U NASTAVNIM AKTIVNOSTIMA ILI NE! Sudjelovanje (odnosno ne sudjelovanje) o b l i k u j e (izuzev iznimki) i učenikovo ponašanje, tj. VLADANJE. Nadalje. NE sudjelovanje i ne aktivno praćenje nastavnog procesa NE OSIGURAVA da je za konačnu ocjenu važno bilo što izuzev, upravo ne popularnog ˝kampanjskog˝ - ne redovitoga rada i učenja. S a m o ću podsjetiti što znači ˝kampanjsko učenje˝, prema onomu što uči profesorska struka (pedagoški, psihološki, usudim se i na ovom mjestu reći i neurološki). ˝Ka m p a nj s k o˝ učenje znači memorirati podatke i činjenice u kratkom razdoblju, znači pohranjeno u kratkoročnu memoriju. Istinsko učenje, koje ostaje kao TRAJNA znanja je ono koje se pohranjuje u DUGOROČNU memoriju, za život, ne da bi ga se imalo samo za kratki period. Takav oblik učenja se ostvaruje kontinuirani radom i učenjem, koje nikako ne podrazumijeva prisilu, niti smije biti p r i s i l a. Upravo zbog tih spoznaja, Ja u svojemu radu, već godinama primjenjujem ocjenjivanje SVIH VIDOVA rada i sudjelovanja u nastavnom procesu. Takvo ocjenjivanje podrazumijevam kao jedan od m o t i v i r a j u ć i h čimbenika za učenika. Učenici su bezuvjetno motivirani jer znaju da se njihov rad vrednuje mjerljivo (ocjenom). U važeću mrežu, upisujem ocjenu kada je relevantna (kompletna) za upis. Dakle, iz redovitoga praćenja učenikovog rada i sudjelovanja prema svim oblicima vrednovanja, ocjenjujem. Bilježim sve, u bilješke. Kada se od takvih zabilješki ostvare uvjeti za kompletnu ocjenu, (u)pišem. To učenike potiče na kontinuirani rad i učenje. Štoviše. Predlažem, kratke (ciljane i kvalitetne) pisane provjere na kraju tekućega nastavnog sata, koje bi (nekoliko njih koliko tvori kompletnu ocjenu) se valoriziralo ocjenom za upis. Dakle, kratke (u trajanju do deset minuta, dulje samo kada učenici kažu da im je potrebno još n e k o l i k o minuta vremena za izradu jer znaju) pisane provjere bi obuhvaćale tematiku (sadržaje, ..... i s h o d e) samo t e k u ć e g sata, odnosno, prema dogovoru (samo) sa učenicima, od SAMO prethodnog (eventualno, dva prethodna) sata. TO je, također primjer, koji motivira kontinuirano učenje i rad. K r a t k i m p i s a n i m provjerama učenicima se omogućava (podsjeća ga se na učenje, potiče radne navike) kontinuirano (d u g o r o č n a m e m o r i j a!!) pripremanje za nadolazeću ˝v e l i k u˝ pisanu provjeru, istodobno sprječava ono ˝kampanjsko˝ učenje u zadnji tren. B e s p o t r e b e n e su njihove najave unaprijed. Valjda je razumljivo da se taj oblik ne bi testirao svaki sat. Tijekom cijele nastavne godine bi obuhvatio jednu - dvije DO tri ocjene (˝u mreži˝). TO bi bio pokazatelj istinskog i ciljanoga učenikova sudjelovanja. Istinsko vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje, što bi osiguralo uključenost učenika i kontinuirano učenje. PRIMJERI: Aktivnosti i rad od: 28.3. Evaluacija--povratna informacija o radu, praćenju, razumijevanju nastavnih sadržaja i fizikalnih zakonitosti ˝proširenja mjernog područja ampermetra i voltmetra˝. (4,5) + 11.4. Amperova i Lorentzova sila; konceptualni i numerički zadaci. (propituje i provjerava usvojenost i razumijevanje osnovnih zakonitosti i pravila, primjenu istih prikazanih matematičkim izrazom)(3,4) Aktivnosti i rad od: 28.3. Evaluacija--povratna informacija, o radu, praćenju, razumijevanju nastavnih sadržaja i fizikalnih zakonitosti ˝proširenja mjernog područja ampermetra i voltmetra˝. (5) + 11.4. Amperova i Lorentzova sila; konceptualni i numerički zadaci. (propituje i provjerava usvojenost i razumijevanje osnovnih zakonitosti i pravila, primjenu istih prikazanih matematičkim izrazom)(4). Lijepo m o l i m, neke kolege (i pedagoška služba i ostali nadređeni) razumjeli su i čitaju drugačije, i oko toga dijela. Neki (već sada) izričito naglašavaju da se taj segment NE SMIJE ocjenjivati. Kada se ocjenjuje, prema ISTOVJETNOM se vrednuju i ocjenjuju svi učenici, i upisuju SVE ocjene od 1-5. Stoga, PRAVILNIK ne smije biti niti najmanje sa mogućnošću različitog (bilo čijega interesnoga i DVOSMISLENOGA) tumačenja. Svjedoci smo da su nadređeni (ne razumijem što je tomu razlog!) ˝zaštitnici˝ učenika, što je jedan od poticanja na ne redoviti rad, i popuštanja, što se NE SMIJE prakticirati pri odgoju i razvoju učenika, bilo kojega uzrasta. Štoviše, PODRŽAVANJE ne rada, ne postavljanje odgojnih granica i POTICANJE na ne istovjetne kriterije i ne jednakopravnost, narušava prava djece. Ne r a z u m i j e m kako bih OvA Ja mogla prava djeteta ugroziti?! Učenike se mora učiti radnim navikama, odgovornosti i poštivanju svih oko sebe, što uključuje i mene. TO (zahtijevati učenje, rad, razvijati im radne navike, ... poštivanje, kulturno i civilizirano ponašanje) nikako ne ugrožava, niti narušava p r a v a DJECE. Ocjenjivanje i zaključivanje (OCJENA) je IZUZETNO VAŽNA tematika. Priznajmo TO. Svima je važna plaća, koja mora biti prema kriterijima KVALITETE i RADA. O čemu ova ja govorim biti će jasno sa stvarnim primjerima. Objašnjenje. Za prosjek (tako popularan u posljednje vrijeme u javnim medijima) 3,64 (jedan element 3, 3,4, 3, 4, 4; jedan ocijenjen sa 3, 4, 4, 4, 4) i prosjek 3,38 (jedan element 4, 3, 4, 3, 4, 3, 4, 4; jedan element 3, 2, 3, 3, 4) ja zaključujem u svakom primjeru vrlo dobar. Eto, koji je značaj PROSJEKA. KAKO TO? Upravo, jer JA pratim i vrjednujem kompletno sudjelovanje i rad u nastavnom procesu, n e s a m o usmene i pisane provjere!!! Također, PAZI sada. Prosjek od 3,36 (4, 4, 1, 4, 4, 2, 4, 4, 3, 2, 5 --- ocjene za obrazovni program od jedan sat tjedno) zaključila sam vrlo dobar. Koji značaj prosjeka? Ja pratim rad učenika/ice; onaj 1 (koji se dogodio samo u jednom slučaju) je iz nije riješena zadaća u listopadu. Zbog čega domaće zadaće (ja ih izričito naglasim, i za provjeru su dva - tri puta tijekom godine; pa tko misli da se domaća zadaća ocjenjuje svaki sat? .... tko hoće redovito učiti, prema s v o j e m u i z b o r u ima zadaću uvijek) ako se ne valorizira? Naglašavam, nedovoljan iz domaće zadaće, različito od nedovoljan iz pisane provjere; nedovoljan iz pisanih provjera o b a v e z n o uzimati u obzir. Kvalitetu i kontinuiranost rada (moju i učenika) pokazuje i primjer: (5, 5, 5, 5, 4, 5, 5, 5, 5, 5, 5, 5, 4, 5; 5, 4, 5, 4, 5, 5, 4, 5, 5, 5, 5). Primjer koji sigurno zavrjeđuje vrlo dobar: (3, 2, 3, 2, 4, 4, 4, 4, 3, 4, 4, 2; 3, 4, 4, 4, 4, 4, 4). S prosjekom (popularnom aritmetičkom sredinom) od 3,47 zaključiti dobar!!? NE! To bi bila pogreška voditelja nastavnog procesa -- nastavnika. Kreativnost u prosvjeti. No, NE slažem se sa pedagoškom ili bilo kojom službom kada kažu da se ˝nema zadaću˝ ne smije ocjenjivati. Zbog čega? Štititi nečiji ne rad i ne imanje radnih navika?! Obavezno i to valorizirati. Polazim od sebe. Što mi koristi nedavno dodijeljena značka ˝NAJMARLJIVIJI polaznik ....˝ u sklopu virtualne učionice u ˝Školi za život˝? Učenik želi ocjenu. Primjeri kada su učenici pitali: ˝Hoću li danas dobiti ocjenu?˝ Članak 3. stavak (1): elementi … … Propisana su TRI elementa vrednovanja za nastavni predmet FIZIKU. Postoje obrazovni programi koji prate samo po jedan nastavni sat tjedno. Ne, nikako nije prikladno raspisivati tri elementa i pri tom voditi KONTINUIRANO I KVALITETNO ocjenjivanje kroz sva tri, tijekom čitave nastavne godine. Upitno koliko je svrhovito raspisivati sva tri elementa i npr. u gimnazijskim programima koji prate po dva sata tjedno. Odnosno, bilo koji programi po dva sata tjedno. Činjenica da je moguće jedno provjeravanje ocijeniti sa dvije ili tri ocjene. Koji smisao takovoga ocjenjivanja? Npr. u HJ-u iz jednoga usmenoga (u tom području usmeni oblik bi trebao biti izuzetno važan, za razliku od nekih ostalih predmetnih područja!) će upisati dvije-tri ocjene?! Uostalom HJ, najčešće su (ovi programi u koje sam ja upućena) po 4 (neki programi po 3) tjedna sata, pa su vremenski u prilici biti češće ocijenjeni. Onda, npr. provjerom lektire, je li će uz element lektira i sve ostale elemente ocijeniti: i jezik i morfologiju i fonetiku i fonologiju!! Što još!? Dobro, ako se mene ne želi razumjeti, ja ću automatski iz jednog pokušaja minimalno po dvije ocjene (dva elementa) ocijeniti; i onaj prvi znanja i fizikalne zakonitosti i rješavanje konceptualnih i kvalitativnih zadataka. Koji smisao zasebnog elementa kvalitativni i konceptualni zadaci? Npr. pisane provjere ocjenjivati za element znanja i poznavanje fizikalnih zakonitosti i rješavanje kvalitativnih i kvantitativnih zadataka? Dijeliti po dvije ocjene iz jedne pisane provjere? Neki se služe takvim postupkom. Upravo ta dva elementa je moguće vrlo ELEGANTNO spojiti u jedan. Konačno, istraživanje (fizikalnih pojava i zakonitosti) kao zasebni element. Tvorci i predlagatelji Pravilnika, je li vam poznato kako pedagoška služba kritizira kada su u imeniku polja za ocjene, b e z o c j e n e? Kako li učenici vide i njihovi roditelji? Kako li na sve gleda i tumači nastavnik koji radi? Ja imam iskustvo i vještinu kvalitetnog i kontinuiranog ocjenjivanja. Itekako mi poznat i TAJ dio mojega posla. Stoga, argumente navodim. Članak 8. stavak (2) ……. Niti razrednik, jer uobičajeno nije stručan za analizirano područje, niti stručna služba n e m a j u stručan uvid u pravo stanje. Tu je RELEVANTAN s a m o PREDMETNI NASTAVNIK. Uvijek kompletna pedagoško – stručna služba prebacuje odgovornost na nastavnika. Iz samo njima znanih razloga. Jer su ˝zaštitnici˝ učenika. Također predstavlja, automatski, popuštanje i ne postavljanje granica. Nadalje, ne podržava konstantne radne navike učenika. Svjedoci smo da su nadređeni (ne razumijem što je tomu razlog!) ˝zaštitnici˝ učenika, što je jedan od poticanja na ne redoviti rad, i popuštanja, što se NE SMIJE prakticirati pri odgoju i razvoju učenika, bilo kojega uzrasta. Štoviše, PODRŽAVANJE ne rada, ne postavljanje odgojnih granica i POTICANJE na ne istovjetne kriterije i ne jednakopravnost, narušava prava djece. Neki izričito naglašavaju da se taj segment (vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje) NE SMIJE ocjenjivati. Kada se ocjenjuje, prema ISTOVJETNOM se vrednuju i ocjenjuju svi učenici, i upisuju s v e ocjene, od 1-5. Stoga, PRAVILNIK ne smije biti niti najmanje sa mogućnošću različitog (bilo čijega interesnoga i DVOSMISLENOGA) tumačenja. Ne r a z u m i j e m kako bih OvA JA mogla prava djeteta ugroziti?! Učenike se mora učiti radnim navikama, odgovornosti i poštivanju svih oko sebe, što uključuje i mene. TO (zahtijevati učenje, rad, razvijati im radne navike, ... poštivanje, kulturno i civilizirano ponašanje) nikako ne ugrožava, niti narušava PRAVA DJECE. JA sam svojim učenicima dostupna u tolikoj mjeri da vrlo često (svi moji učenici) komuniciraju sa mnom i kada je završio tekući nastavni sat, u onih pet minuta između dva nastavna sata. Bilo je slučajeva da sam morala reći …. ˝Ja sam vam živo biće od krvi i mesa; ja sad moram otići popiti vode. Ili, pa, ja sad moram u toalet˝. Sve TO jer imamo kvalitetnu komunikaciju i suradnju. Za sljedeće navedeno: Praćenje i vrednovanje učenika treba provoditi tako da se: ● Poštuje učenikova osobnost ● Potiče učenikovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja ● Potiče učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima ● Omogućuje učeniku da se sam javi za provjeru znanja ● Osposobljava učenika za samoučenje, samoprocjenu svojeg znanja i procjenu znanja drugih. Lijepo molim, TKO bi bilo koju navedenu crticu, KONTRA-manifestirao? Oko omogućavanja učeniku da se javi za provjeru. Svaki nastavni sat je moguće da, bilo koji od učenika (prisutnih) bude ocijenjen! Napominjem, nastavni sat, ja (satima) pripremim i osmislim, unaprijed. Ja sam VODITELJ nastavnog procesa. Je li će tijekom svakoga sata biti vremena da određeni KANDIDAT za odgovaranje, ostvari svoje zahtjeve, NE MORA BITI zagarantirano. Ovisi o kompletnim AKTIVNOSTIMA nastavnog procesa. Učeniku je vrjednije sudjelovati u nastavnom procesu, nego li da svoje trenutne potrebe pokuša rješavati. Nekada se učenici (neki) javljaju odgovarati kako ne bi tamo negdje drugo nešto morali (jer u jednom danu je dopušteno samo dva puta) pristupiti procesu ocjenjivanja. Ja svojim kandidatima predložim (TO bude dogovor, u konačnici) ako si naučio za danas, za sljedeći sat ćeš steći i bolje samopouzdanje i spoznaje. Lijepo molim, ja radim i navodim primjer iz stvarne realizacije. Nitko nikada nije zakinut, niti povrijeđen. Eventualno, o v a Ja moram paziti da moja prava meni budu očuvana, od (možda) nekih sa predrasudama. Kako je moguće da i n s t i t u c i j e ne propituju PRAVA (i obaveze) djece kada je riječ o redovitom dolasku na nastavu (i aktivnom sudjelovanje u nastavnom procesu) te izvršavanje svojih obaveza i zadataka. Kakvo je TO pravo djeteta (onih koji uistinu jesu) kada je u razrednom odjelu njih 50% i preko (!?) odličnih?! Kakvo je pravo djeteta da mu se toleriraju izostanci, pokušaji (kao opravdani?!) kašnjenja na nastavu .... Nedopustivo! Prema tomu kako, zbog čega sve i u kolikom broju se planira sazivanje razrednih vijeća, nj i h (RV-a) bi se moralo održavati u e n o r m n o m broju! Uobičajeno je da se održavaju zbog izricanja pedagoških mjera, zbog dogovora oko rada sa učenicima sa teškoćama, zbog izbora onih koji se upućuju na tzv. prakse EU- tura, ........ sada se ne razumljivo ˝preporuča˝ i zbog promjene Vremenika?! Je li će biti potrebno t r a ž i t i odluku RV-a, te osobe na položaju ravnatelja i pedagoga, tj. održavanje sastanka i u slučaju da predmetni nastavnik u ˝zadnji trenutak˝ p r o c i j e n i i o d l u č i da, eventualno, za nadolazeću pisanu provjeru, učenici ne zadovoljavaju (mogući primjeri, iako takvu praksu ne podržavam; uvijek postoji mogućnost da učenici, tko zna iz kojega razloga, ˝s a b o t i r a j u˝, pa se i SVI takvi postupci, i ˝međusobni učenički dogovori˝ moraju evidentirati i ocijeniti - mogu ˝sabotirati˝ jednom, pa će shodno tomu dobiti svoj rezultat, u buduće će im (trebalo bi) biti jasno i razumljivo kako funkcionira i-ili bi trebao funkcionirati odgojno-obrazovni sustav). Navodim postotke tzv. postotke prolaznosti pisanih provjera, iz realnog svijeta: raspon od 50% do 100%. U jednom razredu od 50 - 76,19%, u jednom 60 -100%. Rezultati za Fiziku, strukovnih obrazovnih programa. Ja ocjene prema kriterijima pridjeljujem, nikako samo popisujem (ne dijelim). Uostalom, koja SVRHA popisati brojčane ocjene, pa onda nečijih odličan upitno je li uistinu vrijedi ocjene dobar?! Tko m i s l i da je meni, u slučaju eventualno, ne uspješnog ishoda pisane provjere, potrebna pomoć? Učenici (djeca) uostalom, kao i svako ljudsko stvorenje, ljudski mozak, ima svoje faze, ima manje ili više interesa, u određenom trenutku za kojegod područje. ˝Vremenikom˝ o rasporedu pisanih provjera se očito nastoji smanjiti navodnu prekapacitiranost učenika pisanjem pisanih provjera?! PISANE provjere su s a m o JEDAN od mnogobrojnih oblika vrednovanja i ocjenjivanja, koji ima svoju svrhu. Pisanim oblikom provjeravanja, učenik također pokazuje i stječe vještine, iskazuje svoje kompetencije (sposobnosti čitanja i razumijevanja pročitanoga) , .... i koncentraciju; izuzev što u pisanom obliku dokazuje svoje spoznaje i znanja o provjeravanom području. Nadalje, pisani oblik omogućava SVIM učenicima istovjetne uvjete, s obzirom na oblik vrednovanja, vrstu zadataka, vrijeme i kriterije. SAMOSTALNOST učenika i 100% ravnopravna OBJEKTIVNOST prema svima, su zagarantirani. Svi OBLICI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA koje primjenjujem, su i poradi RAZLIČITOSTI i SPECIFIČNOSTI svakoga učenika (ljudskog mozga), kako uči i radi. Uvijek će biti da nekom neki oblik, nije preferirani. Kako je r e g u l i r a n o pisanje pisanih provjera na razinama, OSNOVNA i v i š a, s obzirom da je to omogućeno na državnoj maturi? Neki učenici (prema svojem odabiru i izboru biraju osnovnu razinu) u č i n k o v i t i j e rješavaju provjere priređene za osnovnu razinu. Već su upozorenja nadležnih da se TO neće smjeti u buduće!!!? Članak 9. .... vremenik pisanih provjera! Lijepo molim, koja je DEFINICIJA za ˝okvirni vremenik˝? Vremenik, napisan i upisan, TO znači g o t o v o?! Prema tomu se provode i planiraju pisane provjere, radovi, ... Navodim primjer: u Školi u kojoj ja radim, neovisno kako nalaže Pravilnik da se na mjesečnoj bazi formira vremenik, s v e smo TO, prema obavijesti na oglasnoj, morali riješiti do kraja rujna za prvo polugodište, do kraja prosinca za drugo polugodište. Rijetko kada, u dogovoru SA UČENICIMA i uz obavijest referentice, eventualno se promijeni termin u novi slobodni (do 10 dana - pa, ja organiziram u DOGOVORU sa učenicima i razrednikom, organiziram MOJ sat u terminu sata razrednika, tako da dva - tri sata stignem na posao ranije već je uobičajeno). Sada, kada JA znam svoj posao, sigurno sam kvalitetno kompetentna u rješavanju problema oko eventualnih, loših i ne željenih rezultata TIH tako, nekima, važnih pisanih provjera!! Primjer jer su zbog vojne evidencije njih 8 odsutni u zapisanom terminu. U e- dnevniku je TO dio koji je moguće mijenjati (Imam li pravo?). Nikada nikomu nije radilo probleme i nitko nikada nije bio oštećen. Gdje toliko KREATIVNOSTI i FLEKSIBILNOSTI kao u prosvjeti (bar kod mene). Molim, za sve postoje granice. Vremenik pisanih provjera .....˝ Što se želi ostvariti planiranjem pisanih provjera? Do kraja rujna, pa do kraja prosinca? Učenike je, sposobnostima p l a n i r a nj a (i koordinacije vremenom) moguće, efektnijim i elegantnijim postupcima i načinima poučiti, te im iste razvijati tijekom kvalitetnog nastavnog procesa. (1) Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, učitelj/nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha. U DOGOVORU SA UČENICIMA, NAĆI RJEŠENJE KAKO OSTVARITI ZA SVAKOGA ŽELJENI REZULTAT. (JA OMOGUĆIM POJEDINAČNA RJEŠAVANJA U ODREĐENOM RAZUMNOM PERIODU. SVIMA RAZUMLJIVO DA KADA-TADA MORAJU IZ PISANE PROVJERE ZAVRIJEDITI DOVOLJAN, PA SE JAVLJAJU. ISTINA, I JA SAM OD KRVI I MESA I POSLOVA RAZNORAZNIH, PA SE MORA POSTAVITI I ZA ZAOSTATKE GRANICA) Članak 10. .... zaključna ocjena .... Lijepo molim, DATI do znanja da npr. prosjek 1,5 u jednom primjeru i jednak prosjek 1,5 u drugačijem primjeru NE MORA biti istovjetno. Nadalje, tih 1,5 nikako NE mora biti zaključno dovoljan. Sa čime je to regulirano!? Slikovito, jabuka i jabuka, vrlo često ogromna razlika. Nakon n e k i h prijedloga da se u obzir uzima ocjena na d v i j e decimale. Molim Vas (i vas), je li bi značilo da npr. 1,55 ili 1,75 nije prolazno? Dakle, prolaznost je samo sa 2,00. Činjenica, meni je ne razumljivo kako bilo tko zaključi istovjetno za prosjeke od 3,5 i 4,4. Polazim od sebe (neka svi od sebe krenu), kako bilo tko m o ž e imati V O LJ E (volja izuzetno važna za učenje, rad, .... ) za napretkom kada ga se vrjednuje istovjetno kao nekoga koga se nadilazi (je li su to istovjetni kriteriji, ocjenjivanje je javno) u radu, radnim navikama, spoznajama, .... Uostalom, zašto bi učenik sa 3,5 uopće nastojao svoj rad, radne navike, sposobnosti, ..... u n a p r i j e d i t i kada ga se vrjednuje istovjetno kao onoga sa 4,4!? Koji atribut bi TO (takvo) najbolje opisao? Također napominjem, važno postaviti granice. NE popuštati za prolaznost. Za prolaznost su, uobičajeno, minimalni uvjeti. TO se ne bi smjelo dodatno umanjivati. Nadalje, za nekoga tko radi, uvažiti. P r i m j e r: jedan element ocijenjen sa: 5, 4, 5, 5, 4, 5, 5; drugi ocijenjen sa: 4, 3, 4, 4, 4, 4. Očito je da jedan element doprinosi za odličan, onaj još jedan za vrlo dobar. Gospodo, lijepo vas molim, zaključna ocjena jest ...... o d l i č a n. Vrlo važno. U ˝mojim˝ razredima su jedna-dvije zaključne ocjene odličan, u nekima niti jedan. Nema ˝poplave˝ ne realnih odlikaša. ˝M o j i o d l i k a š i˝ na državnoj maturi (koja niti nije obavezna za strukovnu školu) postižu odličan ili vrlo dobar uspjeh. Postoje institucije (npr. raznorazne inspekcije), postoje viši s a v j e t n i c i. Uz njihovo postojanje i djelovanje imamo takvu stvarnost. Koji smisao savjetnika? Inspekcije dođu ljudima, i savjetnici su aktivni na terenu kada tko od učenika i njihovih roditelja uputi kakvu pritužbu na učitelja/nastavnika zbog nedovoljnog uspjeha?! Dakle, logičan zaključak je da podržavaju n e r a d, te ˝ruše˝ istovjetne kriterije. To proizlazi iz njihovih postupanja. U najmanju ruku, č u d n o. Budimo realni, budimo svjesni ŠTO je za odličan?! Izuzetno je jednostavno, bilo koju brojku (ocjenu) samo tako napisati, naročito jednoznamenkasti broj. Članak 11. stavak (10) ….. termini za informativne individualne razgovore .... U Školi u kojoj ja radim, TO POSTOJI oduvijek. Pitanje. U KOJI DIO tjednog zaduženja se to ubraja? Naime, do sada TO nije bilo propisano pravilnicima, bez obzira što je u Školi bilo obavezno, pa se stoga niti nije nigdje pisalo (niti u ostali poslovi!); izuzev rasporeda na oglasnoj ploči. INFORMATIVNI razgovori i dolasci roditelja, zadnja dva tjedna, u OVOJ Školi NE postoje. TO je na razini škole dogovor i pravilo. Traje već dugi, dugi period ................... preko desetak godina. Članak .... o ravnateljima ... Svi mi znamo da nam je Pravilnik ALAT prema kojemu djelujemo, MI. Ne ravnatelj ili bilo tko drugi umjesto mene. Nitko moj posao ne mora, niti treba obavljati. Sigurno sam za njega ja kompetentna. Neka ravnatelj INFORMIRA i TRANSPARENTNIM omogući ostale informacije, podatke, odluke …. Ostale stavke, lijepo molim, dopuniti: (1) Ravnatelj i stručna služba škole dužni su OSIGURATI UVJETE I OKRUŽENJE ZA PROVEDBU, tijekom nastavne godine, TE pratiti provođenje ovoga Pravilnika. (2) Ravnatelj je dužan razmotriti svaku pisanu predstavku (zaprimljenu u roku od 24 h od eventualne sporne situacije) roditelja ili vijeća roditelja, TEK NAKON ŠTO SU ODRŽALI KVALITETNU KOMUNIKACIJU SA UČITELJEM/NASTAVNIKOM O SPORNOM PREDMETU (SITUACIJI, PROBLEMU, …), koja se odnosi na načine i postupke vrednovanja učenika i pisano odgovoriti najkasnije u roku od (3) (MOŽDA I ŽURNIJE) dana od dana zaprimanja (predstavke). Za sve, eventualne probleme i nerazumijevanja, najprije se meni obratiti. Najprije je učenik obavezan meni dati do znanja što vidi kao problem. Štoviše, najbolje odmah nakon zbivanja za koje učenik misli drugačije. Sudionici zbivanja su nastavnik i učenik. Potom, ako još postoji što diskutabilno, roditelj od mene dobiva argumentirano. Nakon toga, ako još uvijek misle da su zakinuti, pisano se obrati. Konačno. Svaki članak, svaki stavak Pravilnika mora biti bez mogućnosti polemiziranja oko bilo čega, bez mogućnosti DVOSMISLENOGA tumačenja. Bez podržavanja ne rada i popuštanja iz bilo kojega razloga. Mora biti na temeljima istovjetnih kriterija, kriterija KVALITETE I RADA; kompetencija. Lijepo molim, u cijelosti napisati NOVI Pravilnik. U opticaj i uporabu dati KVALITETAN Pravilnik. S poštovanjem, Slavica Bernatović (na poslovima u četverogodišnjem strukovnom obrazovanju) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
123 Tea Varlaj PRAVILNIK Predložene izmjene pravilnika ne samo da ne vode u smjeru administrativnoj rasterećenja učitelja, već i zadiru u autonomiju učitelja. Obrazloženja ovoga stava nalaze se u komentarima spornih članaka Pravilnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
124 Ksenija Lekic PRAVILNIK U uvodnom odlomku riječ "MINISTARICA" promijeniti u "ministrica". Trebalo bi se posebno osvrnuti na načine, postupke i elemente vrednovanja učenika RAZREDNE NASTAVE. U 1.razredu bi i u 2. polugodištu trebalo učenike samo opisno pratiti i vrednovati. Bilo bi poželjno odgojna područja i izborne predmete opisno pratiti i vrednovati u prva 4 razreda OŠ. Ili, barem iz svih odgojnih područja izlučiti samo jednu brojčanu zaključnu ocjenu koja bi proizlazila iz ocjena svih odgojnih područja. Tako bismo dobili puno realniju sliku o uspješnosti učenika jer je velika razlika ima li učenik prosjek 3,50 ili 4,30. Posebno bi se smanjio broj odlikaša sa 4,50. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
125 Ksenija Lekic PRAVILNIK "Okvirni vremenik pisanih provjera" RN - Ovakvim se tekstom u potpunosti gubi autonomija učitelja u organizaciji i prilagođavanju nastave potrebama i interesima razrednog odjela. Nakon svih edukacija koje smo prošli o ŠzŽ ponovno nas sve ukalupljuju i sva ona silna vrednovanja gube smisao. U eDnevniku je prikazan vremenik i uopće nema potrebe za njegovim objavljivanjem na web stranici škole. Ravnatelj, administrator, savjetnik i prosvjetni inspektor mogu mu pristupiti, a za roditelje je sasvim dovoljno saznanje o vremeniku pisanih provjera SAMO njegovog djeteta. Vremenik pisanih provjera bi učitelj trebao unositi na mjesečnoj bazi i obvezno, najmanje je tjedan dana prije provođenja najaviti učenicima. U razrednoj nastavi se često događa da učitelj ne može točno predvidjeti tempo kojim će učenici usvajati sadržaje, često se, u hodu, pojavljuju teme za koje su učenici iskazali poseban interes, ali se učitelj mora pridžavati vremenika. Svako odgađanje i svaka promjena je dodatni problem i za učitelje i za administratore. Nikakav problem neće nastati na razini RV jer se u eDnevniku pojavljuje obavijest ukoliko je za jedan dan već predviđena pisana provjera iz bilo kojeg područja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
126 Antea Rukavina Ivanjko PRAVILNIK Komu ili čemu služi brojčano ocjenjivanje učenika 1.r OŠ? Znate li vi kako je dati jednaku ocjenu učeniku koji je došao bez ikakvog predznanja i ostvaruje napredak i učeniku koji je došao s velikim predznanjem i stagnira? Probajte dati djetetu od 7 godina ili mlađem ocjenu 3 i objasniti mu to, a da on ne bude duboko nesretan. Jer iako mi objasnimo tu ocjenu i napišemo bilješku, oni čuju da su dobili 3, a većina drugih je dobila uglavnom 5 i par njih 4. Koji poruku šaljemo. Ukinite ocjenjivanje u potpunosti u 1.r, mogli bi i u 2.r, ali ne želim pretjerivati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
127 Antea Rukavina Ivanjko PRAVILNIK Pravilnik koji vrijedi jednako i koji u isti koš stavlja učenike 1.r OŠ i učenike 4.r SŠ je u potpunosti pogrešan. Zar niste nekako mogli izuzeti iz nekih članaka RN u kojoj je u potpunosti drugačije raditi nego u PN? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
128 Anita Pavlek PRAVILNIK 1. Predmetni nastavnici dužni su planirati termine za individualne razgovore. Koliko često ili koliko dugo? U nekim školama problem je i prostor jer nemaju svi svoje učionice ili kabinete. Smatram da informacija o terminu individualnih razgovora ne treba biti javna i dostupna svima nego samo roditeljima (starateljima), razredniku i stručnoj službi. Roditelji bi se trebali najaviti za razgovor u ponuđenom terminu jer se često radi o nekoj teškoći ili problemu, duljem izostanku, negativnoj ocjeni i nastavnik bi imao vremena sve pripremiti na uvid. Najavljenim dolaskom roditelja izbjegle bi se situacije da u jedan termin dođe puno roditelja i da ih nastavnik ne uspije sve primiti na razgovor. 2. Predmetni nastavnik treba samostalno odlučivati o ponavljanju provjere bez dogovora s razrednikom i stručnom službom (njih može informirati). 3. Kako evidentirati vrednovanja koja ne rezultiraju brojčanom ocjenom da budu jasna roditeljima i da ne vrše pritisak zbog neslaganja ocjene s aritmetičkom sredinom? Roditelji i učenici bilješke najčešće ignoriraju i gledaju samo brojčane ocjene. 4. Što je s kratkim provjerama znanja? U pravilniku se spominju bez nekih detaljnijih objašnjenja. 5. Vremenik zamišljen na ovaj način je kompliciran, narušava autonomiju u tematskom planiranju, nastavnicima onemogućuje da sami odluče kada je učenicima potrebno dodati neki sat unutar određene teme. Školski raspored je podložan velikim promjenama tijekom školske godine, uvijek ima nepredviđenih situacija i gotovo je nemoguće planirati mjesecima unaprijed. Nemoguće je i tri dana unaprijed znati da će se nastavnik razboljeti ili da će morati izostati zbog nekog drugog opravdanog razloga tako da onaj rok od tri dana za odgađanje ili odustajanje prije provjere nije dobar ni potreban. RV ne bi trebalo donositi promjene vremenika jer je to nepotrebno kompliciranje. Smatram da je dovoljan dogovor nastavnika s učenicima te informiranje stručne službe o promjeni i razlogu promjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
129 Branimira Penić PRAVILNIK 1. Vremenik treba ukinuti – dovoljna je pravodobna najava (recimo 7 dana unaprijed). 2. Ukinuti odredbu da RV donosi promjene vremenika - bespotrebno kompliciranje. 3. Slažem se da "Pravilnik treba imati članak koji spominje mogućnost ili nemogućnost pisanja pismene provjere mimo vremenika u slučaju opravdanog izostanka učenika s pismene provjere". 4. Konkretizirati "bilježenje zapažanja nastavnika" (koji su kriteriji ili smjernice, koliko često i detaljno, prilagođeno svakodnevnom govoru ili jeziku struke). Također, koji je postupak u slučaju pritužbi na taj oblik vrednovanja? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
130 Sandra Milotić Macan PRAVILNIK Kako i na koji će se način morati bilježiti sustavno praćenje o postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda? Misli li se na svakodnevno upisivanje bilješki za svakog učenika, upisivanje jednom mjesečno, koliko detaljno, prema kojim uputama? Ako imamo 15 razreda (predmet s jednim satom tjedno) i svima svaki tjedan upisujemo bilješke nisam sigurna da vidim rasterećenje administracije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
131 Ivana Sukačić PRAVILNIK 3) Razredno vijeće može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec (4) U iznimnim situacijama učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom, a o čemu je dužan obavijesti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije.“ S ovim stavcima se ne slažem u potpunosti, samo učitelj je kompetentan procijeniti je li razred spreman za pismenu provjeru ili ne. Dovoljno je da 3 dana prije obavijestiti učenike i promijeniti termin pisane provjere u e-Dnevniku Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
132 Danijela Baćilo PRAVILNIK Poštovani, evo nekoliko zamjedaba: Članak 2. (3) Provjeravanje je procjena postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine. POTREBNO JE: . navesti okvirni broj tjednih/mjesečnih/godišnjih PISMENIH PROVJERA prema satnici i programu predmeta. (4) Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada.“ POTREBNO JE: sastaviti nove opisne vrijednosti za Školu za život (smjernice). Članak 6. Uvodno ili inicijalno provjeravanje (2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju. POTREBNA NAPOMENA: postotno i bilješkom Članak 7. Usmeno provjeravanje (3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka. Pitanja: - Ako je učenik imao uz jedan usmeni ispit i kratku pismenu provjeru, smijemo li ga pitati? - Ako je učenik izostao s pismene smijemo li mu je dati na idućem satu neovisno o broju pismenih/usmenih? Mnogi učenici manipuliraju izostancima. - Ako učenik inzistira na odgovaranju neovisno o broju usmenih/pismenih, smijemo li ga pitati? - Smije li učenik izostati s nekih sati jer je bolestan i ima ispričnicu, a na neke dolazi odgovarati? Članak 8. PISANO PROVJERAVANJE (3) Potrebno je izreći da se obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera mogu opisno i brojčano vrjednovati. (5) Potrebno je predvidjeti i dnevni broj kratkih pismenih provjera.. Članak 10. (4) U iznimnim situacijama učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom, a o čemu je dužan obavijesti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije.“ PRIJEDLOG: Promjena: u tjednu koji prethodi pismenoj provjeri. Napomena: Kod bolesti ne mora. Članak 12. Dodaje se novi stavak 10. koji glasi: „(10) Svi učitelji/nastavnici dužni su planirati termine za individualne informativne razgovore. Termini se javno objavljuju na mrežnim stranicama škole.“ Potrebno je posredovati razrednikom i pedagogom. Treba staviti napomenu za broj termina u polugodištu. OSTALO: Previdjeti boljim i opširnijim te preciznijim smjernicama ocjenjivanje vladanja učenika. Predvidjeti upisivanje rezultata vanjskog vrjednovanja : PISA, nacionalnim ispitima, državnom maturom u e-dnevnik i e-maticu. Utvrditi mogućnost korištenja tih podataka. Srdačan pozdrav od Danijele Baćilo. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
133 DRAŽENKA KOSIĆ PRAVILNIK Da ne ponavljam sve što su kolegice i kolege rekli, smatram da se vremenik u obliku kakav sad imamo treba ukinuti, i to ili u potpunosti tako da pisane provjere znanja najavljujemo sedam dana unaprijed, ili stavak treba mijenjati tako da sami unosimo promjene u vremenik bez ikakvih konzultacija s RV-om ili stručnom službom, dovoljne su konzultacije s učenicima. Ovakvi vremenici omogućuju učenicima izbjegavanje nastave tijekom pisanih provjera znanja, a kako je jedna kolegica rekla, non stop imamo neke aktivnosti koje se dogode neočekivano, pogotovo u osnovnim školama i jednostavno je nemoguće držati se vremenika napisanog u rujnu. I na kraju, gdje je onda ta obećavana sloboda? Ako uvidimo da nam za neku temu treba više vremena, moramo sazivati RV zbog toga. To su birokratske besmislice koje nemaju veze za stanjem na terenu i opet nam otežavaju rad. Kad već omogućujete e-savjetovanja, onda i poslušajte što vam govore ljudi s terena, nemojte ih raditi samo pro forme. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
134 Marin Perinić PRAVILNIK Prije komentiranja pojedinih članaka moram naglasiti kako je izuzetno neokretno objaviti nekoliko e-savjetovanja u terminu godišnjih odmora onih koji su najviše uključeni u njihovu primjenu. Nastavnici ali roditelji i učenici svoj odmor mogu provesti i izvan države ili na mjestima gdje nemaju pristup širokopojasnom internetu ili računalu. Samim činom objave ovih savjetovanja u ovom terminu pokazujete izrazitu nespremnost i neorganiziranost. Ove promjene smo već morali imati crno na bijelo a savjetovanje na početku ove školske godine a ne na kraju. Umjesto da obrazovanju pristupite smišljeno i planski i strpljivo planirate Vi žurite kako bi sve obavili u jedno mandatno razdoblje. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
135 EDITA POSZER PRAVILNIK Na koji će se način regulirati vrednovanje kao učenje i za učenje, a da ono bude ujednačeno? Valjalo bi uvesti kriterije/smjernice za pisanje bilježaka koji bi bili jasni kao što je jasna ocjena. To bi olakšalo i rješavanje situacija u slučaju pritužbi učenika/roditelja. Iz Pravilnika nije jasno kako se vrednuje vladanje učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
136 Marin Mihovilović PRAVILNIK Članak 10. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja (3) Razredno vijeće može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec. Moj komentar je da se sada još više zakompliciralo, na kraju svakog mjeseca morat će se sastati RV za svaki razredni odjel, prije su to radili samo razrednik, predmetni učitelje i ravnatelj. Članak 12. Prava i obveze učitelja/nastavnika (10) Svi učitelji/nastavnici dužni su planirati termine za individualne informativne razgovore. Termini se javno objavljuju na mrežnim stranicama škole. Ovdje nije definirano koliko često trebaju učitelji održavati informacije, ako svatko može planirati kako želi moglo bi se dogoditi da neki učitelji „planira“ da informacije budu npr. jednom godišnje. Po meni treba definirati koliko često to mora biti, ili npr.: najmanje jednom mjesečno… Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
137 Zdravka Martinić-Jerčić PRAVILNIK Potrebna je temeljita lektura cijelog teksta, ima puno tipografskih pogrešaka. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
138 Miodrag Maričić PRAVILNIK Primjenom pravilnika na sve učenike uključene u formalno obrazovanje od osnovne škole do konca srednje škole je štetno jer se isti obrasci primjenjuju na različite dobne skupine i razvojnu inteligenciju. Posljedica je izbjegavanje obveza i izigravanje propisa koji inače dobro štite učenike osnovnih škola ali su kontraproduktivni u srednjima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
139 Irena Posavec PRAVILNIK U Pravilniku se ne opisuje što se događa ako učenik nije prisutan najavljenoj pismenoj provjeri. Smije li učenik pisati pismenu provjeru naknadno i kada, ako smije? Kako se to evidentira u vremeniku? Često mi se kao razrednici učenici i roditelji obraćaju za pomoć jer pišu pismene provjere koje su propustili odmah prvi sat po povratku u školu nakon bolesti, ponekad se dogodi da bi trebali pisati i po nekoliko pismenih provjera u jednom danu jer su propustili njih više, pišu na redovnoj nastavi ili na dopunskoj pa tako propuštaju obradu ili ostaju zbog toga na dopunskoj nastavi. Smatram da Pravilnik treba imati članak koji spominje mogućnost ili nemogućnost pisanja pismene provjere mimo vremenika u slučaju opravdanog izostanka učenika s pismene provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
140 Vesna Samardžić PRAVILNIK Smatram da vremenik treba ukinuti. Nemoguće je točno predvidjeti kad ćemo s učenicima uvježbati neko gradivo, a potom provesti vrednovanje učeničkih postignuća. Dovoljno bi bilo, kao što je to bilo i nekada, učenicima najaviti pisanu provjeru znanja osam dana prije te je potom upisati u e-dnevnik. Ako već mora postajati neki oblik vremenika, predlažem da se određuje mjesečno (ili u okviru teme s obzorim da više nema mjesečnoga planiranja, nego tematskog). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
141 Dinko Marin PRAVILNIK Predlažem da se zadnjih 10 radnih dana od kraja nastavne godine onemogući dolazak roditelja na informativne razgovore. MIšljenja sam kako će se na taj način smanjiti dodatni pritisak kojem smo izloženi u zadnja dva tjedna nastave svi mi učitelji. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
142 Luka Huzjak PRAVILNIK dr. sc. Radovan Fuchs bio je najbolji ministar obrazovanja. Živo Fuchs! Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
143 Josip Milas PRAVILNIK Bez vrednovanja učinka svakog nastavnika pojedinačno i svih nastavnika neke škole na kvalitetu znanja pojedinog učenika i svih učenika iste škole i dalje će iz generacije u generaciju padati kvaliteta znanja učenika. Kada bi se dao npr. 4-godišnji rok da se podigne kvaliteta učenja i znanja u školi, a da će se tada početi primjenjivati rangiranje škole na temelju maturalnog uspjeha na plaće učitelja, tada bi se učitelji mogli kvalitetnije boriti protiv raznih pritisaka, posebno roditelja, njihove bi ocjene počele odražavati stvarno znanje učenika. Boreći se za veću plaću, nastavnici bi se borili i za veće znanje učenika, prestiž škole i slično. Stoga predlažem da se uvede kriterij uspjeha pojedine škole na maturalnom ispitu kao element za izračun plaće svakog zaposlenog u sustavu obrazovanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
144 Valentina Pajdaković PRAVILNIK S obzirom da je korištenje IKT-a u značajnoj mjeri prisutno u nastavnom procesu u svrhu ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda smatram da bi Pravilnikom trebalo preciznije regulirati način korištenja IKT-a u svrhu vrednovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
145 Petar Nikolić PRAVILNIK članak 9. 3) Predlažem da predmetni nastavnik može samostalno donijeti izmjenu planirane pisane provjere za svoj predmet bez konzultacija s Razrednim vijećem. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
146 Karol Jurišić PRAVILNIK Ja član Hrvatskih suverenista vidim cijeloukupni nacrt vidim kao tvorničku grešku svi članci zakona su pogrešni, ovo nije za primjenu nacrta PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA slažem se sa sveukupnom prosvjetarskom srednjoškolskom strukom da je to najveća zakonodavna pogreška protiv kurikularne reforme "Škole za život" ukinite tu reformu pod hitno S poštovanjem član Hrvatskih suverenista Karol Jurišić Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
147 Višnja Kovač Vezmarović PRAVILNIK Zamislimo ovakvu situaciju- nastavnik se razboli, a sutradan je najavljena pismena provjera. Nema 3 dana za najaviti učenicima da je neće biti. Ili situacija kad učenici sami dođu i mole nastavnika da se odgodi najavljena pismena provjera da bi se bolje pripremili? To nećemo moći promijeniti jer nema 3 dana. Mislim da se sa ovim člankom da RV donosi promjene vremenika previše toga zakompliciralo. Zar će se to vijeće sastajati svaki puta kada netko bude bolestan( RV u srednjim školama čini po 18 nastavnika), ima neku edukaciju pa izostaje s nastave ili slično i to samo da bi se datum jedne pismene provjere promijenio? I dosada kada smo zbog takvih razloga mijenjali datume smo pazili da novi datumi ne kolidiraju s drugim već postojećim datumima. Što s nastavnicima koji rade u jutarnjoj smjeni od 8-16, oni će onda dolaziti svaki tjedan još i u 19 h u školu na RV? Izuzetno je teško sakupiti ljude na RV. Kada će pravilnik predvidjeti i sankcije za one koji ga se ne drže? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
148 SNEŽANA KRANJEC PRAVILNIK U uvodnom odlomku ispraviti riječ "ministarica" sa "ministrica" (ministrica znanosti i obrazovanja donosi). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
149 Barbara Krpota PRAVILNIK, Članak 1. Predlažem razdvajanje pravilnika na dijelove prilagođene učenicima razredne, predmetne nastave, gimazijske, te strukovne programe. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
150 Sandra Štiks PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, predlažem razdvajanje pravilnika na dijelove prilagođene učenicima razredne, predmetne nastave, gimazijske, te strukovne programe. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
151 Davorka Gavranić PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani! Predložiti i usvojiti zasebne pravilnike za osnovnu školu i zasebne za srednje škole. Ukinuti ocjenu iz općeg uspjeha. Ukinuti u osnovnoj školi ocjene iz pretežno odgojnih predmeta već ostaviti samo formativno ocjenjivanje tih predmeta. Definirati nakon kojeg postotka (40%, 50% ili 60 %negativnih ocjena od ukupnog borja učenika koji su pisali pisanu provjeru jer četo barem nekoliko učenika u srednjoj školi izostane s pisane provjere) se mora ponoviti pisana provjera i definirati koliko puta učenik može ponavljati istu pisanu provjeru kako mu se zaključno ne bi iz pojedinog predmeta zaključila negativna ocjena, osobito ih predmeta u osnovnoj školi i gimnaziji gdje je pisana provjera obavezna kao npr. matematika, fizika, kemija, jezici i sl. odnosno u srednjoj strukovnoj školi u onim predmetima gdje je provjera usvojenosti ishoda bazirana na različitim izračunima i gdje se ishodi trebaju provjeravati temeljem rješavanja računskih zadataka npr. statistika, računovodstvo i sl. Odrediti da se i razredni i predmetni ispiti trebaju polagati pred komisijom te da obavezno obuhvaćaju pismeni provjeru koja treba obuhvatiti sve ishode i biti u trajanju od najmanje 45 do najviše 90 minuta te usmenu provjeru pred komisijom kako bi se izbjegli pritisci na nastavnike od strane roditelja kod učenika koji su neocijenjeni iz raznoraznih bilo opravdanih bilo neopravdanih razloga. Odrediti koliko posto učenik mora biti prisutan na nastavi kako bi mu se mogla zaključiti ocjena, odnosno odrediti koji je to postotak koji učenik može izostati s nastave zbog kojeg će biti upućen na polaganje predmetnoga ispita. Naime neki učenici zajedno s njihovim roditeljima često zloupotrebljavaju mogućnost da ne dođu na pismene provjere znanja iz nastavnih predmeta a roditelji im opravdavaju izostanke te ih pišu naknadno. Neki učenici dođu samo na pisane provjere a ostale obaveze u školi ne izvršavaju a nastavnici su im dužni zaključiti ocjenu iz nastavnog predmeta jer imaju napisane pisane provjere, a da istovremenu nisu izradili sve ostale obaveze koje se od njih očekuju, prezentiranje rada pred razredom, pisanje domaćih zadaća, izrada i prezentiranje seminarskog rada i sl. a ne mogu im dati negativnu ocjenu iz tog djela jer nisu bili na nastavi na dan kad su trebali prezentirati rad i sl. Odrediti u kojem slučaju se učeniku može zaključiti negativna ocjena iz pojedinog predmeta i to usuglasiti sa inspekcijskim nadzorom, jer ukoliko učenik ima iz jednog elementa ocjenjivanja konstantno negativne ocjene, a iz npr. ostala dva elementa ima i poneku pozitivnu ocjenu i nije usvojio neke ishode do razine za ocjenu dovoljan može se tom učeniku zaključiti negativna ocjena koju onda inspekcija treba uvažiti, jer neki ishodi nisu prema kriteriju usvojenosti ishoda usvojeni iz razloga što učenik izbjegava nastavu ili iz nekih drugih razloga specifičnih za tog učenika. Zato bi trebalo na razini države jednoznačno odrediti za svaki nastavni predmet kriterije ocjenjivanja i koji su to ishodi koji moraju biti usvojeni kako bi učeniku mogla biti zaključena pozitivna ocjena i točno precizirati što je za ocjenu dovoljan što za ocjenu dobar, što za ocjenu vrlodobar a što za ocjenu odličan a ne da svaki nastavnik to određuje sam. Obrazlažem to zato jer su nekad davno postojali iz općeobrazovnih predmeta katalozi znanja u kojima je bilo na razini države precizirano što je za ocjenu dovoljan, što za dobar, što za vrlo dobar a što za ocjenu odličan, Naravno ukoliko nisi usvojio znanje na razini za ocjenu dovoljan tada ti je bila zaključena nedovoljna ocjena. Radila sam po tim katalozima i ocjenjivala učenike iz nastavnog predmeta informatika i zato predlažem da kroz pravilnik definiramo da je potrebno izraditi jednoznačne kriterije za usvojenost ishoda po pojedinim nastavnim predmetima na razini države kako bi se moglo provesti i ujednačeno brojčano ocjenjivanje po pojedinim nastavnim predmetima. Preciziranjem pojedinosti u pravilnicima za osnovnu školu i srednje škole (gimnazije, stukovne škole i umjetničke škole) mogle bi se izbjeći mnog konfliktne situacije koje su se do sada događale zbog nepreciznosti prijašnjeg pravilnika, a kad se nešto može tumačiti na različite načine onda to dovodi samo po sebi do konfliktnih situacija. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
152 Vinka Bobok PRAVILNIK, Članak 1. I ja podržavam već izneseni prijedlog da se donesu zasebni pravilnici za osnovnu školu, kao i za gimnazije i strukovne škole. Ocjenu iz općeg uspjeha treba ukinuti, a za bodovanje za upis u srednju školu ili na fakultet uzeti ocjene koje su relevantne za pojedini program. Ocjene iz predmeta koji imaju satnicu jednom tjedno ne mogu imati istu težinu kao ocjene iz predmeta koji se održavaju tri ili više puta tjedno. Članak 9. Definirati ponavljanje pisane provjere tj koja se ocjena upisuje. Članak 10. Okvirni vremenik treba ukinuti jer nije kompatibilan s tematskim planiranjem. Formativno ocjenjivanje- treba omogućiti da se ocjene iz formativnog ocjenjivanja zbrajaju te daju ocjenu u rubriku. Članak 14 Umjesto u posljednjem tjednu predlažem zadnja dva tjedna. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
153 Marija Pustišek PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, nadam se da će ovo Savjetovanje imati svoju svrhu i da će se uvažiti naši komentari. U Savjetovanju o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika u osnovnim i srednjim školama nismo dobili kvalitetne odgovore i nije se poštivalo mišljenje većine. Isto je bilo i u savjetovanju o Pravilniku o napredovanju i nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Prvo nas se pita za mišljenje, a onda se ono ne uvažava. Svakako mislim da je potrebno donijeti izmijenjeni Pravilnik. Definitivno nije dobro donošenje jednog Pravilnika za sve stupnjeve obrazovanja. Trebalo bi ga razdvojiti na: 1. Pravilnik za osnovne škole (koji bi se sastojao od va pravilnika - jednog za razrednu nastavu i drugog za predmetnu nastavu) 2. Pravilnik za gimnazije 3. Pravilnik za strukovne škole Svaki od tih Pravilnika ima svoje specifičnosti koje treba poštivati. Jedno je sigurno, ne može se na isti način vrednovati učenike 1. r osnovne škole i maturante. Mislim da se s time slažemo svi koji radimo u nastavi. Čitajući komentare može se vidjeti da svi dijelimo isto mišljenje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
154 Jasenka Vidić PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani! Najprije komentar općenito na Pravilnik: Smatram da se treba razdvojiti i preciznije definirati vrednovanje učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Osim što se radi o različitom uzrastu i razini samostalnosti učenika, pa samim time i različitim mogućnostima za ostvarivanje očekivanih ishoda, razlika je i u tome da je osnovna škola obavezna za sve, dok je upisivanje u srednju školu na načelu izbornosti. Isto tako, postoje razlike u praćenju i vrednovanju učenika u razrednoj i predmetnoj nastavi, s pozicije učitelja / nastavnika. Dok razredni učitelj kroz intenzivnije i učestalije kontakte s učenicima i roditeljima ima priliku bolje upoznati učenika, njegovu osobnost, njegove sposobnosti i vanjske faktore koji utječu na učenikova postignuća, predmetni učitelj s učenicima provodi manje vremena, manje ih poznaje i teže mu je prosuditi utjecaj vanjskih faktora. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
155 TVRTKO BUGER PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, s obzirom na različitost pristupa, a time i različit način vrednovanja u razrednoj nastavi i predmetnoj nastavi u osnovnoj školi, te u srednjoj školi, treba razdvojiti pojedine razine te ih jasno definirati. Ovako nije dovoljno dobro definirano za pojedinu razinu. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
156 Alenka Njegovac PRAVILNIK, Članak 1. Ovaj pravilnik može vrijediti samo za one učenike koje će raditi po novom kurikulumu, znači još bi uvijek trebao vrijediti i dosadašnji pravilnik sve dok se svi učenici ne budu obrazovali po novom kurikulumu. Treba razdvojiti vrednovanje za učenike osnovne škole i to na predmetnu i razrednu nastavu te za učenike srednje škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
157 Dajana Vidaković PRAVILNIK, Članak 1. S obzirom na različite pristupe obrazovanju učenika različitih uzrasta, odnosno načinu na koji se njihove obrazovne potrebe mijenjaju od početka osnovnoškolskog do kraja srednjoškolskog školovanja, besmisleno je i kontraproduktivno imati isti pravilnik o vrednovanju od prvog razreda osnovne pa sve do četvrtog srednje. Ne uče prvašić i maturant na isti način, ne ocjenjuje se prvašića i maturanta na isti način, a ipak isti pravilnik vrijedi i za jedne i za druge. Trebalo bi ili donijeti tri različita pravilnika - za razrednu nastavu, za predmetnu nastavu i za srednje škole - ili barem podijeliti pravilnik o ocjenjivanju na tri dijela, i donijeti propise koji bi odgovarali stvarnom stanju na terenu i korespondirali obrazovnim potrebama ovisno o uzrastu učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
158 Diana Selman PRAVILNIK, Članak 1. Smatram da bi trebalo razdvojiti Pravilnik za osnovnu od srednjih škola te da bi se posebno trebalo osvrnuti na razrednu nastavu koja ima svoje specifičnosti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
159 Renata Brkanac PRAVILNIK, Članak 1. Prije svega, pozdravljam želju za promjenama postojećeg Pravilnika, i u tu svrhu dodajem nekoliko konkretnih primjedbi: 1. Potrebno je tekst Pravilnika lektorirati (potkrale su se neke tiskarske, a i druge vrste pogrješaka). Članak 8.: Definirati kratke pisane provjere: upisuju li se u vremenik, upisuju li se ocjene ili samo bilješke u rubriku praćenja? Članak 9.: Definirati ponavljanje pisane provjere: upisuju li se obje ocjene, samo druga (a što ako je ta druga još nepovoljnija?). Izbaciti dio članka 9.: u dogovoru s… stručnom službom škole. Dogovor s razrednikom može ostati, prije svega zbog dogovora o terminu pisanja ponovljenog ispita. Članak 10.: Okvirni vremenik u ovom obliku ne može ostati. Polugodišnje najavljivanje pisanih ispita u potpunosti se kosi s tematskim planiranjem, a da ne govorimo o autonomiji učitelja. Treba omogućiti ili mjesečno najavljivanje ispita, ili olakšati proceduru promjene vremenika (u skladu s nazivom – okvirni!) Promjene u vremeniku uz sazivanje Razrednog vijeća dodatno su opterećenje (vremensko, organizacijsko, administrativno,…). Radije definirati situacije iz stavka (4), kad je učitelju omogućeno odgađanje pisane provjere 3 dana ranije, uz obavještavanje učenika. Članak 12.: Uz obvezu svih učitelja na planiranje individualnih informativnih razgovora, uvesti obvezu roditelja da se najave na takve razgovore. Posebno je to aktualno u školama koje rade u jednoj smjeni, a individualni razgovori s roditeljima održavaju se u drugoj smjeni. Članak 14.: Stavak (8), umjesto u posljednjem tjednu staviti u posljednja dva tjedna, kako bi se izbjegli mogući pritisci roditelja na učitelje pri zaključivanju ocjena. Lijep pozdrav, Renata Brkanac Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
160 Ina Randić Đorđević PRAVILNIK, Članak 1. Članak 1. - Mislim da nije dobro da je istim pravilnikom propisano vrednovanje učenika razredne i predmetne nastave u osnovnoj školi te učenika u srednjoj školi. Njihove se potrebe i sposobnosti uvelike razlikuju pa bi pravilnik o ocjenjivanju trebao to uvažiti (kao i različitu ulogu roditelja u tim fazama obrazovanja). Prijedlog: za svaku razinu prilagoditi pravilnik o ocjenjivanju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
161 Melita Povalec PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani! Smatram da je ovaj pravilnik trebalo u potpunosti ponovno smisleno napisati budući da se radi o reformi koja uključuje značajne promjene, a ne samo pojedine pojmove zamjenjivati drugima te mnoge stvari ostaviti nedovoljno pojašnjenima što će ponovno prouzročiti prostor za razne žalbe i pritiske roditelja koji se vrlo vješto pozivaju na članke Pravilnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
162 Miodrag Maričić PRAVILNIK, Članak 1. Umjesto oooishoda logičnije bi bilo i u duhu rječnika reforme - kurikularne ishode. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
163 Andreja Pevec PRAVILNIK, Članak 2. Smatram da je potrebno omogućiti da vrednovanje za učenje i osobito vrednovanje kao učenje rezultiraju ocjenom. Nadalje, tri pojma vezana uz vrednovanje koja se u ovom članku razlikuju potrebno je dodatno pojasniti kako nastavnicima, tako i učenicima i roditeljima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
164 Andrea Pandurić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, smatram da je potrebno detaljnije objasniti pojmove vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje kako bi mi nastavnici a i sami učenici znali zašto je koji oblik vrednovanja bitan. Zašto sam napisala nastavnici, jer postoje oni koji nisu sudjelovali u radu na Loomenu, budući da nije bio obavezan, pa nisu upućeni što bi bilo vrednovanje za učenje a što je vrednovanje kao učenje. Također smatram da će sva ta silna praćenja učenika rezultirati povećanjem administracije učitelja, koja je i onako golema. Hvala. Lp! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
165 Angela Ćelić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, ČLANAK 2: Smatram da je ovaj način vrednovanja (posebno pri tome mislim na dio vrednovanja kao učenje-gdje učenik treba svjesno, pošteno prema samom sebi i drugima, objektivno donositi i iznositi mišljenja o svom znanju, aktivnosti, radu, trudu...) jako idealiziran. Osmišljen je za idealne učenike, uvijek željne znanja i kojima je stalo do toga da što bolje svladaju, usvoje, primjene ono što što se od njih traži...Budući da vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje NE MOGU (slažem se s tim da ne moraju) rezultirati ocjenom, gube na važnosti i bojim se da će učenicima biti dobar materijal za zafrkanciju i izrugivanje. ČLANAK 9. : Okvirni vremenik pisanih provjera trebalo bi moći mijenjati samo dogovorom s razredom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
166 Spomenka Hardi PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2. Smatram da treba nastavniku i učeniku ostaviti mogućnost da i vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje mogu rezultirati ocjenom. Takvo kontiuirano praćenje dodatno motivira učenika ukoliko je ono nagrađeno za svoj trud. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
167 Zrinka Jurić PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje prema Školi za život i prema članku 2. ne rezultiraju ocjenom. Osobno mislim da u nizu aktivnosti koje ćemo provoditi s učenicima, a koje će rezultirati nekim njihovim konkretnim uratkom postoji prostor i za davanje ocjene. Naravno, da će se kroz njih sustavno pratiti i bilježiti ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda što često djeci nije dovoljna motivacija. Ocjena koju dobiju za svoj uradak nešto je što ih jače motivira. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
168 Marijeta Musulin PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, u čl. 2., stavak 1., stoji: "Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed DEFINIRANIM i PRIHVAĆENIM načinima, postupcima i elementima." Molim Vas, odredite subjekt koji prihvaća definirano. Na koga se prihvaćanje odnosi? Ako se prihvaćanje ovdje odnosi na učitelje, u redu, to onda znači da su učitelji prihvatili predmetnim kurikulom i drugim dokumentima definirane i propisane elemente, načine i postupke vrednovanja. Jer, ako nije naveden subjekt prihvaćanja, može se pomisliti da se prihvaćanje načina, postupaka i elemenata odnosi na to da su ih prihvatili (i) učenici. U tom slučaju, prvi nastavni sat se učenike ne "upoznaje" s načinima, postupcima i elementima vrednovanja, već se sve to dogovara s njima i ocjenjuje ih se tijekom školske godine po onome što je s njima dogovoreno, što je slijedom reforme na tragu uključivanja učenika kao sukreatora nastavnog procesa i može se dijelom odnositi na načine i postupke vrednovanja, ali nikako na elemente ocjenjivanja propisane predmetnim kurikulima. Zato, logički gledano, subjekt su učitelji. Stoga predlažem: "u skladu s unaprijed DEFINIRANIM načinima, postupcima i elementima vrednovanja koje je prihvatio (i provodi/koristi) (svaki) učitelj/nastavnik." A ako ćemo zaista biti reformatori (govorim iz pozicije učiteljice engleskog jezika u eksperimentalnoj provedbi, a koja je već provela jednu godinu u razvijanju dogovora s učenicima), evo druge verzije: "u skladu s unaprijed DEFINIRANIM elementima vrednovanja, a načinima i postupcima vrednovanja dogovorno usklađenim s potrebama i mogućnostima učenika." Srdačan pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
169 Marica Kučan PRAVILNIK, Članak 2. Vrednovanje obuhvaća tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog. Pitanje osposobljenosti nastavnika za vrednovanja koja ne rezultiraju ocjenom već podrazumijeva kontinuirano praćenje svih aktivnosti učenika, a dobiveni bi pokazatelji trebali ukazati na njegov napredak...Ma što moj kolega koji nije bio na Loomenu razumije Čl.2? Kako da to razumiju svi nastavnici i učitelji u RH i počnu primjenjivati ove školske godine koja nam je na pragu? U strukovnim školama nastavnicima nije ponuđena nikakva edukacija, a rokovi su kratki. Kako da u tako kratkom vremenu usvoje novonastale nove načine vrednovanja? Koji su nam kriteriji za pisanje bilježaka, imamo li smjernice? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
170 Marija Pustišek PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, smatram da vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje nije kvalitetno objašnjeno. Također smatram da ćemo se ovakvim načinom rada pretvoriti u administratore koji neprestano pišu bilješke, što se kosi s tezama da ćemo se rasteretiti administrativnih poslova. Za pisanje kvalitetnih bilježaka potrebno je puno vremena. Predajem latinski i grčki i u jednom satu mogu napisati kvalitetne bilješke za svega 5-6 učenika. Sad to pomnožite s dvjestotinjak učenika koliko ih imam i to su deseci sati samo za jednu bilješku. Koliko takvih bilježaka trebamo imati? Ili ćemo pisati šablonske bilješke? Ima li to smisla? Što znači "sustavno"? Također me muče te bilješke jer bi one ako sam dobro shvatila sve trebale biti afirmativne, što je nemoguće. Mogu li ja napisati u bilješku "učenik ne sudjeluje u radu, ne trudi se i vrlo često ne piše domaće zadaće"? Realno gledajući u svakom razredu imamo barem 5% učenika kojima možemo upisati tu bilješku bez obzira koliko se mi kao nastavnici trudili da im nastavu i učenje učinimo zanimljivim. Zar ja ukoliko ne napišem afirmativnu bilješku ne poštujem učenikovu osobnost, ili ne potičem njegovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja, ili ga spriječavam u aktivnom sudjelovanju u nastavi? Trudim se svim silama da ih motiviram, ali kod nekih ništa ne djeluje. Vrlo često ispitujem učenike kad se sami jave, ali mislim da ih je ponekad potrebno i iznenaditi kako bi se ustanovila prava razina znanja (razlika od petice do petice i sl.).. Mislim da bi i te bilješke u konačnici trebale rezultirati ocjenom. Hoće li roditelji dolaziti obavezno na informacije svakom pojedinom profesoru da im protumači svoje bilješke? Može li se zaključna ocjena povećati ili smanjiti na temelju bilježaka? Svakako smatram da se treba uvesti barem sva puta godišnje (na kraju prvog polugodišta i na kraju godine) vanjsko vrednovanje. Bez vanjskog vrednovanja opet će situacija biti ista i imat ćemo obilje odlikaša bez pravog znanja. Ukoliko ćemo imati vanjsko vrednovanje ipak će se skinuti veliki pritisak s učitelja i nastavnika i dobiti realniji rezultati. Uz sustavno provođenje vanjskog vrednovanja (redovito dva puta godišnje) i rezultati državne mature bi trebali biti bolji. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
171 Blaženka Kunac PRAVILNIK, Članak 2. Stavak (4) kaže: „Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada.“ Smatram da bi ocjenjivanje trebalo biti samo pridavanje brojčane vrijednosti, a praćenje sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja kako je navedeno u stavku (2) i da jasno treba naglasiti razliku jednog i drugog. Dakle, vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje trebaju biti popraćeni bilješkama, a vrednovanje naučenog brojčanom ocjenom. Ovako kako je sada napisano ostavlja mogućnost da učitelj formativno vrednovanje pretvori u brojčanu ocjenu i na taj način podiže zaključnu ocjenu svoga predmeta, što obavezno treba izbjeći. Bit formativnog vrednovanja je da sumativno rezultira boljom (brojčanom) ocjenom i treba biti popraćeno samo bilješkom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
172 Linda Jurkić PRAVILNIK, Članak 2. Mislim da se vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje neće moći provoditi svaki sat iz predmeta iz STEM područja, naročito ako nastava iz tih predmeta nije organizirana u blok-satovima. Isto tako smatram da bi iz tog opisnog načina ocjenjivanja trebalo dobiti katkad i brojčanu ocjenu koja je motivirajuća za učenike. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
173 Valentina Čurčić PRAVILNIK, Članak 2. Definitivno sam mišljenja da bi i vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje trebali biti povremeno popraćeni brojčanom ocjenom jer osim vredovanja naučenog važan je i trud i rad učenika tijekom nastavnog procesa. Nema istu "težinu" npr. petica koju je učenik dobio na testu, a tijekom rada na nastavi se nije niti malo angažirao i petica učenika koji je tijekom nastavnog procesa bio aktivan, samostalno se interesirao i istraživao dodatno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
174 Ivana Cvijović Javorina PRAVILNIK, Članak 2. U 3. stavku potrebno je ispraviti sintagmu "odgjno-obrazovnih ishoda" (nedostaje slovo "o"). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
175 Diana Cindrić PRAVILNIK, Članak 2. Nejasno su definirani pristupi vrednovanju. Potrebno je jasnije definirati vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje, odnosno naglasiti zašto je važno za nastavnike, a zašto za učenike te kada se provodi i kako se bilježi.Trebalo bi definirati koliko puta se tijekom godine formativno ocjenjuje ovisno o tjednom broju sati pojedinog predmeta. Iz iskustva sam mišljenja da je roditeljima, a i samim učenicima, brojčana ocjena mjerilo znanja i sposobnosti ispred bilo kakvih bilješki o učenju jer je ta ista ocjena i dalje mjerilo pri upisu u srednju školu.Zato sam i dalje stava da bi trebao biti propisan broj brojčanih ocjena po mjesecu i elementu ocjenjivanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
176 Sanja Ivanac PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Molim Vas jel ovakva vrsta vrednovanja testirana u eksperimentalnim školama Škole za život? I može li se uopće na ovaj način ocijenjivati cca 24 učenika kroz 2 školska sata tjedno? Iskustvo mi govori kako nema šanse da u ovome uspijemo. Što je s nastavom, zadatcima, projektima? Ponovno je vrednovanje subjektivno a trebalo bi biti što objektivnije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
177 Ella Rakovac Bekeš PRAVILNIK, Članak 2. čl.4. izaziva nedoumice i možebitnu kontradikciju s činjenicom da vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje ne rezultiraju brojčanom ocjenom. Veznik "ili" podrazumjeva da formativno vrednovanje može rezultirati brojčanom ocjenom. Smatram da bi trebalo preformulirati članak, te jasno iskazati: Ocjenjivanje je pridavanje opisne vrijednosti rezultatima praćenja I brojčane vrijednosti rezultatima provjeravanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
178 Slavica Bernatović PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, Članak 2. ….. vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje NE rezultira ocjenom, nego KVALITETNOM (Kvalitetne povratne informacije, također, uz prethodno navedeno, bilježim. Naročito kada je neophodno koga od učenika usmjeriti ka uspjehu.) povratnom informacijom …… Apsolutno se s tim NE slažem. Dati mogućnost da se svaki od oblika vrednovanja ocjenjuju. Iz svojega dosadašnjega rada sa učenicima u NASTAVNOM procesu, kažem da je SVE važno. Svako ljudsko biće (ljudski mozak) je specifičan. Netko je auditivni tip, netko vizualni, .... kinestetički, .... Dakle, i svi čimbenici koji su obuhvaćeni sa OVA DVA vrednovanja su važni, točnije kada je riječ o učenikovim aktivnostima u dijelu preostala dva vrednovanja. ˝Moji učenici˝ bivaju praćeni, vrednovani i ocijenjeni za svaku svoju aktivnost i svako sudjelovanje u nastavnom procesu, također i laboratorijskim vježbama u programima za koje su propisane. S v i rade, jer znaju da se njihov rad, sudjelovanje i spoznaje, argumentirane rasprave prate, promatraju, vrednuju i ocjenjuju. Apsolutno svi r a d e, kod mene kao voditelja i organizatora nastavnog procesa i laboratorijskih vježbi. Ogromna je razlika oblikovanja KVALITETNIH I KONTINUIRANIH POVRATNIH informacija u prirodoslovnom području u odnosu na npr. Vjeronauk, u čijem se području sve bilješke temelje na odgojnom čimbeniku; bilješke su (samo) afirmativne (tj. šablonske). Koja svrha da ja u području Fizike popisujem afirmativne poruke? U prirodoslovnom području Za s v a k o g UČENIKA, bi se moralo povratnu informaciju slagati prema pojedinačnim njihovim MOGUĆNOSTIMA, SPOSOBNOSTIMA, POTENCIJALIMA i INTERESIMA. K tomu još, to sve različito za određeno razdoblje, odnosno trenutak. PRIMJER: Rješavanje zaostataka druge pisane provjere. (Latentne topline, Termodinamika, Moment sile, Moment tromosti, Jednadžba rotacije) (8,5/28)(1) Za dovoljan je potrebno minimalno 12 bodova. Uočava se napredak, u odnosu na dosadašnje izrade. Obratiti pozornost na preračunavanje mjernih jedinica. Pravilno upisati vrijednosti u matematički prikaz fizikalne zakonitosti. Moguće cjelovitije sagledati zadatak koji se rješava. Postoje još osnovne fizikalne zakonitosti koje je moguće razumjeti i usvojiti, koje vrlo jednostavno doprinesu konačnom povoljnom rezultatu. Paziti prilikom izračunavanja vrijednosti trigonometrijskih funkcija. TO je primjer kvalitetne povratne informacije. Dakle, bilješke navedenoga formata u 8-10 razrednih odjeljenja, u kojima radim, komuniciram i surađujem sa oko 200 (trenutačno, nekada i preko 250) učenika, za predmet(e) koji razvija STEM vještine. Kako je moguće da se uspoređuje i valorizira istovjetno kao odgojne poticajne (šablonske) bilješke? Vrednovanja! ..... Izuzetno je VAŽNO kako učenik sudjeluje u aktivnostima koje mu pružaju mogućnost unaprjeđenja svojega učenja. OGROMNA JE RAZLIKA SUDJELUJE LI UČENIK U NASTAVNIM AKTIVNOSTIMA ILI NE! Sudjelovanje (odnosno ne sudjelovanje) FORMIRA (izuzev iznimki) njegovo ponašanje, tj. VLADANJE. Nadalje. NE sudjelovanje i aktivno praćenje nastavnog procesa NE OSIGURAVA da je za konačnu ocjenu važno bilo što izuzev, upravo ne popularnog ˝kampanjskog˝ - ne redovitoga rada i učenja. Ja u svojemu radu, već godinama primjenjujem ocjenjivanje SVIH VIDOVA rada i sudjelovanja u nastavnom procesu. Takav oblik (MOJEGA) praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja je, ako NETKO ne razumije, vrlo ZAHTJEVAN. Ocjenjivanje proizašlo i iz tih oblika, podrazumijevam kao jedan od MOTIVIRAJUĆIH čimbenika za učenika. Učenici su bezuvjetno motivirani jer znaju da se njihov rad vrednuje mjerljivo (ocjenom). U važeću mrežu, upisujem ocjenu kada je relevantna (kompletna) za upis. Dakle, iz redovitoga praćenja učenikovog rada i sudjelovanja prema svim oblicima vrednovanja, ocjenjujem. Bilježim sve, u bilješke. Kada se od takvih zabilješki ostvare uvjeti za kompletnu ocjenu, upišem. Štoviše. Predlažem, kratke (ciljane i kvalitetne) pisne provjere na kraju tekućega nastavnog sata, koje bi (nekoliko njih koliko tvori kompletnu ocjenu) se valoriziralo ocjenom za upis. Valjda je razumljivo da se taj oblik ne bi testirao svaki sat. Tijekom cijele nastavne godine bi obuhvatio jednu - dvije do tri ocjene (˝u mreži˝). TO bi bio pokazatelj istinskog i ciljanoga učenikova sudjelovanja. Istinsko vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje, što bi osiguralo uključenost učenika i kontinuirano učenje. PRIMJERI: Aktivnosti i rad od: 28.3. Evaluacija--povratna informacija o radu, praćenju, razumijevanju nastavnih sadržaja i fizikalnih zakonitosti ˝proširenja mjernog područja ampermetra i voltmetra˝. (4,5) + 11.4. Amperova i Lorentzova sila; konceptualni i numerički zadaci. (propituje i provjerava usvojenost i razumijevanje osnovnih zakonitosti i pravila, primjenu istih prikazanih matematičkim izrazom)(3,4) Aktivnosti i rad od: 28.3. Evaluacija--povratna informacija, o radu, praćenju, razumijevanju nastavnih sadržaja i fizikalnih zakonitosti ˝proširenja mjernog područja ampermetra i voltmetra˝. (5) + 11.4. Amperova i Lorentzova sila; konceptualni i numerički zadaci. (propituje i provjerava usvojenost i razumijevanje osnovnih zakonitosti i pravila, primjenu istih prikazanih matematičkim izrazom)(4). Lijepo m o l i m, neke kolege (i pedagoška služba i ostali nadređeni) razumjeli su i čitaju drugačije, i oko toga dijela. Svjedoci smo da su nadređeni (ne razumijem što je tomu razlog!) ˝zaštitnici˝ učenika, što je jedan od poticanja na ne redoviti rad, i popuštanja, što se NE SMIJE prakticirati pri odgoju i razvoju učenika, bilo kojega uzrasta. Štoviše, PODRŽAVANJE ne rada, ne postavljanje odgojnih granica i POTICANJE na ne istovjetne kriterije i ne jednakopravnost, narušava prava djece. Neki izričito naglašavaju da se taj segment (vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje) NE SMIJE ocjenjivati. Kada se ocjenjuje, prema ISTOVJETNOM se vrednuju i ocjenjuju svi učenici, i upisuju s v e ocjene, od 1-5. Stoga, PRAVILNIK ne smije biti niti najmanje sa mogućnošću različitog (bilo čijega interesnoga i DVOSMISLENOGA) tumačenja. Ne r a z u m i j e m kako bih OvA JA mogla prava djeteta ugroziti?! Učenike se mora učiti radnim navikama, odgovornosti i poštivanju svih oko sebe, što uključuje i mene. TO (zahtijevati učenje, rad, razvijati im radne navike, ... poštivanje, kulturno i civilizirano ponašanje) nikako ne ugrožava, niti narušava PRAVA DJECE. JA sam svojim učenicima dostupna u tolikoj mjeri da vrlo često (svi moji učenici) komuniciraju sa mnom i kada je završio tekući nastavni sat, u onih pet minuta između dva nastavna sata. Bilo je slučajeva da sam morala reći …. ˝Ja sam vam živo biće od krvi i mesa; ja sad moram otići popiti vode. Ili, pa, ja sad moram u toalet˝. Sve TO jer imamo kvalitetnu komunikaciju i suradnju. Za sljedeće navedeno: Praćenje i vrednovanje učenika treba provoditi tako da se: ● Poštuje učenikova osobnost ● Potiče učenikovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja ● Potiče učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima ● Omogućuje učeniku da se sam javi za provjeru znanja ● Osposobljava učenika za samoučenje, samoprocjenu svojeg znanja i procjenu znanja drugih. Lijepo molim, TKO bi bilo koju navedenu crticu, KONTRA-manifestirao? Oko omogućavanja učeniku da se javi za provjeru. Svaki nastavni sat je moguće da, bilo koji od učenika (prisutnih) bude ocijenjen! Napominjem, nastavni sat, ja (satima) pripremim i osmislim, unaprijed. Ja sam VODITELJ nastavnog procesa. Je li će tijekom svakoga sata biti vremena da određeni KANDIDAT za odgovaranje, ostvari svoje zahtjeve, NE MORA BITI zagarantirano. Ovisi o kompletnim AKTIVNOSTIMA nastavnog procesa. Učeniku je vrjednije sudjelovati u nastavnom procesu, nego li da svoje trenutne potrebe pokuša rješavati. Nekada se učenici (neki) javljaju odgovarati kako ne bi tamo negdje drugo nešto morali (jer u jednom danu je dopušteno samo dva puta) pristupiti procesu ocjenjivanja. Ja svojim kandidatima predložim (TO bude dogovor, u konačnici) ako si naučio za danas, za sljedeći sat ćeš steći i bolje samopouzdanje i spoznaje. Lijepo molim, ja radim i navodim primjer iz stvarne realizacije. Nitko nikada nije zakinut, niti povrijeđen. Eventualno, o v a Ja moram paziti da moja prava meni budu očuvana, od (možda) nekih sa predrasudama. Kako je moguće da i n s t i t u c i j e ne propituju PRAVA (i obaveze) djece kada je riječ o redovitom dolasku na nastavu (i aktivnom sudjelovanje u nastavnom procesu) te izvršavanje svojih obaveza i zadataka. Kakvo je TO pravo djeteta (onih koji uistinu jesu) kada je u razrednom odjelu njih 50% i preko, odličnih?! Kakvo je pravo djeteta da mu se toleriraju izostanci, pokušaji (kao opravdani?!) kašnjenja na nastavu .... Nedopustivo! S poštovanjem, Slavica Bernatović Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
179 Antonela Dragobratović PRAVILNIK, Članak 2. U 1. stavku Članka 2. se u zadnjoj rečenici naglašava da vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne ocjenjuju što je bilo istknuto i u predmetnim kurikulumima. Vjerujem da bi bilo bolje riječi ''ne rezultiraju ocjenom'' zamijeniti riječima''mogu i ne moraju rezultirati ocjenom''. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Vrednovanje za učenje i kao učenje ne rezultiraju ocjenom.
180 Pravobranitelj za djecu RH PRAVILNIK, Članak 2. Predlažemo iza članka 2. dodati novi članak kojim bi se osigurala zaštita svih prava učenika u postupku praćenja i vrednovanja učenika koji bi glasio: „Praćenje i vrednovanje učenika treba provoditi tako da se: ● Poštuje učenikova osobnost ● Potiče učenikovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja ● Potiče učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima ● Omogućuje učeniku da se sam javi za provjeru znanja ● Osposobljava učenika za samoučenje, samoprocjenu svojeg znanja i procjenu znanja drugih“ Obrazloženje: Ova odredba stajala je u Pravilniku (NN 92/95) te je važećim Pravilnikom brisana što je korak unazad u zaštiti prava učenika. Naime, iz pristiglih prijava povreda prava djece u području odgoja i obrazovanja pravobraniteljici za djecu, unatrag nekoliko godina, gotovo kontinuirano je najveći broj prijava povreda prava djece tijekom procesa praćenja i vrednovanja. Iz prijava je vidljivo da se tijekom ovog procesa nerijetko ne poštuje učenikova osobnost, ruši samopouzdanje, ne poštuje njegovo mišljenje, ne potiče učenika na aktivno sudjelovanje i pravo na izražavanje vlastitog mišljenja. Stoga nužnim smatramo Pravilnikom regulirati te time naglasiti važnost poštivanja učenikove osobnosti te poticanja samopouzdanja, aktivnog sudjelovanja te osposobljavanja za samostalnost u učenju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Prava i obveze učenika već su regulirani posebnim člankom.
181 Josip Kličinović PRAVILNIK, Članak 2. U stavku (2) navedeno je da je praćenje sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja... Odnosno, uključuje i opisnu ocjenu. Stoga smatram da u stavku (4) treba izbaciti da je ocjenjivanje pridavanje opisne vrijednosti, a pogotovo jer se u kasnijim dijelovima Pravilnika spominje ocjenjivanje pri čemu je iz konteksta vidljivo (ili bi bar trebalo biti)da se odnosi na brojčano ocjenjivanje. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
182 Petra Šelebaj PRAVILNIK, Članak 2. Potrebno je definirati“sustavno“, što konkretno podrazumijeva tj.,koliko često i u kojem opsegu. Napominjem da Ministarstvo obrazovanja i znanosti ističe kako reforma Škola za život donosi i administrativno rasterećenje učitelja, pa je pritom potrebno uskladiti Pravilnike kako bi se i postiglo željeno rasterećenje a ne postigao suprotni efekt i učiteljima nametnulo obavezu neprestanog bilježenja. Potrebno je uzeti u obzir broj učenika na pojedinog učitelja, a to je to često i više od 150, kako se učitelje ne bi pretvorilo u administrativne tajnike nego omogućilo im više vremena da se posvete upravo samim učenicima. Nejasno su definirani pristupi vrednovanju. Potrebno je jasnije definirati vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje, odnosno naglasiti zašto je važno za nastavnike, a zašto za učenike te kada se provodi i kako se bilježi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina dobar njihove ostvarenosti.
183 Ina Randić Đorđević PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2., st. 2. - Valjalo bi definirati riječ "sustavnost" jer omogućuje različita tumačenja. Sustavno može značiti jednom tjedno (primjerice za učitelja koji predaje Hrvatski jezik i ima 5 sati tjedno) ili jednom mjesečno (primjerice za učitelja Likovne kulture koji ima 4 sata mjesečno). Mislim da bi trebalo jednoznačno navesti što se očekuje pod terminom "sustavno". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti.
184 Dunja Klarić PRAVILNIK, Članak 2. Vrednovanje za učenje i kao učenje ne rezultiraju ocjenom - sve dok se naš sistem upisa u srednju školu zasniva na ocjenama učenicima i roditeljima 'kvalitativna povratna informacija' neće biti zanimljiva. Potrebno je raditi na uspostavljanju sustava koji bi ukinuo pritisak na učitelje i doveo do vanjskog vrednovanja. Također potrebno je definirati riječ 'sustavno' jer to nekome može značiti jednom tjedno, a nekome jednom mjesečno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti.
185 Helga Kraljik PRAVILNIK, Članak 2. "Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom povratnom informacijom." Kako će se procjenjivatu kvalitete povrtane informacije? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti.
186 Marijana Zarožinski PRAVILNIK, Članak 2. Vrednovanje za učenje i kao učenje rezultiraju kvalitativnom povratnom informacijom: tko će odrediti i kada kako ta informacija izgleda? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina dobar njihove ostvarenosti.
187 Toni Drandić PRAVILNIK, Članak 2. Stavka (2) Točno definirati da se učitelju daje sloboda kod praćenja učenika. Brisati sustavno. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
188 Melita Povalec PRAVILNIK, Članak 2. 2) sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja - molim dodati da učitelj autonomno odlučuje o sustavnosti bilježenja zapažanja što obrazlaže u svojim kriterijima vrednovanja koji će biti javno dostupni. 4) Smatram da ovaj dio članka nije u potpunosti dobro definiran pa bi trebao glasiti: Ocjenjivanje je pridavanje brojčane vrijednosti vrednovanju naučenog, a zaključno ocjenjivanje proizlazi iz vrednovanja kao i za učenje te vrednovanja naučenog. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
189 Zrinka Tomašković PRAVILNIK, Članak 2. Stavak 1. i 2. Iako je značenje riječi sustavno svima poznato, trebalo bi izbjeći korištenje takvog pojma bez dodatnog pojašnjenja jer je smisao pravilnika ujednačiti sustav, a oslanjanjem na to što je nekome sustavno (drugome je previše, a trećem premalo) opet unosi razlike. Stavak 1. Na kraju stoji kvalitativnom povratnom informacijom. Molim da se i to definira. Općenito u članku nedostaju definicije sudionika u odgojno-obrazovnom procesu: učenik, nastavnik/učitelj, stručna služba, ili barem uputa na mjesto gdje je to definirano. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
190 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2. Stavak 1. Slažem se s izmjenama, jedino predlažem preformulaciju sljedećega: 1. Prva rečenica – dodati riječ „učenik“ iza riječi „odgovornosti“: „…samostalnosti i odgovornosti učenika prema radu…“. Zadnji dio rečenice prebaciti na početak: „Vrednovanje, s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima, je sustavno prikupljanje podataka …“. 2. Zadnja rečenica – briše se točka i dodaje tekst "učeniku, odnosno roditelju/staratelju o razini usvojenosti ishoda te nastavniku za planiranje daljnjih aktivnosti u poučavanju". Stavak 2: Prva rečenica se dopunjuje i glasi: „Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti svakog ili grupe povezanih odgojno-obrazovnih ishoda u svrhu poticanja učenja i provjere postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, odnosno očekivanja …“ Stavak 3: Dodati riječ „usvojenosti“ iza riječi "razine" te rečenica glasi: „Provjeravanje je procjena postignute razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te ostvarenosti odgojno-obrazovnih očekivanja u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.“ Ispraviti riječ „odgjno“. Obrazloženje: (1) Nigdje nije definiran subjekt vrednovanja – učenik. Tekstu na kraju rečenice „unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima“ nedostaje riječ „vrednovanja“, pa u tom kontekstu predlažem da se prebaci na početak rečenice uz samu riječ na koju se odnosi. S obzirom da su pojmovi o vrednovanju novi predlažem dopunu zadnje rečenice. (2) Nejasna je riječ „sustavno“ (tjedno, mjesečno, jednom u polugodištu, nakon svake teme, na kraju godine, nakon svake ocjene?). Umjesto „i“ staviti riječ „odnosno“, jer „i“ podrazumijeva da uz ishod moraju ići i očekivanja (što možda neće biti moguće baš uvijek). Može se umjesto „odnosno“ kombinirati i ovako „i/ili“ (…ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i/ili očekivanja …“) (3) Čini mi se da se ishod usvaja, a očekivanje ostvaruje (kako sam ja to shvatila). U skladu s ovom promjenom treba na ovaj način dopuniti do kraja Pravilnika tekst istog sadržaja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
191 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 2. Promjene u ovom članku su kozmetičke. Dovoljno je bilo napisati da se uvodi obvezno formativno vrednovanje opisano u službenim predmetnim kurikulima. Na drugim mjestima se Pravilnik poziva na kurikul pa može i ovdje ili ne treba uopće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
192 Vlatka Galac PRAVILNIK, Članak 2. Zalažem se za opisno praćenje i ocjenjivanje u 1. i 2. razredu. Dakle,izbaciti brojčano ocjenjivanje.Što se tiče kultura predlažem opisno praćenje u 3. i 4. razredu. Imamo "poplavu" odlikaša upravo iz tih razloga gdje ocjene iz TZK,GK i LK često budu visoke, uz to dobiju odličnu ocjenu iz Vjeronauka. Upravo zbog vrednovanja za učenje i vrednovanja naučenog treba uvesti u 1. i 2. razredu opisno praćenje kao i u 3. i 4. razredu samo iz kultura. Hvala! S poštovanjem, Vlatka Galac Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od Vaših prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju.
193 Kristina Lukačić PRAVILNIK, Članak 2. Vrlo su nejasno definirani pojmovi, tj. nedorečena su očekivanja. trebat će vrijeme da svi shvatimo što se, koliko često od nas očekuje, no bojim se da će ovdje biti nesrazmjer u očekivanju nas, roditelja, eventualne inspekcije. Posebno vrednovanje za/kao učenje. Trebali bi svi sudionici u procesu pročitati isto. Ako se učiteljima daju slobode u redovitosti vrednovanja ili količini zapisa u bilješkama, to je ovdje potrebno i zapisati. (2) Što znači sustavno? Meni je sustavni jednom - dvaput mjesečno, inspektoru ili roditelju je to možda nešto drugo. Potrebno malo definirati. (3) Posebno treba naglasiti smiju li se u zaključivanju ocjena koristiti i bilješke formativnog vrednovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti.
194 Tatjana Vlainić PRAVILNIK, Članak 2. Oblici vrednovanja nisu dobro definirani ovim pravilnikom. Bilo bi potrebno objasniti: koliki dio vrednovanja obuhvaća pojedini pristup, koliko je često potrebno učenike formativno vrednovati, može li se rezultate formativnog vrednovanja uzeti u obzir prilikom zaključivanja ocjene, kako evidentirati oblike formativnog vrednovanja, hoće li se u tjednim i godišnjim zaduženjima nastavnika uvažiti vrijeme potrebno za realizaciju dodatnih oblika vrednovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti. Vrednovanje je opisano i u poglavlju G svih predmetnih kurikuluma.
195 MATEA MIHALJEVIĆ JURKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Potrebno je jasnije definirati vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje, odnosno naglasiti zašto je važno za nastavnike, a zašto za učenike te kada se provodi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
196 Antonio Vrbatović PRAVILNIK, Članak 2. Poštovani, nužno je jasnije definiranje "bilježenje zapažanja". S jedne strane ukida se dio pedagoške administracije s ciljem navodnog rasterećenja dijela učitelja i nastavnika, a na drugoj strani uvode se nova administrativna opterećenja koja obuhvaćaju sve nastavnike i učitelje. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Učitelj ima autonomiju, ali i odgovornost te je to u domeni njegovog rada.
197 Ivana Fundurulić PRAVILNIK, Članak 2. Vrednovanje za učenje, te vrednovanje kao učenje nije dovoljno dobro definirano ovim pravilnikom. Bilo bi potrebno objasniti: 1. Koliki dio vrednovanja obuhvaća pojedini pristup? (koliki postotak vrednovanja zauzima formativno, a koliki sumativno vrednovanje) 2. Koliko je često potrebno učenike formativno vrednovati? (na svakom satu, jednom tjedno...) 3. Može li se rezultate formativnog vrednovanja uzeti u obzir prilikom zaključivanja ocjene? Primjerice različite pozitivne primjere vrednovanja za učenje (zadaće, posteri, prezentacije i sl.) 4. Kako evidentirati oblike formativnog vrednovanja)? (u e-dnevniku, zasebnoj bilježnici...) 5. Hoće li se u tjednim i godišnjim zaduženjima nastavnika uvažiti vrijeme potrebno za realizaciju dodatnih oblika vrednovanja? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti. Vrednovanje je opisano i u poglavlju G svih predmetnih kurikuluma.
198 Antea Rukavina Ivanjko PRAVILNIK, Članak 2. Za učitelje RN gotovo ništa od ovog nije novo. Izuzmite RN od dijelova ovog pravilnika jer se većina napisanog odnosi na PN. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
199 IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Iako se i do sada pratio učenikov napredak u usvajanju znanja, ovaj Nacrt povlači nekoliko pitanja. 1) Koliko će vremena biti potrebno uložiti na "bilježenje zapažanja"? 2) Hoće li se i u tjednim i godišnjim zaduženjima nastavnika uvažiti vrijeme koje je potrebno da se predmetno praćenje realizira? 3) Gdje će se nastavnikova zapažanja bilježiti? U e-dnevnik? U privatnu bilježnicu? 4) Koliko detaljna spomenuta praćenja trebaju biti? 5) Hoće li roditelji i učenici znati na što se odnosi određena bilješka ili će se trebati detaljno upoznati s ishodima za svaki nastavni predmet? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Dio komentara odnosi se na pripadajuću autonomiju učitelja, a dio je regulirano drugim pravilnikom.
200 Suzana Jagić PRAVILNIK, Članak 2. Čl. 2. 1. Nepotpuni navodnici s dvostrukim razmakom u naslovu. 2. Pitanje vrednovanja očekivanih ishoda u nastavi kompleksno je i zahtjevno. Ono je novina za većinu učitelja/nastavnika s kojom su se susreli tek u okviru eksperimentalnog programa ili u sklopu edukacija Škole za život te zahtjeva dodatne upute. Postavlja se pitanje osposobljenosti učitelja/nastavnika za vrednovanja koja ne rezultiraju ocjenom već podrazumijeva kontinuirano praćenje svih aktivnosti učenika, a dobiveni bi pokazatelji trebali ukazati na njegov napredak. (3.) Problem je, nadalje, što će i takvo vrednovanje u konačnici rezultirati brojčanom ocjenom (statističkim prosjekom) i ona će biti odlučujuća za učenikovo napredovanje na viši stupanj obrazovne piramide. 4. Je li moguće na jednak način provoditi vrednovanje u osnovnoj i srednjoj školi? 5. Čl. 2., podčlanak (3.) "odgojno - obrazovnih ishoda". Općenito je potrebna lektura prijedloga Pravilnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Vrednovanje je opisano i u poglavlju G svih predmetnih kurikuluma.
201 Arna Tomic PRAVILNIK, Članak 2. Na koji će se način regulirati vrednovanje kao učenje i za učenje (pisanje bilježaka u e-dnevnik, usmeno izlaganje roditeljima na satovima informacija...). Koji su kriteriji za pisanje bilježaka (koliko često, koliko detaljno, na temelju kojeg dokumenta, gdje se nalaze smjernice). Koji će biti postupak u slučaju pritužbi učenika/roditelja na takve oblike vrednovanja? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti.
202 Miodrag Maričić PRAVILNIK, Članak 2. Tri vrste vrednovanja podrazumijeva i evidenciju istih. Kako će roditelji vidjeti formativno vrednovanje i hoće li postojati neakakv standardni glosar kako bi razumijevanje istoga bilo približeno roditeljima? Osim toga. takvo vrednovanje, ako se provodi redovito, to je cilj reforme, zahtijeva dodatno vrijeme za unos pa se postavljaju dva pitanja: Kada će se to raditi i koliko često? (Pod satom, u pauzi, nakon nastave, pod ostalim poslovima, kod kuće?) I druga stvar je hoće li e-dnevnik biti spreman za taj/te oblike evidencija pored sadašnjih oblika koji ostaju na snazi još tri godine? Prihvaćen Poštovani, hvala Vam na komentaru.
203 Rea Lujić PRAVILNIK, Članak 2. - dodati riječ poučavanja - "u procesu učenja i poučavanja" - dodati riječ izvješćivanje - "i izvješćivanje o postignutoj razini" - drugačije skloniti riječi kompetencijama, znanjima.. - "kompetencija, znanja, vještina, sposobnosti.." - dodati riječ vrednovanja - "načinima, postupcima i elementima vrednovanja" - samoregulirano podrazumijeva autonomno - učeničkoga ili učenikova? - "Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika" ili Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje učenikove razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda? - (2) kurikulumima - lapsus - bilo bi dobro urediti zatipke - ili ih koristiti sustavno ili ne uopće Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
204 Tanja Cvijanović Sitpić PRAVILNIK, Članak 2. Znate li što znači sustavno pratiti i bilježiti zapažanja o postignutoj razini ostvarenosti 12 grupa iz informatike po 20 tj. 240 učenika tjedno? Gdje Vam je tu manje administracije. Pa da zapišete za 6 sati nastave po 1. smislenu rečenicu za svakog učenika (cca 60 učenika) treba Vam bar 2 sata. Po jednu rečenicu.... Znate li da su udžbenici iz informatike pisani kao da su učenici 5. razreda pohađali nastavu informatike od 1. razreda osnovne i da imaju predznanje o puno tema, a nemaju i neće ni imati jer će informatika biti od 1. do 4. izborna? Znači da oni trebaju zadovoljiti dosta ishoda, a mi to sve moramo SUSTAVNO pratiti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
205 SNEŽANA KRANJEC PRAVILNIK, Članak 2. U stavku 3. ispraviti riječ "odgjno" u "odgojno" Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
206 Snježana Bošnjak PRAVILNIK, Članak 3. Vanjsko vrednovanje obrazovanja bi bilo izrazito korisno za učenike i nastavnike. Bilo bi poželjno provoditi ga nekoliko puta godišnje. Tada bi se dobila objektivna informacija o tome koliko su ostvareni zadani ishodi na državnoj razini. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
207 Ornela Malogorski PRAVILNIK, Članak 3. Smatram važnim uvesti vanjsko vrednovanje na kraju obrazovnih ciklusa jer bi to jedino bilo objektivno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
208 Marija Pustišek PRAVILNIK, Članak 3. Svakako smatram da se treba uvesti barem sva puta godišnje (na kraju prvog polugodišta i na kraju godine) vanjsko vrednovanje. Bez vanjskog vrednovanja opet će situacija biti ista i imat ćemo obilje odlikaša bez pravog znanja. Ukoliko ćemo imati vanjsko vrednovanje ipak će se skinuti veliki pritisak s učitelja i nastavnika i dobiti realniji rezultati. Uz sustavno provođenje vanjskog vrednovanja (redovito dva puta godišnje) i rezultati državne mature bi trebali biti bolji. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
209 Kristina Lukačić PRAVILNIK, Članak 3. Malo je nejasno definirano vrednovanje, nije navedeno ništa u svezi elemenata vrednovanja, tko o njima odlučuje? U nazivu članka su i elementi vrednovanja, a osim u umjetničkim školama se niti ne spominje. Nigdje se ne spominje niti vanjsko vrednovanje, kojem bi svakako trebalo pripremiti temelj radi standardizacije samog vrednovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
210 Marija Ujlaki PRAVILNIK, Članak 3. Podržavam brisanje stavka 2 ovog članka, kao i stavaka 1 i 2 članku 12. postojećeg Pravilnika koji su nametali obvezu izrade načina i postupaka vrednovanja i praćenja te njihovo usklađivanje na lokalnoj i nacionalnoj razini. Ono što bi trebalo uskladiti jesu kriteriji vrednovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
211 Petra Šelebaj PRAVILNIK, Članak 3. Potrebno je uvesti vanjsko vrednovanje na kraju obrazovnih ciklusa kako bi se dobili objektivna slika učeničkih postignuća na razini države te ujednačili kriteriji. Samim time smanjio bi se pritisak učenika i roditelja na učitelje te maknuo fokus s ocjena koje su jedini , odnosno najvažniji kriterij upisa u srednje škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
212 Karolina Brleković PRAVILNIK, Članak 3. Vanjsko vrednovanje je dugo očekivano od strane nastavnika, ali i roditelja i učenika. Ostaviti prostor u promjenama kako bi se moglo postupno uvesti, bez ponovnih promjena Pravilnika. Prihvaćen Poštovana, hvala na komentaru. Vanjsko vrednovanje za učenike osnovnih škola za sada nije u planu.
213 Anđela Gojević PRAVILNIK, Članak 3. Iz svaka (1) ovog članka se ne vidi jasno da su elementi vrednovanja strogo propisani predmetnim kurikulumom i da ih kao takve moramo koristiti. Treba još pojasniti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti. Vrednovanje je opisano i u poglavlju G svih predmetnih kurikuluma.
214 Tanja Cvijanović Sitpić PRAVILNIK, Članak 3. Najobjektivnije bi bilo vanjsko vrednovanje. Prihvaćen Poštovana, hvala na komentaru. Vanjsko vrednovanje za učenike osnovnih škola za sada nije u planu.
215 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 3. U kurikulu pojedinih predmeta je puno detaljnije opisano vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje u odnosu na vrednovanje praktičnog rada, pokusa, laboratorijske vježbe i sl. Potrebno je pravilnik uskladiti s postojećim kurikulima obzirom da se poziva na iste. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti. Vrednovanje je opisano i u poglavlju G svih predmetnih kurikuluma.
216 Vlatka Galac PRAVILNIK, Članak 3. Slažem se s kolegama da je vrednovanje nejasno definirano. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru.
217 Suzana Jagić PRAVILNIK, Članak 3. Čl. 3 naglašava vrednovanje umjesto ocjenjivanja čime je usklađen s novim kurikulumima. Obzirom da predmetni kurikuli predviđaju tematska planiranja, nejasna je potreba ispisivanja ocjena na kraju I. obrazovnog razdoblja definirana Pravilnikom o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru.
218 Miodrag Maričić PRAVILNIK, Članak 3. Kada se može očekivati vanjsko vrednovanje postignuća sukladno ishodima? Bez takvog postupanja samo vrednovanje je više subjektivno nego li je trenutno stanje... Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti.
219 Andrea Pandurić PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani, tko u školi sve čini stručni tim? Smatram da nije potrebno sazivati razredno vijeće kako bi se učeniku, koji recimo ima izražene teškoće u govornoj komunikaciji, omogućilo provjeravanje u pisanom obliku. Svaki učitelj mislim da zna nakon što je upoznao učenika sam procijeniti može li učenik s takvim teškoćama usmeno odgovarati ili će samo u pisanom obliku. U suprotnom morat će se onda stalno sastajati RV, a za tim stvarno nema potrebe. Lp! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
220 Jasenka Vidić PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani! Moj komentar na članak 5, stavak 1.: Nisu posve jasno definirane "teškoće". Radi li se o fizičkim ograničenjima ili kognitivnim (mentalnim)? Ima li učenih psihičke ili emocionalne smetnje, poremećaj pažnje i je li zlostavljan ili odgojno zapušten? Nije jednak odnos prema radu učenika s ograničenim kognitivnim sposobnostima, ali pristojno odgojenog i željnog postignuća i superinteligentnog , fizički nadprosječnog, ali odgojno zapuštenog djeteta alkoholičara i nasilnika. Pitanje je s koliko relevantnih podataka raspolaže nastavnik da ih ugradi u vrednovanje odnosa prema radu. Čl. 5, stavak 6.:"...u dogovoru s razrednim vijećem škole." - Misli se vjerojatno na razredno vijeće tog učenika (nastavnike koji predaju tom učeniku) jer nemaju svi razredi i učenici jednak sastav razrednog vijeća - različitim razredima predaju različiti učitelji ako ima više sustručnjaka u školi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Orijentacijska lista vrsta teškoća navedena je u Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html
221 Iva Palčić Strčić PRAVILNIK, Članak 4. Poštovani, u članku 5. stavke 6. i 7. potrebno je izmijeniti na sljedeći način. (6) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku. (7) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku. Naime, nepotrebno je sazivanje razrednog vijeća s obzirom da u stavcima piše da se učeniku MOŽE, a ne mora omogućiti provjeravanje u usmenome/pisanome obliku. Svaki učitelj je kompetentan procijeniti, u suradnji sa stručnom službom, u kojoj prilici će učeniku s teškoćama omogućiti kakvu vrstu vrednovanja naučenog. Prihvaćen Poštovana, hvala Vam na komentaru.
222 Vanja Markovic PRAVILNIK, Članak 4. U čl. 5. potrebno je, kao i u ostatku Pravilnika, pojam kompetencija učenika zamijeniti pojmom ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Važno je napomenuti da u ovom trenutku još uvijek ne postoji kurikulum za učenike s većim teškoćama u razvoju. Također, od iznimne je važnosti utvrditi minimum ostvarenosti ishoda kako bi se zaštitila prava učenika s većim teškoćama u razvoju na primjeren program obrazovanja. na ovaj bi se način znatno umanjilo vrijeme razmatranja potrebe prelaska učenika iz za njega neprimjerenog u primjereni program obrazovanja, što bi uvelike smanjilo frustracije kod učenika i osiguralo mu mogućnosti ostvarenja onih odgojno-obrazovnih ishoda koji su za njega adekvatni, njemu primjereni i prilagođeni. Konkretno, u praksi se često krši pravo učenika na primjeren program obrazovanja te se uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u primjereni program tretira kao izborno pravo roditelja a ne zakonsko pravo djeteta temeljeno na stručnoj procjeni. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
223 Tea Varlaj PRAVILNIK, Članak 4. Članak 5. stavak 2. kaže da načine i postupke vrednovanja treba prilagoditi teškoći i osobnosti učenika. Smatram da je ova formulacija nedorečena jer ne definira minimum ostvarenosti ishoda koje bu učenici u redovnoj nastavi trebali ostvariti. Budući da vrednovanje, prije ili kasnije, rezultira brojčanom ocjenom, trebalo bi definirati minimum ishoda koje bi učenik s teškoćama trebao ostvariti kao temelj za pisanje i realizaciju IOOP-a ( temeljenog na prilagodbi sadržaja u skladu s učenikovim poteškoćama). Prema navedenoj formulaciji iz stavka 2. prilagođavanje sadržaja može ići unedogled, što se često i događa osobito ako roditelji ne prihvaćaju narav i razinu poteškoća te preispitivanje primjerenog oblika školovanja. Ne krši li se, time, pravo učenika na primjereno obrazovanje (osobito u slučajevima kada bi umjesto redovnog programa primjereniji bio posebni program u posebnom razrednom odjelu uz djelomičnu integraciju)? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Načini i postupci vrednovanja ne određuju odgojno-obrazovne ishode. Rad s učenicima s teškoćama detaljnije je opisan u Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html
224 Zvonko Miškić PRAVILNIK, Članak 4. Treba dodati stavak 3. u kojem će se u članku 5. stavak 4. definirati tko čini "stručni tim za pojedino područje" i njegov broj članova. Prihvaćen Poštovani, hvala Vam na komentaru.
225 Melita Povalec PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. riječi „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti riječima "prema procjeni predmetnog učitelja" ili "u dogovoru sa stručnom službom škole". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
226 Zrinka Tomašković PRAVILNIK, Članak 4. Uz stavak 5. su stavci 6. i 7. samo pojašnjenja; trebalo bi ih ili spojiti s 5. ili izbaciti. U stavcima 6. i 7. stoji u dogovoru s razrednim vijećem škole. Ne vidim smisao toga jer je predmetni nastavnik stručan provoditi vrednovanje predmeta kojeg predaje, a često je jedini svoje struke u razrednom vijeću. Kolege koji su stručni u nekom drugom predmetu, mogu sugerirati nešto, ali to može i ne mora biti sasvim primjenjivo. Ako već mora biti dogovor s razrednim vijećem, na koji način treba taj dogovor biti postignut. Treba li nastavnik obavijestiti RV pisano, treba li se RV sazivati kod svakog odgovaranja, ili treba, kad se uoče problemi, donijeti odluku za svakog pojedinog učenika? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
227 Mateo Grabovac PRAVILNIK, Članak 4. Članak 5. Stavak (4) Već ako se spominje STRUČNI TIM, pravilnikom bi bilo dobro definirati tko je taj stručni tim. Članak 5. Stavak (6) i (7) Nema potrebe da u pravilniku piše dio "u dogovoru s razrednim vijećem škole". Smatram da je predmetni nastavnik dovoljno kompetentan da se sjeti da učeniku koji ima poteškoću u glasovno-govornoj komunikaciji omogući provjeravanje ostvarenosti ishoda u pisanom obliku. Predlažem dvije različite promjene stavka (6): (1) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku. (2) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru sa razrednikom. Predlažem dvije različite promjene stavka (7): (1) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku. (2) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s razrednikom. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
228 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK, Članak 4. U duhu promjena u članku 5. stavak 5., u prvoj riječi: „kompetencija učenika“ zamjenjuju se riječima: „ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda“. Briše se stavak 6. i 7. Obrazloženje: Jesu li potrebni stavak 6. i 7. , ako se sloboda prilagodbe metoda rada propisuju stavkom 4? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
229 Tanja Cvijanović Sitpić PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. riječi „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti riječima „ prema procjeni predmetnog učitelja“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Primljeno na znanje.
230 Lidija Škrlec PRAVILNIK, Članak 4. Vrednovanje učenika s teškoćama - u člancima 5. i 6. za izmjenu načina vrednovanja smatram da nije potreban dogovor razrednog vijeća, već je predmetni učitelj dovoljno kompetentan samostalno i/ili uz pomoć stručne službe procijeniti kojim postupcima vrednovati učenika s teškoćama kako bi mu se omogućila što bolja uspješnost. Razredno vijeće ne može i ne treba moći utjecati na kriterije i postupke vrednovanja učitelja određenog predmeta, pogotovo imajući u vidu da aktiv učitelja određenog predmeta donosi kriterije vrednovanja za svoj predmet, a ne razredno vijeće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
231 Jasna Vinković PRAVILNIK, Članak 4. Članak 5. stavak 6. i stavak 7. treba izbaciti. U stavku 4. već je navedeno da će načini i postupci biti u skladu s preporukama stručnoga tima, odnosno u skladu s poteškoćama učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
232 Tatjana Vlainić PRAVILNIK, Članak 4. Nepotrebno trošenje energije i vremena učitelja i stručne službe. Predmetni je učitelj samostalno kompetentan za procjenu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
233 Mira Radović PRAVILNIK, Članak 4. Smatram da je dovoljna procjena predmetnog učitelja u skladu s preporukom stručne službe škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
234 Antea Rukavina Ivanjko PRAVILNIK, Članak 4. Što je stručni tim za pojedino područje? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
235 Fani Perun PRAVILNIK, Članak 4. Članak 5, u stavcima 6 i 7 brisati „u dogovoru s razrednim vijećem škole“. Učitelj će to najbolje procijeniti, osobito ako ima ekipiranu stručnu službu s kojom će se o tome posavjetovati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
236 Branimira Penić PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. izraz „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti s „prema procjeni predmetnog učitelja“. Sazivanje razrednog vijeća je nepotrebno, dovoljan je predmetni učitelj uz dogovor sa stručnom službom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
237 Kristina Brankovic PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. izraz „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti s „prema procjeni predmetnog učitelja“. Sazivanje razrednog vijeće je nepotrebno i samo dodatno komplicira situaciju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
238 Srećko Sviben PRAVILNIK, Članak 4. Kozmetička promjena koja u suštini ništa ne mijenja, nepotrebna potrošnja energije na šminkanje pojmova Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
239 IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. riječi „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti riječima „ prema procjeni predmetnog učitelja“. Smatram da je predmetni učitelj, u suradnji sa stručnom službom škole, najkompetentniji procijeniti način provjere učenikovih postignuća i da je sazivanje razrednog vijeća škole u potpunosti nepotrebno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedloge smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
240 Suzana Jagić PRAVILNIK, Članak 4. Čl. 4. Glede dogovora o provjeravanju znanja u pisanom, odnosno usmenom obliku dovoljan je dogovor predmetnog učitelja sa stručnom službom škole uz obavijest razrednika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedloge smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
241 Petar Radanović PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. izraz „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti s „prema procjeni predmetnog učitelja“. U stavku 4. već je navedeno da će načini i postupci biti u skladu s preporukama stručnoga tima. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedloge smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
242 Adela Papić PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. riječi „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti riječima "prema procjeni predmetnog učitelja" ili "u dogovoru sa stručnom službom škole". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedloge smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
243 Jasmina Vidaković PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. u stavcima 6. i 7. "u dogovoru s razrednim vijećem učitelja".Ne vidim potrebu sazivanja razrednog vijeća . Učitelj ili predmetni nastavnik je jedini kompetentan donijeti takvu odluku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedloge smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
244 DAFNE FLEGO PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. u stavcima 6. i 7. "u dogovoru s razrednim vijećem učitelja" zamijeniti riječima "prema procjeni predmetnog učitelja". Mišljenja sam da su predmetni učitelji, informirani preporukama stručnog tima, najkompetentniji za procjenu primjerenog oblika provjeravanja razine postignuća učenika s teškoćama u vlastitom predmetnom području. Ne vidim potrebu sazivanja razrednog vijeća u tu svrhu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedloge smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
245 Luka Huzjak PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. riječi „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti riječima „sukladno procjeni predmetnog učitelja ili u dogovoru s razrednim vijećem škole". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedloge smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
246 Mirjana Bagarić PRAVILNIK, Članak 4. U članku 5. Vrednovanje učenika s teškoćama, u stavku.2 navodi se "...u nastavi i izvannastavnim aktivnostima...". Prema novom nastavnom planu i programu nije planirano u tjednom i godišnjem opterećenju učenika sat izvananstavne aktivnosti, a to se ovdje navodi. Je li u pitanju pogreška u nastavnom planu i programu te je li sudjelovanje učenika u izvanastavnim aktivnostima planirano školskim kurikulom? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
247 Jasna Domić-Stanić PRAVILNIK, Članak 4. Članak 4. (Vrednovanje učenika s teškoćama) U članku 5. stavak 6. i stavak 7. riječi „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti riječima „ prema procjeni predmetnog učitelja“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo djelomično ugradili u novu inačicu Pravilnika.
248 Siniša Topić PRAVILNIK, Članak 5. Stavak 3 u članku 6 nadopuniti opisom oblika zapisa ostvarenog rezultata u bilješkama (postotak, bodovi, mišljenje). Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
249 MARIJANA SMOLČEC PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani, u trenutnom aktivnom Pravilniku, Članak 6. "Uvodno ili inicijalno provjeravanje" ne postoji stavak 3. već samo 1. i 2. te pretpostavljam da se ovdje radi o zabuni te se dodavanje riječi "brojčano" vjerovatno odnosi na stavak 2. iza riječi "ne ocjenjuje se", a ne samo "ocjenjuje se". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
250 Jasenka Vidić PRAVILNIK, Članak 5. Poštovani! Od članka 3 nadalje ne poklapa se naslov članka i tekst članka (Piše Članak 4, a radi se o tekstu članka 5), čime je ionako teško snalaženje u izmjenama (budući da nije navedeno što je pisalo, nego samo što bi ubuduće pisalo) još zakomplicirano. Treba paralelno čitati dva dokumenta i paziti na što se komentira. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Način pisanja izmjena Pravilnika propisan je nomotehničkim pravilima.
251 Kornelija Tonsa PRAVILNIK, Članak 5. Čl.5.- Inicijalni test spada u Vrednovanje za učenje i služi za planiranje budućeg učenja stoga prema novom čl.2 (stavak 1) ne rezultira ocjenom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
252 Dajana Vidaković PRAVILNIK, Članak 5. Ako uvodna ili inicijalna provjera služi "pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju", te se ne ocjenjuje brojčano, već samo formativno, bilo bi dobro eksplicitno reći da se ne smatra pisanom provjerom znanja i kao takva ne mora biti upisana u vremenik, odnosno da se na nju ne odnose ograničenja u broju pisanih provjera u jednom danu odnosno tjednu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
253 Josip Kličinović PRAVILNIK, Članak 5. S obzirom da se priča o tematskom planiranju i fazama teme, tema može započeti i inicijalnim provjeravanjem kako bi se ustanovilo koje dijelove teme učenici već znaju, a na koje treba dodatno obratiti pozornost. Stoga predlažem da se stavak (1) upotpuni tako da piše "Učitelj/nastavnik može na početku nastave godine ili teme - u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencije i/ili odgojno-obrazovnog ishoda učenika - provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje". Za tu je promjenu potrebno izbaciti dio "..učenika u pojedinom razrednom odjelu i nastavnome predmetu..." Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
254 Petra Šelebaj PRAVILNIK, Članak 5. U članku 5. stavak 6. i stavak 7. riječi „u dogovoru s razrednim vijećem škole“ zamijeniti riječima „ prema procjeni predmetnog učitelja“ Predmetni učitelj dovoljno je kompetentan samostalno te uz pomoć stručne službe procijeniti kojim postupcima vrednovati učenika s teškoćama. Naime, na početku svake školske godine predmetni učitelji upoznaju se s novim učenicima s poteškoćama, provode inicijalna testiranja te uz pomoć stručne službe izrađuju individualizirane programe te odabiru metode rada i načine procjene koje odgovaraju sposobnostima učenika. Razredno vijeće ne smije utjecati na kriterije i postupke vrednovanja učitelja određenog predmeta jer kriterije vrednovanja donosi aktiv učitelja određenog predmeta za svoj predmet, a ne razredno vijeće koje nije kompetentno za navedeno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Dio prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
255 Zlatka Markučič PRAVILNIK, Članak 5. U dosadašnjem pravilniku članak 6. ima samo dva stavka Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na komentaru.
256 Maja Kralj Stančec PRAVILNIK, Članak 5. Članak 6. Pravilnika sadrži dva stavka. U 2. stavku jedino je moguće dodati predloženu riječ "brojčano" iza "ne ocjenjuje se" Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na komentaru.
257 Zrinka Tomašković PRAVILNIK, Članak 5. Po meni bi preciznije bilo govoriti o uvodnom dijagnostičkom vrednovanju. Ne samo dijagnostičkom niti uvodnom jer se takva vrednovanja mogu provoditi i tijekom godine, kao uvod na svaku temu za koju nas zanima predznanje učenika. Ipak, članak je potreban kako bi izdvojio ovakvo početno vrednovanje na početku nastavne godine od vrednovanja naučenog, jer su formom i načinom provedbe slični. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na komentaru.
258 Ljiljana Marinjak PRAVILNIK, Članak 5. O kojem "dosadašnjem stavku 3." važećeg Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama govorimo kada ne postoji? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Predlažemo pogledati Pravilnik objavljen u Narodnim novinama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html
259 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK, Članak 5. U duhu promjena, u članku 6. stavak 1. se riječi: „kompetencija učenika“ zamjenjuju riječima: „ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda“ i riječ „uvodno“ zamjenjuje se s riječi „dijagnostičko“. Promjenu treba napraviti i u naslovu članka: „Dijagnostičko ili inicijalno provjeravanje“. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na komentaru.
260 Fani Perun PRAVILNIK, Članak 5. Članak 6 - U važećem Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika postoje samo 2 stavka, trećeg nema. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Predlažemo pogledati Pravilnik objavljen u Narodnim novinama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html
261 JUDITA BOJIĆ PRAVILNIK, Članak 5. Nadopuniti stavak 1. "Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine, bez prethodne najave..." Također, možda bi bilo dobro istaknuti da se inicijalna provjera ne smatra pisanom provjerom u smislu Čl.7, stavak 1, jer često nastane problem sa roditeljima i brojem inicijalnih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
262 Mirjana Grubišić PRAVILNIK, Članak 5. Predlažem da u eD učiteljima prvog razreda, na samom početku nastavne godine, za svakog učenika budu dostupne informacije sa testiranja, sa svim potrebnim stručnim sugestijama, kao najrealniji pokazatelj inicijalnog stanja učenika kojeg tek upoznajemo. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
263 Srećko Sviben PRAVILNIK, Članak 5. Čl. trenutnog pravilnika ima samo dva stavka Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Predlažemo pogledati Pravilnik objavljen u Narodnim novinama https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2973.html
264 IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK, Članak 5. Smatram da se stavak 2. ne treba brisati, već izmijeniti - inicijalno provjeravanje se ne mora najaviti; provodi se tijekom prvoga tjedna nastavne godine. Definirati što se upisuje (broj bodova/ukupnog broja bodova, postoci, bilješka...) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
265 Arna Tomic PRAVILNIK, Članak 5. U novom stavku 2. detaljno odrediti način na koji se brojčana ocjena obrazlaže u bilješkama (postotci, broj bodova, izgled bilješke), Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
266 Adela Papić PRAVILNIK, Članak 5. U stavku 3. (novi stavak 2.) dodati da se rezultat unosi u obliku postotka i formativno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
267 Luka Huzjak PRAVILNIK, Članak 5. Stavak 3. – iza riječi „učenika“ dodati „sukladno procjeni učitelja u obliku postotka uspješnosti i/ili popraćeno komentarom“ Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
268 Mirjana Bagarić PRAVILNIK, Članak 5. U članku 6. Uvodno ili inicijalno provjeravanje, u stavku 1. navodi se "... postignutu razinu kompetencija..." . Izmjenama je planirano da se koristi " postignutu razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda". Je li prethodno slučajno ili namjerno ostavljeno? U istom članku u stavku 2. dodati da se rezultat unosi u obliku postotka i formativno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
269 Jasna Domić-Stanić PRAVILNIK, Članak 5. Članak 5. (Uvodno ili inicijalno provjeravanje) Članak 6. stavak 2. ne brisati nego izmijeniti: (2) Inicijalno provjeravanje ne mora se najaviti, a provodi se u prvom tjednu nastavne godine. Stavak 3. – iza riječi „učenike“ dodati „u obliku postotka uspješnosti i popraćeno komentarem“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
270 Andrea Pandurić PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani, smatram da svakako treba izbaciti vremensko ograničenje za usmeno ispitivanje. Nekim učenicima treba ponekad više vremena da bi razmislili i odgovorili na pitanje. Također me zanima kako postupati, kad dođe kraj školske godine, učeniku sam dužna pružati priliku do zadnjeg sata da odgovara ali eto to nije moguće jer je on već taj dan imao dva usmena ispitivanja. No učenik insistira da odgovara. Što onda? Hvala. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
271 Vanja Miškić Srb PRAVILNIK, Članak 6. Čl. 6. st. 1. Što znači riječ kontuinuirano? Kako će na to gledali razne inspekcije koje će provjeravati rad nastavnika i učitelja? Hoće li imati istu definiciju te riječi nastavnik pojedinog predmeta i nekakav inspektor? Čl. 6. st. 2. Usmeno odgovaranje ne treba ograničiti na 10 minuta jer je nekada potrebno više, ovisno o situaciji. Učenik se možda teže izražava, treba mu više potpitanja, treba ga poticati na odgovore i sl. S druge strane, ako učenik sve zna, ispitivanje može trajati znatno kraće. Duljinu usmenog provjeravanje treba prepustiti nastavniku na procjenu. Čl. 6. st. 3. Vrlo je nezgodna riječ „može“. Znači li to da učenik može biti provjeravan i iz više od nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera ako učenik to želi? Treba riječ “može” zamijeniti riječi “smije” inače bilo kakva inspekcija može utjecati na ocjenu koju je donio nastavnik ako se učenik žali jer se uvijek vjeruje učenicima i roditeljima, a ne nastavnicima. Česti su primjeri da učenici ovaj stavak koriste tijekom godine u svoju korist, a kada dođe kraj šk. god. onda u jednome danu odjednom mogu odgovarati pet predmeta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
272 Barbara Krpota PRAVILNIK, Članak 6. Usmeno ispitivanje ne bi se trebalo ograničiti na 10 minuta te smatram da to treba ukinuti. Nekim učenicima treba više vremena za usmeno odgovaranje (anksioznost, govorne teškoće, dulje prisjećanje itd.). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
273 Kristinka Lemaić PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani, slažem se s kolegama da usmeno odgovaranje ne treba biti vremenski ograničeno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
274 Marija Pustišek PRAVILNIK, Članak 6. Usmeno ispitivanje ne bi se trebalo ograničiti na 10 minuta, jer je ponekad potrebno nešto više vremena kako bismo iz učenika izvukli ono što je trebao naučiti. To naravno ovisi i o predmetu i o gradivu koje se ispituje. Isto tako smatram da bi se bilješke upisane za vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje trebale vrednovati brojčanom ocjenom bez usmene provjere jer se u protivnom gubi njihova težina. I roditelji i učenici više vole konkretne ocjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
275 MARIJANA SMOLČEC PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani, podržavam predložene promjene unutar članka 7. stavak 1. no predlažem kao što je većina kolega već napisala u prijašnjim komentarima da se u istom članku stavak 2. posebno vremenski ne ograničava usmena provjera učenika. Učenici su različiti i nekome treba više, a nekome manje vremena, a neki bi pak željeli odgovarati usmeno i više od dva puta u danu stoga bi trebalo dodati tu opciju u Pravilnik. Također to često ovisi od predmeta do predmeta. Također me zanima smatramo li usmenom provjerom i učeničke prezentacije, njihovu pripremu i izlaganje...često učenici očekuju težinsku ocjenu jer su se za istraživački rad, izradu prezentacije, te izlaganje pred razredom posebno pripremali? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
276 Kristina Lukačić PRAVILNIK, Članak 6. Potrebno je omogućiti svakom učeniku koji to želi provjeru znanja više od dva puta dnevno. Također, ograničenje usmenog provjeravanja je nepotrebno, pogotovo s obzirom na specifičnosti pojedinih predmeta i učenika, kojima je potrebno više pomagati, koji su izuzetno spori i slično. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
277 Blaženka Kunac PRAVILNIK, Članak 6. Usmeno ispitivanje nije potrebno ograničiti na 10 minuta. Dapače, nije ga u redu ograničiti na 10 minuta, jer vrlo često za to vrijeme ne stignemo ispitati učenika dovoljnu količinu gradiva da bi brojčana ocjena koju učenik nakon toga dobije imala dovoljnu „težinu“. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
278 Bojan Pavelić PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani, Smatram da treba izbaciti vremensko ograničenje usmenog ispitivanja od 10 min po učeniku. Svakom učeniku potrebno je omogućiti dovoljno vremena za odgovaranje, ukoliko nema vremenskog ograničenja dobit ćemo kvalitetnije odgovore, te će učenici biti pod manjim pritiskom. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
279 Jasenka Vidić PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani! Vrijeme trajanja usmene provjere trebalo bi biti prilagođeno svakom učeniku prema sposobnostima i kompetencijama. Broj usmenih provjera u jednom danu ograničen na 2 u praksi dovodi do problema kod izbornih predmeta, koji se u pravilu odvijaju pri kraju nastavnog dana. Učenici se ponekad dobrovoljno javljaju odgovarati na predmetima koje procjene "lakšima", da bi izbjegli odgovaranje na kasnijim satima. To nije toliki problem tijekom godine, ali jest na kraju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
280 Linda Jurkić PRAVILNIK, Članak 6. Smatram da se ograničenje od deset minuta, potrebno za usmenu provjeru, treba ukinuti jer trajanje usmene provjere ovisi o djetetu, načinu ispitvanja, vrsti gradiva... Trebalo bi omogućiti veći broj usmenih provjera u jednom danu jer ponekad učenici manipuliraju tom brojkom 2 (npr. kod predmeta koji se održavaju zadnji školski sat), naročito pri kraju nastavne godine. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
281 Marija Ujlaki PRAVILNIK, Članak 6. Smatram da nije potrebno ograničavati trajanje usmene provjere,jer provjera koja traje dulje uvijek traje dulje zbog učenika. Ukoliko se ovim ograničenjem želi zaštiti učenike,onda treba smisliti primjereniju formulaciju. Opterećenost provjerama za učenike ostaje ista- učenik može biti provjeravan za ocjenu svaki dan,iz dva predmeta , pisano četiri puta tjedno uz najavu a usmeno bez najave.Podržavam prijedlog da učenika možemo ocijeniti i više od dva puta jer je to situacija kad se učenik sam javi ( naprimjer učio je za predmet koji je zadnji sat, pisao je test i pitan je u međuvremenu ) . Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
282 Denis Kirić PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani, slažem se s komentarima da nema potrebe navoditi ograničenje od 10 minuta, te mislim da ne bi bilo loše dodati opciju brojčanog vrednovanja permanentnog praćenja tijekom cijelog ili više sati. Također, ako se učenik sam javi, ili pristane, trebalo bi biti dozvoljeno više usmenih provjera. S poštovanjem, Denis Kirić Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
283 Maristela Rubić PRAVILNIK, Članak 6. U stavku (2) potrebno je ukloniti ograničenje trajanja usmenog provjeravanja. U stavku (3) omogućiti da učenik može biti usmeno provjeravan i više od dva puta tijekom dana ako se sam javi i na to pristane. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
284 Školski sindikat PREPOROD PRAVILNIK, Članak 6. Potrebno je ukinuti 10 minutno ograničenje trajanja usmenog ispitivanja ili barem ga povećati na 15 minuta. Ovo je ograničenje problematično kada se radi o ispitivanju učenika sa slabijim znanjem, ali i učenika s teškoćama. Ovo rješenje najbolje ukazuje na opravdanost svih primjedbi koje se odnose na potrebu zasebnih pravilnika za razrednu i predmetnu nastavu, za osnovne i srednje škole, za učenike s poteškoćama. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
285 Valentina Čurčić PRAVILNIK, Članak 6. Treba omogućiti više od dva usmena ispitivanja u jednom danu budući da učenici često izlažu samostalne radove, evaluiraju projekte, predstavljaju razne uratke koji nisu direktno ispitivanje, ali rezultiraju ocjenom pa radi takvih ocjena ne mogu biti ispitani usmeno. Također bi trebalo ukinuti vremensko ograničenje ispitivanja budući da nije svakom učeniku potrebno isto vrijeme da bi pokazao svoje znanje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
286 Igor Soldić PRAVILNIK, Članak 6. Učenik može biti provjeravan i više od dva puta tijekom dana ako se sam javi i na to pristane. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
287 Adrijana Leko PRAVILNIK, Članak 6. Predlažem izbaciti dio koji govori o vremenskom ograničavanju usmenog ispitivanja na 10 minuta.Ukoliko je učeniku tijekom ispitivanja potrebno usmjeravanje navedeno vremensko ograničenje je gotovo nemoguće poštovati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
288 Dajana Vidaković PRAVILNIK, Članak 6. U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. *Učenik može biti provjeravan i više od dva puta tijekom dana ako na to sam pristane.* Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
289 Sabina Papić PRAVILNIK, Članak 6. Na nastavi nam je posebno važan proces učeničkog razmišljanja, praktična aktivnost učenika, jesu li učenici razumjeli sadržaje, rasprava o nekom problemu, te smatram da ako se učenik kontinuirano zalaže na satu, primjenjuje znanje u novim problemskim situacijama, može biti usmeno ocijenjen bez individualnog odgovaranja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
290 Marica Brzica PRAVILNIK, Članak 6. Izbaciti vremensko ograničenje od 10 minuta za usmenu provjeru. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
291 Josip Kličinović PRAVILNIK, Članak 6. Kako je u pojmovniku u članku 2. definirano da je ocjenjivanje pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti, u stavku (1) bi trebalo pisati da se pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju svi usmeni oblici provjere koji rezultiraju BROJČANOM ocjenom. Kad se ne bi to tako definiralo, onda bi se dogodila komplikacija zbog stavka (3) koji kaže da učenik u jednom danu smije biti usmeno ispitan iz samo dva predmeta ili jedan usmeni+jedan pismeni. Samim time, onemogućeno je provoditi i vrednovanje za učenje. U stavku (2) potrebno je ukloniti ograničenje o tome da usmeno provjeravanje traje najviše 10 minuta. Iskustva s terena pokazuju da se malo tko toga drži jer piše "u pravilu". Osim toga, za većinu je predmeta nemoguće kvalitetno ispitati nastavno gradivo unutar 10 minuta. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
292 Petra Šelebaj PRAVILNIK, Članak 6. Predlažem da se izbriše odredba o maksimalnom desetminutnom ispitivanju. Ograničavajuće je propisati obvezu maksimalnog trajanja usmenog ispitivanja. U praksi se pokazalo da je nekim učenicima potrebno više vremena za usmeno odgovaranje. Učitelj je dovoljno kompetentan da sam procijeni vremensko trajanje ispitivanja a stavljanjem istog u krute okvire je kontraproduktivno za same učenike. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
293 Ivana Novak Kamenčak PRAVILNIK, Članak 6. Provjeravanje znanja učenika ne treba svesti samo na usmeno i pisano. Učenici mogu izlagati praktične radove, prezentacije, istraživanja i slično, a učitelj na takav način može ispitati znanje učenika i povezivanje onog što je naučio s okolinom i prethodnim znanjima, a za to mu možda nije dovoljno 10 minuta, pogotovo ako su učenici radili u grupi, dakle trebalo bi obrisati vrijeme usmenog provjeravanja. Trebalo bi i navesti što se sve usmeno može provjeravati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
294 Branka Puljar-Matić PRAVILNIK, Članak 6. Svi nastavnici iz STEM područja znaju koliko je teško (gotovo neizvedivo) ispitati učenika u 10 minuta, stoga predlažem da se u članku 7. (2) izostavi vrijeme trajanja usmene provjere znanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
295 Zlatka Markučič PRAVILNIK, Članak 6. Mislim da nije dobro provjeravanje ograničiti samo na usmeno i pisano, posebice što u mnogim predmetima postoje i prektični radovi, projekti itd. Naime ovim i narednim člankom se nekako nameće da su samo ta dva oblika provjeravanja učenikovih postignuća moguća. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
296 Ina Randić Đorđević PRAVILNIK, Članak 6. Članak 6. (dosadašnji čl. 7.), st. 2. - Ograničavajuće je propisati obvezu maksimalnog trajanja usmenog ispitivanja. U praksi se pokazalo da je nekim učenicima (po redovnom programu, bez prilagodbe/individualizacije) potrebno više usmjeravanja, navođenja i vremena za uspješno odgovaranje. Predlažem da se izbriše odredba o maksimalnom desetminutnom ispitivanju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
297 Saša Peričak PRAVILNIK, Članak 6. Stavak 3. ograničava usmene provjere na dvije dnevno (ili jednu usmenu + pisanu provjera), što je u većini slučajeva u redu. Međutim, javlja se povremeni problem (posebice na kraju nastavne godine), kad učenici sami žele npr. treću usmenu provjeru, ali ih pravilnik u tome ograničava. Da im se izađe u susret, predlažem da se stavak 3. izmijeni na sljedeći način: U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Učenik može biti provjeravan i više od dva puta tijekom dana ako na to sam pristane. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
298 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 6. Usporedbe radi - zašto bi se usmeno kraće od 10 minuta moglo/moralo sumativno vrednovati, a pisano u trajanju od 15 minuta ne bi smjelo sumativno vrednovati? Iako ovo nije ništa bilo jasno definirano u postojećem Pravilniku, a nije ni u ovim izmjenama zbog sintagme "u pravilu" koju treba eliminirati. Objektivno gledano - nema se previše vremena za preduga usmena ispitivanja tako da se neće često događati provjera koja traje više od 10min, ali je nepotrebno staviti u pravilnik takvo ograničenje i to još u kombinaciji s "u pravilu". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
299 Jelena Udovičić PRAVILNIK, Članak 6. U stavku 2 potrebno izbrisati 'i u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta'. Obzirom na brojčano velike razredne odjele, učitelji će sebi moći rijetko priuštiti da usmeno provjeravaju dulje od 10 minuta, dok će za učenike s posebnim jezičnim teškoćama možda biti potrebno i više od 10 minuta za usmeno provjeravanje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
300 Melita Povalec PRAVILNIK, Članak 6. Usmeno provjeravanje nikako ne bi trebalo biti vremenski ograničeno jer često učitelji ispituju duže kako bi iz učenika izvukli njegov maksimum, a ne kako bi išli na njegovu štetu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
301 Zrinka Tomašković PRAVILNIK, Članak 6. Molim da se izbaci ograničenje od 10 min, Nastavnici su kompetentni odrediti primjereno vrijeme trajanja usmenog provjeravanja. Molim i da se u ovom članku usmeno provjeravanje poveže s vrednovanjem naučenog, inače će doći do problema kod vrednovanja za i kao učenje koje se isto može odvijati usmenim putem. I trebalo bi naći bolju formulaciju za u pravilu. Ili pobrojati iznimke od pravila. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
302 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 6. Pravilnikom nije regulirano može li se dati više ocjena za jedan odgovor što se u praksi događa. Primjer Geografija i Povijest - pri usmenoj provjeri može se dobiti 2 ili 3 ocjene u svaki element vrednovanja po jedna ukoliko su provjeravani ishodi svih elemenata. Moguće je i u gotovo svim ostalim predmetima imati potrebu za vrednovanjem više elemenata unutar jedne provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Broj ocjena nije propisan niti jednim pravilnikom.
303 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 6. U stavku 2 javlja se formulacija "u pravilu" koja daje mogućnost različitog tumačenja. Nije uvijek potrebno jednako vrijeme za usmenu provjeru. Ovisno o tome što se provjerava, koje predmetno područje je u pitanju i sl. Učitelj nije u školi u svrhu mučenja učenika, ali ni u svrhu štopanja odgovora tako da mi je ovaj stavak bio besmislen i u prošloj verziji Pravilnika i nadam se da neće ostati. Vremensko ograničenje za većinu učenika i nije problem, ali onemogućuje učenicima sa slabijom razinom ostvarenosti ishoda da pokažu sve što znaju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
304 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 6. Uvođenjem e-dnevnika rečenica unutar stavka 3 gubi smisao - Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
305 Ljiljana Marinjak PRAVILNIK, Članak 6. Vrijeme ispitivanja učenika ne treba tako strogo odrediti. Učitelj će sam procijeniti trajanje usmenog ispitivanja. Kod svojih učenika (niži razredi OŠ) više volim neformalna ispitivanja u opuštenoj atmosferi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
306 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK, Članak 6. U članku 7. se u naslovu riječ „Usmeno“ mijenja s riječi „Sumativno“. Stavak 1. 1. U prvoj rečenici se riječ „usmenim“ zamjenjuje s riječi „sumativnim“. 2. Riječ „usmeni“ ispred riječi „oblici provjere“ se briše. 3. Riječ „Usmeni“ na početku druge rečenice se mijenja s riječi „Sumativni“ Stavak 2. 1. Riječ „Usmeno“ se mijenja s riječi „Sumativno“ 2. Iza riječi „najave“ se stavlja točka te se brišu riječi: „i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku.“ Stavak 3. 1. Umjesto riječi „usmeno“ piše se „sumativno“ 2. Iza riječi „provjeravan“ dodaje se „nekim drugim metodama“. 3. Na kraju prve rečenice umjesto točke se stavlja zarez i dodaje „osim ako nije drugačije dogovoreno s predmetnim nastavnikom.“ 4. Zadnja rečenica se mijenja i glasi: „Za svaku sumativnu provjeru unosi se datum i bilješka u rubriku bilježaka.“ U članku 7. dodaje se stavak 4. koji glasi: „Za unaprijed dogovorene usmene provjere ne vrijedi stavak 3. o maksimalnom broju sumativnih provjera u jednom danu.“ Obrazloženje: Događa se da sumativno vrednujemo učenike na različite načine, za što se učenici trebaju pripremiti (zašto usmeno ispitivanje izdvajati, isticati u odnosu na druge oblike sumativnog vrednovanja koje rezultira ocjenom). Npr. prezentacija projektnog zadatka, kraće provjere usvojenosti ishoda, usmene provjere, provjera lektire, prethodna priprema kod kuće za realizaciju projekta na satu, obrazložen zadatak iz zadaće i sl., pa bi sve trebalo uzimati u obzir kada se vrednuje usvojenost ishoda za ocjenu. Isto tako može se dogoditi da je baš za taj dan dogovoren nekakav projekt, evaluacija / prezentacija projekta, lektira i možda neka kratka provjera. U dogovoru s učenicima trebalo bi Pravilnikom omogućiti i više od dvije sumativne provjere, odnosno ocjene. To može biti i nagradna ocjena za uspješnu prezentaciju zadaće, angažmanom na satu pokazana dobra usvojenost nekog ishoda ili sl. (Pravilnikom treba omogućiti i treću, četvrtu ocjenu u jednom danu). Predlažem 4. stavak kako bi se maksimalno umanjile kalkulacije i manipulacije učenika oko pripremanja za nastavu. Često se učenici jave da će odgovarati neki predmet kako bi izbjegli pripremu za neke druge sate, što umanjuje spremnost za kontinuiranim praćenjem i angažmanom na satu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
307 Tanja Cvijanović Sitpić PRAVILNIK, Članak 6. U članku 7. st.2. ne treba strogo ograničiti vrijeme usmenog provjeravanja, jer ono jako ovisi o uzrastu, nastavnom predmetu, osobinama učenika (sporije ili brže se snalazi) i o nivou naučenog. To treba ostaviti na procjenu nastavniku, pa dio "ne smije trajati dulje od 10 minuta" treba brisati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
308 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 6. U formulaciji koja je predložena piše kao i u dosadašnjem Pravilniku "...kontinuirano tijekom nastavne godine." što je u redu za pojedina predmetna područja, ali ne za sva. I izrazito je nejasno jer je upitno što kome znači kontinuirano. Mora li se kod svih učenika provoditi usmena provjera ili to može biti procjena učitelja? Može li rezultat formativnog vrednovanja tijekom više sati biti barem najviša ocjena? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
309 Lidija Škrlec PRAVILNIK, Članak 6. Smatram da je pri usmenom provjeravanju potrebno regulirati i praćenje učenika više uzastopnih sati kako bi ono moglo rezultirati brojčanom ocjenom, a ne samo formativnim vrednovanjem. Tematski ćemo planirati i oko 10-ak sati raditi na jednoj temi, te smatram kako kontinuirano praćenje rada učenika kroz različite aktivnosti daje veći uvid u kolikoj je mjeri usvojio odgojno-obrazovne ishode, posebno u nastavi jezika koja se bazira na govornoj produkciji i komunikaciji. Učenici najbolje reagiraju kada nisu svjesni da se njihova izvedba/produkcija ocjenjuje (posebno u nižim razredima OŠ). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
310 Jasna Vinković PRAVILNIK, Članak 6. Duljina trajanja ispitivanja ne bi trebala biti definirana jer ovisi o mnogo različitih faktora. Također, bilo bi dobro izbaciti riječi "u pravilu" jer nije dovoljno jasno je li nešto dopušteno ili nije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
311 Tatjana Vlainić PRAVILNIK, Članak 6. Vremensko ograničenje ispitivanja je besmisleno jer nekad osobnost učenika ne dozvoljava da bude kraće (nekima treba više vremena). A u 10 minuta učitelj može postaviti i 30 pitanja. Ili može postaviti samo 5 pa dati učeniku vremena da se sjeti odgovora ili dođe do rješenja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
312 Mira Radović PRAVILNIK, Članak 6. Mislim da usmena provjera znanja na bi trebala imati vremensko ograničenje zbog različitih potreba i teškoća nekih učenika kojima treba više vremena i uputa kako bi odgovorili na postavljena pitanja. Duljina usmenog provjeravanja trebala bi biti ostavljena nastavnikovoj procjeni. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
313 Tanja Vukas PRAVILNIK, Članak 6. U članku 7. (usmeno provjeravanje) st.2. ne treba strogo ograničiti vrijeme usmenog provjeravanja, jer ono jako ovisi o uzrastu (OŠ ili SŠ) nastavnom predmetu kao i o osobinama učenika (sporije ili brže se snalazi) i naravno o nivou naučenog i nivou koji se propituje. To treba ostaviti na procjenu nastavniku, pa dio "ne smije trajati dulje od 10 minuta" treba brisati ili zamijeniti "dok nastavnik utvrdi ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda" ili nešto slično Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
314 Jasminka Hajpek PRAVILNIK, Članak 6. U članku 7. (Usmeno provjeravanje) stavak 2. treba preoblikovati u: (2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, traje do 10 minuta po učeniku, ukoliko učitelj ne procijeni da postoji potreba za dužim ispitivanjem. Članku 7. treba dodati stavak 4. : (4) Učenik može biti ocjenjen i bez provođenja usmenog ispitivanja ako učitelj praćenjem učenikovih usmenih izlaganja uočio maksimalnu ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
315 Fani Perun PRAVILNIK, Članak 6. Članak 7, stavak 2, produljiti vrijeme ispitivanja bar na 15 minuta jer to se u praksi pokazalo potrebnim, osobito za učenike koji nisu izvrsno usvojili gradivo. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
316 VANJA VEKIC PRAVILNIK, Članak 6. Poštovani, Smatram da vremenik treba u potpunosti ukinuti jer se brojčano ocjenjivanje provodi nakon "ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda". Učitelji ne mogu unaprijed znati, pogotovo ne sada s promjenama, u kojem će to trenutku biti. Smatram da je dovoljna najava 7 radnih dana prije same provjere. Također smatram, za slučaj da vremenik ipak ostane, da sazivanje sjednice RV zbog izmjena u njemu nema nikakvu svrhu i da je sam učitelj jedini kompetentan u procjeni postignuća zadanih ishoda. S druge strane, RV će se sastajati na minutu kako bi to odobrili ili se neće moći sastati u kvorumu jer nisu svi učitelji taj dan u školi i sl. Smatram da je to potpuni promašaj u ideji. Također bi trebalo, netko je već predložio u komentarima, jasno navesti kada i u kojim uvjetima učenik koji propusti pisanu provjeru, istu može naknadno pisati (pod satom - pa gubi taj sat, pod satom dopunske nastave - ravnatelji izričito zabranjuju???). Vremensko ograničavanje usmenog odgovaranja učenika često puta više šteti učeniku nego što mu "pomaže". Nekim učenicima treba više vremena da se izraze i tek tada uspiju dobiti dobru ocjenu. Kao roditelj mislim da je vremenik, kao najava provjera, opet jedno "dodvoravanje" učenicima, ali i roditeljima i da ne vodi ka razvoju odgovornosti i savjesnosti kod djece, a što im je u današnje vrijeme izričito neophodno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
317 Kristina Brankovic PRAVILNIK, Članak 6. Omogućiti da usmeno ispitivanje može trajati i više od 10 minuta ako za to postoji potreba (složenost gradiva, pružanje pomoći i usmjeravanje učenika kada je to potrebno). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
318 JUDITA BOJIĆ PRAVILNIK, Članak 6. Vremensko ograničenje usmenog ispitivanja je vrlo nezgodno i u pravilu na štetu učenika. Iz iskustva znamo da kad je učenik naučio da ispitivanje traje manje, no kada učenik treba našu pomoć i usmjeravanje vremensko ograničenje je gotovo nemoguće poštovati a daje osnovu za prigovore iako se radilo na korist učenika. Također, omogućiti ocjenjivanje učenika i bez formalnog usmenog ispitivanja kada je praćenjem učenika i njegovim radom na satu utvrđena ostvarenost predviđenih ishoda. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
319 Ivan Bilobrk PRAVILNIK, Članak 6. STAVAK 1 Ne znam je li vam se ovdje dogodio propust, ali pohvaljujem izbacivanje riječi: "u pravilu poslije ostvarenih obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja". DODATI Stavak 4: Učenik se ne može samostalno javiti za usmeno provjeravanje. OBRAZLOŽENJE Učenici nisu studenti te samim time moraju učiti redovito, a ne samo u vrijeme "ispitnih rokova" koje sami sebi odrede. Ovime bi se smanjilo kampanjsko učenje, ali i problem koji nastaje zbog stavka 3. Naime, kolegice i kolege s malim tjednim fondom sati, a posebice oni čiji su sati u rasporedu nakon velikog odmora, nisu u mogućnosti adekvatno vrednovati učenikovo znanje baš zato što se učenici jave na predmetu X kako bi izbjegli usmeno provjeravanje na predmetu Y. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
320 IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK, Članak 6. Omogućiti da usmeno ispitivanje može trajati i više od 10 minuta ako za to postoji potreba (složenost gradiva, pružanje pomoći i usmjeravanje učenika kada je to potrebno). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
321 Arna Tomic PRAVILNIK, Članak 6. Omogućiti nastavnicima da brojčanu ocjenu upisuju i bez formalnog usmenog ispitivanja u slučajevima kada je tijekom obrade novog sadržaja očito da je učenik ostvario tražene ishode. Omogućiti nastavnicima da usmeno ispitivanje može trajati i više od 10 minuta ako za to postoji potreba (složenost obrađenog gradiva, pružanje pomoći i usmjeravanje učenika kada je to potrebno). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Opisno i brojčano ocjenjivanje učenika propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
322 Adela Papić PRAVILNIK, Članak 6. Stavak 2. - ne bi se trebalo usmeno ispitivanje ograničiti na 10 minuta. U matematici je to teško izvedivo. A i u drugim predmetima, kad učenik nije dobro naučio, pokušaji da se iz učenika "izvuče" ono što zna često traju dulje od 10 minuta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
323 Mirjana Bagarić PRAVILNIK, Članak 6. Duljina trajanja ispitivanja ovisi o predmetu, sadržaju i samom učeniku i ne bi trebala biti iskazana vremenskim intervalom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pravilnik ne ograničava usmene provjere na točno deset minuta. One mogu trajati i dulje ili kraće, u skladu s potrebama učenika, odnosno složenosti odgojno-obrazovnog ishoda čija se usvojenost provjerava.
324 Jasna Domić-Stanić PRAVILNIK, Članak 6. Članak 6. (Usmeno provjeravanje) U Članku 7. iza stavka 2. dodati novi stavak 3., a stavak 3. preimenovati u stavak 4. (3) Ukoliko se vrednovanjem za učenje i vrednovanjem kao učenjem utvrdi visoka usvojenost i kvalitetna primjena nastavnih sadržaja, učeniku se može predložiti, i uz njegov pristanak, u imenik upisati zasluženu ocjenu i bez provođenja usmene provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
325 Valentina Pajdaković PRAVILNIK, Članak 6. Smatram da bi ovim člankom trebalo regulirati minimalni i maksimalni broj usmenih provjera za svako obrazovno razdoblje. U članku je navedeno "Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine" ,"Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome satu... " Nije u potpunost jasno je li učitelj obavezan usmeno provjeravati svakog učenika, ili samo učenike za koje smatra da postoji potreba za usmenim provjeravanjem, odnosno učenike koji nisu uspjeli ostvari zadovoljavajući uspjeh nekim drugim oblicima provjere, npr. uz pomoć IKT-a, projektnim aktivnostima, itd. Do spornih situacija dolazi najviše u situacijama gdje obaveze učitelja nisu jasno iskazane. Nije u potpunosti jasno je li učitelj obavezan usmeno provjeravati učenika svaki put kad to učenik zatraži iako je već više puta provjeravan isto gradivo u kratkom vremenskom razdoblju ? Pravilnik spominje samo usmeno i pisano provjeravanje. Što je s ostalim oblicima provjeravanja, npr. rad na projektnim zadatcima ? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
326 Snježana Pavić PRAVILNIK, Članak 6. U članku 7. stavak 2. promijeniti 'bez obveze najave' u 'uz obveznu najavu' ili izbaciti 'bez obveze najave'. Transparentnost vrednovanja podrazumijeva jasne i pravovremene zahtjeve koji se stavljaju pred učenike. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
327 Siniša Topić PRAVILNIK, Članak 7. Brisanjem stavka 3. u članku 8. pojednostavljuje se čitava stvar, pa njegovo brisanje u tom smislu podržavam. Predlažem da kratke pisane provjere znanja ne treba predvidjeti u vremeniku (ako će svejedno pravovremeno najaviti učenicima) zbog preklapanja u nadnevcima s drugim predmetima i/ili redefinirati broj kratkih/dugih provjera po danu. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
328 Ivana Valjak Ilić PRAVILNIK, Članak 7. Usmeno ispitivanje ne treba ograničiti na trajanje od 10 minuta jer katkad to vrijeme nije dovoljno kako bi učenik dobio priliku pokazati svoje vještine i znanja. Isto tako, nužno je precizno definirati što su kratke pisane provjere, ocjenju li se sumativno ili formativno te kako se unose u vremenik koji treba ukinuti, a kako se unose u e-imenik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
329 Andrea Pandurić PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, što će sad biti s kratkim pisanim provjerama? Kako će se vrednovati, kako će se upisivati u vremenik? Također me zanima računa li se inicijalno provjeravanje u ovaj broj od 1 provjere dnevno tj. 4 provjere tjeno! Hvala Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
330 Vanja Miškić Srb PRAVILNIK, Članak 7. Znači li to da se kratke pisane provjere također upisuju u vremenik kao i pisane provjere i da se ocjenjuju brojčano kao i pisane provjere znanja? Ili ovaj pravilnik izjednačava sve vrste pisanih provjera? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
331 Sandra Štiks PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, brisanjem stavka 3., kratke pisane provjere i pisane provjere (više od 15min) imaju jednaku težinu u brojčanom smislu tjednih provjera. Kolegice ili kolege npr. najave 4 kratke pisane provjere za tjedan i u njemu nije moguće pisati provjere dulje od 15 min. Pišu li se kratke provjere u vremenik i kada, početkom polugodišta ili 3-5 dana prije izvođenja? Ili pojam kratke pisane provjere brisati, ako je zamišljena kao oblik formativnog vrednovanja. Molim dodatno pojasniti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Pojašnjenja smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
332 Barbara Krpota PRAVILNIK, Članak 7. Potrebno je detaljnije objasniti što su kratke pisane provjere i kako se vrednuju. Zašto ne bismo dvije ili tri kraće pisane provjere spojili i upisali srednju ocjenu u rubriku? Ili možemo svaku kraću pisanu provjeru upisati kao posebnu ocjenu? Trebalo bi to Pravilnikom odrediti. Svakako se ne slažem da se kratke pisane provjere upisuju u bilješke. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
333 Marjana Radonić PRAVILNIK, Članak 7. Smatram da je potrebno preciznije definirati kratke pisane provjere kako ne bi došlo do različitih tumačenja. Kako se kratke pisane provjere vrednuju, unose li se u Vremenik i odnosi li se stavak 4 samo na pisane provjere dulje od 15 minuta ili i na kratke pisane provjere? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
334 Nevia Grbac PRAVILNIK, Članak 7. stavak (2) Pisano provjeravanje znanja podrazumijeva svaki pisani oblik provjere koji rezultira ocjenom pa nema potrebe razlikovati provjere po duljini trajanja jer učitelj sam prilagođava duljinu trajanja opsegu odgojno-obrazovnih ishoda. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
335 Sonja Eberling PRAVILNIK, Članak 7. Članak 8. Pravilnika govori o pisanom provjeravanju znanja što podrazumijeva svaki pisani oblik provjere koji rezultira ocjenom (sumativno vrednovanje) pa nema potrebe razlikovati provjere po duljini trajanja jer učitelj sam prilagođava duljinu trajanja opsegu odgojno-obrazovnih ishoda. Inače, kratke provjere znanja su jedna od metoda formativnog vrednovanja ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda (vrednovanje za učenje) pa samim time ne rezultiraju ocjenom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
336 Vedrana Propadalo PRAVILNIK, Članak 7. Potrebnim vrlo precizno navesti razliku kratke pisane provjere i pisane provjere. Moje mišljenje je da provjera od, recimo, desetak minuta nikako ne bi trebala služiti za sumativno vrednovanje i rezultirati brojčanom ocjenom. Takvom provjerom vrednujemo malu količinu gradiva (ishoda) i trebale bi služiti formativnom vrednovanju. Provjere koje bi smjele rezultirati brojčanom ocjenom trebale bi, po mom mišljenju, trajati minimalno 30 minuta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
337 Marijeta Musulin PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, bilo bi dobro definirati kada i/ili dokad se treba upisati ocjena kojom je učenik ocijenjen za usmeno odgovaranje, a dokad se treba dati učeniku na uvid ocijenjeni pisani uradak i upisati ta ocjena. Srdačni pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
338 Marija Pustišek PRAVILNIK, Članak 7. Potrebno je detaljnije objasniti što su kratke pisane provjere i kako se vrednuju. Mislim da je korisno za učenike osobito u jezicima imati više kraćih provjera. Zašto ne bismo dvije ili tri kraće pisane provjere spojili i upisali srednju ocjenu. Ili možemo svaku kraću pisanu probjeru upisati kao posebnu ocjenu? Trebalo bi to Pravilnikom odrediti, možda ne za sve predmete, ali za jezike svakako. Svakako se ne slažem da se kratke pisane provjere upisuju u bilješke. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
339 MARIJANA SMOLČEC PRAVILNIK, Članak 7. Članak 8. "Pisano provjeravanje" često je bio drugačije tumače od strane mnogih nastavnika, stručne službe ili pak savjetnika. Kako bismo se držali bilo kakvih Pravilnika molim vas da ne bude ne jasnoća i dvostrukog ili višstrukog tumačenja. Poseno se to ovdje odnosi na kratke provjere. S obzirom da se u ovom članku briše stavak 3. što to točno znači? Moje je tumačenje sljedeće: "kratke provjere do 15 minuta onda mogu pisati kao brojčane ocjene ("težinske ili netežinske" ocjene kako nam to omogućuje eDnevnik) ili ih pak upisujem u bilješke, jer se takve provjere znanja u pravilu smatraju formativnim ocjenjivanje. U svakom slučaju slažem se s komentarima kolegice Ane Serenčes od 17.8. 2019. (23:23) koja je postavila niz pitanja, a koja se u praksi stalno događaju te ih je potrebno jasno definirati određenim stavkom ili člankom u Pravilniku. Ako se pojam kratkih pisanih provjera zadrži, smatram da ih nije potrebno upisivati u Vremenik. Nadam se da ćete ove nedoumice oko pisanih provjera dodatno razjasniti i primiti na znanje. Hvala. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
340 Ana Serenčeš PRAVILNIK, Članak 7. 1. Zašto se pravi razlika između kratke i duge pisane provjere? 2. Ako već postoje kratke pisane provjere, je li dopuštena praksa zbrajanja njihovih rezultata radi dobivanja jedne brojčane ocjene koja se unosi u rubriku, što je praksa u nekim predmetima? 3. Što je s učenicima koji su zbog izostanka propustili pisanu provjeru? Mogu li je pisati kad se vrate na nastavu? Što ako isti dan imaju zakazanu pisanu provjeru iz nekog drugog predmeta? Što ako zbog naknadnog pisanja provjere ukupan broj pisanih provjera u tjednu za njih prelazi četiri? Je li pravedno prema učenicima koji su pisano provjeravani da učenik koji je izostao usmeno odgovara isto gradivo s obzirom da su ocjene iz usmenih provjera često više? Mogu li naknadno biti pisano provjeravani ako ta provjera nije unesena u vremenik? 4. Što je s praksom pisanja ispravaka pisanih provjera? Mnogi učenici koji nisu zadovoljni rezultatom pitaju mogu li pisati ispravak. Ako im dopustimo pisanje ispravka, mogu li ga pisati isti dan kad imaju neku drugu pisanu provjeru? Mogu li ga pisati tijekom dopunske nastave? Mogu li ga pisati bez obzira što ta provjera nije unesena u vremenik? Možemo li odbiti zahtjev učenik za pisanje ispravka? Možemo li obvezati učenika na pisanja ispravka u slučaju negativne ocjene? 5. Je li dopušteno ocijeniti pisani uradak samo nekih učenika u razredu, primjerice kratki sastavak pisan tijekom sata ili za domaću zadaću? Ako da, kako se takva pisana provjera odnosi prema vremeniku i možda drugim pisanim provjerama u tom danu? 6. Je li dopušteno davanje više od jedne brojčane ocjene po jednoj pisanoj provjeri? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Odgovori na neka od pitanja ugrađeni su u novu inačicu Pravilnika. Broj ocjena nije propisan nijednim pravilnikom.
341 Blaženka Kunac PRAVILNIK, Članak 7. Dosadašnja je praksa pokazala da su kratke provjere različito interpretirane ne samo u različitim školama nego i u istoj školi, a od strane učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja. U nekim su se školama upisivale u vremenik (5 dana ranije), u drugima nisu. Neki su učitelji, a i viši savjetnici, riječi „u pravilu“ shvaćali kao „obavezno“, a drugi kao „nikad“. Puno učitelja je bodove iz nekoliko kratkih pisanih provjera pretvaralo u jednu brojčanu i unosilo u rubriku (čak i u „usmene provjere“). Slijedom vrlo loših iskustava koje sam navela, smatram potrebnim vrlo precizno navesti razliku kratke pisane provjere i pisane provjere. Osobno smatram da provjera od, recimo, desetak minuta nikako ne bi smjela spadati u sumativno vrednovanje i rezultirati brojčanom ocjenom. Tako kratke provjere obuhvaćaju malu količinu gradiva (ishoda) i trebale bi služiti formativnom vrednovanju. Provjere koje bi smjele rezultirati brojčanom ocjenom trebale bi, po mom mišljenju, trajati minimalno 30 minuta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
342 Dragan Jović PRAVILNIK, Članak 7. Pohvaljujem brisanje stavka 3. jer je njegova dosadašnja primjena bila različita zbog različitog tumačenja izraza ,,u pravilu''. Dragan Jović, mag. educ. geogr. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
343 Jasminka Pernjek PRAVILNIK, Članak 7. Ako pisana provjera znanja rezultira ocjenom, a svaka ocjena iz određenog elementa ocjenjivanja ima jednaku težinu u donošenju zaključne ocjene, nepotrebno je razlikovanje vrsta pisanih provjera prema kriteriju trajanja (pisane i kratka pisane provjere), tim više što se predlaže brisanje stavka prema kojem se rezultati kratkih provjera u pravilu upisuju u bilješke, a ne u rubriku s ocjenama. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. U predmetnim kurikulumima definirani su elementi vrednovanja, a u nekim kurikulumima i njihovi omjeri u zaključnoj ocjeni.
344 Daliborka Todorović PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, smatram da je potrebno bolje definirati pojam kratkih pisanih provjera: • Moraju li se predvidjeti okvirnim vremenikom ili je dovoljna najava učenicima 3-5 dana ranije? (Prijedlog: kratku pisanu provjeru potrebno je najaviti učenicima 5 dana ranije i tada je upisati u eDnevnik.) • Računa li se i kratka pisana provjera u 4 pisane provjere tjedno? (Prijedlog: uz 4 pisane provjere tjedno mogu se pisati i 2 kratke pisane provjere.) • Smiju li učenici u jednom danu pisati pisanu provjeru i kratku pisanu provjeru? (Prijedlog: učenici uz jednu pisanu provjeru taj dan mogu pisati i jednu kratku pisanu provjeru. ) • Način vrednovanja provjera? (Prijedlog: Učitelj sam odlučuje i obavezno upoznaje učenike na koji će način vrednovati kratke pisane provjere.) Također, potrebno je istaknuti da se naknadno pisane provjere zbog izostanka učenika i ispravci ne računaju u 4 provjere tjedno, niti u jednu dnevno, već se pišu u dogovoru s učenikom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
345 Marija Ujlaki PRAVILNIK, Članak 7. Podržavam brisanje stavka 3 .koji nalaže da se ocjena iz kratkih provjera upisuje,u pravilu, u bilješke. Nema nikakvog razloga zašto ocjena iz pisane provjere koja traje do 15 minuta ne bi bila upisana u pripadajući element. Ako učitelj nije odlučio ocijeniti kratku provjeru brojčanom ocjenom već samo brojem bodova i sl.,naravno da će se postignuće upisati u rubriku bilješki. Ne podržavam prijedlog kolega za mogućnost zbrajanja ocjena iz rubrike bilješki (najčešće iz kratkih provjera tipa diktata i sl.) i upisivanja prosječne ocjene u rubriku brojčanih ocjena. Jasno stoji da se pri zaključivanju sagledava cjelokupan rad, pa nema potrebe ocjene koje su upisane u bilješke kroz prosječnu ocjenu prenositi u rubriku ocjena. Osim toga time se nepotrebno naglašava važnost brojčane ocjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
346 Valentina Čurčić PRAVILNIK, Članak 7. Predlažem da školske zadaće (u hrvatskom jeziku i stranim jezicima) kao i diktati ne ulaze u vremenik kao pisane provjere znanja iako rezultiraju brojčanom ocjenom budući da za ove oblike provjeravanja nije potrebna prethodna priprema. Isto tako bi bilo dobro da kratke provjere znanja ne ulaze u vremenik te da se jasno definira koliko kratkih pisanih provjera se dnevno/tjedno može pisati, kolik obujam gradiva smiju sadržavati te na koji ih način ocijeniti i gdje pisati ocjenu (nakon svake provedene kratke provjere u rubriku ili nakon više provedenih). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
347 Iva Palčić Strčić PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, potrebno je definirati koliko se kratkih pisanih provjera u jednom tjednu može pisati. Također, s obzirom da je brisan stavak 3., potrebno je jasno definirati na koji način će se vrednovati kratke provjere. U slučaju da se one vrednuju isključivo formativno, potrebno je to tako napisati kako bi se izbjegla dosadašnja praksa zbrajanja 3 kratke pisane provjere iz bilježaka i njihovo upisivanje u rubriku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
348 Ivana Cvijović Javorina PRAVILNIK, Članak 7. Nadovezala bih se na komentar kolegice Ivane Škarica Mital (12. kolovoza 2019.: „Predlažem da se pisanje tzv. školskih zadaća/zadaćnica u stranim jezicima ne smatra pisanom provjerom jer za njih nije potrebna nikakva priprema u obliku učenja ili ponavljanja prije pisane provjere. Stoga predlažem u članak 7. dodati stavak ili tekst u stavak 1 u kojem bi pisalo da su školske zadaće ‘drugi oblik sumativnog provjeravanja’ a ne pisana provjera znanja, iako rezultiraju ocjenama.“) Kurikulumom predmeta Njemački jezik (i drugih stranih jezika) propisani su elementi ocjenjivanja koji se podudaraju s četiri temeljne vještine: slušanje, čitanje, govorenje i pisanje. Kod testova slušanja s razumijevanjem, čitanja s razumijevanjem i pisanja (pisanje različitih oblika sastavaka, tzv. školske zadaće) ne provjerava se znanje, nego vještine. Stoga oni nikako ne mogu biti obuhvaćeni nazivom „pisane provjere znanja“. Kako bi se izbjegle različite prakse ne samo između škola, već i unutar aktiva stranih jezika iste škole (npr. netko ih upisuje u vremenik, a netko ne), predlažem da se izrijekom navede kako se u slučaju provjera slušanja s razumijevanjem, čitanja s razumijevanjem i pisanja sastavaka (tj. školskih zadaća) radi o provjeri vještina te da one ne ulaze u dnevni odnosno tjedni broj dozvoljenih pisanih provjera znanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
349 STJEPAN SABOLEK PRAVILNIK, Članak 7. Rezultati ovogodišnje državne mature pokazuju da je svrha učenja i poučavanja u našem sustavu obrazovanja više usmjerena na učenje šablonskih postupaka kako se rješavaju neki tipski zadaci ili učenje mnoštva činjenica i podataka za postizanje dovoljnog broja bodova i dobivanje ocjena, a manje na usvajanje vještina i kompetencija potrebnih za primjenu u životnim i korisnim situacijama. Stoga predlažem da se, iz predmeta koji su obavezni na državnoj maturi, pri kraju svakog polugodišta pišu u svim školama u isto vrijeme ispiti znanja koje bi školama poslao npr. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. Ti bi ispiti trebali biti koncipirani tako da se u njima traži primjena usvojenih znanja i vještina te kompetencija učenika u nepoznatim situacijama, što više logičkog povezivanja, da bude što manje šablonskih zadataka i činjenica koje se moraju učiti napamet. Učenici bi tako bili motiviraniji za rad, u središte nastavnog procesa došlo bi usvajanje znanja, vještina i komptencija putem aktivnog sudjelovanja učenika, a nastavnici bi se više mogli posvetiti kreiranju takve nastave. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
350 STJEPAN SABOLEK PRAVILNIK, Članak 7. U članku 8. stavak (2) ostao je tekst ''Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta (u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati opsegom odgojno-obrazovnih ishoda.'' Dalje se u pravilniku više nigdje ne spominje što sa kratkim pisanim provjerama pa ima puno nejasnoća u vezi kratkih pisanih provjera. Trebalo bi precizno napisati: - da li se i te kratke pisane provjere upisuju u vremenik - da li se i kratke pisane provjere uračunavaju u maksimalno 4 pisane provjere tjedno (ili maksimalno jedna dnevno) - da li kratka pisana provjera rezultira ocjenom koja se upisuje u imenik ili precizno navesti kako se te kratke pisane provjere vrednuju ako se vrednuju drugačije Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
351 Antonija Capan PRAVILNIK, Članak 7. Koliko kratkih pisanih provjera može biti u danu/tjednu? Moraju li se upisivati u vremenik? Mogu li rezultirati brojčanom ocjenom? Pravilnikom treba definirati i što s učenicima koji nisu bili na nastavi u trenutku pisanja testa. Veliki problem predstavljaju namjerni izostanci s pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Odgovore na neka od pitanja pojasnili smo u novoj inačici Pravilnika.
352 Diana Cindrić PRAVILNIK, Članak 7. Dosadašnji članak 8 bio je vrlo nejasan u vidu pisanih provjera u trajanju duljem od 15 minuta i kratkih pisanih provjera u trajanju do 15 minuta jer su neke odgojno-obrazovne ustanove unosile kratke pisane provjere u vremenik pisanih provjera dok druge nisu. Treba jasno definirati što se unosi u vremenik (dulje pisane provjere, kratke pisane provjere, školske zadaće, pravopisni diktati). Isto tako neki su predmeti unosili obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera u rubriku za bilješke u imeniku te su zbrajali postignuća iz nekoliko kratkih pisanih provjera i unosili brojčanu ocjenu dok su neki pisali odmah kao ocjenu jer se navodilo da se u pravilu upisuju u rubriku za bilješke. Sada se briše taj stavak 3 . To je zato što kratke provjere spadaju u formativno vrednovanje pa se bilježe kao bilješke ili tu dolazi do autonomije učitelja koji sam procjenjuje kako će bilježiti postignuća kratkih pisanih provjera prema donesenim i potvrđenim kriterijima ocjenjivana? Trebalo bi to jasnije definirati. No, sama sam mišljenja da kratke pisane provjere ne bi trebale ulaziti u 4 pisane provjere tjedno i najavljivati se na početku polugodišta već par dana prije ih najaviti učenicima. Iz iskustva znam da kratke pisane provjere koje obuhvaćaju manji dio gradiva su učenicima vrlo prihvatljive i "drage" jer , u pravilu, rezultiraju boljom ocjenom. Treba Pravilnikom konkretizirati jesu li te kratke provjere dio formativnog vrednovanja i upisuju se postignuća iz tih provjera samo u bilješke ili su dio sumativnog vrednovanja i rezultiraju li ocjenom. Također bi trebalo ovim pravilnikom utvrditi kako se postupa s učenicima koji nisu prisustvovali najavljenoj pisanoj provjeri. Pišu li ti učenici pisanu provjeru nakon povratka u školu na redovnoj nastavi, na dopunskoj nastavi ili prema dogovoru s učiteljem i treba li se njima to posebno najaviti, ulazi li to u one 4 pisane provjere na tjedan? Što s učenicima koji žele pisati ispravak pisane provjere jer nisu zadovoljni rezultatom? Može li im se/smije li im se to omogućiti, recimo, na dopunskoj nastavi? Sve su ovo dileme s kojima se učitelji svakodnevno susreću u praksi i bilo bi im lakše da se sve to uredi pravilnikom, a ne da jedna škola to tumači na jedan način, a druga na drugi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
353 Josip Jukić PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani, s obzirom na nejasno definiranje, tj. nespretno korištenje pojma pisana provjera koja može značiti pisanu provjeru koja traje dulje od 15 minuta, ali i bilo koju pisanu provjeru, molim za jasnije određivanje broja kratkih pisanih provjera u tjednu. Također iz prakse učestalo se događalo da učenici isti dan pišu dugu i kratku pisanu provjeru - opet zbog nejasnog korištenja pojmova. Molim to preciznije regulirati. Ukoliko se može pisati i kratka i duga isti dan treba precizirati može li taj dan učenik usmeno odgovarati još koji predmet. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
354 Kornelija Tonsa PRAVILNIK, Članak 7. Čl. 7.- Podržavam brisanje stavke 3. Predlažem da kratke provjere ne treba upisivati u vremenik jer zauzimaju mjesto drugim predmetima, ali ih treba najaviti učenicima. Stoga treba definirati da učenik u danu može imati samo dvije provjere od kojih samo jedna može biti pisana provjera dulja od 15 min. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
355 Ivana Škarica PRAVILNIK, Članak 7. Predlažem da se pisanje tzv. školskih zadaća/zadaćnica u stranim jezicima ne smatra pisanom provjerom jer za njih nije potrebna nikakva priprema u obliku učenja ili ponavljanja prije pisane provjere. Stoga predlažem u članak 7. dodati stavak ili tekst u stavak 1 u kojem bi pisalo da su školske zadaće "drugi oblik sumativnog provjeravanja" a ne pisana provjera znanja, iako rezultiraju ocjenama. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
356 Ivana Škarica PRAVILNIK, Članak 7. Predlažem da se članku 7. doda stavak 5 koji će definirati slučajeve kada učenik izostane sa zakazane pisanje provjere te ju treba naknadno pisati. Događaju se slučajevi da učenici izostaju s pisanih provjera, a pri dogovaranju naknadnih pisanih provjera predmetni je nastavnik ograničen ranije zakazanim provjerama iz drugih predmeta jer bi naknadna pisana provjera u praksi bila druga pisana provjera u nekom danu Predlažem da se naknadno pisanje zbog izostanka NE UBRAJA u "jednu pisanu provjeru" dnevno tj. da ako je na dan naknadne pisane provjere zakazana provjera z nekog drugog predmeta, učenik ipak mora i može pisati dvije pisane provjere u jednom danu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
357 Kristian Golubić PRAVILNIK, Članak 7. Pravilnik je i dalje nejasan u vezi dnevne i tjedne kvote kratkih pisanih provjera i brojčanog ocjenjivanja istih kao i oko upisivanja kratkih pisanih provjera u vremenik pisanih provjera u kasnijem članku. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
358 Dajana Vidaković PRAVILNIK, Članak 7. Brisanjem stavka 3. članka 8. ostaje nejasno gdje i kako se upisuju rezultati kratkih pisanih provjera. Dosadašnji stavak 5, koji postaje stavak 4, i dalje je nejasan oko upisavanja kratkih pisanih provjera u vremenik pisanih provjera. Ulaze li kratke pisane provjere u vremenik ili ne? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
359 Tea Varlaj PRAVILNIK, Članak 7. Stavak 5. članka 7. kaže da učenik u jednome danu može pisati samo jednu provjeru (stavak 2. kaže da taj pojam podrazumijeva pisane provjere duže od 15 minuta). Znači li to da u istom danu smije pisati i pisanu provjeru dužu od 15 minuta i pisanu provjeru kraću od 15 minuta? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
360 Ružica Halovanić PRAVILNIK, Članak 7. Ne slažem se sa brisanjem stavka 3., brisanjem kratkih provjera iz pravilnika. Kratke provjere imaju svoju funkciju i mjesto, dobra su povratna informacija i motivacija. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
361 Josip Kličinović PRAVILNIK, Članak 7. Kako je u pojmovniku u članku 2. definirano da je ocjenjivanje pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti, u stavku (1) bi trebalo pisati da se pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju svi pisani oblici provjere koji rezultiraju BROJČANOM ocjenom. Kad se ne bi to tako definiralo, onda bi i neke metode vrednovanja za učenje također bilo pod ovim člankom, a trebalo bi se uvrstiti i u vremenik. Nadalje, osnove logike nalažu da definicija ne smije biti cirkularna, a u stavku (2) pisana provjera se definira kao pisana provjera....... Predlažem da se za potrebe Pravilnika pisana provjera koja traje dulje od 15 minuta nazove duža pisana provjera, a ona kraća od 15 minuta kratka pisana provjera. Potrebno je u stavku (2) ipak vratiti da se dulja i kraća pisana provjera moraju bitno razlikovati i OPSEGOM NASTAVNOG SADRŽAJA. Naime, kurikulumom su definirani i sadržaji, a i u stavku (3) se spominje da je učitelj/nastavnik dužan obavijestiti učenike o OPSEGU SADRŽAJA. Stoga je potrebno u stavku (2) vratiti odredbu da se dulja i kraća pisana provjera moraju razlikovati i po opsegu sadržaja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
362 Marko Vitez PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani! Brisanjem stavka 3. članka 8. ostaje nejasno gdje se upisuju rezultati kratkih pisanih provjera. Dosadašnji stavak 5, koji postaje stavak 4, i dalje je nejasan oko upisavanja kratkih pisanih provjera u vremenik pisanih provjera. Ulaze li kratke pisane provjere u vremenik ili ne? Marko Vitez, mag. educ. geogr. et hist. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
363 Ivana Novak Kamenčak PRAVILNIK, Članak 7. Ako je učenik tijekom nastavnog procesa kontinuirano dobivao povratnu informaciju o svom napretku, zašto učitelj ne bi, nakon uvježbavanja, osmislio pisano provjeravanje od 10 ili 15 minuta i iste ocijenio brojčanom ocjenom? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo uvrstili u novu inačicu Pravilnika.
364 Branka Puljar-Matić PRAVILNIK, Članak 7. Dosadašnji članak 8. stavak (3) stvarao je podosta problema, stoga treba jasno definirati gdje se upisuje postignuće iz kratkih pisanih provjera znanja: u rubriku bilješke o učeniku ili u "kućicu" tj. odgovarajući element ocjenjivanja . Također treba jasno definirati upisuje li se kratka pisana provjera znanja u vremenik i spada li ona u onu kvotu od četiri pisane provjere znanja tjedno. U potpunosti se slažem s kolegicom Kovačić. Novi bi Pravilnik jasno morao definirati kako postupati sa učenicima koji nisu pisali najavljenu pisanu provjeru znanja, a sljedeći sat već imaju zakazanu provjeru znanja iz nekog drugog nastavnog predmeta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo uvrstili u novu inačicu Pravilnika.
365 Boris Pein PRAVILNIK, Članak 7. Nejasno je ulaze li kratke pisane provjere u dnevno/tjedno ograničenje broja provjera. Budući da formativno vrednovanje često dolazi u obliku (kratke) pisane provjere, kontraproduktivno je ograničiti broj takvih provjera na jednu dnevno. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo uvrstili u novu inačicu Pravilnika.
366 Elena Kovačić PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7 Dosadašnji članak 8 bio je vrlo nejasan u vidu pisanih provjera u trajanju duljem od 15 minuta i kratkih pisanih provjera u trajanju do 15 minuta jer su neke odgojno-obrazovne ustanove unosile kratke pisane provjere u vremenik pisanih provjera dok druge nisu. Treba jasno definirati što se unosi u vremenik (dulje pisane provjere, kratke pisane provjere, školske zadaće, pravopisni diktati). Isto tako neki su predmeti unosili obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera u rubriku za bilješke u imeniku te su zbrajali postignuća iz nekoliko kratkih pisanih provjera i unosili brojčanu ocjenu dok su neki pisali odmah kao ocjenu jer se navodilo da se u pravilu upisuju u rubriku za bilješke. Sada se briše taj stavak 3 . To je zato što kratke provjere spadaju u formativno vrednovanje pa se bilježe kao bilješke ili tu dolazi do autonomije učitelja koji sam procjenjuje kako će bilježiti postignuća kratkih pisanih provjera prema donesenim i potvrđenim kriterijima ocjenjivana? Trebalo bi to jasnije definirati. Također bi trebalo ovim pravilnikom utvrditi kako se postupa s učenicima koji nisu prisustvovali najavljenoj pisanoj provjeri. Pišu li ti učenici pisanu provjeru nakon povratka u školu na redovnoj nastavi, na dopunskoj nastavi ili prema dogovoru s učiteljem i treba li se njima to posebno najaviti, ulazi li to u one 4 pisane provjere na tjedan? Što s učenicima koji žele pisati ispravak pisane provjere jer nisu zadovoljni rezultatom? Može li im se/smije li im se to omogućiti, recimo, na dopunskoj nastavi? Sve su ovo dileme s kojima se učitelji svakodnevno susreću u praksi i bilo bi im lakše da se sve to uredi pravilnikom, a ne da jedna škola to tumači na jedan način, a druga na drugi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neki od prijedloga dijelovi su nove inačice Pravilnika.
367 Ina Randić Đorđević PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7. - Valjalo bi ovim Pravilnikom utvrditi na koji se način smije postupiti s učenicima koji su izostali s pisane provjere. Predlažem da se dopuni stavkom u kojem će biti propisano da ti učenici u dogovoru s učiteljem pišu pisanu provjeru nakon povratka i to na nastavi, dopunskoj nastavi ili u drugo dogovoreno vrijeme. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
368 Ina Randić Đorđević PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7. (u dosadašnjem čl. 8.), st. 2. - Nejasna je funkcionalnost razlikovanja između pisanih i kratkih pisanih provjera – nepotrebno je razlikovanje s obzirom na činjenicu da je izbrisan stavak o formativnosti kratkih provjera, a učitelj ima autonomiju oblikovanja pisanih provjera pa time i predviđena trajanja. Predlažem da se izbriše ovaj stavak. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vašem na komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
369 Mirka Lončar PRAVILNIK, Članak 7. Predlažem da 2. stavak glasi: Ocjenjivanje učenika pisanom provjerom znanja treba najaviti barem tjedan dana prije. Pohvaljujem brisanje trećeg stavka. Predlažem da se u stavku 4. doda … osim u slučaju ponovljene pisane provjere znanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Neke od prijedloga djelomično smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
370 Melita Brodar PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7. stavak 2. Pisane provjere mogu se razlikovati trajanjem i opsegom odgojno-obrazovnih ishoda. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
371 Melita Povalec PRAVILNIK, Članak 7. U stavku 5. treba jasno istaknuti da se ispravci, ponovljene pisane provjere i naknadno pisane provjere zbog izostanka učenika ne računaju u 4 provjere tjedno, niti u jednu dnevno, već se pišu u dogovoru s učenikom u svrhu što boljeg ostvarivanja zadanih ishoda. Također, predlažem da se kratke pisane provjere definiraju kao dio formativnog vrednovanja što bi značilo da se unosi kao bilješka. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
372 Zrinka Tomašković PRAVILNIK, Članak 7. Ako sam dobro shvatila, izmjene pravilnika dopuštaju upis ocjene i iz kratke pisane provjere. Molim da se u stavku 4. (novom 4. starom 5.) precizno definira odnosi li se samo na pisane provjere ili i na kratke pisane provjere. Iz stavka 2. kratke pisane provjere nisu obuhvaćene stavkom 4., ali ako se tumači prema 1. stavku tada jesu. Molim, dakle dodati u stavak 4. precizno na koje se provjere odnosi ili elegantnije: ne odnosi se na kratke pisane provjere. Osobito sada kada je dozvoljen upis ocjene, taj stavak će se tumačiti na razne načine. Nažalost. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
373 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 7. Kao i u prethodnom članku koji se odnosi na usmenu provjeru i u ovom članku stavak 1 ostaje tekst koji kaže da se pisane provjere provode "...kontinuirano tijekom nastavne godine." Pitanja koja proizlaze iz toga: Jesu li svi predmeti obvezni imati pisane provjere? Jesu li svi predmeti obvezni imati usmene provjere? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Broj ocjena nije propisan niti jednim pravilnikom.
374 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 7. Pravilnikom nije regulirano može li se dati više ocjena za jednu provjeru što se u praksi događa. Primjer koji je svima poznat - Geografija - pri pisanoj provjeri učenik često dobije 2 ocjene jer pisana provjera često sadrži i slijepu kartu. Moguće je i u gotovo svim ostalim predmetima imati potrebu za vrednovanjem više elemenata unutar jedne provjere što ovisi o zadatcima u testu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
375 Ljiljana Marinjak PRAVILNIK, Članak 7. Trebalo bi jasnije definirati kratke provjere znanja: upisuju li se brojčano u imenik,gdje ih bilježimo, jesu li dio formativnog vrednovanja, upisuju li se u vremenik? Prema ovome nema razlike osim u trajanju i opsegu odgojno obrazovnih ishoda kako je navedeno u stavku 2. Inače, u nižim razredima osnovne škole u praksi su se bolje pokazale kratke provjere znanja od "velikih ispita". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
376 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK, Članak 7. 1. U članku 8. stavak 1. u prvoj rečenici se iza riječi „pisani oblici provjere“ dodaje „u trajanju od najmanje jednog školskog sata.“ Dalje ide kako je predloženo. 2. Stavak 2. i 3. se brišu., a 4. i. 5. postaju 2. i 3. 3. Dodaje se stavak 4. koji glasi: „Ponavljanje pisane provjere je jedan od oblika sumativnog vrednovanja, ali ne i pisana provjera. 4. Predlažem da se razmisli je li zadaćnica iz jezika pisana provjera koja eliminira drugu pisanu provjeru u danu (4. u tjednu) ili neki drugi oblik sumativnog vrednovanja (maksimalno dva u danu). Ja predlažem da se vodi kao jedan od ostalih oblika sumativnog vrednovanja (a ne pisana provjera). Trebalo bi to precizirati te otkloniti dilemu oko toga u zbornici. Jezičari!!! Vrijedi li to za sve jezike da nema posebne pripreme dan prije za zadaćnicu? Prijedlog za novi stavak 5. „Zadaćnica iz jezika ne smatra se pisanom provjerom već drugim oblikom sumativnog vrednovanja.“ Obrazloženje: Nema potrebe isticati kratke 15 minutne provjere (nekad traju dulje, nekad kraće). One mogu biti dio sumativnog vrednovanja i tada se postupa kako je predloženo u članku ispred ili se mogu provoditi kao formativno vrednovanje. Predložena zadnja dva stavka mogu se objedini u jedan. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
377 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 7. Pohvaljujem brisanje stavka 3. Razlog - u sukobu je sa stavkom 1 istog članka gdje piše "Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanoga uratka." Čemu ocjena ako ide u bilješku. U bilješku može ići povratna informacija - formativno vrednovanje. Predlažem da se provjera koja rezultira brojčanom ocjenom mora najaviti bez obzira na trajanje, a ako ide u formativno vrednovanje uopće se ne naziva pisanom provjerom već nastavnim listićem kojeg ovdje nije uopće potrebno spominjati jer ga ne bi trebalo ni najavljivati. Dobro bi bilo staviti stavak kojim se to pojašnjava u ovom ili nekom drugom člkanku - primjer - Budući da formativno vrednovanje tijekom rada ne rezultira brojčanom ocjenom nije ga potrebno najaviti kako bi kontinuitet rada učenika bio optimalan, a vrednovanje realno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
378 Lidija Škrlec PRAVILNIK, Članak 7. Postaju li brisanjem članka 3. kratke pisane provjere dijelom sumativnog vrednovanja, odnosno mogu li rezultirati brojčanom ocjenom? Za učenike je svakako bolje više kraćih provjera s manjim opsegom, čime se svakako smanjuje i "kampanjsko" učenje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
379 Jasna Vinković PRAVILNIK, Članak 7. Treba izbaciti stavak 2. članka 8. U dosadašnjem stavku 5. članka 8. treba dodati da se naknadno pisane provjere i ispravci izuzimaju od tog pravila te se pišu po dogovoru s učenikom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
380 Ivana Škarica PRAVILNIK, Članak 7. Predlažem . brisanje "kratkih pisanih provjera" iz ovoga pravilnika jer se prema kurikulumima one smatraju formativnim oblikom vrednovanja te se kasnije ne spominju u tekstu Pravilnika. Zadržavanje razlike između pisanih provjera i kratkih pisanih provjera u ovome obliku je zbunjujuće jer nema daljnjih smjernica oko različitog tretmana pisanih provjera po pitanju njihovog trajanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
381 Tatjana Vlainić PRAVILNIK, Članak 7. Izuzetno nejasno. Znači li to da s ocjenom iz kratke pisane provjere možemo što hoćemo? Upisati gdje želimo? Broje oli se i one u ove 4 navedene dopuštene pisane provjere tijekom tjedna? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Odgovore na neka od pitanja definirali smo u novoj inačici Pravilnika.
382 Slavica Čovran PRAVILNIK, Članak 7. Mislim da treba omogućiti ocjenjivanje učenika i bez formalnog usmenog ispitivanja kada je praćenjem učenika i njegovim radom na satu utvrđena ostvarenost predviđenih ishoda (pogotovo u razrednoj nastavi). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
383 Tanja Vukas PRAVILNIK, Članak 7. U članku 8. (Pisano provjeravanje) treba bolje tj. preciznije definirati kratke pisane provjere, ukoliko ih se želi drugačije tretirati prilikom najave i zapisivanja ocjena. Ako se radi o provjeri naučenog tj. sumativnoj provjeri znanja ne vidim potrebu da se razlikuje od pisane provjere, no može tada najava biti kraća (npr 5 dana ranije) i ocjena se upisati iz nekoliko takvih provjera kada je ukupno vrijeme pisanja veća od 40 min. kao ukupnost ostvarenih ishoda. Ako je s druge strane KPP dio vrednovanja za učenje ili kao učenje rezultat se upisuje u bilješke pa nije potrebna najava niti kriterij upisivanja ocjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
384 Jasminka Hajpek PRAVILNIK, Članak 7. U članku 9. (Ponavljanje pisane provjere znanja) slažem se s kolegama koji su napisali da učitelj treba samostalno u dogovoru s učenicima odlučiti je li potrebno ponoviti pisanu provjeru znanja. O svojoj odluci ponavljanja ili neponavljanja pisane provjere učitelj se nije dužan dogovarati s razrednikom niti sa stručnim suradnicima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
385 Ivana Fundurulić PRAVILNIK, Članak 7. Kratke pisane provjere nisu dovoljno dobro definirane ovim člankom. Treba dodatno razjasniti: 1. Smiju li se kratke pisane provjere pisati bez najave? 2. Smiju li kratke pisane provjere rezultirati ocjenom? 3. Ubrajaju li se kratke pisane provjere u pisane provjere čiji je broj ograničen na tjednoj i dnevnoj razini člankom 8, stavkom 5 trenutnog pravilnika? Upisuju li se u vremenik? 4. Jesu li kratke provjere predviđene kao oblik formativnog ili sumativnog vrednovanja? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
386 Fani Perun PRAVILNIK, Članak 7. Članak 8 - U praksi su se kratke pisane provjere pokazale dobre za učenike jer su rezultati bolji s obzirom na manji opseg gradiva koji trebaju naučiti za provjeru. Stoga predlažem pisanje više kratkih provjera do 20 minuta, a one od 45 minuta 2 - 3 puta u školskoj godini. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
387 Kristina Brankovic PRAVILNIK, Članak 7. Molim da se dnevno i tjedno ograničenje ne odnosi se na ispravke pisanih provjera. Plan ispravaka donosi predmetni nastavnik u dogovoru sa učenicima. Također je nejasno treba li kratku pisanu provjeru upisivati u vremenik , kojeg ionako treba ukinuti. Guši autonomiju učitelja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
388 Kristina Vučić PRAVILNIK, Članak 7. Kako se briše stavak 3., a kratke pisane provjere oblik su formativnog vrednovanja predlažem ukidanje razlikovanja pisane i kratke pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Vaš prijedlog dio je nove inačice Pravilnika.
389 JUDITA BOJIĆ PRAVILNIK, Članak 7. Treba stavku 5. treba jasno istaknuti da se ispravci, ponovljene pisane provjere, naknadno pisane provjere ne računaju u 4 provjere tjedno, niti u jednu dnevno, već se pišu u dogovoru s učenikom. U suprotnom pisanje navedenih postane gotovo nemoguće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
390 JUDITA BOJIĆ PRAVILNIK, Članak 7. Kratke provjere su ostale potpuno nejasne. Moraju li se predvidjeti u vremeniku ili je dovoljna najava učenicima npr. 3 dana ranije? Smiju li se brojčano ocijeniti? Računa li se i kratka provjera u 4 pisane provjere tjedno? Kratke provjere smatram jako korisnima u svom predmetu (matematika) i učenici su ih dosad rado prihvaćali budući da su im bile dobre povratna informacija. No ovako napisan Članak 7. ostavlja puno otvorenih pitanja, time i potencijalnih problema. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
391 Igor Soldić PRAVILNIK, Članak 7. Može li se sad brisanjem stavka 3, ocjene iz kratkih pisanih provjera upisati u rubriku ocjena ili je neka druga priča u pozadini? Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
392 Igor Soldić PRAVILNIK, Članak 7. Promijeniti stavak 5, tako da glasi: U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere, u što ne ulaze "ispravci" i naknadno pisane provjere. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
393 Srećko Sviben PRAVILNIK, Članak 7. iza riječi "se", a ispred riječi čije se brisanje predlaže u čl. 8 st. 1 trenutnog pravilnika nalaze se još riječi "provjeravanje provodi" pa novi stavak jezično nema smisla Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
394 Goran Gotlibović PRAVILNIK, Članak 7. Stari stavak 5 treba doraditi precizirati. Nužno je uvrstiti dopunsku tvrdnju sljedećeg oblika: Ukupno dnevno i tjedno ograničenje ne odnosi se na ispravke pisanih provjera. Plan ispravaka donosi predmetni nastavnik u dogovoru sa učenicima. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
395 Ivan Bilobrk PRAVILNIK, Članak 7. STAVAK 3 Pohvaljujem njegovo brisanje. DOPUNITI STAVAK 5 Umjesto točke dodaju se riječi: " s time da se ova ograničenja ne odnose na ponovljene pisane provjere." OBRAZLOŽENJE Učenici često izbjegavaju pisanje "ispravaka" pozivajući se na ovaj stavak, a to onda stavlja preveliko opterećenje na predmetnog nastavnika da organizira sami ispravak koji je u učenikovu interesu. Ovime bi se to izbjeglo. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
396 Katica Novoselac PRAVILNIK, Članak 7. Smatram da treba ukinuti razliku kratka pisana provjera znanja i pisana provjera znanja. Ukoliko učenici dobiju bilo kakav oblik pisane provjere (školska zadaća, diktat, zadatci objektivnog tipa, problemski zadatci, esej i sl.), pisanu provjeru treba brojčano ocijeniti jer je u svijesti učenika i roditelja brojčana ocjena još uvijek najvažnija. Možemo se mi ubiti od opisnog i formativnog ocjenjivanja, pomno birati riječi i sintagme kojima ćemo dati povratnu informaciju o učenikovom uspjehu (neuspjeh je uputno ne spominjati) dokle god je za upis u srednje škole važna samo i jedino brojka, bit će važna i učenicima i roditeljima. Dakle, ako učenici pišu bilo kakvu pisanu provjeru, trajala ona 10 ili 30 minuta, ocijenimo je pa će situacija svima biti jasnija. Naravno, slažem se s kolegama koje spominju različite situacije od škola do škola: u nekim se školama kratke pisane provjere brojčano ocjenjuju, u nekim školama učitelji napišu osvrt na kratku pisanu provjeru u bilješkama bez brojčane ocjene, a u trećim se školama rezultat kratke pisane provjere unosi kao usmeno ispitivanje. Riješimo sve te situacije jednom jasnom rečenicom: uspjeh u pisanim provjerama ocjenjuje se brojčanom ocjenom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
397 IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK, Članak 7. Kratke pisane provjere i pisane provjere se trebaju jasno razgraničiti - ulaze li obje kategorije u dosadašnji obvezni vremenik? Upisuju li se rezultati kratke pisane provjere (samo) u rubriku za bilješke ili se može upisati i brojčana ocjena? Ako se upisuju u bilješke, ima li to ikakvu težinu prilikom zaključivanja ocjene? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
398 Suzana Jagić PRAVILNIK, Članak 7. Brisanje stavka 3. u članku 7. ponovno postavlja problem razumijevanja pitanja vrednovanja očekivanih ishoda u nastavi te traži dodatna pojašnjenja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
399 ELENA SALAJ PRAVILNIK, Članak 7. Pojam kratka provjera znanja nije precizno definiran. Osim toga, ponovno će dolaziti do različitih interperacija o tome gdje u e-dnevniku unijeti rezultat kratke pisane provjere (može li u rubriku u koju ide brojčana ocjena ili u rubriku za bilješke). Trebaju li one biti unijete u okvirni vremenik? Smatram kako je potrebno provoditi kratke provjere znanja kako bi se češće provjeravala usvojenost nastavnog sadržaja te da se ocjena iz istih upisuje u rubriku za brojčanu ocjenu, a u rubriku za bilješke sadržaj koji se provjeravao i broj bodova. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
400 Markiša Visković PRAVILNIK, Članak 7. Potrebno bolje definirati pojam kratke pisane provjere - koliko puta tjedno, vrijede li jednako kao duže pisane provjere, unose li se i kako se unose u vremenik, ocjenjuju li se, zapisuju li se samo u bilješkama (kao dio formativnog vrednovanja - najbolja opcija). Precizno, bez sintagmi tipa "u pravilu". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
401 Arna Tomic PRAVILNIK, Članak 7. Bolje definirati pojam kraćih pisanih provjera (koliko često se smiju pisati, na koji se način unose u vremenik, ulaze li u jednu od 4 pisane provjere koje se mogu pisati u jednom tjednu, odnosno jesu li kraće pisane provjere izjednačene s dužim pisanim provjerama koje se smiju pisati samo jednom u danu). Ukoliko učenik ima u danu kraću pisanu provjeru, smije li usmeno odgovarati jedan ili dva predmeta u tom danu? Bolje definirati razinu važnosti kraćih pisanih provjera (ako se rezultati vode isključivo u bilješkama, na koji način rezultati takvih kraćih pisanih provjera utječu na završni uspjeh i ocjenu učenika). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Elementi vrednovanja definirani su u predmetnim kurikulumima u kojima su navedeni i odgojno-obrazovni ishodi te razina „dobar“ njihove ostvarenosti.
402 Mateja Jurjako PRAVILNIK, Članak 7. U članku 8. stavak 2 brisati ili detaljnije razraditi. Pisane provjere koje ne rezultiraju ocjenom su dio formativnog vrednovanja trajale one dulje ili kraće od 15 minuta. U daljnjem tekstu se ionako više ne spominju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
403 Petar Radanović PRAVILNIK, Članak 7. Čemu razlikovanje pisanih provjera od kratkih pisanih provjera ako se kratke pisane provjere nigdje nakon toga ne spominju? Treba dodatno definirati kratke pisane provjere: smiju li se brojčano ocjenjivati, najavljuju li se i kad, ulaze li u broj tjednih pisanih provjera, može li se u istom danu pisati kratka provjera i pisana provjera. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
404 Miodrag Maričić PRAVILNIK, Članak 7. Pisane provjere manjeg ili većeg opsega moralo bi se ograničiti na središnje i STEM predmete uz obvezatno vanjsko vrednovanje ili uz primjenu baždarenih ispitnih materijala. Manija pisanih provjera svega i svačega se može sada zaustaviti. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Vanjsko vrednovanje u osnovnim školama u ovom trenutku nije u planu.
405 Natalija Kurjaković PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7, stavak 2. Zašto se u članku razlikuju pisane provjere od kratkih pisanih provjera, a kasnije se u Pravilniku kratke pisane provjere nigdje ne spominju niti se objašnjava razlika u postupanju, ako uopće postoji. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
406 Irena Posavec PRAVILNIK, Članak 7. Ovaj članak je do sada imao različita tumačenja od škole do škole. U članku piše 'Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta (u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere).', a zatim u stavku (5) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere. U nekim školama kratke pisane provjere ulazile su u broj pisanih provjera koje učenik smije pisati u jednom danu, u nekima nisu, jer se smatralo da se to ne odnosi na kratke pismene provjere (zbog: u daljnjem tekstu: kratke pismene provjere) koje se ne spominju u stavku (5). Smatram da treba obrisati taj stavak koji razlikuje ove dvije vrste pismenih provjera te treba navesti da su kratke pismene provjere dio formativnog vrednovanja te sa se isključivo pišu u rubriku za bilješke te se ne mogu pretvoriti u brojčanu ocjenu jer se često događalo da učitelji tijekom npr. učenja množenja provjeravaju napredak diktatima te nakon 5 diktata zbroje bodove i upišu jednu ocjenu na temelju uspjeha u više kratkih pismenih provjera ili ih čak ta postignuća upisuju pod usmeno odgovaranje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
407 Irena Posavec PRAVILNIK, Članak 7. Stavak 2. Obrazovna postignuća iz kratkih pismenih provjera oblik su formativnog vrednovanja i isključivo se upisuju u rubriku za bilješke u imeniku, te se ne mogu zbrajanjem pretvoriti u brojčanu ocjenu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
408 Adela Papić PRAVILNIK, Članak 7. Potrebno je detaljnije objasniti što su kratke pisane provjere i kako se vrednuju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
409 IVAN FALAMIĆ PRAVILNIK, Članak 7. Ukoliko dođe do brisanja stavka 3. doći će do masovne zloporabe pravilnika odnosno kratke pisane provjere znanja. Već danas mnogi nastavnici koriste kratke pisane provjere u svrhu vrednovanja naučenoga a ne formativnog vrednovanja pa tako veliki test smanjuju na tri kratke pisane provjere, na kraju to zbroje i upišu prosječnu ocjenu u rubriku zbog toga što sada u stavku 3. piše da se u pravilu ne upisuju, što ne znači da se i ne smiju. Zbog toga se događa da nastavnici koji imaju svoju pisanu provjeru uredno predviđenu vremenikom dobiju loše rezultate jer je netko isti dan zakazao kratku pisanu provjeru koja to zapravo nije nego je 1/3 ili 1/2 stvarne pisane provjere. Umjesto brisanja stavka 3. predlažem da on ostane i glasi: "Obrazovna postignuća iz jedne ili više kratkih pisanih provjera se upisuju isključivo u rubriku za bilješke u imeniku." Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
410 Antea Rukavina Ivanjko PRAVILNIK, Članak 7. Pošto je izbačen stavak 3. o tome da se postignuća upisuju u rubriku bilješki, trebalo bi izbaciti i stavak 2. jer u stavku 4. ionako piše da su učitelji/nastavnici dužni obavijestiti učenike o opsegu, sadržaju i ishodima pisane provjere. Npr. diktat u jezicima, naročito u nižim razredima je dobra provjera usvojenosti nekih pravila, a može biti i kraći i dulji od 15 min (ovisno o učeničkoj dobi, mogućnostima i sl.) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
411 Luka Huzjak PRAVILNIK, Članak 7. Stavak 3. se briše: "(3) Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za bilješke u imeniku." Dakle, drugim riječima obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera pišemo u rubriku koju želimo? Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
412 Mirjana Bagarić PRAVILNIK, Članak 7. Stavak 2. navodi se razlikovanje pisanih provjera koje traju dulje od 15 min, te kratke pisane provjere do 15 min. Budući da se briše stavak u kojem se navodi da se kratke pisane provjere "u pravilu ne ocjenjuju" nije potrebno naglašavati razliku pisanih provjera. Provjera je provjera, učenici su različiti te ako je taj sat provjera onda se kao takav i planira trajala ona 45 min ili 15 min te je li to prvih ili zadnjih 15 min od sata. Učenici su psihološki pripremljeni za provjeru i taj sat je teško planirati druge sadržaje. Osim toga, teži se smanjenju pisanih provjera, a povećanju drugih načina vrednovanja i ocjenjivanja.No, u predmetima poput hrvatskog jezika, stranih jezika i matematike smatram da je nužno provoditi pisane provjere te bi to trebalo i naglasiti pravilnikom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
413 Nikolina Nikolić PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7. Iz pravilnik nije posve jasno je li kratka pisana provjera dio formativnog vrednovanja i treba li je upisivati u vremenik. To bi trebalo naglasiti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo nekim segmentima ugradili u novu inačicu Pravilnika.
414 Valentina Pajdaković PRAVILNIK, Članak 7. S obzirom da se stavak 3. starog članka 8. briše, nije jasno što se podrazumijeva pod kratkim pisanom provjerama, tj. smiju li se iste koristiti u svrhu vrednovanja naučenog, ili se one koriste isključivo za formativno vrednovanje. Smatra li se pisana provjera koja se provodi uz pomoć IKT-a valjanom pisanom provjerom u skladu s ovim člankom ? S obzirom da se potiče korištenje IKT-a u nastavnom procesu smatram da bi ovim člankom trebalo precizirati i regulirati na koji način se pisane provjere mogu provoditi uz pomoć IKT-a. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
415 Snježana Pavić PRAVILNIK, Članak 7. Nije potrebno navoditi kratku pisanu provjeru jer se radi o formativnom oblik vrednovanja. Predlažem obrisati stavak 2. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Prijedlog smo ugradili u novu inačicu Pravilnika.
416 Andrea Pandurić PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, toliko se priča o autonomiji učitelja, a onda taj isti učitelj za sve treba trčati razrednom vijeću ili stručnoj službi škole. Mislim da bi učitelj SAM trebao procijeniti postoji li potreba za ponavljanjem pisane provjere znanja i kako će, ako se za to odlući, to provesti. Hvala Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
417 Vanja Miškić Srb PRAVILNIK, Članak 8. Čl. 8. st. 2. Predmetnome nastavniku treba više vjerovati jer je on sam dovoljno stručan procijeniti kad je potrebno ponoviti pisanu provjeru znanja. Ne treba se o tome dogovarati s razrednikom i stručnom službom, samo pravovremeno promijeniti termin pisane provjere i na vrijeme obavijestiti učenike. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
418 Josip Matković PRAVILNIK, Članak 8. Nastavnik treba samostalno odlučiti o ponavljanju pisane provjere znanja bez razrednika i stručne službe koji nisu kompetentni za njegov predmet. Čemu nametanje dodatnih procedura? Reforma proklamira autonomiju učitelja, dajte nam je i ovdje. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
419 Sandra Štiks PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni nastavnik poznaje svoje učenike i trenutnu situaciju u razrednom odjelu. Kompetentan je procijeniti jesu li učenici postigli neočekivani (ne)uspjeh samostalno, a o navedenoj odluci treba obavijestiti učenike, razrednika i stručnu službu. Potrebno je definirati trebaju li svi učenici pisati ponovljenu provjeru ili samo dio koji nije zadovoljio ili nije zadovoljan postignutom ocjenom. Potrebno je definirati ulazi li ponovljena pisana provjera u vremenik. Ako učenici ponovljenu pisanu provjeru pišu za vrijeme redovnog sata, treba li obim provjeravanog sadržaja smanjiti s obzirom da nemaju uvjete rada kao za vrijeme najavljene provjere. Mogu li biti ispitani usmeno umjesto pismeno? Uzima li se negativna ocjena u računanje zaključne ili se zanemaruje? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
420 Antonela Matajić PRAVILNIK, Članak 8. Razrednik koji nije sustručnjak teško može donijeti objektivan sud treba li provjera biti ponovljena. Odluku o tome treba prepustiti predmetnom učitelju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
421 Barbara Krpota PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da je nastavnik dovoljno stručan da utvrdi razloge neuspjeha te bi samostalno trebao odlučiti o (ne)ponavljanju pisane provjere znanja, a ne u sve to uplitati stručnu službu i razrednika. Predmetni nastavnik najbolje poznaje svoj predmet, u suprotnom gubi autonomiju i odlučuju osobe koje ne poznaju i ne predaju određeni predmet te koje nisu detaljno upoznate sa situacijom. Ako nastavnik odluči da bi se pisana provjera znanja trebala ponoviti, o tome bi trebao obavijestiti učenika/e najmanje tri dana prije pisanja provjere. Ovdje bi se i "neočekivano postignuće" trebalo objasniti. Za nekog je to nedovoljna ocjena, a za nekog ocjena vrlo dobar. Što ako je samo jedan učenik nezadovoljan ocjenom? Pisanu provjeru znanja ponavlja na redovnoj nastavi što znači da ne sudjeluje u nastavnom procesu. Kako će učenik nadoknaditi propušteno gradivo, pogotovo iz predmeta kao što su matematika, kemija... Koliko puta učenik može ispravljati ocjenu kojom je nezadovoljan? Trebamo li u vremenik upisivati ponovljene pisane provjere znanja samo za jednog učenika? Trebali bi definirati u pravilniku kako postupiti u navedenim situacijama jer svaki nastavnik, stručni suradnik, razrednik bi drugačije pristupio rješavanju ovih problema. Ako je učenik iz drugog, trećeg pokušaja dobio ocjenu kojom je zadovoljan, što s prethodnim ocjenama iz pisanih provjera znanja? Upisuje li se u rubriku samo ocjena kojom je učenik zadovoljan ili i ocjena koju je ispravljao i sve ocjene iz ispravaka? Nastavnici različito rješavaju ovakvu situaciju te bi u pravilniku jasno trebalo definirati koje se ocjene unose u dnevnik, tj. ispravljena ocjena ili i ocjena/e kojom je učenik bio nezadovoljan. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
422 Martina Štimac PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da je učitelj dovoljno stručan da samostalno donese odluku o (ne)ponavljanju pisane provjere. Čemu u sve uplitati stručnu službu i razrednike te ih time dodatno opterećivati? Gdje je u tome najavljena autonomija učitelja? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
423 Spomenka Hardi PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. Stavak 2. Smatram da je svaki nastavnik dovoljno kompetentan da odluči treba li ponoviti pisanu provjeru znanja i da nema potrebe o tome se dogovarati s razrednikom i stručnom službom. Mislim da ponovljenu provjeru treba ubaciti u vremenik pisanih provjera i da o tome treba obavijestiti stručnu službu i razrednika Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
424 Sonja Eberling PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. mijenja se i glasi: Predmetni učitelj/nastavnik odlučuje o ponavljanju pisane provjere znanja te je o tome dužan izvijestiti učenike najmanje tri radna dana prije ponavljanja pisane provjere znanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
425 Sonja Eberling PRAVILNIK, Članak 8. Predlažem izbaciti da učitelj „u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole“ odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere znanja. Razrednik i stručni suradnici ne mogu donositi odluke koje se tiču nastavnog predmeta koji ne poznaju i ne predaju. Smatram da je učitelj jedini kompetentan odlučiti o tome. Predlažem izmijeniti ovaj stavak tako da glasi: Učitelj/nastavnik odlučuje o ponavljanju pisane provjere znanja te je o tome dužan izvijestiti učenike najmanje tri radna dana prije ponavljanja pisane provjere znanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
426 LAHORKA HAVRANEK BIJUKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da je stavak 2. „(2) U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole predmetni učitelj/nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“, u potpunosti nepotreban jer se time narušava autonomija učitelja. Učitelj je sasvim sposoban sam procijeniti je li potrebno ponavljanje pisane provjere. Učitelj je taj koji procjenjuje jesu li rezultati rada očekivani ili ne. Nisam sigurna kako mu u toj procjeni može pomoći stručni suradnik ili razrednik koji npr. nije sustručnjak. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
427 Vedrana Propadalo PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, članak o ponavljanju provjera bio je različito tumačen od škole do škole, od učitelja do učitelja, od višeg savjetnika do… Potrebno je navesti odnosi li se ponavljanje pisane provjere na cijeli razred ili samo na neke učenike. Ako na neke, na koje: na one koji žele ili na one za koje učitelj smatra da bi trebali ponovno pisati provjeru. Nadalje, ako samo neki učenici pišu ponovno pismeni, imaju li oni iste uvjete ako se to odbija na redovnoj nastavi dok s ostatkom razreda radim nešto drugo. Jer to drugo najčešće (čitaj: uvijek) zahtjeva i usmenu komunikaciju s učenicima. Koje se ucjene u slučaju ponavljanja upisuju u imenik? Što ako učenik više ponovljenih pisanih provjera iz istog sadržaja? Ako se upisuje samo ona iz ponovljene , znači li to da prvu ocjenu treba upisati u bilješke? I riječi „neočekivano postignuće“ mogu se različito interpretirati pa se (s pravom) postavlja pitanje je li postignuće neočekivano ako svi učenici dobiju ocjene vrlo dobar i odličan. Kad već do ponavljanja dođe, potpuno je nepotrebno dogovarati ga s ikim osim s razredom. Gdje je autonomija učitelja, ako se za ponovljenu provjeru trebam konzultirati s nekim tko nikako nema pravi i potpuni uvid u situaciju? Još nešto, smijemo li pisati provjeru koja vremenikom nije najavljena? Potrebno je precizno napisati da se u vremenik naknadno upisuju ponovljene pisane provjere. U protivnom je ovaj članak upitan. Ukoliko se sve ovo ne definira krajnje detaljno, i opet će biti raznih tumačenja, pritužbi ravnatelju i stručnoj službi na samovolju učitelja i pozivanja inspekcije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
428 Natalija Banov PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2 brisati. Predmetni učitelj je dovoljno kompetentan da može procijeniti je li potrebno ponoviti pisanu provjeru. Razrednika i stručnu službu može jedino o tome obavijestiti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
429 Marija Pustišek PRAVILNIK, Članak 8. Svakako treba objasniti pojam "neočekivano" postignuće. Predlažem da se u stavku 2. izostave riječi: U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole. Predmetni nastavnici su dovoljno kompetentni da odlučuju o tome i trebali bi samo obavijestiti razrednika i stručnu službu o rezultatima i eventualnom ponavljanju pisane provjere. Ima li u vremeniku mjesta za upisivanje naknadnih provjera? Moraju li svi učenici pisati ispravak (možda su zadovoljni dobivenom ocjenom) ili samo oni koji su dobili negativnu ocjenu? Koja se ocjena upisuje? Prva ili druga ili možda njihov prosjek? Ponekad učenici dobiju slabe ocjene jer nisu učili i sami to priznaju, a ne zbog toga što nešto ne razumiju. I treba li u toj situaciji pisati ispravak? I treba li tada držati dopunski rad za njih? Pišu li učenici ispravak pod redovnim satom ili poslije nastave? Ova varijanta s pisanjem izvan nastave mi se nikako ne sviđa, jer nemamo toliko mogućnosti za dodatnim satima za pisanje. Zamislite situaciju da učenici moraju pisati ispravke pisanih provjera iz hrvatskog, matematike, stranog jezika... Kako te ispravke smjestiti u satnicu osobito u školama koje rade u dvije smjene? Možemo li učenicima koji nisu došli na pisanu provjeru sljedeći sat dati da pišu drugačiju pisanu provjeru kako bismo izbjegli markiranje i nedolazak (bilo koje vrste) na pisanje pisanih provjera? Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
430 Marica Kučan PRAVILNIK, Članak 8. Nepotrebno je da se nastavnik dogovara sa razrednikom i stručnom službom o ponavljanju pisane provjere. Predmetni je nastavnik kompetentan i mora sam odlučiti o eventualnoj nastaloj situaciji. Smatram da bi bilo potrebno razrednika i stručnu službu obavijestiti o dogovoru koji je postignut s učenicima o ponavljanju pisane provjere i primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
431 Ana Serenčeš PRAVILNIK, Članak 8. 1. Potrebno je definirati tko odlučuje o tome što je neočekivano postignuće. Smatram da to može biti samo predmetni učitelj. 2. Nije jasna uloga razrednika i stručne službe, koji nisu stručni za učiteljev predmet, u odlučivanju o ponavljanju provjere. Što ako se predmetni učitelj, razrednik i stručna služba ne slažu? 3. U slučaju ponavljanja pisane provjere kako se njihove brojčane ocjene unose u imenik? Obje, samo zadnja, ili...? 4. Jesu li svi učenici obvezni ponavljati pisanu provjeru? Što ako su neki zadovoljni ocjenom? Unosi li se ponavljanje pisane provjere u vremenik čak i ako je samo neki učenici ponavljaju? 5. Ako samo neki učenici ponavljaju pisanu provjeru, smatram da nije pravedno da je pišu za vrijeme redovne nastave kad im se ne mogu jamčiti mir i tišina za koncentraciju već im se treba omogućiti ponavljanje tijekom dopunske nastave. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Pravilnik ne propisuje tko treba pisati ponovljenu provjeru niti kako se upisuju ocjene.
432 Kristina Lukačić PRAVILNIK, Članak 8. 8.1. Što je neočekivano postiguće? Tu se otvara prostor za manipulacije, potrebno je pojasniti. 8.2. Nepotrebno sudjelovanje stručne službe, njoj ionako priopćavamo situaciju u učionici. 8.3. Pisanu provjeru ponavlja cijeli razred? Koja se ocjena upisuje? Iz ponovljene? Što ako je lošija od prve? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
433 Blaženka Kunac PRAVILNIK, Članak 8. Kao i mnoge druge stvari iz ovog pravilnika, i članak o ponavljanju provjera bio je različito tumačen od škole do škole, od učitelja do učitelja, od višeg savjetnika do… Shvaćate već. Potrebno je navesti odnosi li se ponavljanje pisane provjere na cijeli razred ili samo na neke učenike. Ako na neke, na koje: na one koji žele ili na one za koje učitelj smatra da bi trebali ponovno pisati provjeru. Nadalje, ako samo neki učenici pišu ponovno pismeni, imaju li oni iste uvjete ako se to odbija na redovnoj nastavi dok s ostatkom razreda radim nešto drugo. Jer to drugo najčešće (čitaj: uvijek) zahtjeva i usmenu komunikaciju s učenicima. Koje se ucjene u slučaju ponavljanja upisuju u imenik? Samo one iz ponovljene provjere ili obe? Ako se upisuje samo ona iz ponovljene, znači li to da prvu ocjenu treba upisati u bilješke? I riječi „neočekivano postignuće“ mogu se različito interpretirati pa se (s pravom) postavlja pitanje je li postignuće neočekivano ako svi učenici dobiju ocjene vrlo dobar i odličan. Kad već do ponavljanja dođe, potpuno je nepotrebno dogovarati ga s ikim osim s razredom. Gdje je autonomija učitelja, ako se za ponovljenu provjeru trebam konzultirati s nekim tko nikako nema pravi i potpuni uvid u situaciju? Još nešto, smijemo li pisati provjeru koja vremenikom nije najavljena? Potrebno je precizno napisati da se u vremenik naknadno upisuju ponovljene pisane provjere. U protivnom je ovaj članak Pravilnika u koliziji sa sljedećim. Ukoliko se sve ovo ne definira krajnje detaljno, i opet će biti raznih tumačenja, pritužbi ravnatelju i stručnoj službi na samovolju učitelja i pozivanja inspekcije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
434 Dragan Jović PRAVILNIK, Članak 8. Predlažem da se u stavku 2. izostave riječi: U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole. Svaki predmetni učitelj trebao bi imati autonomiju u odlučivanju o ponavljanju pisane provjere znanja: Razrednik i stručna služba trebali bi samo biti obaviješteni o tome kako je stajalo ranije u tekstu stavka 1. Dragan Jović, mag. educ. geogr. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
435 Bojan Pavelić PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, Smatram da se predložena izmjena stavka izmjeni na način da se izostave riječi "u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
436 Jasenka Vidić PRAVILNIK, Članak 8. Poštovanje! Odredbu o ponavljanju pisane provjere trebalo bi formulirati mnogo preciznije: - ako treba utvrditi uzroke neuspjeha i pritom učenici izjave da jednostavno "nisu učili", je li onda postignuće učenika neočekivano? Na koji način onda nastaviti - još jednom sve ponavljati (i učenje i provjeru) ili nastaviti unatoč rupama u znanju? - treba li provjeru ponavljati cijeli razred, čak i ako su neki učenici ostvarili rezultate u skladu s očekivanjima? (Učenici se bune da se radi o diskriminaciji - ako su dobro napisali, zašto moraju ponavljati, ako nisu postigli očekivani rezultat - zašto oni moraju pisati, a drugi ne - često se u praksi dogodi da prilikom ponovljenog pisanja ostvare još lošiji rezultat!). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
437 Marija Ujlaki PRAVILNIK, Članak 8. Iznenađujuće puno se raspravlja o ponavljanju pisane provjere koju uređuje čl.9. Taj članak indicira da će do ponavljanja testa doći jer su učenici neočekivano postigli loš uspjeh jer smo im prema stavku 2 bili dužni organizirati dopunsku nastavu. Međutim ako smo dobro planirali i poučavali i primjenjujemo formativno vrednovanje to se ne bi trebalo dogoditi. Prijašnji Pravilnik je propisivao obvezu ponavljanja testa ako je više od pola učenika dobilo 1. Ovaj trenutni to ne propisuje. Propisuje da se može ponoviti ako je provjera dala neočekivana postignuća. Ali ne pojašnjava što su neočekivana postignuća. Podrazumijeva li se da ako se odlučite ponavljati test, da provjeru pišu svi učenici , jer ponavljanje pisane provjere nije ispravak ? Ako pišu svi učenici ponovo "isti" test normalno je da se piše u redovnoj nastavi ( zašto je to izbačeno ? ). Članak je dosta nejasan pa smatram zakonodavac treba pojasniti što želi ovim člankom, koje situacije želi urediti. Podržavam stav kolega da odluku o ponavljanju testa učitelj može i treba donijeti učitelj. Ali u slučajevima da nam većina učenika neočekivano dobije 1 ili uspiju prepisati test pa dobiju 5, treba razgovarati sa stručnom službom,možda s kolegom sustručnjakom,ako je potrebno i s razrednikom, obavezno s učenicima, a pa tek tada donijeti odluku. Ako razgovaramo s nekim, ako podijelimo svoju neočekivanu problematičnu situaciju ne znači da smo nesamostalni ili nesposobni. Podržavam brisanje stavka 2. Smatram da je puno bolji izraz da treba učenicima pružiti primjerenu podršku nego da je učitelj dužan organizirati dopunsku nastavu, kako je bilo do sad. Osim što je to bolji izraz ,to je i puno primjereniji i slobodniji pristup.Osim toga mnogi učitelji u zaduženju nemaju dopunsku nastavu a niti jedan učitelj nema ni pravo organizirati dopunsku nastavu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Kako ste i naveli, u spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
438 Sanja Ujević PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. je nepotreban. Predmetni učitelj je kompetentan samostalno odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
439 Ivana Bokavšek PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, treba i nužno je promijeniti stavak 3 "Ponavljanje pisane provjere treba provoditi u redovnoj nastavi..." jer je nerealno ostvarivo, pod tim mislim na kvalitetno planiranu i realiziranu nastavu s učenicima koji ne pišu ponovljenu pisanu provjeru. Zamislite 3 učenika koja su izrazila želju za ponavljanjem pisane provjere ili smatram da trebaju pisati ispravak temeljem njihovih neočekivanih postignuća i radnu atmosferu koju isti učenici moraju imati (tišina i mir) kako bi uspješno napisali ispravak pisane provjere dok ostalih 20 učenika trebaju organizirani rad koji će biti, naravno, izveden u tišini. Kakav je to nastavni sat? Moja interakcija s tih 20 učenika se svodi na mimiku! Kakve ishode mogu očekivati na kraju takvog nastavnog sata? Koliko i kako mogu provjeriti što su učenici radili i napravili u tom nesuvislom nastavnom satu? Ovaj stavak je oduvijek bio besmislen i nadam se da ćete uzeti u obzir realnu situaciju koja se zbiva prilikom ponavljanja pisane provjere, a ona izgleda nažalost banalno! Ne razumijem zašto se ne može ponavljanje pisane provjere održati za vrijeme DOPUNSKE nastave. Koliko ponavljanje pisane provjere traje? Nigdje nije definirano. Ako je to 45 minuta, onda bi se trebalo odvijati za vrijeme dopunske nastave. Bila bih zahvalna na odgovoru koji će mi objasniti ovo dugogodišnje, naoko trivijalno, a u stvarnosti, složeno pitanje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo Vam na komentaru.
440 Ines Budić PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni učitelj je dovoljno kompetentan da može procijeniti je li potrebno ponoviti pisanu provjeru. Razrednika i stručnu službu može jedino o tome obavijestiti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
441 Linda Jurkić PRAVILNIK, Članak 8. Prema dobivenim rezultatima predmetni učitelj određuje treba li se pisana provjera znanja iz njegovog predmeta ponoviti, a u dogovoru s učenicima će dogovoriti i termin neovisno o vremeniku pisanih provjera. Razrednik i stručna služba mogu biti obaviješteni. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
442 Denis Kirić PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, podržavam predloženu izmjenu u članku 9. stavku 1. koja glasi da treba dati povratnu informaciju učenicima, no ostavio bih dio da treba obavijestiti razrednika (a prema procjeni i stručnu službu škole) budući da su oni ti koji najviše kontaktiraju s učenicima i roditeljima pa bi im takva informacija bila od koristi. S izmjenom stavka 2. na navedeni način se ne slažem jer mislim da je samo predmetni nastavnik kompetentan za donošenje takvih odluka, a po vlastitoj procjeni uvijek se može konzultirati s razrednikom i stručnom službom. S poštovanjem, Denis Kirić Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
443 Slavica Bernatović PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. ..... Molim vas (Vas), Niti razrednik, jer uobičajeno nije stručan za analizirano područje, niti stručna služba n e m a j u stručan uvid u pravo stanje. Tu je RELEVANTAN s a m o (predmetni) n a s t a v n i k. Uvijek kompletna pedagoško – stručna služba prebacuje odgovornost na nastavnika. Iz samo njima znanih razloga. Jer su ˝zaštitnici˝ učenika. Također predstavlja, automatski, popuštanje i ne postavljanje granica. Nadalje, ne podržava konstantne radne navike učenika. Prema tomu kako, zbog čega sve i u kolikom broju se planira sazivanje razrednih vijeća, nj i h (RV-a) bi se moralo održavati u e n o r m n o m broju! Uobičajeno je da se održavaju zbog izricanja pedagoških mjera, zbog dogovora oko rada sa učenicima sa teškoćama, zbog izbora onih koji se upućuju na tzv. prakse EU- tura, ........ sada se, ne razumljivo ˝preporuča˝ i zbog izmjene Vremenika?! Je li će biti potrebno t r a ž i t i odluku RV-a, te osobe na položaju ravnatelja i pedagoga, tj. održavanje sastanka i u slučaju da predmetni nastavnik u ˝zadnji trenutak˝ p r o c i j e n i i o d l u č i da, eventualno, za nadolazeću pisanu provjeru, učenici ne zadovoljavaju (mogući primjeri, iako takvu praksu ne podržavam; uvijek postoji mogućnost da učenici, tko zna iz kojega razloga, ˝s a b o t i r a j u˝, pa se i SVI takvi postupci, i ˝međusobni učenički dogovori˝ moraju evidentirati i ocijeniti - mogu ˝sabotirati˝ jednom, pa će shodno tomu, dobiti svoj rezultat, u buduće će im (trebalo bi) biti jasno i razumljivo kako funkcionira i-ili bi trebao funkcionirati odgojno-obrazovni sustav). Navodim postotke tzv. postotke prolaznosti pisanih provjera, iz realnog svijeta: raspon od 50% do 100%. U jednom razredu od 50 - 76,19%, u jednom 60 -100%. Rezultati za Fiziku, strukovnih obrazovnih programa. Ja ocjene prema kriterijima pridjeljujem, nikako samo popisujem (ne dijelim). Uostalom, koja SVRHA popisati brojčane ocjene, pa onda nečijih odličan upitno je li uistinu vrijedi ocjene dobar?! Tko m i s l i da je meni, u slučaju eventualno, ne uspješnog ishoda pisane provjere, potrebna pomoć? Učenici (djeca) uostalom, kao i svako ljudsko stvorenje, ljudski mozak, ima svoje faze, ima manje ili više interesa, u određenom trenutku za kojegod područje. ˝Vremenikom˝ o rasporedu pisanih provjera se očito nastoji smanjiti navodnu prekapacitiranost učenika pisanjem pisanih provjera?! PISANE provjere su s a m o JEDAN od mnogobrojnih oblika vrednovanja i ocjenjivanja, koji ima svoju svrhu. Pisanim oblikom provjeravanja, učenik također pokazuje i stječe vještine, iskazuje svoje kompetencije (sposobnosti čitanja i razumijevanja pročitanoga) , .... i koncentraciju; izuzev što u pisanom obliku dokazuje svoje spoznaje i znanja o provjeravanom području. Nadalje, pisani oblik omogućava SVIM učenicima istovjetne uvjete, s obzirom na oblik vrednovanja, vrstu zadataka, vrijeme i kriterije. SAMOSTALNOST učenika i 100% ravnopravna OBJEKTIVNOST prema svima, su zagarantirani. Svi OBLICI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA koje primjenjujem, su i poradi RAZLIČITOSTI i SPECIFIČNOSTI svakoga učenika (ljudskog mozga), kako uči i radi. Uvijek će biti da nekom neki oblik, nije preferirani. Hvala Slavica Bernatović Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
444 Školski sindikat PREPOROD PRAVILNIK, Članak 8. Unatoč tome što se stalno najavljuje veća autonomija učitelja, pojedinim se odredbama novog Pravilnika, dokida njihova samostalnost tako da učitelji više neće biti samostalni ni pri donošenju odluke o ponavljanju pisanih provjera znanja niti pri provođenju dopunske nastave za učenike koji su na testu postigli slab rezultat. Oni će se, oko oba ova pitanja, ubuduće morati u određenoj mjeri usuglašavati s razrednikom i stručnom službom što smatramo nepotrebnim te stoga predlažemo ukidanje ovakve odredbe. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
445 Valentina Čurčić PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni je učitelj jedini dovoljno kompetentan procijeniti i odlučiti treba li ili ne treba ponoviti pisanu provjeru znanja. Razrednik i stručna služba tu se ne bi trebali miješati jer nije jasno koja je njihova uloga i svrha u toj odluci? Nadalje, treba jasno definirati kada se provodi ponovljena pisana provjera: na redovitoj nastavi ili na dopunskoj / dodatnoj nastavi? Moraju li svi učenici pisati ponovljenu pisanu provjeru ili samo oni koji su nezadovoljni dobivenom ocjenom i učenici ocijenjeni negativno? Upisuje li se i ponovljena pisana provjera u vremenik i što ako taj tjedan učenici već pišu 4 pisane provjere? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
446 Igor Soldić PRAVILNIK, Članak 8. Treba definirati da se ponavljanje pisane provjere, nadoknada pisane provjere kao i ispravak (kojim se učeniku izlazi u susret) piše neovisno o koliziji s vremenikom. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
447 Iva Palčić Strčić PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, u potpunosti je neopravdano i nepotrebno da predmetni učitelj odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere. Dovoljno je o pisanju ponovljene potrebe obavijestiti razrednika i eventualno stručnu službu ako postoji problem koji je u njenoj nadležnosti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
448 Marina Marega Selecki PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni učitelj jedini može procijeniti je li potrebno ponoviti pisanu provjeru. Razrednika i stručnu službu može jedino o tome obavijestiti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
449 JADRANKA SABOLEK PRAVILNIK, Članak 8. Trebalo bi točno napisati što se smatra neočekivanim postignućem, i što bi točno značilo "te primjerenom obliku podrške učenicima" Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
450 Antonija Capan PRAVILNIK, Članak 8. Dovoljno je da predmenti učitelj obavijesti razrednika i stručnu službu o potrebnom ponavljanju pisane provjere. Jedino je predmetni nastavnik zadužen za svoj predmet i nitko osim njega nije u stanju procijeniti ima li potrebe za ponavljanjem pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
451 TVRTKO BUGER PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni nastavnik je osoba koja je zadužena za predmet. Ako je došlo do potrebe ponavljanja pisane provjere znanja, onda predmetni nastavnik, u dogovoru s učenicima treba ponoviti pisanu provjeru znanja, ali ujedno treba biti i jasno definirano što znači dogovor s razrenikom i stručnom službom. Što se točno smatra dogovorom? Što ako se stručna služba ne slaže i slično. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
452 Diana Cindrić PRAVILNIK, Članak 8. Ponavljanje pisane provjere znanja Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, učitelj/nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i o njima dati povratnu informaciju učenicima, a ne treba obavještavati stručne službe. Smatram da je predmetni učitelj dovoljno kompetentn da zajedno s učenicima donese tu odluku.Pitanje koje bi trebalo definirati Pravilnikom je da li se ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnoj nastavi nakon što učitelj/nastavnik ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja ili, po mom mišljenju, bi bilo bolje da učenici koji nisu zadovoljni ocjenom pišu ponovljenu provjeru na dopunskoj nastavi kako se ne bi nepotrebno opterećivali nastavni sati. Učenicima treba omogućiti primjereni oblik podrške za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.Mišljenja sam da se ponavljanje pisane provjere ne ubraja u 4 pisane provjere tjedno i ne mora se upisivati u vremenik već se dogovara s učenicima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
453 Kristian Golubić PRAVILNIK, Članak 8. U članku 9. nedopustivo je da nastavnik treba dogovarati sa stručnom službom i razrednikom odluku o potrebi ponavljanja pisane provjere jer je isto zadiranje u autonomiju nastavnika, njegovog operativnog plana, načina vrednovanja i komunikacije s učenicima. Nitko osim predmetnog nastavnika nije u stanju procijeniti potrebu ponavljanja pisane provjere. Predlažem da stavak 8. glasi: Predmetni učitelj/nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda te o odluci obavijestiti razrednika i stručnu službu. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
454 Dajana Vidaković PRAVILNIK, Članak 8. Umetanje obaveze dogovora s razrednikom i stručnom službom škole direktno je zadiranje u autonomiju predmetnog učitelja odnosno nastavnika. Isključivo predmetni učitelj/nastavnik treba moći samostalno odlučiti o tome je li pisanu provjeru potrebno ponavljati ili ne. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
455 Nada Lovrić PRAVILNIK, Članak 8. Brisati dio "U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole". Stručna služba škole trebala bi biti u mogućnosti odobriti održavanje dopunske nastave kao prekovremenog rada nastavnika za pružanje dodatne podrške učenicima za postizanje ishoda. Kako to nije planirano, onda nema ni potrebe da suodlučuje o nastavnom procesu na ovaj način. Dakle, nastavnik je odgovoran za provođenje pisanih provjera pa sukladno time treba imati slobodu procijeniti što će poduzeti kako bi se ishodi ostvarili. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
456 Agnes Jelačić PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. je nepotreban jer bi svaki učitelj trebao biti autonoman i kompetentan u donošenju odluke o potrebi ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom stavku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
457 Danijela Stanić PRAVILNIK, Članak 8. Isključivo predmetni nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere i nema potrebe o tome obavještavati razrednika, a niti stručnu službu. Čemu? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
458 Jelena Đurak PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da je predmetni učitelj stručan u svom području i mislim da time treba sam odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere, ne bi trebalo biti obavezno dogovarati se s razrednikom i stručnom službom o potrebi ponavljanja pisane provjere znanja. Razrednik i stručni suradnik za to nisu kompetentni jer ne predaju taj predmet. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
459 Emina Mutabžija-Orešković PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, smatram da bi predmetni učitelj (eventualno uz sustručnjake ukoliko ih u školi ima) jedini morao biti kompetentan procijeniti smislenost ponavljanja pisane provjere - naravno uz pretpostavku da je proceduralno obrada, uvježbavanje i priprema za pisanu provjeru korektno provedena, uz organiziranu i ponuđenu pomoć prije pisane provjere (prethodna suradnja s rehabilitatorom ili drugim članovima stručnog tima škole ako ih škola ima, dopunska nastava prije pisane provjere). Podrška i suradnja predmetnog učitelja s razrednikom i ostalim članovima RV trebala bi biti kontinuirana, naročito s predmetnim učiteljima čiji nastavni predmeti koreliraju i naročito vezano uz nastavne sadržaje kojima su međupredmetno teme povezane a takva je suradnja znatno učinkovitija (promptnija, konkretnija i produktivnija) od proceduralnog sazivanja i rasprave o istom tijekom sjednica RV. Slažem se s kolegama koji navode problem vremenika, smatram da je u slučaju ponavljanja pisane provjere istu potrebno u dogovoru s razredom najaviti (uzimajući u obzir vremenik škole, kako učenici ne bi u istom danu pisali dvije provjere) te upisom u rubriku bilježaka u imeniku e-Dnevnika informaciju učiniti odmah vidljivom, bez unošenja promjena u vremenik škole. Nažalost, činjenica je da razredi nisu jednakog predznanja niti jednakih sposobnosti te je moguće da s učenicima pojedinog razreda nije moguće realizirati komparativno objektivnu i korektnu pisanu provjeru koja bi prosječno rezultirala s više od 50% pozitivnih ocjena gdje bi ponavljanje pisane provjere bilo za učenike neučinkovito i demotivirajuće (smatram da je mogućnost ispravka u takvom slučaju dobro ponuditi s većim vremenskim odmakom, odmah definirati termin a učenike za ispravak pripremiti kroz individualnu suradnju sa učenikom ili učenicima na dopunskoj nastavi, roditeljima i razrednikom kroz upute te stručnim timom ukoliko je potrebno). Uz srdačan pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
460 Ružica Halovanić PRAVILNIK, Članak 8. Predlažem bisanje stavka 3 u članku 10. Sastajenje razrednog vijeća držim nepotrebnim jer se u pravilu slažemo s predloženim promjenama kolega i uvažavamo razloge zbog kojih do njih dolazi. Prema iskustvu, promjene nisu tako česte, a ako ih ima, uvijek se pazi na prava učenika. Također predlažem brisanje stavka 2. Upotrebom e-dnevnika i informacijama koje su dostupne na njemu nema potrebe isto pisati i objavljivati na više mjesta jer se i promjene tada trebaju ažurirati na više mjesta te samim tim dodatno opteretiti više ljudi. Informacija u e-dnevniku je odmah vidljiva i dovoljna. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
461 Ivana Dujić PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani! Predmetni učitelj/ nastavnik je stručan u svom području i mislim da time treba sam odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere, svakako se može konzultirati sa stručnom službom, ali neka to ne bude obveza. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
462 Josip Kličinović PRAVILNIK, Članak 8. Potrebno je izbaciti potrebu da se učitelj/nastavnik dogovara s razrednikom i stručnom službom o potrebi ponavlja pisane provjere znanja. Naime, učitelj/nastavnik je taj koji je kompetentan procijeniti je li potrebno ponoviti pisanu provjeru znanja ili ne. Razrednik i stručni suradnik to nisu kompetentni jer ne predaju taj predmet. Osim toga, ni razrednik i stručni suradnici nisu nadređeni učitelju/nastavniku. Predlažem izmijeniti ovaj stavak tako da glasi: (2) Učitelj/nastavnik odlučuje o ponavljanju pisane provjere znanja te je o tome dužan izvijestiti učenike najmanje pet (5) radnih dana prije ponavljanja pisane provjere znanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
463 Petra Šelebaj PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da dogovor s razrednikom i stručnom službom škole o potrebi ponavljanja pisane provjere nije potreban jer se predmetni učitelj jedini kompetentan za svoj predmet. Kako može razrednik koji nije iste struke procijeniti potrebnu ponavljanja pisane provjere. Ujedno stručna služba je ionako prenatrpana ponajprije papirologijom i brojnim zaduženjima pa ne vidim potrebu da ih se zadužuje i za ovo. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
464 Tanja Sudiskas PRAVILNIK, Članak 8. U ovom članku se spominje stručna služba dok u članku 11. i 14. stručni suradnici, dakle neusklađena je uporaba termina. Stručna služba kao takva ne postoji. Primjer: pisanje dopisa CZSS, potpisuje se stručni suradnik imenom i prezimenom jer kategorija stručna služba ne postoji. Čini li u školi gdje je zaposlen jedino pedagog on stručnu službu? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
465 Zvonko Miškić PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. mijenja se i glasi: "Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Predmetni učitelj/nastavnik će odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda."" Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
466 Zvonko Miškić PRAVILNIK, Članak 8. Iz predložene izmjene može se zaključiti da razrednik i stručna služba mogu utjecati na količinu usvojenosti ishoda ako za neke ishode inzistiraju višestruko ponavljanje pisane provjere iako nisu stručni i ne mogu vidjeti zbog čega učenici nisu usvojili ishode. U konačnici odgovornost za neostvarene ishode je na nastavniku. Zato razrednik i stručna služba bez suglasnosti nastavnika ne mogu odlučiti o ponavljanju pisane provjere. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
467 Marko Vitez PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani! Smatram da je budući stavak 2. članka 9. nepotreban iz više razloga. Predmetni učitelj/nastavnik trebao bi imati autonomiju i samostalno odlučivati kada je potrebno ponavljati pisanu provjeru jer za to ima znanja i kompetencija, i za to mu nije potreban dogovor s razrednikom i stručnom službom. Ne znam na koji bi način razrednik koji nije iste struke mogao sugerirati predmetnom učitelju/nastavniku treba li on ponavljati pisanu provjeru ili ne. S druge strane, stručne službe imaju previše svojih ostalih poslova koje obavljaju da bi još i o tome morale voditi brigu. Ostaje jedino nejasno upisuje li se ponavljanje pisane provjere u vremenik ili ne, jer ukoliko se upisuje može značajno poremetiti vremenik. Marko Vitez, mag. educ. geogr. et hist. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
468 Diana Kadić PRAVILNIK, Članak 8. Nastavnik treba samostalno donijeti odluku o tome treba li ponavljati pisanu provjeru, ponekad je jednostavnije usmeno provjeriti usvojenost ishoda kod onih učenika koji nisu pozitivno ocjenjeni. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
469 Ivana Novak Kamenčak PRAVILNIK, Članak 8. Svaki je učitelj dovoljno kompetentan u svom predmetu i nije potrebno da se dogovara s razrednikom oko eventualnog ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
470 Nikolina Ćurković PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da dogovor s razrednikom i stručnom službom škole o potrebi ponavljanja pisane provjere nije potreban jer se time narušava autonomija predmetnog učitelja/nastavnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
471 Branka Puljar-Matić PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. (2) trebao bi glasiti: U dogovoru sa članovima Stručnog vijeća predmetni učitelj/nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda. Objašnjenje: Na početku svake nastavne godine Stručna vijeća određuju,dogovaraju i usklađuju kriterije vrednovanja, stoga ne vdim smisao da se o istome obavještava stručna služba ili razrednik. Kolege sustručnjaci su ti koji mogu procijeniti i eventualno riješiti dilemu, ukoliko uopće postoji. Kao i većina kolega, zagovaram autonomnost. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
472 Sanja Kosić PRAVILNIK, Članak 8. slažem se sa već ponuđenim rješenjima da predmetni učitelj jedini odlučuje o ponavljanju pisane provjere i svim uvjetima provođenja.Naravno da se ponavljanje pisanih provjera NE može predvidjeti i odrediti u vremeniku pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
473 Boris Pein PRAVILNIK, Članak 8. Je li riječ "učenika" u jednini ili množini? Potrebno konkretnije opisati što se podrazumijeva pod neočekivanim postignućem učenika. Kako ponovljene pisane provjere uklopiti u Vremenik pisanih provjera? Što je s učenicima koji nisu pristupili ispitu? Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
474 Karolina Brleković PRAVILNIK, Članak 8. Pravilnikom regulirati posebne slučajeve i njihovo obavezno unošenje u Vremenik: 1) ponovljeni pisane provjere 2) pisane provjere za učenike koji na satu pisanja nisu bili prisutni Pisane provjera koje ne pišu svi učenici nisu vidljive u Vremeniku, pa se događa da učenik piše dvije provjere i još odgovara zato što nema pisanog traga. Naknadne provjere često se upisuju u datum kada ih je pisao cijeli razred. Pravilnikom obuhvatititi i ove dvije kategorije, a način postupanja kod istih ostaviti školama tj. Nastavničkom vijeću koje je dužno na početku školske godine donijeti način postupanja u navedenim situacijama. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
475 Karolina Brleković PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni učitelj/nastavnik treba imati slobodu odlučivanja o ponavljanju pismenog ispita, te o tome piše li ga cijeli razred ili samo dio razreda. Ponovljeni pismeni ispit mora se naći u vremeniku - bez obzira pišu li ga svi ili samo dio i to najavljen 7 dana unaprijed. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
476 Ivana Zemunik PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni učitelj/nastavnik je kompetentan samostalno odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
477 Ivana Vidović PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. stavak 2. - Također se slažem s kolegama da predmetni učitelj treba sam odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere. Jedino u slučaju dobivenih istih rezultata ponovljene pisane provjere i nakon utvrđivanja razloga neuspjeha, obratiti se razredniku i stručnoj službi škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
478 Melita Brodar PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8, stavak 2. Razrednik i stručna služba ne trebaju sudjelovati u odluci predmetnog nastavnika hoće li ponavljati provjeru ili ne. Treba dopustit predmetnom učitelju da o tome odlučuje samostalno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
479 Gorana Rosandić PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. stavak 2. Razrednik nema što sudjelovati u odluci o potrebi ponavljanja pisane provjere. Dopustite da o tome odlučuje predmetni nastavnik samostalno i profesionalno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
480 Ana Vine PRAVILNIK, Članak 8. Potrebno je definirati da ponovljena pisana provjera ne mora biti dio vremenika i može se pisati neovisno o broju pisanih provjera u tjednu ili pisanoj provjeri taj dan. Ponavljanje pisane provjere ne treba tretirati kao obvezu, nego kao mogućnost. U tom slučaju ne može biti dio vremenika jer nitko ne može planirati ponavljanje pisanih provjera mjesecima unaprijed. Ponovljena pisana provjera ima smisla ukoliko se održi unutar dva tjedna maksimalno, ako vremenik to onemogućuje, nastaje problem kojeg je nemoguće smisleno riješiti. Također, predmetni profesor mora imati slobodu procijeniti nužnost ponavljanja pisane provjere. U srednjim strukovnim školama dogodi se da nekoliko učenika dobije odličnu ocjenu iz provjere, a više od pola razreda negativnu. Tu doista nije problem profesora, mnogi od učenika kalkuliraju i dolaze nepripremljeni. (nadam se da se nitko ovdje neće naći uvrijeđen ovom tvrdnjom da neka djeca jednostavno NE uče. To se jako dobro vidi i po uspjehu na državnoj maturi. Isti takvi dolazili su na ispite državne mature i sjedili obveznih pola sata prije nego što su izlazili van. ) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
481 Milana Kovačević Miškić PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. treba glasiti: „Predmetni učitelj/nastavnik odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
482 Anđela Gojević PRAVILNIK, Članak 8. Iz ovog članka se ne vidi jasno koja pravila vrijede za kratku pisanu provjeru znanja i pisanu provjeru znanja. Iz teksta slijedi da se jednako najavljuju prva tri tjedna u polugodišta i da se može pisati jedna dnevno, te četiri tjedno. Iz komentara kolega nisam shvatila da svi to jednako tumačimo, potrebno dodatno tumačenje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
483 Toni Drandić PRAVILNIK, Članak 8. Ako su uzroci neuspjeha isključivo rezultat međusobnog odgovora učenika onda se pisana provjera ne ponavlja. Dati učitelju slobodu oko procjene treba li se pisana provjera ponoviti ili NE. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
484 Maja Kralj Stančec PRAVILNIK, Članak 8. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama donesen 27.rujna 2010. dobro definira postupke ponavljanja pisanih provjera. Učitelji i nastavnici su kompetentni samostalno procijeniti i odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere. U 1.stavku potrebno je brisati "O dogovorenome treba obavijestiti razrednika i stručnu službu škole." i zamjeniti "O dogovorenom učitelj/nastavnik upisuje bilješku u e-Dnevnik". Bilješke su dostupne svim zainteresiranim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa, čime je osigurana informiranost. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
485 Melita Povalec PRAVILNIK, Članak 8. „(2) Predmetni učitelj/nastavnik treba samostalno odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Podsjećam kako je jedan od ishoda Kurikularne reforme povećati autonomiju učitelja pa ovo je svakako jedan od načina. Također. imam dojam da autori Pravilnika zaista nisu upoznati sa školskom svakodnevicom u kojoj učitelji nemaju vremena za neprestano sastančenje, usuglašavanje i raspravljanje o svemu i svačemu na umjesto da to vrijeme i energije usmjere na kvalitetu rada. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
486 Snježana Kučić-Mirković PRAVILNIK, Članak 8. Ne vidim nikakvu potrebu dogovaranja s razrednikom i stručnom službom o potrebi ponavljanja pisane provjere (čl.8). To je isključivo u domeni predmetnog nastavnika i njegovog dogovora s učenicima. Postavlja se pitanje je li razrednik kompetentan za sve predmete (npr. strukovne), a stručna služba ima dovoljno svoga posla. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
487 Anna Giugno Modrušan PRAVILNIK, Članak 8. Postovani, mislim da nije potrebno sazivanje RV radi promjena u vremeniku. Smatram da sama objava o promjeni na služenim stranicama škole je sasvim dovoljno. Postupak vrednovanja iznimno važan u procesu obrazovanja (u samoj reformi se ističe važnu ulogu koju ima) jer kroz različite načine učenicima te njihovim roditeljima daje povratnu informaciju o njihovom radu i napretku, pa bi bilo poželjno vremenik sastaviti na početku mjeseca na osnovi razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Lp Anna Giugno Modrušan Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
488 Zrinka Tomašković PRAVILNIK, Članak 8. U članku treba definirati odnos ponovljene pisane provjere s vremenikom, treba definirati ulazi li ili ne u dozvoljene tjedne četiri provjere. U stavku 2. opet stoji dogovor. Kako? Pisanim putem, treba li urudžbirati? Usmeno, tko od stručne službe treba biti prisutan dogovoru. Treba li zapisnik o tom sastanku/dogovoru? Ne bi li bio dovoljan zapis u dnevniku o ponovljenoj pisanoj provjeri, u dogovoru s razredom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
489 Ivica Gregurec PRAVILNIK, Članak 8. Članak 9. 1. Dopuniti : U napomeni e-dnevnika zapisati da se ponavlja pisana provjera i navesti nadnevak kada se opet piše. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
490 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 8. Potrebno je dodati stavak kojim se definira da ponovljena pisana provjera nije dio vremenika (ako isti ostaje) i može se pisati neovisno o broju pisanih provjera u tjednu ili pisanoj provjeri taj dan. Objašnjenje: U vremeniku je ova pisana provjera već imala svoj datum i održala se, a ako ne može ići u koliziji s vremenikom moglo bi se dogoditi da prođu i tjedni dok ponovno bude slobodan termin za pisanu provjeru prema vremeniku. Možda je manja vjerojatnost da se to dogodi predmetima s većim tjednim zaduženjem, ali predmeti koji imaju jednom tjedno - jedan sat ili blok sat moglo bi proći dosta vremena dok se provjera uspije ponoviti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
491 Ljiljana Marinjak PRAVILNIK, Članak 8. Stručna služba ima pametnijeg posla nego dogovarati se sa učiteljima o ponavljanju pisane provjere. Po tome ništa drugo ne bi trebala ni raditi. Predmetni učitelj/nastavnik je dovoljno stručan da to sam procijeni i trebao bi imati potpunu autonomiju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
492 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK, Članak 8. 1. U članku 9. stavak 2. mijenja se i glasi: „Predmetni nastavnik odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda te o tome, ako je potrebno, obavještava razrednika i stručnu službu škole.“ 2. Dodaje se stavak 4. koji glasi: „Ponavljanje pisane provjere ne odgađa drugu najavljenu pisanu provjeru za isti dan, odnosno četiri pisane provjere u tjednu, ako postoje. Bilježi se u rubrici bilježaka kao jedan od ostalih oblika sumativnog vrednovanja.“ Obrazloženje: Sukladno prijedlogu u prethodnom članku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
493 Maja Mlinarić PRAVILNIK, Članak 8. Prijedlog Stavka (2): Stavak 2. glasi: „(2) Predmetni učitelj/nastavnik samostalno i autonomno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
494 Tamara Banović PRAVILNIK, Članak 8. 1. Ne vidim smisao davanja informacije razredniku i stručnoj službi škole o ponavljanju pisane provjere znanja. 2. Čest problem u praksi je nadoknada pisanja propuštene pisane provjere znanja, kao i ponavljanja pisane provjere. Naime, učenici se opravdavaju i po nekoliko tjedana jer imaju druge pisane provjere znanja ili usmene provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
495 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 8. Ovdje se definira potreba za ponovljenom pisanom provjerom koja je po mojem viđenju stanja jako rijetka, a ipak definirana pravilnikom. U praksi postoji: - pisana provjera - ponovljena pisana provjera - ISPRAVAK pisane provjere - NADOKNADA pisane provjere Zadnje dvije se ne spominju u Pravilniku, a trebale bi. Ne mogu reći da je to moje iskustvo, ali u razgovoru s kolegama - postoji naznaka da jedan dio učenika planira izostanke prema vremeniku. Učitelji uvijek navedene provjere provode u dogovoru s učenicima, uvažavajući razloge izostanka, ali se događa da se učenici nekoliko tjedana i više pravdaju na neki drugi test iz vremenika... i pravdaju se na usmenom jer su pisali ispravak ili nadoknadu...) Zbog toga treba definirati da se nadoknada pisane provjere kao i ispravak (kojim se učeniku izlazi u susret) piše neovisno o koliziji s vremenikom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
496 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni nastavnik može ako osjeća potrebu razgovarati i dogovarati se s kim god misli da mu može pomoći, ali ponavljanje provjere bi trebala biti autonomna odluka predmetnog učitelja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
497 Maja Basara PRAVILNIK, Članak 8. Ne vidim razloga za mijenjanje članka. Slažem se s kolegama da su predmetni nastavnici kompetentni samostalno odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere, te da bi dogovori o tome s razrednikom i stručnom službom samo opteretilo sve tri strane, a bez rezultata. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
498 Lidija Škrlec PRAVILNIK, Članak 8. Slažem se s prethodnim komentarima kako je predmetni nastavnik jedini koji može odlučivati što je očekivano ili neočekivano, te donijeti odluku o ponavljanju pisane provjere. Isto tako, ponovljena pisana provjera se ne bi smjela ubrajati u 4 tjedno dopuštene provjere, te je to potrebno naglasiti u prethodnom članku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
499 Jasna Vinković PRAVILNIK, Članak 8. Prijedlog za izmjenu: "Članak 9. Ponavljanje pisane provjere znanja (1) Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, učitelj/nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i o njima dati povratnu informaciju učenicima. (2) Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnoj nastavi nakon što učitelj/nastavnik ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja. Učenicima treba omogućiti primjereni oblik podrške za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda. (3) Ponavljanje pisane provjere ne ubraja se u provjere predviđene (dosadašnjim) stavkom 5. članka 8." Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
500 Ivana Ćurić PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni je učitelj dovljno kompetentan da sam procijeni ovisno o specifičnosti svog predmeta, postoji li potreba za ponavljanjem pisane provjere. Nema potrebe da se u to upliće stručna služba i razrednik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
501 Ivana Škarica PRAVILNIK, Članak 8. Predlažem dodavanje stavka koji bi ponavljanje pisane provjere za dio učenika u razrednom odjeljenju izuzeo iz broja od 4 pisane provjere u tjednu tj. jedne pisanje provjere u danu. Uz obvezu ranije najave pisanih provjera, ponavljanje pisane provjere je često nemoguće uvrstiti u taj raspored. I predmetni nastavnik bi trebao imati autonomiju sam odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere pa predlažem brisanje teksta "u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole" iz stavka 2. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
502 Kristina Lukačić PRAVILNIK, Članak 8. (2) Predmetni učitelj odlučuje o potrebi ponavljanja...., a o odluci obavještava razrednika i stručnu službu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
503 Tatjana Vlainić PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da učitelj može i treba sam procijeniti situaciju ukoliko se javlja potreba za ponovljenom pisanom provjerom znanja. Treba uzeti u obzir da su loši rezultat nekad jednostavno posljedica neučenja pojedinih učenika. Ne vidim potrebu uplitanja stručne službe u ovo. Mislim da oni imaju dovoljno svojeg posla, a učitelj je taj koji je u razredu i bolje pozna situaciju i učenike i eventualne razloge loših rezultata pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
504 MATEA MIHALJEVIĆ JURKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni učitelj/nastavnik bi samostalno trebao odlučiti hoće li ponoviti pisanu provjeru i dovoljno je da o tome obavijesti razrednika i stručnu službu škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
505 Slavica Čovran PRAVILNIK, Članak 8. Treba ukinuti razliku između kratke pisane provjere znanja i pisane provjere znanja. Svaku pisanu provjeru treba brojčano ocijeniti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
506 Mira Radović PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole predmetni učitelj/nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Mišljenja sam da predmetni nastavnik može i mora samostalno odlučiti o ponavljanju pisane provjere jer razrednik nije stručan za svaki predmet niti zna koliko i kako su učenici radili i pripremali se za pisanu provjeru. Stručna služba također nije pozvana za ovu odluku jer o eventualnim teškoćama nekih učenika i načinima podrške treba pravovremeno obavijestiti Razredno vijeće, a ne nakon što učenici dobiju loše ocjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
507 Antea Rukavina Ivanjko PRAVILNIK, Članak 8. Možda bi trebalo uvesti i ponavljanje pisane provjere za dio učenika (popularno zvan ispravak). Učenici vrlo često traže "ispravak" ispita na kojem nisu dobili zadovoljavajuću ocjenu. Dobar dio će reći da se mogu takvi učenici ispitati usmeno ili da ne moraju svi učenici pisati neki ispit, ali onda zaključna ocjena nije donesena za sve učenike u istim uvjetima. Što s učenicima koji su uspješniji u pisanom izražavanju? Ako se ne mora svaka "negativna" ocjena ispraviti kako onda možemo zaključiti pozitivnu ocjenu jer nisu svi ishodi ostvareni. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
508 Jasminka Hajpek PRAVILNIK, Članak 8. U članku 8. (Pisano provjeravanje) stavak 2. treba preoblikovati i izbaciti razlikovanje pisane provjere u trajanju do 15 minuta i duljem jer duljina trajanja kratke pisane provjere ne mijenja ništa na značenju. Ona i dalje ostaje „kratka pisana provjera“. Tu sad treba razlikovati radi li se o kratkoj pisanoj provjeri vrednovanja naučenog ili ne. Ako se radi o vrednovanju naučenog, onda ta kratka pisana provjera mora biti zabilježena u Okvirnom vremeniku pisanih provjera znanja jer će rezultirati ocjenom. Ako se radi o kratkoj pisanoj provjeri koja je dio formativnog vrednovanja, nju ne treba pisati u Vremenik. Njene rezultate se bilježi u rubriku bilježaka u imeniku. Ta provjera ne smije rezultirati ocjenom i nema više upisivanja srednje ocjene kratkih provjera u rubriku brojčanom ocjenom. Slažem se s kolegama koje su napisale da su do sada učitelji sve kratke pisane provjere zbrajali i srednju ocjenu zaključivali i upisivali u rubriku za ocjene jer se to do sada tako radilo ali poučeni Loomenom vidimo da to nije bilo najpravilnije. Ukoliko je učenik pokazao napredovanje u procesu poučavanja, mi ga ne smijemo „kažnjavati“ nikakvom srednjom ocjenom nego ga trebamo vrednovati nakon provedenog niza formativnih vrednovanja gdje smo mu dali mogućnost napredovanja i tek kada procijenimo da je neki odg.-obr. ishod ostvaren tj. poučavanje je završilo, onda tek možemo provesti kratku provjeru naučenog i upisati ju u Vremenik te poslije ocijeniti ga brojčano. Predlažem stoga da stavak 2 glasi ovako: Pravilnikom razlikujemo kratke pisane provjere koje su dio formativnog vrednovanja i one se ne upisuju u Okvirni vremenik pisanih provjera znanja jer ne rezultiraju ocjenom i kratke pisane provjere vrednovanja naučenog koje rezultiraju ocjenom te se upisuju u Vremenik. Slažem se s onima koji su zaključili da u tom slučaju više neće biti toliko upisanih provjera u Vremenik jer se formativna vrednovanja neće upisivati jer se radi o povratnoj informaciji učenicima i učiteljima – to je ono što je nekad bila „vježba koja nije za ocjenu“. Slažem se da u jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru ( ukoliko se radi o vrednovanju naučenog bez obzira bila ona dugačka ili kratka), a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
509 LJILJANA VUCELIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Mišljenja sam da je predmetni nastavnik dovoljno stručan da sam može procijeniti potrebu ponavljanja pisane provjere i da je dovoljno o tome obavijestiti razrednika i/ili stručnu službu, te da u tom smislu nisu potrebne nikakve konzultacije s istima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
510 Ivana Fundurulić PRAVILNIK, Članak 8. Izmijeniti stavak 2: ''Predmetni učitelj/nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
511 Ksenija Perišić PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole predmetni učitelj/nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Stručna služba i razrednici sigurno ne mogu biti detaljno upoznati sa svim kurikulumima nastavnih predmeta kao ni s odgojno-obrazovnim ishodima, a samim tim ne vidim razloga da se predmetni učitelj/predmetni nastavnik dogovara s razrednikom i stručnom službom škole o potrebi ponavljanja pisane provjere. Smatram da samo učitelj/predmetni nastavnik treba autonomno procijeniti potrebu ponavljanja pisane provjere. Članak treba potpuno ukloniti ili preoblikovati: „(2) Predmetni učitelj/nastavnik treba samostalno odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
512 Slađana Kristek PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2 (2) zašto sve mora biti u dogovoru s razrednikom, O.K razumijem da ga se obavijesti da bude upućen ali razrednik jednim klikom na provedene pisane provjere kao i roditelj vidi postotak riješenosti i upućen je- razrednik ima preveliku odgovornost, a zaduženje mu je samo 2 sata tjedno za razred. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
513 IRENA IVANOVIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Potreba ponavljanja pisane provjere nešto je o čemu predmetni učitelj sam treba moći donijeti odluku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
514 Tea Varlaj PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni je učitelj dovoljno stručan da sam procijeni treba li ponoviti pisanu provjeru ili ne. Za donošenje te odluke ne treba mu ni suglasnost niti dogovor s razrednikom i/ili stručnom službom jer oni nisu stručni za određeni predmet, nisu sudjelovali u procesu oblikovanja sadržaja radi ostvarivanja ishoda te nisu sudjelovali u oblikovanju intrumenrarija za procjenu ostvarenosti postignuća pa, samim time, ne mogu sudjelovati u donošenju odluka. Ovaj članak izravno poništava, toliko spominjanu, autonomiju učitelja!!! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
515 Nada Prce PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da bi članak 9., stavak 2. trebalo potpuno ukloniti. Nije potreban dogovor o ponavljanju pismene provjere, a naročito ako je sam predavač ujedno i razrednik. Učitelj/nastavnik ima potpunu autonomiju u radu, različite resurse i strategije poučavanja kao i kompetencije da sam procijeni što je potrebno napraviti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
516 Dalia Kager PRAVILNIK, Članak 8. Nigdje se u pravilniku ne spominje praktični rad. Sadržaji nekih predmeta većinom se provjeravaju praktičnim radom, a u vremenik se unose kao pisana provjera. Može li se praktični rad poistovjetiti s pisanom provjerom znanja s obzirom na to da se učenici ne pripremaju za pisanu provjeru i za praktičnu provjeru na isti način? Predlažem nadopunu postojećeg članka ili dodavanje novog članka kojim bi se regulirale provjere praktičnim radom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
517 Ivica Borić PRAVILNIK, Članak 8. Učitelj/nastavnik bi trebao imati autonomiju u svom radu gdje je god to moguće. Odlučivanje o pisanju ili ponavljanju pisane provjere bi trebalo biti isključivo u nadležnosti učitelja/nastavnika. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
518 Fani Perun PRAVILNIK, Članak 8. Članak 9 - novi stavak 2 - brisati „U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole“. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
519 Mirela Radosevic PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da dogovor o potrebi ponavljanja pisane provjere s razrednikom i stručnom službom nije potreban. Naime, svaki nastavni predmet podrazumijeva metodiku specifičnu tom predmetu, te smatram da razrednik (koji je stručnjak u jednom/dva područja) i stručni suradnik ne mogu kompetentno procijeniti potrebu za ponavljanjem pisanih provjera u predmetima u kojima nisu stručnjaci. Svaki predmet je specifičan te učitelj stručnjak najbolje može(samostalno) procijeniti potrebe u svom nastavnom procesu, uzimajući u obzir specifičnosti nastavnog predmeta te konkretnu situaciju u razredu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
520 Branimira Penić PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. Smatram da učitelj samostalno treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te da se ovime dodatno opterećuje razrednik i stručna služba (usput, koji stručni suradnik bi trebao biti uključen u ovaj dogovor?). Naznačiti da ponavljanje pisane provjere nije isto što i pisana provjera (ne ulazi u lot od 4 tjedno). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
521 Kristina Brankovic PRAVILNIK, Članak 8. Slažem se sa svima koji su naveli da o potrebi ponavljanja pisane provjere predmetni učitelj samostalno odlučuje. Također treba jasno definirati da ponavljanje pisane provjere nije obvezno u slučaju lošije riješenosti, već ovisi o procjeni predmetnog učitelja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
522 Sandra Milotić Macan PRAVILNIK, Članak 8. Slažem se da nije potreban dogovor predmetnog učitelja/nastavnika sa stručnom službom i razrednikom oko ponavljanja pisane provjere znanja. Predmetni učitelj/nastavnik može samostalno odlučiti hoće li ponoviti pisanu provjeru znanja, dogovoriti se s učenicima te o tome obavijesti razrednika Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
523 Kristina Vučić PRAVILNIK, Članak 8. Smatram kako nije potreban obavezan dogovor predmetnog učitelja/nastavnika sa stručnom službom i razrednikom oko ponavljanja pisane provjere znanja. Predlažem da predmetni učitelj/nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere, te o tome obavijesti razrednika. Za primjeren oblik podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetni učitelj/nastavnik može zatražiti pomoć i savjet razrednika i stručne službe škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
524 JUDITA BOJIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Dogovor sa razrednikom i stručnom službom je potpuno nepotreban. Po čemu su oni kompetenti odlučivati o (ne)očekivanosti rezultata i potrebi ponavljanja pisane provjere više od samog predmetnog nastavnika? Također, jasno istaknuti da se ponovljena pisana provjera ne ubraja u 4 tjedne. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
525 Igor Soldić PRAVILNIK, Članak 8. Smatram kako nije potreban obavezan dogovor predmetnog učitelja sa stručnom službom i razrednikom oko ponavljanja pisane provjere znanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
526 Izabela Vujičić Capar PRAVILNIK, Članak 8. I ja se slažem s kolegama koji su naveli da predmetni nastavnik treba samostalno odlučiti hoće li ponoviti pisanu provjeru - ne mislim da mu treba dogovor s razrednikom i stručnom službom škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
527 Tonka Brailo PRAVILNIK, Članak 8. Slažem se sa svima koji su naveli da o potrebi ponavljanja pisane provjere predmetni učitelj samostalno odlučuje. Dakle, u stavku 2. treba brisati "u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole" već treba stajati "samostalno". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
528 Goran Gotlibović PRAVILNIK, Članak 8. U stavku dva treba ukloniti obvezu dogovora razrednika i stručne službe. Stručna služba je u školama opterećena značajno više nego što im je u opisu posla i treba ih rasteretiti ovakvih birokratskih postupaka. Razrednik treba biti dužan obavijestiti razrednika o planiranim postupcima, a ne postići dogovor s istim. Smatram nekorektnim da o postupcima u pojedinom predmetu treba suglasnost kolega koje nisu predmetni stručnjaci. Izmijeniti članak 2 kako slijedi: "Predmetni učitelj/nastavni treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i o tome obavijestiti razrednika. " Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
529 Mirjana Grubišić PRAVILNIK, Članak 8. Nejasan je pojam "stručne službe škole". U svim propisima u sustavu odgoja i obrazovanja poznat je pojam stručnih suradnika u školi. Znači li uvođenje pojma "stručna služba" u ovom Pravilniku da se u školama mora ustrojiti Služba koja će imati definirane poslove, između ostalih i u svezi problematike ponavljanja pisanih provjera. Zna li se koji stručnjaci moraju biti u takvoj službi i kakve su im ingerencije u okvirima te "službe"? Mislim da bi bilo neophodnije propisati izrijekom koji stručni suradnik se treba angažirati oko podrške učenicima u slučaju potrebe ponavljanja pisane provjere, a učiteljima ostaviti odluku o potrebi njenog ponavljanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
530 Ivan Bilobrk PRAVILNIK, Članak 8. IZMJENA STAVKA 3 "Nakon što učitelj/nastavnik utvrdi opravdani neuspjeh učenika, odnosno neočekivana postignuća učenika, odnosno kada ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja te odluči kako je ponavljanje pisane provjere potrebno isto se provodi ili u redovnoj nastavi ili u terminu kojeg odabere učitelj/nastavnik uzimajući u ozbir tjedno opterećenje učenika školskim obvezama. OBRAZLOŽENJE 1. Opravdani neuspjeh je onaj kada se učenik trudio, dolazio na dopunsku nastavu (ako je ista organizirana) ali mu jednostavno gradivo nije sjelo. Neopravdani neuspjeh učenika je onaj kada učenik na satu ne pokazuje ni najmanji interes za rad, na dopunsku nastavu (ako je ista organizirana) ne dolazi te preda prazan test s ciljem da naknadno ispravlja jer mu se za originalni test nije dalo učiti. Tko god je radio u razredu, zna o čemu pričam. Oni koji su u kulama od bjelokosti vjerojatno ne. 2. Ako su svi učenici pišući originalnu pisanu provjeru imali ispitne uvjete, pod čime podrazumijevam mir i tišinu u razredu, onda takve uvjete mora imati i učenik na ponovljenoj pisanoj provjeri. Ako se to ponavljanje dogodi na satu gdje drugi učenici ponavljaju u tišini neko drugo gradivo, onda ima smisla da se ponovljena pisana provjera piše u redovnoj nastavi, ali inače ne. 3. Opterećenje školskim obvezama ne uključuje odlazak u privatnu školu stranih jezika niti na satove klavira niti na treninge nekog sporta. Roditelji trebaju shvatiti da je to sve hobi, a škola (barem osnovna) jedina obaveza. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
531 Ivan Bilobrk PRAVILNIK, Članak 8. PREFORMULIRATI STAVAK 2 "Predmetni učitelj/nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja prvotne pisane provjere, a u suradnji s razrednikom i stručnom službom škole organizira primjereni oblik podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda." OBRAZLOŽENJE 1. Samostalno odlučivanje - Uz dužno poštovanje, razrednik i stručna služba škole nisu kvalificirani procjenjivati je li nekom učeniku potrebno ponavljati određenu pisanu provjeru iz konkretnog predmeta kojeg nisu diplomirali. Što ja kao matematičar znam o specifičnostima Geografije ili Tehničke Kulture? Što defektolog i logoped znaju o specifičnostima Matematike ili Biologije? S druge strane, predmetni učitelj/nastavnik ne mora nužno do u detalje poznavati učenikovu specifičnu obiteljsku situaciju pa je tu suradnja s razrednikom i stručnom službom opravdana. 2. Prvotna pisana provjera - Ispravkom ispravka ispravkovog ispravka učenicima šaljemo pogrešnu poruku kako ih i u životu čekaju brojne "druge prilike". Ovime ih učimo odgovornosti. Jedan ispravak i to je sve, a i to samo ako učitelj samostalno prosudi da je potreban. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
532 IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Dogovor s razrednikom i stručnom službom škole se može ostaviti kao mogućnost, ali nikako kao obaveza. Svaki predmetni nastavnik je dovoljno kompetentan da ocijeni je li potrebno ponoviti pisanu provjeru i sasvim sigurno će svim učenicima pružiti primjereni oblik podrške i bez uključivanja stručne službe i razrednika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
533 Marin Perinić PRAVILNIK, Članak 8. Kao stručni suradnik pedagog smatram kako nema potrebe da o ponovljenoj provjeri predmetni učitelj / nastavnik mora konzultirati razrednika i stručnu službu. Možete li navesti otkuda Vam ta potreba? Što se njome želi postići? Predlažem st. 2 koji glasi: Predmetni učitelj/nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere. dodati st. 3. O primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetni učitelj / nastavnik može konzultirati razrednika i stručnu službu. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
534 Suzana Jagić PRAVILNIK, Članak 8. Ponavljanje pisane provjere znanja moguća je "iznimna situacija" koja potvrđuje kako vremenik doista treba biti "okvirni" s mogućnošću korigiranja tijekom nastavne godine. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
535 ELENA SALAJ PRAVILNIK, Članak 8. Smatram kako nije potreban obavezan dogovor predmetnog učitelja sa stručnom službom i razrednikom oko ponavljanja pisane provjere znanja. Okvirni vremenik pisanih provjera se postavlja u rujnu i u njemu se navode i datum i nastavni sadržaj koji će se provjeravati. Učenici imaju dovoljno vremena i itekako su upućeni što pišu i kada (piše u okvirnom vremeniku i učitelj ih još nekoliko puta podsjeti na to) Predmetni učitelj je dovoljno kompetentan sam odlučiti hoće li ponoviti pisanu provjeru znanja ili ne. Može se savjetovati sa stručnom službom, ali smatram nepotrebnim obavezno dogovaranje s razrednikom i stručnom službom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
536 Tatjana Brescanski PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. - predlažem: "Predmetni učitelj/nastavnik treba samostalno odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere." Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
537 Arna Tomic PRAVILNIK, Članak 8. Jasno definirati da ponavljanje pisane provjere nije obvezno u slučaju lošije riješenosti, već ovisi o procjeni predmetnog učitelja. Omogućiti predmetnim učiteljima da samostalno odlučuju o potrebi ponavljanja pisane provjere, s obzirom da razrednici i stručne službe ne sudjeluju u provedbi nastave pojedinačnih nastavnih predmeta. Suradnju s razrednikom i stručnom službom ostaviti kao jednu od opcija, ali nikako kao obvezu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
538 Bojana Oreb PRAVILNIK, Članak 8. Poštovani, članak 8. stavak 2. koji mijenja članak 9. stavak 2. Pravilnika je degradirajući za predmetne učitelje. Naime, isključivo i jedino smatram opravdanim da učitelj odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere u dogovoru s razrednikom i stručnom službom, ako je razrednik kolega sustručnjak, a stručni suradnici su prije pisane provjere odradili nekoliko radionica iz međupredmetnih tema s naglaskom na Učiti kako učiti s tim istim učenicima koji su postigli loše rezultate. U protivnom se ne slažem s napisanim, jer smatram da je predmetni učitelj dovoljno kompetentan da samostalno odluči o svom budućem odgojno-obrazovnom radu u pojedinom razredu. Predlažem da se stavak preformulira: „(2) Predmetni učitelj/nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere. Učitelj/Nastavnik može uz pomoć stručne službe provesti primjereni oblik podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda prije ponavljanja pisane provjere.“ Lp. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
539 Mateja Jurjako PRAVILNIK, Članak 8. U članku 9. nepotrebno je uključivanje razrednika i stručnih službi škole koji imaju ionako previše drugih briga. Dovoljno je pravovremeno dogovoriti s učenicima, a razrednika se može obavijestiti o tom dogovoru. Od učitelja se očekuje da je kompetentan za samostalno donošenje takvih odluka. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
540 Petar Radanović PRAVILNIK, Članak 8. Dogovor s razrednikom i stručnom službom škole o potrebi ponavljanja pisane provjere znanja smatram nepotrebnim. Predmetni učitelji/nastavnici kompetentni su samostalno procijeniti razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda kod svojih učenika te donijeti odluku o potrebi ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
541 Marica Brzica PRAVILNIK, Članak 8. Mislim da nije potrebno uključivati ni razrednike, a ni stručnu službu za odluku o potrebi ponavljanja pisane provjere. Nastavnik sam najbolje može procijeniti razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda kod svojih učenika te donijeti odluku o potrebi ponavljanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
542 Miodrag Maričić PRAVILNIK, Članak 8. Umjesto ovoga članka/stavka predlažem: Pisane provjere se pripremaju individualizirano sukladno očekivanjima iz formativnog vrednovanja. Ukoliko učenik ne postigne zadovoljavajući rezultat, ostvarenost ishoda se provjerava metodom vanjskog vrednovanja bilo baždarenim testom ili drugim načinom. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
543 Markiša Visković PRAVILNIK, Članak 8. Nepotrebno opterećivanje stručnih službi i razrednika. Učitelj sam je dovoljno kompetentan u odlučivanju o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnog ishoda. Ostalo sve je nepotrebno kompliciranje postupka te zadiranje u autonomiju učitelja. Sam učitelj, ako smatra da treba pomoć, uvijek se može obratiti stručnim službama i razredniku, stoga je ovo zbilja nepotrebno. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
544 Adela Papić PRAVILNIK, Članak 8. Zbog čega se narušava autonomija učitelja i opterećuju razrednici i stručna služba škole? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
545 DUJO VRKIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Predmetni učitelj/nastavnik/profesor bi trebao sam procijeniti treba li se ponoviti pisana provjera. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
546 Dinko Marin PRAVILNIK, Članak 8. U potpunosti je nepotrebno da se pinavljanje pisane provjere dogovara s razrednikom i stručnom službom. Odluku o ponavljaju pisane provjere predmetni nastavnik treba donijeti sam i po mom prijedlogu isto zabilježiti u dnevnik rada te kroz jednu do dvije rečenice navesti razlog ponavljanja iste. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
547 Sanja Magaš PRAVILNIK, Članak 8. Možda ne bi bilo loše naglasiti da se radi o brojčanom ocjenjivanju, ako se o takvom radi jer je ovako članak podložan različitim tumačenjima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak 8. u Pravilniku definira što su pisane provjere na koje se odnosi članak 9. o ponavljanju pisanih provjera.
548 Valentina Pajdaković PRAVILNIK, Članak 8. Razrednik i stručni suradnici nemaju uvid u kontinuirani nastavni rad učitelja i ne raspolažu relevantnim podacima na osnovu kojih bi mogli zaključiti o opravdanosti ponavljanja pisane provjere te ne smatram ispravnim da sudjeluju u odlučivanju. Izraz "neočekivanim postignućima učenika" nije precizno definiran. stavak 1. preciznije regulirati: "neočekivanim postignućem učenika" zamijeniti s "nezadovoljavajućim postignućem većine učenika". stavak 2: Učitelj samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
549 Jasmina Vidaković PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da je nepotrebno dogovarati se s razrednikom i stručnom službom škole o potrebi ponavljanja pisane provjere znanja. Nastavnik je kompetentan da samostalno procijeni potrebu ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
550 DAFNE FLEGO PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da su predmetni učitelji kompetentni samostalno donijeti odluku o potrebi ponavljanja pisane provjere i primjerenom obliku podrške učenicima te da nije potrebno uplitati razrednika i stručnu službu. Učitelj uvijek može samoinicijativno zatražiti savjet uvidi li potrebu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
551 ANA BENAZIĆ JURČIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Brisati predloženi članak jer posao učitelja podrazumijeva da je sposoban samostalno procijeniti je li određena cjelina (nastavni sadržaj, odgojno obrazovni ishodi) ostvareni prema mogućnostima učenika. Nije potreban dogovor s razrednikom niti stručnom službom već učitelj može, ali i nemora zadražiti njihov savjet. Ovim stavkom se samo preopterećenog učitelja još više opterećuje formalnostima. Svakako treba brisati dio:" primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.“ Učitelj prema novom kurikulumu daje povratne informacije učeniku te nije potrebno pravilnikom isto regulirat. Također razrednici su preopterećeni svojim razredničkim poslovima te im nije potrebno još i ovu opterećenje. Predlažem da članak glasi:Predmetni učitelj/nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
552 Anka Marić PRAVILNIK, Članak 8. Potpuno se slažem sa svima koji se zalažu za autonomiju učitelja/nastavnika te stoga Članak 8. stavak 2. bi trebao glasiti: "Predmetni učitelj/nastavnik samostalno odlučuje o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda." Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
553 Josip Jelčić PRAVILNIK, Članak 8. Nepotrebno dodatno opterećenje razrednika. Predmetni nastavnik dovoljno je kompetentan samostalno odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere, stoga ne vidim razlog zašto mu uskratiti tu autonomiju. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
554 Luka Huzjak PRAVILNIK, Članak 8. U stavku 2. treba brisati "u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole" već treba stajati "samostalno", tj. predmetni nastavnik treba imati autonomiju donošenja odluka općenito pa tako i o ponavljanju pisane provjere znanja, a od razrednika i stručne službe škole može po potrebi zatražiti neobvezujuće ili savjetodavno mišljenje. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
555 Marija Mufić Santin PRAVILNIK, Članak 8. Slažem se sa svima koji su naveli da o potrebi ponavljanja pisane provjere predmetni učitelj / nastavnik samostalno odlučuje. Dakle, u stavku 2. treba brisati "u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole" već treba stajati "samostalno". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
556 Mirjana Bagarić PRAVILNIK, Članak 8. Stavak 2. Smatram da učitelj samostalno treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere. Osobnog sam stava da ovaj članak nije ni potreban. Učitelji imaju pedagošku-psihološku naobrazbu te mogu vidjeti jesu li se učenici pripremili ili ne za najavljenu i pripremljenu provjeru. Svjedoci smo slučajeva gdje učenici unatoč najavi i pripremi ne pripreme se kvalitetno, na provjeri imaju uvid u zadatke te u ponovljenoj provjeri ostvare puno bolji uspjeh nego prvi put. Jesmo li sigurni da su se učenici zaista pripremili ili se pripremili ciljano te je li takav uspjeh trenutno ili trajno znanje kojem težimo? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
557 Antonia Miličić PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. stavak 2. - izbacila bih 'u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole', mislim da je predmetni učitelj kompetentan sam odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te treba imati autonomiju da sam, bez uplitanja razrednika i stručne službe škole koji svakako imaju pune ruke posla , donese tu odluku . Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
558 Nikolina Nikolić PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8., stavak 2. Učitelj / nastavnik s učenicima treba dogovarati moguće ponavljanje pisane provjere, u slučaju većih poteškoća konzultirati se sa stručnom službom, ali razrednik, koji ima i ovako puno posla, ne treba dobiti još jedan "teret" jer će ovih slučajeva možda biti više. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
559 Anica Hrlec PRAVILNIK, Članak 8. Za ponavljanje pisane provjere nije predviđeno vrijeme unutar kurikuluma pojedinih predmeta, te je nemoguće ostvarivo uz ostvarivanje svih ishoda vezanih uz pojedini predmet, te još dodatno ostvarivanje ishoda međupredmetni tema. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Kurikulumsko planiranje na svim razinama u autonomiji je učitelja.
560 Petar Nikolić PRAVILNIK, Članak 8. Smatram da je nepotrebno dogovarati se s razrednikom i stručnom službom škole o potrebi ponavljanja pisane provjere znanja. Nastavnik je dovoljno kompetentan da samostalno procijeni potrebu ponavljanja pisane provjere. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
561 Snježana Pavić PRAVILNIK, Članak 8. Predlažem u naslovu izbrisati riječ 'znanja', ili promijeniti u 'znanja i vještina'. U slučaju promjene svuda u tekstu Pravilnika dodati pored znanja - 'i vještine'. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
562 Martina Budimir PRAVILNIK, Članak 8. U duhu promoviranja sve veće autonomije nastavnika, čime se nastavnicima konačno ukazuje zasluženo povjerenje, konačnu odluku o (ne)ponavljanju pisane provjere ipak bi trebalo prepustiti predmetnome nastavniku, a razrednik i stručna služba mogu imati savjetodavnu ulogu pri donošenju takve odluke. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
563 Sanja Pavlović Šijanović PRAVILNIK, Članak 8. Mišljenja sam da predmetni nastavnik treba imati autonomiju i odgovornost donošenja odluke o ponavljanju pisane provjere znanja a razrednika i stručnu službu škole po potrebi može zatražiti savjetodavno ali nikako obvezujuće mišljenje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
564 ŽELJKO MILNOVIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. stavak 2. - Meni je logično da predmetni nastavnik sam odlučuje o ponavljanju pisane provjere a ne u dogovoru sa stručnom službom i razrednikom. Mislim da je stručnost nastavnika za njegov predmet dovoljna za donošenje odluke o ponavljanju pisane provjere. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
565 Ivana Kovač PRAVILNIK, Članak 8. U članku 8. stavak 2. odluka o ponavljanju pisane provjere više nije isključivo odluka predmetnog nastavnika, već se tiče razrednika i stručne službe, što, suprotno reklamiranju autonomije učitelja, tu samu autonomiju ograničava stavljajući u proces odluke razrednika i stručnu službu kao obavezene sudionike. Oni mogu imati savjetodavnu ulogu, nikako obvezujuću legislativom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
566 Kristina Bišćan PRAVILNIK, Članak 8. Ovim člankom nije pojednostavljena procedura oko ponavljanja pisane provjere znanja. Do sad je učitelj sam odlučivao o tome hoće li ponoviti pisanu provjeru (i samo obavijestio razrednika i stručnu službu), a od sad se o samoj odluci mora konzultirati s razrednikom i stručnom službom. Gdje je tu autonomija i zašto se učitelju ne prepusti da sa svojim učenicima samostalno dogovara o potrebi ponavljanja pisane provjere i obliku podrške? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U spomenutom članku naglasak je na zajedničkom pružanju podrške učenicima kako bi ostvarili svoje potencijale.
567 SNEŽANA KRANJEC PRAVILNIK, Članak 8. Pozdravljam pojednostavljivanje postojeće procedure. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
568 Marijeta Musulin PRAVILNIK, Članak 9. Poštovanje, zamolila bih jasno tumačenje u ovim Izmjenama i dopunama može li se u jednom danu pisati jedna duga pisana provjera i jedna kratka? Ili ukupno može biti samo jedna pisana provjera u danu (a četiri u tjednu), bez obzira bila duga ili kratka? Srdačno Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika. Člankom 8. definira se pisano provjeravanje (oblik, broj provjera i sl.).
569 Josip Kličinović PRAVILNIK, Članak 9. Navedeni članak treba u potpunosti izmijeniti na način da se vremenik izrađuje na način kako ga sad izrađuju strukovne škole - na mjesečnoj bazi! Naime, u Školi za život propagiramo tematsko/mjesečno planiranje, a samim time se to u potpunosti kosi s višemjesečnim planiranjem kojeg zahtjeva vremenik kako je predložen. Kad učitelj dođe do neke teme, a to je najčešće na mjesečnoj bazi, tad mu je puno lakše planirati na koji će način i KADA provesti vrednovanje naučenog. Planiranje mjesecima unaprijed će dovesti do bespotrebnog sastančenja. Dakle, ovaj članak treba uskladiti s informacijama koje su kolege dobile na edukacijama Škole za život - rasterećenje u vidu jednostavnijeg (mjesečnog ili tematskog) planiranja. Posebno je to važno zbog stavka (4) koji poznaje samo institut odgode ili odustajanja od pisanog provjeravanja, ali ne i pisanja pisane provjere znanja koja možda nije planirana u rujnu. Naime, kako se propagira tematsko planiranje, vrednovanje naučenog isplaniramo tek kad dođemo do te teme. Ako u rujnu nismo planirali pisano provjeravanje za neku temu, a kad dođemo do te teme ipak odlučimo da će se pisano provjeravanje provesti, onda smo u problemu jer ne postoji dodavanje pisane provjere znanja, nego samo odustajanje od nje ili odgađanje. I za kraj - ovakav članak će napraviti veliku štetu školama koje se odluče za drugačiju organizaciju nastave, modularnu nastavu, jer će kolegama u tim školama pogotovo biti problematično u rujnu isplanirati za prosinac i u siječnju za svibanj. Dodatan problem s ovim člankom - što se smatra pisanom provjerom znanja? Naime, članak 8. dijeli pisano provjeravanja na pisane provjere i kratke pisane provjere. U tom sam članku već komentirao da definicija ne može biti cirkularna ("Pisano provjeravanje je pisano provjeravanje"). Sad ovdje nije jasno obuhvaća li vremenik sve vrste pisanog provjeravanja ili samo pisano provjeravanje koje traje dulje od 15 minuta? Ako obuhvaća sve vrste pisanog provjeravanja, onda se dolazi do problema jer po tome ispada da i kratke provjere znanja koje planiramo kao vrednovanje za/kao učenje također moramo uvrstiti u vremenik pisanih provjera. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
570 Sandra Lacić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera trebao bi biti ''okvirni''. U slučaju potrebe promjene termina planirane pismene provjere nastavnicima treba omogućiti da to naprave u dogovoru s učenicima. Svakako treba voditi računa o tjednom opterećenju učenika. Smatram da u školama koje imaju e-Dnevnik nema potrebe objavljivati vremenik na mrežnoj stranici škole budući da učenici i roditelji isti mogu vidjeti ako pristupe e-Dnevniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
571 Ivana Valjak Ilić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik u ovakvom obliku nije u skladu s tematskim planiranjem niti pomaže samoreguliranom učenju. Učenici uče za datum, a ne za za znanje, često izbjegavaju nastavu na dane kad imaju provjere i pišu provjere naknadno. Mjesec dana unaprijed je sasvim dovoljno vremena za izradu vremenika, iako bi u nekim slučajevima dovoljna bila i dva tjedna od najave do provjere. Osim toga, često se promjene moraju unositi zbog objektivnih okolnosti na koje s ne može utjecati (vremenske nepogode zbog kojih nema nastave, terenska nastava zbog posjeta izložbama ili predstavama čiji termini nisu poznati u trenutku izrade vremenika, epidemije bolesti u pojedinim razrednim odjeljenjima u zimskim mjesecima zbog čega veći dio razreda opravdano izostaje zbog bolesti itd.) U školama u kojima se koristi e-dnevnik bilo bi lako podesiti razdoblja za unos provjera i ograničiti njihov broj u pojedinim terminima. Sazivanje sjednica razrednog vijeća kako bi se termin provjere promijenio suvišno je i pretjerano. Vremenik također pripada u suvišnu administraciju i njegovo bi ukidanje ili usklađivanje sa zdravim razumom doprinijelo administrativnom rasterećenju obrazovnih radnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
572 Andreja Pevec PRAVILNIK, Članak 9. Smatram je da okvirni vremenik treba donositi mjesečno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
573 Andrea Pandurić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, mišljenja sam, da vremenik općenito nema neku svrhu jer smo od učenika napravili kampanjce. S tim da velik broj učenika i s vremenik na pisane provjere znanja dolazi nespremno. Smatram da, ako već mora biti vremenik, da je najbolja opcija mjesečni. Prema novim kurikulumima teme će se moći malo razvući i time će se i pisane provjere pomaknuti i ako se donese polugodišnji kurikulum bit će to teško mijenjati. Lakše bi to bilo s mjesečnim. Također sam mišljenja, da nema potrebe da se RV stalno sataje kako bi se termin neke pisane provjere promijenio. Dovoljno je obavijestiti učenike i promijeniti datum u e-dnevniku, eventualno još dojaviti razredniku. Ali ništa više. Hvala Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
574 Ivana Žderić PRAVILNIK, Članak 9. Bilo bi dobro izmijeniti stavak 3., te omogućiti autonomiju predmetnog nastavnika koji bi mogao mijenjati vremenik u dogovoru sa učenicima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
575 Vanja Miškić Srb PRAVILNIK, Članak 9. Čl. 9. st. 4. Što ako se u dogovoru s učenicima pisana provjera znanja želi odgoditi jedan dan ranije? To je prema prijedlogu pravilnika nemoguće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
576 Vanja Miškić Srb PRAVILNIK, Članak 9. Čl. 9. st. 3. Nije potrebno da se sastaje razredno vijeće zbog toga. Dovoljno je da predmetni nastavnik o tome obavijesti stručnu službu i učenike te da sam izmijeni datum pisane provjere u e-Dnevniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
577 Sandra Štiks PRAVILNIK, Članak 9. Čl. 10. Okvirni vremenik pisani provjera nepotrebno je uopće imati i stvarati od učenika "kampanjske radnike". Dovoljno je najaviti učenicima provjeru 7 dana unaprijed, te istu unijeti u za to predviđene rubrike u e-Dnevniku ili Dnevniku rada. U slučaju zadržavanja vremenika u pravilniku za svako polugodište u slučaju promjene vremenika nije potrebno dopuštenje Razrednog vijeća, nego je dovoljno obavijestiti učenike i razrednika (kako bi eventualno provjerio narušava li pismena provjera u novom terminu tjedno brojčano ogranničenje). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
578 Antonela Matajić PRAVILNIK, Članak 9. Potreba za objavom vremenika na mrežnim stranicama škole nije potrebna ukoliko škola koristi e-Dnevnik. Vremenik bi trebao biti na mjesečnoj bazi i okvirni. Ukoliko dođe do promjene dovoljno je na vrijeme obavijestiti učenike (npr. tjedan dana ranije) i promjeniti termine u e-Dnevniku. Sve ostalo otežava rad učitelju, pogotovo onima koji rade na više škola i ne mogu sudjelovati na svim sjednicama razrednih vijeća. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
579 Ornela Malogorski PRAVILNIK, Članak 9. Godišnji vremenik dio je kurikuluma svakog nastavnog predmeta i nema potrebe izrađivati zasebni godišnji vremenik. Podržavam izradu mjesečnog vremenika s tim da predlažem da bude precizirano da se donese do npr. 25. u mjesecu za naredni mjesec. Smatram da je nepotrebno opterećenje da se sazivaju sva razredna vijeća, bilo vi dovoljno da ga donese Nastavničko vijeće. Također, učenici vremenik mogu vidjeti u e-dnevniku i ne treba ga objavljivati na stranici škole jer je vrlo nezgodno kad dođe do izmjena pa se i on mora ažurirati što bi značilo da nastavnik ipak promjenu mora nekome javiti, bilo administratoru e-imenika ili osobi zaduženoj za izradu vremenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
580 Smiljana Perić PRAVILNIK, Članak 9. Ukoliko se škola koristi e-Dnevnikom, nema potrebe objavljivati vremenik na mrežnoj stanici škole jer i učenici im njihovi roditelji imaju pristup e-Dnevniku u kojem se već nalazi vremnik pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
581 Marjana Radonić PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da bi svaki predmetni učitelj, ukoliko zaključi da učenici nisu ostvarili zadovoljavajuću razinu odgojno-obrazovnih ishoda ili iz nekog drugog razloga, trebao imati autonomiju u promjeni vremenika pisane provjere uz obrazloženje vidljivo u vremeniku zašto je do promjene došlo. Sazivanje sjednica RV samo radi promjene vremenika je nepraktično, a nije jasno i koje su to iznimne situacije u kojima se može odgoditi planirana pisana provjera? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
582 Ljiljana Marinjak PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se sa već izrečenim komentarima kako nije potrebno objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole ukoliko je škola u sustavu E-dnevnika. Također sam mišljenja da je sasvim dovoljno vremenik bazirati na mjesečnoj ili tematskoj bazi. Radim u razrednoj nastavi i svojim sam učenicima na početku svakog mjeseca u okviru Sata razrednika predstavila što nas očekuje taj mjesec (teme, lektira, događanja, terenska nastava...), pa tako i koje nas provjere očekuju. Raspored pisanih provjera smo znali upisati i u razredni/zidni kalendar u učionici. Kako Škola za život poštuje autonomiju učitelja, ne razumijem čemu kompliciranje oko izmjena pisanih provjera. Izmjene vremenika su javne u dogovoru sa učenicima, korekcijom u E-dneviku, svima vidljive i transparentne i za to nije potrebno sazivanje Razrednog vijeća. Što ako učiteljica pri ponavljanju gradiva pred ispit jednostavno utvrdi da bi učenicima bilo potrebno još koji sat ponavljanja jer jednostavno nisu sigurni u gradivo, govorimo li tada o "iznimnim situacijama"za izmjenu vremenika ? Iz iskustva znam da se takve stvari često događaju, tako da ova priča o obavještavanju odgode 3 dana ranije nije uvijek moguća. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
583 Višnja Šuperba PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera bi trebao biti uistinu okvirni; u slučaju potrebe promjene termina pisanja provjere učitelj bi trebao imati slobodu samostalne promjene datuma pisanja provjere uz dogovor i obaviještavanje učenika (uz uvid i poštivanje dozvoljenog tjednog opterećenja učenika predviđenim provjerama znanja i ispitivanjima). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
584 Barbara Krpota PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je praktičnija izrada vremenika na mjesečnoj razini. Nastavnik bi trebao imati autonomiju za promjenu vremenika za naredni mjesec. Predmetni nastavnik najbolje poznaje svoj predmet te situacije i razloge zbog kojih mijenja vremenik, odgađa ili odustaje od pisane provjere znanja te zbog toga ne bi trebao tražiti odobrenje RV-a. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
585 Snježana Štefanić Hoefel PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se s kolegama koji predlažu da se stavak 3. briše, jer nema potrebe da se razredno vijeće zbog izmjena vremenika sastaje. Sve je vidljivo u e-dnevniku. Dodala bih u čl. 4 i da učenici mogu zatražiti odgodu ili odustati od pisanog provjeravanja utvrđenog vremenikom, o čemu obavještavaju predmetnog nastavnika koji odlučuje o odgodi ili odustajanju. Potrebno je također dati nastavniku veću slobodu planiranja pisanih provjera npr. zbog česte promjene rasporeda (koja je konkretno najčešći razlog promjena vremenika u mojoj školi), te drugih faktora (bolesti, ponavljanja gradiva, projektne ili terenske nastave, izleta i sl...), pa bih podržala prijedlog da se u stavku 4. brišu riječi „U iznimnim situacijama“. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
586 Josipa Banić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja Ukoliko se pisana provjera odgađa, treba navesti da učitelj može odgođenu pisanu provjeru zakazati za neki drugi termin u skladu s člankom 8. stavak (5) (U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere). Također, predmetni učitelj dogovara odgodu pisane provjere znanja s učenicima te o tome treba obavijestiti ravnatelja. Predmetni učitelj, promjenu treba unijeti u e Dnevnik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
587 Sonja Eberling PRAVILNIK, Članak 9. Ukoliko se pisana provjera odgađa, Pravilnikom treba navesti da učitelj može odgođenu pisanu provjeru zakazati u nekom drugom terminu u tekućem mjesecu u skladu s člankom 8., stavak (5) (U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere.) Odgodu ili promjenu termina učitelj je dužan evidentirati u e-dnevniku. Učenici/roditelji dužni su pratiti informacije iz vremenika e-dnevnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
588 Sonja Eberling PRAVILNIK, Članak 9. Stavak 2. mijenja se i glasi: Razredno vijeće, na prijedlog učitelja/nastavnika, krajem svakog mjeseca (krajem 8. mjeseca za 9. mjesec), donosi okvirni vremenik za naredni mjesec. Predmetni učitelji dužni su dogovorene termine unijeti u e-dnevnik najkasnije do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za naredni mjesec. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
589 Sonja Eberling PRAVILNIK, Članak 9. Nije u duhu ŠzŽ donošenje vremenika za svako polugodište. Opet ćemo nekoliko mjeseci unaprijed predviđati točne termine pisanih provjera. Izbaciti obavezu objavljivanja vremenika na mrežnim stranicama škole ukoliko škola koristi e-dnevnik. Stavak 2. mijenja se i glasi: Razredno vijeće, na prijedlog učitelja/nastavnika, krajem svakog mjeseca (krajem 8. mjeseca za 9. mjesec), donosi okvirni vremenik za naredni mjesec. Predmetni učitelji dužni su dogovorene termine unijeti u e-dnevnik najkasnije do zadnjeg dana tekućeg mjeseca za naredni mjesec. Stavak (3) je tada nepotreban. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
590 Nevia Grbac PRAVILNIK, Članak 9. stavak 2 - predlažem da se okvirni vremenik pisanih provjera planira za naredni mjesec - izbaciti obavezu objavljivanja vremenika na mrežnim stranicama škole ukoliko škola koristi e-dnevnik stavak 3 - nepotrebno sazivanje RV za svaku promjenu; ravnatelj je obavezan pratiti upisuju li se termini pisanih provjera na vrijeme u eDnevnik stavak 4 - ukoliko se pisana provjera odgađa, treba navesti da učitelj može odgođenu pisanu provjeru zakazati za neki drugi termin u skladu s člankom 8. stavak (5) (U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
591 Mirjana Kuić PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da vremenik ograničava nastavnika jer bi se moglo dogoditi da ga se nastavnik „slijepo“ pridržava jer mu je to lakše od procedure promjene nadnevka pisanja provjere znanja, a samim tim se nastavnike obeshrabruje u provedbama nekih aktivnosti koje se nekako pojave, nametnu, tijekom obrazovnog procesa. Uostalom, e-dnevnik dopušta upisivanje pisanih provjera, a u slučaju kolizije ili već dostignutog maksimalnog broja od 4 provjere tjedno, prikazuje se upozorenje. Zbog toga smatram i da je objava vremenika na stranicama škole doista suvišna. U slučaju potrebe za promjenom nadnevka, nastavnik se na vrijeme lako može dogovoriti s učenicima i promjenu unijeti u e-dnevnik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
592 LAHORKA HAVRANEK BIJUKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera često unosi veću konfuziju u sam tijek nastavnog procesa nego što je očekivano. Vrlo je teško odrediti točne termine pisanih predmeta u predmetima s velikim fondom sati. Uporno nastojanje pridržavanja termina koje smo predvidjeli na početku školske godine(barem je tako u mojoj školi), izaziva zbunjenost uečnika i roditelja. Naime, vrlo često se dešava da sam primorana promijeniti termin pisane provjere( i to za kasnije) zbog potrebe dodatnog vježbanja i ponavljanja gradiva. Predlažem da u takvim slučajevima nije potrebno savjetovanje s Razrednim vijećem , već sa učenicima, vodeći računa o tjednom broju pisanih promjena. Taj broj nije problem uočiti u e-dnevniku, a to je ono čemu težimo, zar ne? Ne mogu se oteti dojmu da je okvirnog vremenika dovelo do pojačane pojave kampanjskog učenja. Nisam pobornik nenajavljenog provjeravanja, ali ovo je dovelo do još jačeg otuđenja u komunikaciji s učenicima i roditeljima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
593 Nevenka Dimač PRAVILNIK, Članak 9. Podržavam postojanje Okvirnog vremenika pisanih provjera. Predlažem autonomiju škola u donošenju istog. Svaka bi škola predvidjela svojim kurikulumom način objavljivanja i načine izmjena i dopuna vremenika. Vremenik bi se odnosio na provjere za koje je planiran cijeli školski sat. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
594 Marijana Krijan PRAVILNIK, Članak 9. Nepotrebno je objavljivati okvirni vremenik pisanih promjena na mrežnim stranicama škole za one škole koje su u sustavu eDnevnika. To je dodatno administrativno opterećenje i razrednicima i administratorima mrežnih stranica. Predlažem da se stavak 3. briše, jer smatram da je nepotrebno sazivanje razrednog vijeća zbog promjene vremenika. U stavku 4. predlažem brisanje riječi „U iznimnim situacijama“, jer dinamika nastavnog procesa (pre)često zahtijeva fleksibilnost, prilagodljivost u radu učitelja/nastavnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
595 Klara Starkl Crnković PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se s kolegama i kolegicama koji predlažu određivanje optimalnog broja pisanih, ali i usmenih, provjera iz pojedinih nastavnih predmeta (uz toleriranje minimalnih odstupanja) kako bi se ujednačili kriteriji na razini države i ne bi se dogodilo da u pojedinoj školi učenici pišu tri ispita tijekom godine, a u drugoj deset iz istog nastavnog predmeta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Broj ocjena nije propisan niti jednim pravilnikom.
596 Ksenija Borović PRAVILNIK, Članak 9. Kao i većina, također sam mišljenja da okvirni vremenik nije potreban pogotovo za učenike razredne nastave. Ako je odluka da se on koristi, smatram da nije potrebno Razredno vijeće obavještavati o eventualnoj odgodi neke pisane provjere već da to učitelj odradi autonomno u dogovoru s učenicima. Pozdravljam prijedlog da se kraće pisane provjere ne upisuju u vremenik . Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
597 IVONA MATKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se da treba postojati okvirni vremenik pisanih provjera, ali nepotrebno je da se za svaku promjenu istog treba sazivati Razredno vijeće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
598 Vedrana Propadalo PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, okvirni vremenik ne bi trebao postojati. Potiče kampanjsko učenje i planiranje izostanaka od strane učenika i roditelja. A ako već mora postojati, zbog smanjenja stresnih situacija kod učenika, dovoljno ga je objaviti u e-dnevniku ( ako ga škola ima) ili već nekom drugom obliku koji će se zakonski regulirati ( ako škola nema e-dnevnik). Vremenik je okviran i treba poštovati autonomiju učitelja da procjeni je li treba ranije ili kasnije pisati zakazanu provjeru, naravno u dogovoru s učenicima, RV ne bi trebalo biti uključeno u odgađanje termina pisanja pisane provjere ( u e-dnevniku se vide zakazane pisane provjere i učitelj će sigurno paziti da nema preklapanja u pisanju provjera, a ako škola nema e-dnevnika postojat će način da se to provjeri). Mislim da bi naglasak trebao biti na dogovoru učitelj i učenici i da taj dogovor bude napravljen pravovremeno ( sedam dana prije termina objavljenog u vremeniku). Planiranje bi moglo biti mjesečno ili dvomjesečno. To bi smanjilo potrebu odgađanja termina pisanja pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
599 Dijana Krunić PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem izmjene: Druga rečenica u stavku 2: "Škola je dužna javno objaviti okvirni vremenik za sve razredne odjele." Stavak 4: "Učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanog provjeravanja utvrđenog vremenikom, bez odluke Razrednog vijeća, o čemu je dužan obavijestiti učenike, u pravilu, najmanje 3 (tri) dana ranije." Uvesti članak 5: "Učitelj/nastavnik je dužan upoznati učenike s terminom pisane provjere najmanje 7(sedam) dana ranije." Objašnjenje: Ovim promjenama omogućila bi se veća autonomija nastavnika i Škole u načinu rada. Roditelji i učenici bi bili upoznati s okvirnim terminima pisanih provjera, točan datum znali bi na vrijeme. Nastavnik bi samostalno procijenio treba li odgoditi pisanu provjeru ili ocijeniti učenike na drugi način, ovisno o tematskom planiranju. Razredno vijeće donosilo bi odluku u slučaju dodatnih pisanih provjera. Pravilnikom više nije propisan sadržaj vremenika, pa bi Škola odlučila trebaju li biti uneseni podaci o pisanim provjerama npr. na tjednoj razini za određeni mjesec i na koji će način vremenik objaviti. Nastavnik bi u e-dnevnik unosio točan datum najmanje 7 dana prije pisanja provjere. Pozdravljam prijedlog da se kraće pisane provjere ne upisuju u vremenik . Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
600 Marta Červar PRAVILNIK, Članak 9. Odluku o tome za koji se vremenski period donosi Okvirni vremenik pisanih provjera trebalo bi ostaviti školama da donose prema svojim potrebama i specifičnostima rada. Konkretno, ako škola održava sjednice planiranja aktivnosti za dva mjeseca unaprijed, tada bi i učitelji (okvirno!) za taj period mogli svoje provjere znanja usklađivati s planiranim aktivnostima pojedinih razreda. Obzirom na to da Škola za život (navodno) potiče autonomiju učitelja da unosi promjene u tematskom planiranju prema ukazanim potrebama, bilo bi razumo očekivati da se i pisana provjera može u skladu s time podešavati. Nadalje, ne vidim smisao da u tim odlukama sudjeluje Razredno vijeće, a nije niti jasno o čemu bi RV uopće trebalo raspravljati. Učitelj bi trebao moći samostalno promijeniti datum ispita (javno, u razredu) poštivajući pravilo o maksimalnom broju ispita po danu/tjednu. Svaki unos promjena je ionako javan i transparentan. Ako škola ima e-dnevnik, smatram nepotrebnim objavljivati ga na internetskim stranicama škole, posebice iz razloga što ga je gotovo nemoguće ažurirati i samim time stvara nepotrebnu pomutnju. U kraćim crtama, moj prijedlog bio bi: 1. Učiteljsko vijeće samostalno donosi odluku o tome za koji se period donosi okvirni vremenik pisanih provjera. 2. Okvirni vremenik služi prvenstveno učiteljima kako bi lakše međusobno uskladili termine pisanih provjera te da bi unaprijed znali na koliko pisanih provjera treba računati unutar pojedinog razreda u određenom vremenskom periodu (tj. kolika će biti „gužva na terenu“ ) 3. Predmetni učitelj samostalno donosi odluku o eventualnoj promjeni termina pisane provjere i to čini javno u razredu (osim u slučaju vanrednih okolnosti), vodeći računa o maksimalnom broju pisanih provjera u danu/tjednu. Smatram isto tako da bi prijedlozi za izrade i izmjene bilo kakvih pravilnika koji se tiču nas koji radimo u školama trebali poteći upravo iz škola, s terena, od ljudi koji svakodnevno rade taj posao u najrazličitijim uvjetima. Tako bi mogli dobiti pravilnike koji će biti bar donekle u praksi provedivi. Ne razumijem zašto se stalno ide obrnutim slijedom. Ako i ostane prijedlog ovakav kakav jest, škole će ponovno morati nalaziti načine da doskoče nelogičnostima pravilnika, donose svoja interna pravila, zaobilaze i rade razne „kerefeke“, a sve u cilju da odrade posao najbolje moguće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
601 Alison Ružić Perinić PRAVILNIK, Članak 9. Javna objava vremenika ograničava učitelje/nastavnike da u "iznimnim situacijama" mijenjaju vremenik uvijek kada se za to ukaže potreba jer se smatra da ono što je javno objavljeno je i važeće. Roditelji ne mogu konstantno otvarati vremenik i provjeravati i uspoređivati promjene. Sam pojam "iznimna situacija" ništa ne kazuje jer svaki razred za sebe konstantno diktira promjene koje nije moguće unaprijed vremenikom detaljno planirati. Smatram da vremenik može biti okviran i detaljiziran svakih 2 tjedna. Dulji period nema smisao i često puta realiziran je samo zbog forme, a ne i potrebe u baš tom unaprijed predviđenom vremenu zapisanom u vremeniku. Mišljenje temeljim na iskustvu i radu u osnovnoj školi- razredna nastava. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
602 KRISTINA KRALJ PRAVILNIK, Članak 9. Nepotrebno je da se za svaku promjenu istog treba sazivati Razredno vijeće. Koje su to iznimne situacije za odgodu pisane provjere? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
603 Sandra Mikšič PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik je svakako potreban kako bi učenici mogli kvalitetno planirati svoje učenje. Vremenik je okvirni što podrazumijeva da je sklon promjenama. Vrlo je teško, da ne kažem nemoguće planirati pisane provjere nekoliko mjeseci unaprijed ukoliko govorimo o tematskom planiranju nastavnih sadržaja. Tada bi bilo usklađenije tijekom tematskog planiranja ubaciti i pisane provjere što znači vremenik na mjesečnoj bazi s mogućnošću promjene. Također, smatram da nema potrebe objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole ukoliko škole koriste e-dnevnike. Iako se zalažem za autonomiju učitelja u svim segmentima nastavnog rada, mislim da bi možda bilo dobro predložiti optimalan broj pisanih provjera iz pojedinih nastavnih predmeta kako bi se ujednačili kriteriji na razini države i ne bi se dogodilo da u pojedinoj školi učenici pišu tri ispita tijekom godine, a u drugoj deset iz istog nastavnog predmeta. Naravno da bi minimalna odstupanja bila dozvoljena. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
604 Zrinka Jurić PRAVILNIK, Članak 9. Obzirom da će u Školi za život učitelj imati veću slobodu u kreiranju nastave i tema te da će moći nastavu više prilagoditi pojedinom razredu, mislim da će teže biti odrediti točne datume za pisanje pisanih provjera. Svaki razred, svaki "teren" priča je za sebe. Ako se taj datum i navede, bojim se da će biti brojnih promjena jer će "teren" tako nalagati. Stalne promjene vremenika na kraju mjeseca (a bit će ih) mogu stvoriti dodatnu pomutnju u slaganju vremenika. Uz stavak 4. Zbog ranije navedenih razloga vjerujem da će tih iznimnih situacija odgode planirane pisane provjere biti puno i da više neće biti iznimke. Želimo li to? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
605 Natalija Banov PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik treba biti samo okvirni, što znači imati samo funkciju informacije učenicima (i roditeljima) kada završava pojedina tema, do kada se očekuje ostvarivanje ishoda te kada (u kojem mjesecu) mogu očekivati pisanu provjeru. St.2 Na mrežnim stranicama je dovoljno u okvirnom vremeniku napisati predmet i naslov teme i mjesec kada je planirana pisana provjera (bez točnih datuma). Obzirom da se ističe autonomija učitelja i tematsko planiranje prilagođeno brzini usvajanja ishoda, učitelj treba, u dogovoru s učenicima, planirati pisanu provjeru kad smatra da su ishodi usvojeni i najaviti je 7 dana ranije te upisati u eDnevnik pazeći pri tome koliko pisanih provjera je već upisano u tom tjednu ili u dogovoru s kolegama drugih predmeta. Vremenik kakav je bio dosada samo je poticao kampanjsko, a ne redovito učenje. St. 3 brisati! Apsolutno nije potrebno nikakvo sazivanje razrednih vijeća za promjene u vremeniku! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
606 Marija Pustišek PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se da treba postojati okvirni vremenik pisanih provjera, ali nepotrebno je da se za svaku promjenu istog treba sazivati Razredno vijeće. Izmijenjeni članak 9.3. bi trebao glasiti: Učitelj po potrebi i dogovoru s učenicima može promijeniti pravilnik. Koje su to "iznimne" situacije u kojima se može mijenjati vrijeme pisanja? Bolest nastavnika, nedolazak dijela ili svih učenika na pisanu provjeru ili "neočekivani" rezultati? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
607 Marica Kučan PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. - Okvirni vremenik pisanih radova Stavak 5 trebao je ostati za strukovne škole: Vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed. Slažem se da treba postojati okvirni vremenik pisanih provjera, ali nepotrebno je da se za svaku promjenu istog treba sazivati Razredno vijeće. Smatram nepotrebnim objavljivanje vremenika na stranicama škole jer se sve planirane provjere evidentiraju u eDnevnik i dostupne su učenicima, roditeljima i kolegama nastavnicima koji predaju u tom razredu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
608 Ana Serenčeš PRAVILNIK, Članak 9. 1. Koja je uloga razrednog vijeća u odlučivanju o izmjeni datuma pisane provjere? U razrednoj nastavi razredno vijeće najčešće čine razredni učitelj, vjeroučitelj i učitelj stranog jezika. Kako, primjerice, učitelj stranog jezika treba savjetovati, ili nešto drugo, razrednog učitelja o izmjeni datuma njegove pisane provjere ako su svi datumi ionako dostupni u eDnevniku? Ako je vremenik uvijek dostupan u eDnevniku koji automatski zahtijeva poštivanje pravila o jednoj pisanoj provjeri u danu i najviše četiri u tjednu, zaista ne vidim kakvu povratnu informaciju ili odobrenje bilo koji član razrednog vijeća treba tražiti od drugog člana razrednog vijeća u odlučivanju o vlastitom predmetu. 2. Ako, prema reformi, učitelj provodi pisanu provjeru nakon što zaključi da su učenici spremni za nju, kako će učitelj za provjeru koja je sredinom li krajem sljedećeg mjeseca unaprijed znati jesu li učenici spremni? Spada li to u ""iznimne situacije"? 3. Što je s rokom od 3 dana ranije ako se učitelj razboli na dan pisane provjere a nužna je njegova prisutnost za provedbu zbog specifičnosti provjere? 4. S ovakvim pravilnikom Godišnji izvedbeni kurikulum neće zaživjeti nego će zapravo ostati godišnji plan, jer se 6 mjeseci unaprijed moraju znati termini provjera. Vremenik nije u skladu s reformom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
609 Marijeta Musulin PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, na tragu CKR okvirni vremenik treba biti okvirni, nije u skladu s tematskim planiranjem, niti ga se može definirati 4 mjeseca ili više unaprijed. Prešutno učitelji uvažavaju inicijalne provjere i ne poklapaju njihovo vrijeme s pisanjem kratkih pisanih provjera pa bi se i to moglo jasnije definirati. Također, bi li po odluci učitelja i dogovoru s učenicima najbolji učenici mogli biti poticajno ocijenjeni za izvrsne rezultate inicijalne provjere znanja? Ipak se ona provodi nakon ponavljanja i utvrđivanja gradiva na početku školske godine i nije samo rezultat prethodnog već i novousustavljenog znanja. Srdačan pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
610 Katica Leko PRAVILNIK, Članak 9. Nije potrebno sastajanje RV da bi se uvele promjene za pisane provjere. Dovoljno je da učitelj s učenicima odrede vrijeme pisane provjere (3 sata prije provjere) te da učitelj pazi na broj pisanih provjera u tome tjednu i danu! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
611 Ivana Šoše PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani smatram da vremenik više šteti nego koristi, po mom mišljenju učenici tako uče kampanjski. Pošto velika većina škola koristi e-dnevnike, moje mišljenje je da je tamo dovoljno najaviti pisanu provjeru, a prema potrebi datum bi se mogao korigirati u dogovoru sa učenicima (7 dana ranije) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
612 Kristina Lukačić PRAVILNIK, Članak 9. 9.2. Nepotrebno je sazivati RV radi vremenika. To je jednostavno dokument za čije se popunjavanje dogovaraju sami učitelji koji ulaze u koliziju. 9.3. Nepotrebno sazivati RV radi promjene vremenika. Ljudi rade u smjenama, stanuju daleko, e dnevnik omogućava uvid u svaku koliziju koja nastavne. Nastavnik koji mijenja termin, mora pronaći sam novi termin, eventualno se dogovoriti s kolegom za zamjenu. Vremenik je u e dnevniku, svima je dostupan, učenicima se ionako sve promjene objavljuju, a s njima se i dogovara novi termin. RV je potpuno nepotrebno... Nepotrebno objavljivanje na webu, poteškoće s ažuriranjem. Što ako na početku mjeseca vidite da je potrebno još uvježbati neki sadržaj, a pisana provjera je zakazana za taj isti mjesec. Ili bolovanje nastavnika. Ili gripa u razredu sa puno bolesne djece. Mora postojati mogućnost da nastavnik prema potrebi izmijeni pravilnik. Izmijenjeni članak 9.3. bi trebao glasiti: Učitelj po potrebi i dogovoru s učenicima može promijeniti pravilnik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
613 Blaženka Kunac PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik ukinuti. Potiče kampanjsko učenje i planiranje izostanaka od strane učenika i roditelja. I prije vremenik nije imao smisla, suludo je u siječnju proricati kada će u svibnju učenici biti spremni na pisanu provjeru. Pogotovo sada, kad se ističe autonomija učitelja i tematsko planiranje prilagođeno brzini usvajanja ishoda, učitelj treba, u dogovoru s učenicima, planirati pisanu provjeru kad smatra da su ishodi usvojeni i najaviti je tjedan ranije te upisati u eDnevnik ili vremenik (ako škola nije prešla na eDnevnik). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
614 Jasminka Pernjek PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, podržavam donošenje izmjena u Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, prije svega zbog naglaska koji se stavlja na potporu procesu učenja kroz vrednovanje za učenje i kao učenje. U skladu s načelima kurikularne reforme i kurikulumskog pristupa planiranju i vrednovanju predlažem međutim da se drugačije definira obveza izrade okvirnog vremenika pisanih provjera znanja. Budući da Godišnji izvedbeni kurikulum omogućava kontinuirane korekcije primjereno napretku učenika i tempu kojim oni ostvaruju definirane ishode pojedinog predmeta, takva fleksibilnost mora biti omogućena i pri planiranju pisanih provjera znanja. Vremenik kao instrument koji ne dozvoljava preopterećenost učenika brojem pisanih provjera znanja u pojedinom tjednu nastave svakako bi trebao opstati, ali je njegovo donošenje na (polu)godišnjoj razini neučinkovito. Korisnijim smatram propisivanje minimalnog roka u kojem je potrebno učenicima najaviti pisanu provjeru (primjerice 14 dana) u svrhu njihove kvalitetne pripreme, ili pak donošenje vremenika na mjesečnoj razini. Predlažem da se promjene vremenika na temelju procjene predmetnog nastavnika dogovaraju s učenicima uz uvažavanje propisanog broja pisanih provjera dnevno / tjedno uz obavještavanje razrednika i stručne službe, a da se razredno vijeće saziva samo u slučaju kolizija i nemogućnosti individualnog dogovora predmetnih nastavnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
615 Bojan Pavelić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, Predlažem da se stavak 4 mijenja tako da se umjesto riječi "u iznimnim situacijama" uvrsti "prema procjeni učitelja ukoliko učenici nisu u dovoljnoj mjeri savladali sadržaje". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
616 Jasenka Vidić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani! U vezi objavljivanja okvirnog vremenika pisanih provjera na mrežnim stranicama škole: čemu to ako je u e-dnevniku i e-imeniku vidljiv vremenik? Ako se objavi na mrežnim stranicama i dođe do promjena, tko će ažurirati sve promjene za sve razrede na mrežnim stranicama? Je li to novi, dodatni posao za web administratore ili razrednike? Stavak 3: Znači li to da će se na kraju svakog mjeseca morati sastajati razredno vijeće? Koliko je to provedivo u stvarnosti u školama koje imaju područne razredne odjele, u kojima isti učitelji predaju na više škola i imaju različite rasporede i dane nazočnosti u konkretnoj školi? Može li se dogovaranje obaviti dopisno? Ako za svaku sjednicu razrednog vijeća razrednik treba pisati zapisnik sa donešenim odlukama, koliko je to dodatnog administrativnog posla za razrednike? Stavak 4.: Ako je učitelj/nastavnik dužan tri dana unaprijed obavijestiti učenike o odgodi ili odustajanju od pisane provjere znanja, što je sa situacijom (u srednjoj školi češćom nego u osnovnoj) kada se učenici dogovore i izostanu sa sata za koji je najavljena pisana provjera? Trebalo bi ugraditi zaštitnu odredbu od takvog slučaja da se spriječi manipulacija učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
617 Nikolina Bubica PRAVILNIK, Članak 9. Ako škola koristi aplikaciju e-Dnevnik nije potrebno inzistirati na objavi vremenika na mrežnim stranicama škole. Takvu opciju treba ostaviti samo za one škole koje još uvijek ne koriste aplikaciju e-Dnevnik, odnosno do trenutka dok ne počnu koristiti tu aplikaciju. Mislim da nije potrebno sazivanje sjednica razrednog vijeća, osobito ne svakog mjeseca, kako bi se potvrdio okvirni vremenik kad je on ionako po svojoj prirodi 'okvirni' i podložan promjenama. U svakodnevnom nastavnom radu često se događaju iznenadne opravdane situacije (izleti, predstave, cijepljenja, predavanja, bolesti većeg broja učenika, odsustvo većeg broja učenika zbog natjecanje i sl.) zbog kojih je potrebno brzo mijenjati vremenik i sazivanje sjednica to sve može nepotrebno otežati. Ako je, prema nekom drugom pravilniku, potrebno vremenik službeno usvojiti na sjednici razrednog vijeća, onda takve sjednice treba održati na početku svakog polugodišta, ali svakako ne i na kraju svakog mjeseca. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
618 Danijela Strmotić PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem mjesečno planiranje vremenika pisanih provjera, a ne polugodišnje kao do sada jer se pokazao neprikladnim. Smatram nepotrebnim sazivanje Razrednog vijeća za izmjenu vremenika. Ako su potrebne promjene, učitelji ih samostalno unosi u e-dnevnik i o tome tjedan dana prije obavještava učenike. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
619 Marija Ujlaki PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik mora biti okvirni, kako mu i ime kaže, pomoć u planiranju nama i učenicima. Ako je sustav funkcionirao prije njega, dogovorom među kolegama i s učenicima, zašto sad praviti problem ? a) Treba li objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole ? Da, ako ne postoji e-D. Raspored testova nije nešto što treba biti dostupno za cijelu javnost, već samo za učenike, roditelje i za ostale kolege radi jednostavnije suradnje. b) Podržavan brisanje stavka 3 koji je opisujući izgled vremenika uvjetovao planiranje pisanih provjera na točan datum. Prilikom godišnjeg planiranja svatko planira pisane provjere i otprilike zna koliko i kad će ih biti. Npr. oko 17.11. , 1. tjedan travnja i krajem svibnja. Sve daljnje treba prepustiti učitelju koji će točan datum odrediti prilikom mjesečnog odnosno tematskog planiranja i unijeti u vremenik. Koliko ranije ? Možda 2 tjedna ili 4 nastavna sata. Nije isto odrediti datum učitelju koji ima 4 sata i 20 sati mjesečno. Nema potrebe za sazivanjem RV ( razrednik mora pisati i zapisnik ) i propisivanjem roka od 3 dana za za promjenu termina. Što ako učitelj na dan provjere zapne u prometu ili oboli,a testovi kod njega u torbi ? Ili te noći napada snijeg ?Umjesto da se đaci vesele mora se smišljati kako lažirati papirologiju. Dovoljno je napisati da treba o svim promjenama na vrijeme obavijestiti učenike te prema pravilniku dogovoriti i upisati novi termin a promjene i razloge promjena evidentiramo u naše planove i pripreme. Uopće ne podržavam korištenje izraza „ u iznimnim situacijama“ učitelj smije odgoditi provjeru . Krajnje je vrijeme da se u svakom članku Pravilnika držite reforme, sadržajno ali i stilski. c) Previše učitelja mora pribaviti previše ocjena otprilike u isto vrijeme. Problem je posebno izražen u predmetnoj nastavi i gimnazijama i povećao se s godinama jer većina učenika ima 2 ili 3 izborna predmeta ,zatim u školama s velikim brojem učenika u razrednom odjelu gdje smo prisiljeni na veći broj pisanih provjera , te u predmetima s malim brojem sati. Gužvu u terminima trebate riješiti nekim drugim mjerama,a do tad će se učitelji okvirno i uspješno sve dogovoriti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
620 Daliborka Todorović PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, smatram da nema potrebe za sazivanjem Razrednog vijeća radi izmjene termina pisane provjere. Dovoljno je da predmetni učitelj, u dogovoru s učenicima, promijeni termin najmanje 3 dana ranije u eDnevniku i pri tome vodi računa o broju pisanih provjera u jednom danu i tjednu. U školama koje koriste e-dnevnik nema potrebe objavljivati okvirni vremenik na mrežnoj stranici škole budući da je on dostupan svakom učeniku i roditelju u e-dnevniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
621 Ivana Katalenac PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik je i dosada nije bio okvirni nego fiksni, a ovim prijedlogom i pogotovo. Kako mozemo raditi GIK i mjesecni plan, ako moramo napraviti polugodisnji plan pisanih provjera? Stalno nam se ponavlja da ne moramo svaku cjelinu vrednovati preko pisane provjere, ali ako ju ne planiram u sijecnju kako ju mogu pisati u lipnju? Edukacije na Loomenu o planiranju te edukacije na ZSV-u su u kontradikciji s ovim prijedlogom. Vremenik je u ovom obliku nepotreban jer se u papiratom dnevniku par sati prije provjere moze upisati olovkom kad bi trebala biti provhera, a u eDnevniku u plan provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
622 Marina Međurečan PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, predlažem promjenu okvirnog vremenika pisanih provjera znanja, po kojem ne treba donositi RV u prva tri tjedna po polugodištu. Ne treba planirati unaprijed pisane provjere, jer i Škola za život daje nastavnicima puno veću autonomiju i može se mjesečno planirati okvirni vremenik. U iznimnim situacijama predlažem da pisane provjere znanja budu dogovor između nastavnika i učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
623 Sanja Ujević PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je pisanu provjeru učenicima dovoljno najaviti najkasnije tjedan dana ranije i unijeti u e-dnevnik. U e-dnevniku su svakako postavljena ograničenja broja pisanih provjera i sve je vidljivo i učenicima i roditeljima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
624 Daniela Turk Petrek PRAVILNIK, Članak 9. Sa stajališta učiteljice razredne nastave smatram nepotrebnim polugodišnji okvirni vremenik pisanih provjera znanja. Svakodnevno smo u učionici s učenicima te ih stignemo pravovremeno obavijestiti o svim promjenama. Pisanu provjeru je dovoljno unijeti u e - dnevnik 7 - 14 dana prije nj provođenja i na taj način svi članovi RV imaju uvid. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
625 Ines Budić PRAVILNIK, Članak 9. Škole koje koriste e-dnevnik ne bi trebale objavljivati vremenik na mrežnim stranicama budući da je on dostupan svakom učeniku i roditelju u e-dnevniku. Donošenje okvirnog godišnjeg vremenika pisanih provjera pa njegove izmjene na kraju svakog mjeseca samo dupliraju poslove učitelja. Nema potrebe da Razredno vijeće mijenja vremenik, dovoljno je da predmetni učitelj promijeni termin najmanje tri dana ranije u e-dnevniku, vodeći računa o broju pisanih provjera u danu i tjednu, u dogovoru s učenicima. Ines Budić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
626 Linda Jurkić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera treba ukinuti, a dogovor termina provjera prepustiti učitelju koji će dogovoriti s učenicima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
627 Denis Kirić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, mislim da je potrebno naglasiti izraz "okvirni", te da su izmjene moguće uz prethodni dogovor s učenicima, ako to ne krši limit najvećeg dopuštenog broja provjera u jednom danu/tjednu. Također, mislim da za izmjene nije potrebno sazivanje razrednog vijeća, već da su prethodni dogovor s učenicima i pravovremena objava dovoljni. I sam vremenik je komplicirano uskladiti, a razredno vijeće je često i teško okupiti zbog rada na više škola, pa bi to samo kompliciralo i oduživalo postupak. Što se objave tiče, mislim da nije potrebna na mrežnoj stranici škole ako je ista u sustavu e-Dnevnika. Ujedno, vezano na članak 8., treba specificirati upisuju li se kratke provjere u vremenik i u kojem roku, te ubrajaju li se iste u dnevni/tjedni limit broja provjera. S poštovanjem, Denis Kirić Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
628 Maristela Rubić PRAVILNIK, Članak 9. Predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima može promijeniti datum pisane provjere. Sazivanje Razrednog vijeća kompilicira postupak. Jasno definirati treba li kratke pisane provjere upisivati u vremenik. U školama koje koriste e-dnevnik nema potrebe objavljivati vremenik na mrežnoj stranici škole, pa predlažem promjenu druge rečenice stavka (2): "Škola je dužna javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na mrežnoj stanici škole ako nije u sustavu e-dnevnika." Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
629 Nikica Grabovac-Vujasić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja treba ukinuti i dati nastavnicima i učenicima da se dogovaraju o pisanoj provjeri. Korištenje e-Dnevnika omogućava roditeljima i učenicima uvid u vremenik pisanih provjera s toga je nepotrebno objavljivanje na mrežnim stranicama Škole za one škole koje koriste e-Dnevnik. Moj je prijedlog da se svaka pisana provjera treba najaviti najmanje dva tjedna ranije u e-dnevnik. Mišljenja sam da se zadrže kao i dosada 4 pisane provjere u jednom tjednu i 1 pisana provjera u jednom danu kako se učenici ne bi pretjerano opteretili i bili pod nepotrebnim stresom. Mislim da bi u pisanim provjerama trebali biti jednako zastupljeni svi predmeti a ne samo Hrvatski jezik, Matematika i Strani jezik koji su do sada imali pravo prvenstva pri ispunjavanju okvirnog vremenika( bar u mojoj školi). Ovo napominjem jer imam u nastavi blok satove pa moram pismeni upisati tjedan ili čak dva tjedna prije ili poslije nego što bi realno planirala jer su ti datumi zauzeti sa navedenim predmetima a što je možda bilo u suprotnosti sa cjelinom koju sam obradila ili još nisam ni obradila do kraja. Vremenik pisanih provjera ne bi trebalo objavljivati jer roditelje i djecu potiče na kampanjsko učenje (za ocjenu). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
630 Školski sindikat PREPOROD PRAVILNIK, Članak 9. Zbog tematskog planiranja koju predviđa Škola za život, ali i zbog mogućnosti unosa i planiranja pisanih provjera znanja putem e dnevnika, nepotreban postaje okvirni polugodišnji vremenik, administrativna prepreka koja umnogome otežava posao učiteljima, te stoga predlažemo njegovo ukidanje. Treba prepustiti autonomiju učiteljima i nastavnicima da samostalno planiraju svoje pisane provjere znanja jer su u potpunosti osposobljeni i kompetentni to činiti te da u suradnji i dogovoru s učenicima ih planiraju i prijavljuju putem e dnevnika. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
631 Ines Gašpert Junek PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je postojanje okvirng vremenika potpuno u suprotnosti s tematskim planiranjem i najavljenom fleksibilnošću. Postoje mnoge situacije koje poremete početne planove, a na koje se ne može unaprijed računati. U vidu smanjenja papirologije, smatram da vremenik kao zaseban dokument treba u potpunosti ukinuti, a iskoristiti mogućnosti koje pruža e-Dnevnik. Treba ostaviti obvezu unosa pisanih provjera u roku tri tjedna od početka polugodišta u e-Dnevnik, no omogućiti učiteljima da najkasnije tjedan dana od novog termina pisane provjere (zbog potrebe duljeg uvježbavanja, bolesti, itd.) u dogovoru s učenicima, poštujući predviđeni broj pisanih provjera u tjednu, bez ikakve druge papirologije u e-Dnevniku promijene termin. Djeca su obavještena, novi termin je vidljiv i roditeljima, kolege imaju uvid odmah u e-Dnevniku, a stručna služba se rješava još jednog papira koji je u digitalno vrijeme potpuno nepotreban. Tako nema potrebe niti za sazivanjem RV-a. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
632 Alenka Javor PRAVILNIK, Članak 9. Nepotrebno je sazivanje razrednog vijeća zbog promjena u vremeniku jer su one vidljive pošto se unesu u e-dnevnik. Iznimna je situacija ako škola nema e-dnevnik. Tada je logična i objava vremenika na mrežnim stranicama škole što je opet suvišno ako postoji e-dnevnik. Iz vremenika bi se mogle maknuti kratke pisane provjere znanja jer se one češće provode i učitelju služe kao povratna informacija o postignućima učenika nakon održanog nastavnog sata (članak 10, stavka 4.). Vremenik je okvirni, nije fiksni, pa neka takav i ostane, podložan promjenama bez suvišnih kompliciranja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
633 Valentina Čurčić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik treba ukinuti jer nije u skladu s ŠZŽ. Pisane je provjere dovoljno najaviti 10 - 15 dana prije i upisati u e-dnevnik koji ionako ne dozvoljava upis više od 4 provjere tjedno pa neće biti zbrke. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
634 MARIJA BUHIN HUZANIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Nije potrebno objavljivati na mrežnim stranicama Škole, ako ista ima e-dnevnik. U članak treba staviti: " na mrežnim stranicama Škole ili u e-dnevniku". U iznimnim situacijama odgađa se planirana pisana provjera i dan ili dva prije iste pri čemu je nemoguće obavijestiti učenike tri dana ranije. S obzirom na vremenik, termin nakon odgađanja pisala provjere većinom je nemoguće naći. "o čemu je dužan obavijestiti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije" - treba izbrisati iz Pravilnika, nerealno i nelogično je. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
635 Dijana Stubičar PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, smatram da polugodišnje planiranje pisanih provjera vremenikom uistinu nema smisla. Ako ga razredno vijeće prema Prijedlogu može mijenjati na kraju svakog mjeseca, čemu ga onda pisati toliko unaprijed. Svaki učitelj planira u svom godišnjem planu okvirno termine pisanih provjera. U vremenik ih se može upisati eventualno dva tjedna prije realizacije. E dnevnik ionako upozorava ako je dozvoljeni broj provjera već upisan. Reforma nam daje slobodu uvježbavanja sadržaja do usvojenosti ishoda tako da ne možemo unaprijed znati kada će učenici usvojiti određene ishode. Mislim da nema nikakvih problema ako se učitelj sve dogovori s djecom. Pozdrav, Dijana Stubičar Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
636 Iva Palčić Strčić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, u članku 10. potrebno je izmijeniti stavke (3) i (4) tako da oni glase: (3) Predmetni nastavnik može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec. Naime, s obzirom da se, usprkos očekivanju velikog broja učitelja, vremenik ne briše iz Pravilnika, nepotrebno je sazivati Razredno vijeće radi promjene vremenika. Smatram da je dovoljno unijeti promjene u dogovoru sa stručnom službom. (4) Učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom, zbog iznimnih situacija ili uslijed učiteljeve/nastavnikove procjene da je za vrednovanje ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda potrebno dodatno vrijeme za uvježbavanje. Datum nove pisane provjere učitelj/nastavnih utvrđuje u dogovoru s učenicima.“ S obzirom da se novim kurikulumom i tematskim planiranjem potiče autonomija učitelja u načinu i vremenskom periodu potrebnom za ostvarenje odgojno-obrazvnih ishoda, članak (4) uvelike ograničava tu autonomiju te izrazom "u iznimnim situacijama" ne ostavlja prostora za skraćivanje ili proširivanje teme. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
637 Jelena Đurak PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera trebao bi se odnositi samo na one "velike" pisane provjere (duže od 15 minuta). Kratke pisane provjere u pravilu ne rezultiraju brojčanom ocjenom već trebaju dati povratnu informaciju o procesu učenja te samim time trebaju dati prikaz stvarnog rada a ne kampanjskog pripremanja za predmet, te mislim da uopće ne trebaju biti najavljivane, kao niti usmeno ispitivanje. Promjena vremenika trebala bi bili jednostavnija, svaki učitelj u dogovoru s učenicima, poštivajući obveze pravilnika, trebao bi moći izmijeniti vremenik za svoj predmet. Roditelji mogu vidjeti promjene u e-dnevniku. Škole koje nemaju e-dnevnik mogu uvrstiti promjene u svoj vremenik koji je na mrežnim stranicama škole a roditelji su dužni pratiti objave na tim stranicama. Odgoda pisane provjere najkasnije 3 dana ranije nije u redu. Iz svakakvih razloga (veći broj bolesnih učenika, neko događanje u školi, bolest učitelja, vremenske nepogode....) može se dogoditi da provjeru nije moguće provesti na sam dan kad je planirana i trebalo bi biti omogućeno da se otkaže u tom danom trenutku jer vrlo često 3 dana prije ne znamo što će za 3 dana biti, nismo vidoviti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
638 Marina Marega Selecki PRAVILNIK, Članak 9. Škole koje koriste e-dnevnik ne bi trebale objavljivati vremenik na mrežnim stranicama budući da je on dostupan svakom učeniku i roditelju u e-dnevniku. Nema potrebe da Razredno vijeće mijenja vremenik, dovoljno je da predmetni učitelj promijeni termin najmanje tri dana ranije u e-dnevniku, vodeći računa o broju pisanih provjera u danu i tjednu. U školama koje nemaju e-dnevnik jedna osoba treba upisivati promjene i objaviti ih na mrežnoj stranici škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
639 Marina Ivančić Komadina PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, okvirni vremenik pisanih provjera treba ukinuti jer nije u skladu sa ŠzŽ prema kojem se jedinice obrađuju tematski i vremenski različito traju. U pravilniku treba stajati da predmetni nastavnik najavljuje i u e-dnevnik upisuje najkasnije 15 dana ranije termin pisane provjere znanja. E-dnevnik ne dopušta pisanje više od 4 pismene provjere znanja na tjedan, tako da neće doći do zabune. Također je dovoljno upisati u e-dnevnik jer je termin vidljiv kako učeniku tako i roditelju. Razredno vijeće treba u potpunosti izuzeti iz ovog članka, dovoljno je obavijestiti učenike, promjenom termina u e-dnevniku obavješteni su roditelji te još obavijestiti razrednika i stručnu službu škole kako bi bili upućeni. Stavak 4. ovog članka nije smislen. Kako će predmetni nastavnik u slučaju smrti, nesreće, bolesti, vremenskih neprilika, a sve se može dogoditi to jutro na dan pisanja pismene provjere znanja, tri dana unaprijed obavijestiti učenike o odustajanju od pismene provjere znanja? Znači li to da će se pismena provjera pisati? Stavak 4. je nepotreban i treba se brisati. S poštovanjem M.Ivančić Komadina Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
640 Zvjezdana Atlaga PRAVILNIK, Članak 9. Redovito se događaju provedbe nadoknade propuštene pisane provjere (zbog opravdanih izostanka učenika) ili se pojedinim učenicima dopušta ispravljanje negativne ocjene. Učitelji/nastavnici provode ih najčešće u dogovoru s učenikom, roditeljem ili razrednikom na različite načine, od kojih neki od njih ozbiljno narušavaju ravnopravnost postupka vrednovanja. Zapažam da se s takvim učenicima pisane provjere provode u isto vrijeme dok se s ostatkom razreda prolazi novo gradivo, razgovara i diskutira, što ometa spomenute učenike ili im uskraćuje pravo na sudjelovanje u nastavnom radu i aktivno učenje. Učenicima bi trebalo omogućiti ravnopravan način i jednako dobre uvijete provođenja postupka pisanje provjere (npr. dužinu trajanja, radnu atmosferu potrebnu za koncentraciju kao i pomoć učeniku koji ima utvrđene poteškoće). Predlažem da se u pravilnik uvrsti opis načina provođenja propuštene pisane provjere. Može se odvijati npr. u vrijeme dopunske nastave istog predmeta, a koje provodi za to zadužen učitelj/nastavnik, vodeći računa o optimalnoj preopterećenosti učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
641 JADRANKA SABOLEK PRAVILNIK, Članak 9. Treba ju li se provjere do 15 min upisati isto u vremenik kada i sve ostale pisane provjere znanja. Te provjere do 15 min više se nigdje ne spominju pa bi trebalo napisati kao ih onda vrednovati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U novoj inačici Pravilnika za svaku pisanu provjeru bez obzira na duljinu trajanja vrijedi isto. Pisane provjere koje se provode sa svrhom vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenje nije potrebno najavljivati.
642 Antonija Capan PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik bi trebao biti okvirni. Bolest predmetnog nastavnika, štrajk, natjecanja, priredbe u školi, sudjelovanje u projektima i vremenske neprilike su samo neki od mogućih razloga zašto bi trebalo odgoditi neku pisanu provjeru. Hoćemo li svaki tjedan sazivati RV za takve stvari? Oni koji trebaju znati kada se piše neka pisana provjera to i znaju. Sve piše u e-Dnevniku. Osim toga, učenici su i više nego dovoljno svjesni svojih prava i sigurno im neće promaknuti promjena termina pisanja ispita. Sa ovakvim postupanjem se samo potiče ono u čemu su sjajni - kampanjsko učenje. Smatram da je dovoljno da predmetni nastavnik na vrijeme (koje se može odrediti pravilnikom) obavijesti učenike i razrednika o promjeni termina pisanja provjere. Ne može se dogoditi da učenici pišu više od dozvoljenih pisanih provjera jer e - Dnevnik to ne dozvoljava! Osim toga, što je sa ispravcima? Što je s učenicima koji namjerno izostaju s dogovorenih pisanih provjera? Na kraju nastavne godine učenici u jednom danu pristaju pisati i po 5 pisanih provjera i ispravaka, samo da im to ide u korist. Previše se naglašavaju njihova prava, a premalo obaveze. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
643 Adrijana Leko PRAVILNIK, Članak 9. (3) U većini škola se već sada (a u narednih godinu-dvije predviđa se u svima) koristi sustav eDnevnika. U njemu je jasno vidljiva svaka promjena Vremenika pa stoga smatram nepotrebnim sazivanje RV radi eventualnih promjena datuma pisanih provjera. Sam sustav eDnevnika upozorava nastavnike ako se na taj dan već piše pisana provjera znanja, dovoljno je obavijestiti učenike. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
644 TVRTKO BUGER PRAVILNIK, Članak 9. Za početak, što točno znači okvirni vremenik? Ako je okvirno, jesmo li ga se dužni držati za taj datum, ili on predstavlja određeni plan kada će pisane provjere biti planirane i provedene. Isto tako, sastajanje razrednih vijeća za svaku promjenu na razini mjeseca je nepotrebno opterećenje u pogledu razredničkih poslova, ali i termina kada su svi nastavnici dostupni. Treba uzeti u obzir da nastavnici rade u različitim školama, isti dan u više škola u različitim smjenama i slično. Škole koje imaju E-dnevnik, nemaju posebnih potreba za takve sastanke. Dovoljno bi trebalo biti da izmjene vremenik u E-dnevniku. Sam E-dnevnik upozorava ako se na taj dan već piše pisana provjera znanja, ili ako je u tom tjednu previše pisanih provjera znanja. Isto tako, treba jasno definirati što ulazi u vremenik, kako se ne bi događalo da su učenici opterećeni ispravcima, kratkim provjeravama, esejima i slično, a da one nisu unesene u vremenik. Isto tako, treba definirati što se može pisati i koliko puta, jer se događa da jezici u nizu imaju različite oblike pisanih provjera znanja koja traju i nekoliko sati, kroz nekoliko tjedana, pa onda ostali predmeti imaju problem jer su termini zbog jednog nastavnog predmeta već zauzeti. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
645 Martina Mikšić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. Većina škola ima e- dnevnik u kojem je vremenik dostupan učenicima, roditeljima i svim učiteljima razrednog vijeća pa je nepotrebno objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole. Za promjenu vremenika okupljanje cijelog razrednog vijeća komplicira i produžuje postupak promjene. Odluku o promjeni vremenika treba donijeti učitelj i učenici. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
646 Iva Tucaković PRAVILNIK, Članak 9. (2)„Škola je dužna javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na mrežnoj stanici škole.“ Nepotrebno, ako u školama postoji e-dnevnik u koji se unose pisane provjere, pa predlažem "Škola je dužna objaviti vremenik za sve razredne odjele ---u e-dnevniku ili javno na mrežnoj stanici škole.----“ Nepotrebno gomilanje administracije te pisanje papira i tablica na par strana zbunjuje sve sudionike odgojno obrazovnog procesa- učenike, učitelje, roditelje. Svjedoci smo izuzetno neugodnih situacija da roditelji, u želji za što boljom ocjenom, traže „rupe“ i krivine te čim izmjena u vremeniku nije obuhvaćena na svim stranama (web stranica, e-dnevnik, papirnato u školi), žale se inspekciji u želji za rušenjem ocjene i ponavljanjem pisane provjere. Nedorečenošću pravilnika stvara se prostor za „tumačenje po volji“, što dovodi do dodatne konfuzije. (3)Nepotrebno je sazivati razredna vijeća zbog izmjene vremenika za budući mjesec kad je ionako u e-dnevniku upisan/najavljen broj provjera pa se može uskladiti da se ne piše više od 4 provjere tjedno. Dovoljno je obavijestiti stručnu službu i provjeriti u e-dnevniku radi usklađivanja broja pisanih povjera u određenom tjednu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
647 Slavica Bernatović PRAVILNIK, Članak 9. ˝Vremenik pisanih provjera .....˝ Što se želi ostvariti planiranjem pisanih provjera? Do kraja rujna, pa do kraja prosinca? Nema TO veze sa ˝biti fleksibilan˝, ˝biti kreativan˝, kada je riječ o kompetencijama učitelja/nastavnika. Sada, obavezan ili ne obavezan, s i g u r n o će ljudi nastaviti popisivati planirane datume pisanih provjera, u tablice u e-dnevnik (ili bilo koji), u n a p r i j e d. Uostalom, Škola će z a h t i j e v a t i da se datumi predaju; do sada je raspored pisanih provjera bio okačen na zidu u hodniku Škole, u e-dnevniku i web-stranicama. Učenike je, sposobnostima p l a n i r a nj a (i koordinacije - upravljanja vremenom) moguće, efektnijim i elegantnijim postupcima i načinima poučiti, te im iste razvijati tijekom kvalitetnog nastavnog procesa. Je li će biti potrebno t r a ž i t i odluku RV-a, te osobe na položaju ravnatelja i pedagoga, tj. održavanje sastanka i u slučaju da predmetni nastavnik u ˝zadnji trenutak˝ p r o c i j e n i i o d l u č i da, eventualno, za nadolazeću pisanu provjeru, učenici ne zadovoljavaju (mogući primjeri, iako takvu praksu ne podržavam; uvijek postoji mogućnost da učenici, tko zna iz kojega razloga, ˝sabotiraju˝, pa se s v i takvi postupci i ˝međusobni učenički dogovori˝ moraju evidentirati i ocijeniti - mogu ˝sabotirati˝ jednom, pa će shodno tomu, dobiti svoj postignuti rezultat, u buduće će im biti jasno i razumljivo kako funkcionira i-ili bi trebao funkcionirati odgojno-obrazovni sustav). S a m o ću podsjetiti što znači ˝kampanjsko učenje˝, prema onomu što uči profesorska struka (pedagoški, psihološki, usudim se i na ovom mjestu reći i neurološki). ˝Ka m p a nj s k o˝ učenje znači memorirati podatke i činjenice u kratkom razdoblju, znači pohranjeno u kratkoročnu memoriju. Istinsko učenje, koje ostaje kao TRAJNA znanja je ono koje se pohranjuje u DUGOROČNU memoriju, za život, ne da bi ga se imalo samo za kratki period. Takav oblik učenja se ostvaruje kontinuirani radom i učenjem, koje nikako ne podrazumijeva prisilu, niti smije biti p r i s i l a. Dakle, kontinuirano, c j e l o ž i v o t n o učenje. Upravo zbog tih spoznaja, Ja u svojemu radu, već godinama primjenjujem ocjenjivanje SVIH VIDOVA rada i sudjelovanja u nastavnom procesu. Takvo ocjenjivanje podrazumijevam kao jedan od m o t i v i r a j u ć i h čimbenika za učenika. Učenici su bezuvjetno motivirani jer znaju da se njihov rad vrednuje mjerljivo (ocjenom). U važeću mrežu, upisujem ocjenu kada je relevantna (kompletna) za upis. Dakle, iz redovitoga praćenja učenikovog rada i sudjelovanja prema svim oblicima vrednovanja, ocjenjujem. Bilježim sve, u bilješke. Kada se od takvih zabilješki ostvare uvjeti za kompletnu ocjenu, (u)pišem. To učenike potiče na kontinuirani rad i učenje. Štoviše. Predlažem, kratke (ciljane i kvalitetne) pisane provjere na kraju tekućega nastavnog sata, koje bi (nekoliko njih koliko tvori kompletnu ocjenu) se valoriziralo ocjenom za upis. Dakle, kratke (u trajanju do deset minuta, dulje samo kada učenici kažu da im je potrebno još n e k o l i k o minuta vremena za izradu jer znaju) pisane provjere bi obuhvaćale tematiku (sadržaje, ..... i s h o d e) samo t e k u ć e g sata, odnosno, prema dogovoru (samo) sa učenicima, od SAMO prethodnog (eventualno, dva prethodna) sata. TO je, također primjer, koji motivira kontinuirano učenje i rad. B e s p o t r e b e n e su njihove najave unaprijed. Valjda je razumljivo da se taj oblik ne bi testirao svaki sat. Tijekom cijele nastavne godine bi obuhvatio jednu - dvije DO tri ocjene (˝u mreži˝). TO bi bio pokazatelj istinskog i ciljanoga učenikova sudjelovanja. Istinsko vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje, što bi osiguralo uključenost učenika i kontinuirano učenje. K r a t k i m p i s a n i m provjerama učenicima se omogućava (podsjeća ga se na učenje, potiče radne navike) kontinuirano (d u g o r o č n a m e m o r i j a!!) pripremanje za nadolazeću ˝v e l i k u˝ pisanu provjeru, istodobno sprječava ono ˝kampanjsko˝ učenje u zadnji tren. Hvala Slavica Bernatović Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
648 Josip Jukić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, predlažem dodavanje mogućnosti da učenici svojom voljom pišu više pisanih provjera od preporučene dnevne/tjedne kvote jer su ionako to često radili kada bi tražili druge termine pisane provjere znanja ako im je to u interesu (da ne budu usmeno provjeravani iz drugih predmeta taj dan ili procjene da je neko gradivo dovoljno lagano i usvojeno) Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
649 Diana Cindrić PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je dovoljno da se okvirni vremenik pisanih provjera donosi na početku mjeseca za sljedeći mjesec te da se u dogovoru s učenicima i po potrebi razrednika može pomaknuti za neki drugi datum. Naime, svjedoci smo da nam se dan ili dva dana prije dolaska najave cijepljenja za učenike, kazališne predstave, predavanja raznih vanjskih stručnjaka(prevencija zaštite od petardi, predstavljanje srednjih škola osmašima i ostali) tako da se izgubi dragocjeno vrijeme za ponavljanje sadržaja. Isto tako, ako uvidimo da se u predviđeno vrijeme nisu dovoljno dobro usvojili prethodno predviđeni ishodi učenja, trebali bi dogovor s učenicima o pomicanju provjere znanja, Mislim da je za to nepotrebno sazivati razna vijeća učitelja kad ionako u e dnevniku stoji broj provjera koje su već najavljene pa se može uskladiti da se ne piše više od 4 provjere tjedno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
650 Sanja Ivanac PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, bilo bi dobro da se pravilnikom definiraju i ispravci pisanih provjera. Idu li i one u vremenik ili ne? U praksi se ispravci pisanih provjera ne upisuju ni u ednevnik ni u Okvirni vremenik pisanih provjera. Što dovodi do situacije da za predmet koji ima 70 nastavnih sati godišnje kurikulumom je propisano 4 pisanih povjera, analize pisanih provjera i onda jos 4 sata ispravljanja tih pisanih provjera i već smo na 58 nastavnih sata, u idealnoj situaciji, ukoliko su svi učenici ispravili sve negativne ocjene. Koliko ispravaka pisanih provjera možemo upisivati u vremenik? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
651 Kornelija Tonsa PRAVILNIK, Članak 9. U čl. 9. novog Pravilnika predlažem promjenu stavke 3. : Promjene su moguće u dogovoru s učenicima i predmetnim nastavnicima. Obrazloženje: Provjere znanja teško je precizno predvidjeti i ako svako odgađanje traži sastanak RV, bit će ih jako puno. Također je problem kod odgode što je novi datum možda zauzet provjerom iz nekog drugog predmeta, to dovodi do kršenja čl.8. stavak 5. (učenik može pisati samo jednu provjeru u danu). Zato je važna međusobna komunikacija nastavnika i učenika radi dogovora. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
652 Ivana Škarica PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem da se Članak 9, stavak 3 izmijeni na način da se promjene vremenika (u slučaju potrebe i na temelju procjene predmetnog nastavnika) na mjesečnoj bazi dogovaraju s učenicima uz poštivanje propisanog broja pisanih provjera dnevno i tjedno uz obavještavanje stručne službe, BEZ potrebe sazivanja razrednog vijeća, sve kako bi se smanjili administrativni poslovi i postupci. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
653 Sabina Papić PRAVILNIK, Članak 9. Dovoljan je e-dnevnik za objavu i pravovremenu izmjenu nakon dogovora predmetnog učitelja i učenika. Ako već postoji vremenik, služi kao informacija učenicima, roditeljima i učiteljima o planiranim pisanim provjerama i promjenama istih. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
654 Kristian Golubić PRAVILNIK, Članak 9. Pravilnik ne regulira pisano provjeravanje učenika koji zbog izostanaka (opravdanog ili neopravdanog) ne prisustvuju pisanoj provjeri. Nije jasno mora li se ispit za njih ponovno unositi u vremenik pisanih provjera ili se ta provjera za učenike preskače. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
655 Dajana Vidaković PRAVILNIK, Članak 9. Gotovo sve škole u Hrvatskoj su do sada prešle u sustav e-dnevnika. Vremenik pisanih provjera se unosi u e-dnevnik gdje mu pristup putem svoje pristupne lozinke imaju roditelji i učenici, jedini kojih se vremenik ustvari tiče. Stoga nema potrebe objavljivati ga i na mrežnim stranicama škole, jer se time učiteljima/nastavnicima zadaje dvostruki posao, a administrator školske mrežne stranice mora svaku promjenu ponovno unositi na stranice, dok ih u e-dnevniku unosi predmetni učitelj/nastavnik koji je promjenu i napravio. Zbog toga predlažem da se stavak 2 izmijeni tako da glasi: "Škola je dužna objaviti vremenik za sve razredne odjele *u e-dnevniku ili javno* na mrežnoj stanici škole *ako nije u sustavu e-dnevnika*" Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
656 Kristian Golubić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera treba ukinuti budući da se reformom uvodi tematsko planiranje u kojem je nemoguće unaprijed odrediti datum pisane provjere. Ukoliko se isti ne ukida, o odluci promijene vremenika treba biti odgovoran samo predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima bez uplitanja cijelog razrednog vijeća. Situacija u kojoj je nastavnik na bolovanju od 1. veljače, a nije moguće organizirati zamjenu dovodi do toga da se pisana provjera ne može pisati sve do ožujka. Također, o istome nije moguće obavijestiti učenike 3 dana ranije. Niti u ovoj verziji pravilnika nije jasno treba li kratke pisane provjere koje se navode u starom članku 8, u novom članku 7 upisivati u vremenik. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika. U novoj inačici Pravilnika za svaku pisanu provjeru bez obzira na duljinu trajanja vrijedi isto. Pisane provjere koje se provode sa svrhom vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenje nije potrebno najavljivati.
657 Dajana Vidaković PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera je u potpunoj suprotnosti s tematskim planiranjem kakvo od učitelja/nastavnika zahtijeva reforma popularno znana i kao "Škola za život". Tematsko planiranje znači da se svaka tema planira prije nego što ju se počne raditi na nastavi, a u sklopu tematskog planiranja je i planiranje načina provjeravanja. Vremenik, pak, zahtijeva od nas da u rujnu odlučujemo na koji način ćemo provjeravati sve teme koje obrađujemo u prvom polugodištu, odnosno u siječnju odlučujemo o načinu provjera svih tema u sljedećih pola godine - kako bismo do kraja trećeg tjedna polugodišta mogli unijeti datume pisanih provjera u vremenik. Velikodušna mogućnost prilagođavanja i mijenjanja vremenika svaki mjesec uz sazivanje cijelog razrednog vijeća je samo dodatni posao za sve. Sazivanje sjednice, okupljanje svih učitelja koji u određenom razredu predaju, razrednik ima obavezu unošenja zapisnika za svaku takvu sjednicu razrednog vijeća... Zar ne bi bilo jednostavnije, ako se već vremenik ispita ne može potpuno ukinuti, učiniti ga fleksibilnim? Ionako postoji u sklopu e-dnevnika. Potrebno je vjerojatno par linija programskog koda kako bi se u e-dnevniku postavilo ograničenje unošenja provjera u vremenik - provjera se može unijeti dva tjedna prije datuma provjere, nakon što se unese provjera, na taj datum se više ne može planirati druga provjera, nakon što se unese četvrta provjera u tjednu tjedan u vremeniku se zaključa i ne može se unositi dodatne provjere u njega. Time bi se ispoštovali svi uvjeti pravilnika (pravovremeno obavještavanje učenika o datumu pisane provjere, jedna u danu, četiri u tjednu), bez potrebe izigravanja Vidovitog Milana u rujnu i siječnju odnosno svakomjesečnog sjedničarenja kako bi se datumi korigirali, jer nismo bili dovoljno vidoviti da predvidimo dolazak školske liječnice, izlet, predstavu, dan sporta, krušaka, jabuka i šumskog voća zbog kojih gubimo nastavne sate i ne možemo održati provjeru na dan unesen u vremenik prije nekoliko mjeseci. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
658 Nada Lovrić PRAVILNIK, Članak 9. Ukinuti vremenik pisanih provjera znanja kao obvezni školski dokument. Vratiti najavu pisane provjere znanja najkasnije 7 dana uoči pisane provjere (kako se ne bi gomilali testovi u jednom tjednu). Obavijest evidentirati u napomene u dnevnik rada te u nastavni sat provedbe. Predloženim promjenama se ne postiže sloboda rada nastanika koji procjenjuje razinu usvojenih ishoda i u skladu s njom određuje termin pismene provjere već se gomilaju birokratska ograničenja. Nastavnici i dalje planiraju provjere za cijelo polugodište, a da bi mijenjali termin mora se sazvati i razredno vijeće. U školi koja radi u smjenama (velik broj škola je takav) to znači da nastavnici dolaze u suprotnu smjenu od one u kojoj imaju svoju nastavu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
659 Sandra Škrlin PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, dosadašnji oblik okvirnog vremenika, kao ni sadašnji prijedlog, nikako ne ulazi u okvire ŠZŽ budući da je novo planiranje tematsko i može vremenski različito trajati. Svaki nastavnik će u e- Dnevnik unijeti pisanu provjeru nekoliko tjedana unaprijed kad započne novu temu, a eventualnu promjenu dogovoriti s učenicima najmanje tjedan prije pisane provjere. Roditelji i učenici će na taj način biti vrlo kvalitetno i na vrijeme obaviješteni o svakoj promjeni, a i ostali nastavnici koji rade u tom razrednom odjelu vidjet će sve promjene te je nepotrebno sazivanje Razrednog vijeća. Također, samim time je i nepotrebna objava vremenika na mrežnim stranicama škole. S poštovanjem, Sandra Škrlin Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
660 Sabina H-Omerović PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik ostaje manje-više isti. Dakle s jedne strane imamo GIK koji je okviran, slobodan, pojednostavljen, neraspisan po nastavnim jedinicama i nema točnog broja sati, čista procjena od-do, dok s druge strane imamo vremenik u kojem moramo navesti točan datum pisanih provjera znanja koji se može mijenjati samo u iznimnim situacijama. Smatram da su te dvije stvari u kontradikciji. Zašto ne bi okvirni vremenik bio raspisan po tjednima, pa se zapiše u kojem tjednu će se pisati pisana provjera i to možda mjesec ili dva unaprijed. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
661 Diana Selman PRAVILNIK, Članak 9. Obzirom da je nastava usmjerena na učenika, a na početku nastavne godine ne možemo znati kojim će tempom učenici usvajati nastavne sadržaje niti hoće li se dogoditi neka nepredviđena situacija ( bolest većeg dijela učenika ili učitelja, terenska nastava...) smatram da bi vremenik vrednovanja trebao biti na mjesečnoj , a ne polugodišnjoj razini. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
662 Tea Varlaj PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik kakav se predlaže u Pravilniku nepotreban je i suprotan reformi koju šk. god. 2019./2020. uvodimo frontalno u škole. Budući da je planiranje tematsko (ne mjesečno) i temelji se na ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, nemoguće je predvidjeti točan termin pisanih provjera do kraja polugodišta. Nadalje, njime se gomilaju administrativni poslovi razrednika i članova razrednog vijeća (nije li administrativno rasterećenje opetovano naglašavano na aktivima, ministričinim objavama i sredstvima javnog priopćavanja???). Ako je okvirni, zašto je potrebno učiniti toliko administrativnih i birokratskih koraka da bi se izmijenio? Nastava je živi organizam podložan svakojakim promjenama, treba li za njih imati nebrojene suglasnosti i dozvole. Okvirni polugodišnji vremenik bi trebalo u potpunosti ukinuti i uvesti obavezu upisivanja pisanih provjera znanja 14 dana prije pisanja iste bez uključivanja RV (u skladu s Člankom 8.). Ukoliko je potrebno promijeniti termin, neka to bude za kasniji termin ( u skladu s Člankom 8.)uz obavezu informiranja učenika o promjeni i to bez suglasnosti RV. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
663 Danijela Stanić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. U praksi se pokazalo da vrlo malo pisanih provjera koje su planirane vremenikom se zaista ostvare. Nastava je dinamički proces i zaista je teško predvidjeti u kojoj će razini učenici usvojiti ishode do datuma kojeg smo planirali pisati pisanu provjeru. Također, treba uzeti u obzir i razne „neplanske aktivnosti“ poput raznih predavanja i obilježavanja gdje opet gubimo sate. Smatram da je izrada okvirnog vremenika pisanih provjera nepotrebna i dodatno opterećuje nastavnika. Umjesto toga svaki bi nastavnik u e- dnevnik trebao unijeti pisanu provjeru 2- 3 tjedna unaprijed, a eventualnu promjenu dogovoriti s učenicima barem tjedan prije. Ionako većina škola ima e-dnevnike i učenici i roditelji su na taj način obaviješteni o svakoj promjeni, a i ostali kolege nastavnici vide promjene tako da je definitivno nepotrebno sazivanje Razrednog vijeća. Kratke pisane provjere ne bi se trebale upisivati u vremenik već se predmetni nastavnik i učenici trebaju dogovoriti međusobno o njihovom pisanju. Takve provjere nepotrebno "popunjavaju" datume pa nastavnici koji imaju npr. blok sat tjedno u jednom razredu na kraju pisanu provjeru koju su mislili pisati u ožujku pišu početkom svibnja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
664 Sandra Podrug PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, smatram da bi vremenik trebalo planirati mjesečno te ga isključivo upisivati u eDnevnik. Ne vidim potrebu njegovog objavljivanja na mrežnim stranicama škole kao ni potrebu sazivanja Razrednog vijeća samo radi izmjene nadnevka pisane provjere. Sve to dodatno administrativno opterećuje učitelja koji za svaku izmjenu mora kontaktirati školskog administratora radi unosa promjene na mrežnim stranicama. Dovoljno je da učitelj sve evidentira u eDnevniku te da o tome pravovremeno obavijesti učenike i roditelje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
665 Emina Mutabžija-Orešković PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, budući da su među osnovnim premisama kurikularne reformome fleksibilnost i autonomija učitelja kojom bi se omogućilo učitelju da na temelju kontinuiranog praćenja postignuća učenika i ostvarenosti prethodno planiranih ishoda a prema realizaciji i vrednovanju kroz sva tri oblika vrednovanja uključujući refleksiju i samorefleksiju planira optimalni nastavak odgojno-obrazovnog procesa, smatram da ima smisla uz predmetni GIK planirati i okvirne termine pisanih provjera - međutim, proceduralno, promjene u okvirnom vremeniku smatram da nema smisla tijekom nastavne godine (ili polugodišta) unositi u isti (naročito mi se ograničavajućim čini "na kraju svakog mjeseca"). Smatram da je promjene u okvirnom vremeniku potrebno u razredu s učenicima dogovoriti te unijeti kroz e-Dnevnik kao bilješku u imeniku kako bi informacija bila promptno dostupna roditeljima. Odgađanje okvirnim vremenikom planirane pisane provjere 3 dana prije termina provjere može imati smisla u malom broju slučajeva, većinom se učenici na dan provjere ili eventualno dan ranije obraćaju predmetnom učitelju sa zamolbom za odgađanje provjere - ukoliko postoje mogućnosti, prema mojem je iskustvu konstruktivno udovoljiti zamolbi učenika - međutim, nužna je objektivna procjena kompleksne situacije prije odluke koju samo predmetni učitelj kojem su poznate sve okolnosti može kompetentno donijeti. Smatram da kratke provjere nije potrebno unositi u vremenik ali ih je uz uputu o sadržaju kratke provjere učenicima potrebno najaviti a bilo bi dobro da i prije kratke provjere učenici imaju mogućnost za istu se pripremiti i na dopunskoj nastavi. Uz srdačan pozdrav Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
666 Nikolina Barbalić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, smatram kako je nužno ukinuti okvirni vremenik provjera u ovome obliku, ponajprije iz razloga što se u cijelosti kosi s temeljnim postavkama nadolazeće reforme, kao i s opetovanim najavama tj. obećanjima mentora iz ŠzŽ da vremenika neće biti. Dakle, svima koji rade u nastavi je jasno da je vremenik u dosadašnjem obliku loš - nije samo nepotreban, već i opterećujuć, a izmjene koje se predlažu pod egidom simplifikacije postupka kod promjene datuma, mizerne su i manjkave. Držim da je okvirni vremenik pisanih provjera, otkad je prisutan u trenutnom obliku u hrvatskim školama, zasigurno tu dovoljno vremena da bi posljedice, u ovome slučaju negativne, postale opipljive. Vremenik je zasigurno u značajnoj mjeri pridonio hiperinflaciji odlikaša, zajedno s roditeljima nedavno danom mogućnošću opravdavanja izostanaka do tri uzastopna dana - neograničeno tijekom nastavne godine. Posljedično, vremenik je posredno odgovoran i za sve lošije rezultate učenika na Državnoj maturi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
667 Amela Ojdanić PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se sa svima koji su već napisali da je vremenik pisanih provjera nespojiv s novim kurikularnim pristupom. Umjesto da pisane provjere znanja proizlaze iz dinamike nastavnog procesa, u praksi imamo situacije da se nastava prilagođava terminima iz vremenika. Predviđeno obavještavanje Razrednog vijeća o eventualnoj promjeni termina pisane provjere obavezno ukinuti. Koja je uopće svrha okvirnog vremenika u školama koje imaju e-Dnevnik? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
668 Marija Gabelica PRAVILNIK, Članak 9. Vezano uz članak 9 / tj. Članak 10 Radi se bezvezna komplikacija oko izmjene vremenika za koji se tvrdi da je okvirni no ispada da nije. Roditelji i onako prate sve promjene na e dnevniku i sve im je vidljivo. Tako će se vidjeti i nova unešena promjena. Čemu sastančenje razrednih vijeća i slanje promjena na sto adresa? Upliće se odviše ljudi oko stvari koji se u biti tiču nastavnika i nekog razreda. Zato predlažem neka piše, nastavnik u dogovoru s učenicima može promjeniti datum provjere ili odgoditi provjeru, u e imeniku, vodeći računa o broju dopuštenih testova i sl., a sa strane neka upiše bilješku zašto je došlo do promjene termina! To bi bilo najjednostavnije i najpravednije. (Ako je baš potrebno, nastavnik neka obavijesti administratora vremenika kako b ovaj uskladio promjene). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
669 Ivana Dujić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani! Baš kao i većina kolega, tako i ja, mislim da je izrada okvirnog vremenika suvišna, isti i nije baš okvirni jer i dalje predlažete da ga mijenja Razredno vijeće, te se veže uz brojne procedure. Dovoljno je dogovoriti se s učenicima i promijeniti datum u e- Dnevniku koji je ionako vidljiv učenicima i roditeljima, samim time nije potrebno stavljati ga na mrežnu stranicu škole. Iznimnih situacija uvijek ima u nastavnom procesu, slažem se da se može odgoditi pisana provjera, te da je učitelj dužan obavijestiti učenike najmanje 3 dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
670 Ksenija Ćosić PRAVILNIK, Članak 9. Sam naziv dokumenta "Okvirni vremenik" ukazuje da je to samo okvir. Smatram da je važno pridržavati se vremenika na način da se provjera nikako ne piše ranije od datuma planiranog vremenikom, ali da se može pomaknuti na kasniji datum kada procijenimo da učenici nisu sadržaje koje provjeravamo dovoljno uvježbali. Smatram da o tome trebamo obavijestiti samo učenike, a ne stručne suradnike, ravnatelja, roditelje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
671 Petra Šelebaj PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je potrebno ukinuti obvezu izrada okvirnog vremenika. Pisane provjere unose se u eDnevnik koji automatski ograničava broj pisanih provjera u danu/tjednu. Navedena obaveza izravno se kosi s najvama nadležnog Ministarstva o administrativnom rasterećenju i većoj autonomiji učitelja. Naime, reforma predviđa tematsko planiranje koje je podložno promjenma ovisno o povratnim informacijama koje učitelj dobiva formativnim vrednovanjem. Stoga je potpuno nejasno zašto se i dalje nameće obaveza polugodišnjeg planiranja vremenika koji je u praksi teško izvediv te kojim učenici i učitelji postaju „robovima“ zadanih datuma unatoč tome što zbog objektivnih razloga plan nije ostvaren ili je učenicima potrebno više vremena za vježbu. Ukoliko usprkos svim argumentima vremenik ostaje za promjenu datuma ispita nije pootrebno sazivati Razredno vijeće već je dovljno dogovoriti promjenu s učenicima te istu upisati u eDnevnik sedam dana ranije od predviđene pisane promjene čime će i učenici, roditelji i kolege učitelji biti pravovremeno obaviješteni. Obaveza sazivanja Razrednog vijeća potpuno je nepotrebna te predstavlja dodatno opterećenje za sve učitelje a benefit iste ne postoji. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
672 Ivana Nenadić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani! Smatram da je izrada okvirnog vremenika suvišna, obzirom na to da se pisane provjere unose u eDnevnik koji automatski ograničava broj pisanih provjera u danu/tjednu. Osim što izrada vremenika ograničava autonomiju učitelja, često dovodi do problema ukoliko se upisani datum nije u mogućnosti odraditi zbog vanjskih razloga. Ako je ipak nužno pridržavati se okvirnog vremenika, mislim da za prmjenu nije potrebno sazivati Razredno vijeće, već dogovoriti s učenicima I obavijestiti razrednika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
673 Silvija Sinovčić PRAVILNIK, Članak 9. 1. U Pravilniku bi trebalo stajati definirano kako će se provoditi tri pristupa vrednovanja kod učenika koji nisu često na nastavi (zbog glazbenih, sportskih i sl. natjecanja ili su duže vrijeme bolesni, sudjeluju u školskim projektima ili stručnim ekskurzijama, razmjenama učenika i sl.). Takve učenike je u praksi teško sustavno vrednovati (kao učenje i za učenje) i brojčano ocjenjivati, definirati što kad/ako nisu bili prisutni za vrijeme pisanja provjere znanja i nemaju tu brojčanu vrijednost u imeniku. 2. Također bi trebalo definirati situacije poput onih kad učenici imaju dovoljno ocjena no nisu brojčano ocijenjeni zadnje gradivo koje je negativno (npr. kraj je školske godine i nisu na vrijeme ispravili te ocjene): A) nije jasno u Pravilniku u slučaju da učenik ne ispravi tu cjelinu, zaključuje li se manja zaključna ocjena (npr. s 3 na 2, s 2 na 1 i sl.)? B) nije jasno u Pravilniku treba li učenik zbog te cjeline ići na produžnu nastavu iako mu aritmetička sredina nije za „nedovoljan“? C) predlažem da se učenici koji nisu pisali provjeru znanja mogu ispitati usmeno kod predmeta kao što su strani/klasični jezici, pisanje se može provjeriti na ploči. To isto bih savjetovala za učenike kod ispravka negativnih ocjena jer nigdje nije definirano kako se provodi ispravak pisane provjere (za to nisu predviđeni sati u GIK-u). 3. U vremeniku bi trebalo definirati postupak kako da se pisana provjera odgodi (bilo zbog bolesti nastavnika ili epidemije gripe i sličnih situacija), a kad u vremeniku više nema mjesta za upisati drugi termin. Inače smatram da se vremenik nije pokazao ništa korisnijim za učenike jer ionako svi predmetni nastavnici upisuju datume pri kraju obrađenih cjelina pa se na kraju zatrpaju tjedni pred kraj obrazovnih razdoblja. Tada su učenici isto opterečeni kao i prije što se da primijetiti u radu u školi kada se sami često žale na tu preopterečenost. Zato predlažem da se definira za koje predmete je potrebno vršiti pisane provjere, a za koje nije potrebno. 4. Smatram da treba izbaciti pojam kratke provjere znanja (koje su u vremeniku) jer se to provodi formativnim vrednovanjem. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
674 Marija Gabelica PRAVILNIK, Članak 9. Molim da se stavi kako se kratke provjere ne unose u vremenik jer se time radi zbrka, a ako se već stavljaju, neka se propiše, smije li se pisati kratki test ( 5 min) i veliki test u istom danu jer to radi zbrku u školi. Naime, neki kolege, koji dijele razrede, a pišu provjere svako malo, npr. daktilografija, popune sve termine u vremenicima kroz cijelu godinu, i to po duplo, tako da ostali nemaju normalnih termina, s tim da oni upisuju svaku kratku provjeru. Ako imaš veću satnicu, to je u redu, a što ako nemaš? Testovi bi se trebali unositi, 2 do 3 tjedna prije, možda mjesečno, a kratki testovi se ne bi trebali unositi, niti najavljivati! Kratki blitz testovi služe da djeca budu spremna svaki sat, a ne da i tu rade kampanjski! Vremenici onemogućavaju zajedničko planiranje učenika i nastavnika o tome kad će se pisati provjera! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu pravilnika.
675 Marina Nekić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik se nije pokazao dobrim u praksi. Ogledni je primjer birokracije koja otežava posao i stvara pritisak onima koji ga trebaju provoditi, a ne donosi ništa dobro onima kojima bi trebao koristiti (potiče kampanjski pristup radu, te u nekih učenika povećava pritisak, dok ga drugi u potpunosti ignoriraju). Na kraju krajeva kosi se se s tematskim planiranjem/obradom sadržaja koja pretpostavlja provjeru kada bude gradivo dostatno izvježbano, kada će to biti ovisi o mnogim čimbenicima i ne bi trebalo biti ograničeno vremenikom. Vremenik bi mogao biti opcionalan u eDnevniku, ukoliko nekima olakšava planiranje, ali nikako obvezan. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
676 Zvonko Miškić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik ima za svrhu informirati učenika i roditelja o pisanim provjerama. Istu informaciju mogu dobiti učenici roditelji uvidom u e-dnevnik gdje se upisuju pisane provjere. Kako je nastava živi proces svakodnevno dolazi do promjena ritma održavanja nastave zbog različitih aktivnosti učenika (humanitarne akcije, natjecanja, izvanučionična nastava) i izostanaka nastavnika (stručna usavršavanja, sudjelovanje u različitim povjerenstvima vezanim uz obrazovanje, bolovanje) okvirni vremenik bi se svakodnevno trebao mijenjati. Sazivanje razrednih vijeća za promjenu okvirnog vremenika za svaku pisanu provjeru značilo bi sastančenje od jutra do mraka. Smatram da je okvirni vremenik u ovakvom obliku nepotreban i da nije OKVIRNI. Ukoliko se zahtjeva okvirni vremenik dovoljno je da nastavnik dogovori s učenicima novi termin i upiše promjenu u e-dnevnik na popis pisanih provjera. Škole koje nemaju e-dnevnik promjenu objavljuju na mrežnim stranicama škole. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
677 Zvonko Miškić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. mijenja se i glasi: "Članak 10. mijenja se i glasi: 'Najava pisanih provjera (1) Pisane provjere najavljuju se 14 dana prije pisanja iste učenicima i upisivanjem u e-dnevnik na popis pisanih provjera. Škole koje nemaju e-dnevnik objavljuju na mrežnim stranicama škole. (2) Učitelj/nastavnik može odustati od najavljene pisane provjere ili odgoditi istu u dogovoru s učenicima o novo terminu pisanja. (3) Promjena termina pisane provjere bilježi se u e-dnevnik na popisu pisanih provjera. Škole koje nemaju e-dnevnik objavljuju na mrežnim stranicama škole.'.“ Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
678 Marko Vitez PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani! Do sada se u praksi vidjelo kako okvirni vremenik pisanih provjera (ne)funkcionira. Funkcija vremenika pada u vodu ukoliko se usred školske godine dogode nepredvidive situacije poput promjene rasporeda, odgode nastave zbog vremenskih neprilika, itd. Budući članak 10. nigdje ne predviđa kako bi trebao izgledati okvirni vremenik jer nigdje se ne propisuje koje sastavnice on mora sadržavati. U stavku 2. istog članka nepotrebno je (duplo) objavljivati vremenik na mrežnoj stranici škole ukoliko učenici i njihovi roditelji imaju uvid u isti koji se nalazi u e-Dnevniku. Nadalje, smatram da je u stavku 3. istog članka nepotrebno razredno vijeće "opterećivati" da donosi odluke o promjenama u vremeniku jer bi se ponekad sjednice sazivale samo zbog te točke. Vremenik je u e-Dnevniku vidljiv svim učiteljima/nastavnicima/članovima razrednog vijeća i u dogovoru s kolegama se može interno promijeniti datum pisanja određene pisane provjere, uz pravovremenu prethodnu najavu učenicima. Stavak 4. istog članka nije predvidio situacije u kojima učitelj/nastavnik ne bi mogao obavijestiti učenike unutar tri dana o odgodi pisane provjere ukoliko završi u bolnici, ima smrtni slučaj, odgodu nastave i slično. Dakle, u tom se slučaju normalno piše pisana provjera znanja? Marko Vitez, mag. educ. geogr. et hist. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
679 Diana Kadić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik nema potrebe planirati na taj način, svaki predmetni nastavnik u dogovoru s učenicima može tjedan dana unaprijed upisati datum pisane provjere u (e)dnevnik, poštujući odredbe pravilnika o broju pisanih provjera dnevno/tjedno. Teško je u strukovnim školama, čiji učenici često idu na stručne ekskurzije, pri čemu njihova realizacija ovisi o vremenskim uvjetima, unaprijed odrediti datum. Što u slučaju otkazivanja, provjera se samo briše iz vremenika ili? Nerijetko kolege upišu provjere, odustanu od njih, ali ih ne "obrišu", te tako onemoguće drugog kolegu u planiranju. Što s ponovljenim pisanim provjerama, često je teško naći slobodan datum, naročito krajem školske godine. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
680 Ivana Novak Kamenčak PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik nije potrebno planirati samo početkom polugodišta.Svatko tko radi u nastavi zna da je vrlo teško isplanirati točan datum pisanja provjere pogotovo kada učite učenike 5. razreda koje i ne poznajete i ne znate kako će reagirati u nastavnom procesu i koliko će im vremena trebati za usvajanje nastavnih sadržaja. Dovoljno je da s učenicima dogovorimo 5 radnih dana prije i upišemo u vremenik kako ne bi bilo nejasnoća s kolegama, naravno nakon uvježbanih cjelina koje ćemo provjeravati. Vrlo je teško isplanirati i tijekom 2.obrazovnog razdoblja (dakle, u siječnju trebate znati točan datum pisanja pisane provjere u svibnju, naravno da se datumi u vremeniku mijenjaju). Nije potrebno vremenik pisati na stranicama škole jer učenici su informirani o pisanoj provjeri, a roditelj istu informaciju može pročitati u e-dnevniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
681 Vesna Petrušić PRAVILNIK, Članak 9. Vrednovanje za učenje treba biti kontinuirano i integrirano u proces učenja, a prikupljene informacije o sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima ili postignutom napretku ne rezultiraju brojčanom ocjenom već daju povratne informacije prije ocjenjivanja (da bi učenici poboljšali svoj rad i bolje se pripremili za sumativnu provjeru). Stoga ne vidim potrebu da se kratke pisane provjere, kao jedan od oblika i aktivnosti vrednovanja za učenje, upisuju u vremenik pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. U novoj inačici Pravilnika za svaku pisanu provjeru bez obzira na duljinu trajanja vrijedi isto. Pisane provjere koje se provode sa svrhom vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenje nije potrebno najavljivati.
682 Željko Kraljić PRAVILNIK, Članak 9. S jedne strane ne želimo da djeca uče kampanjski i za ispite, s druge strane im nudimo datume ispita kako ne bi bili preopterećeni. S njihove točke gledišta jasno im dajemo vremenski rok kada učiti i kada ne učiti. Želimo li kontinuirano učenje tada takvo mora biti i vrednovanje i ocjenjivanje, a sam vremenik je i nepotreban i kontraproduktivan. Ako se planira raditi vremenik na mjesečnoj bazi bilo bi sasvim dovoljno jer kako na početku siječnja nekom logikom predviđati točan dan pisanja provjere u svibnju? Niti je logično niti je realno provodljivo. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
683 Nikolina Ćurković PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da okvirni vremenik treba planirati češće, početkom svakog mjeseca, a ne početkom prvog i drugog polugodišta, bez sazivanja razrednog vijeća, već samo na način da predmetni učitelj/nastavnik unese u e-Dnevnik termine svojih pisanih provjera. Budući da je "okvirni", nepotrebno je sazivati razredna vijeća kako bi se vremenik mijenjao, već učitelji sami u dogovoru s učenicima dogovaraju nove termine pisanih provjera i iste unose u e-Dnevnik. Nepotrebno je okvirni vremenik javno objavljivati za sve razredne odjele na mrežnoj stranici škole budući da i roditelji i učenici imaju uvid u isti putem e-Dnevnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
684 Branka Puljar-Matić PRAVILNIK, Članak 9. Ukoliko se pokaže potreba, smatram da sam predmetni nastavnik treba imati autonomiju za izmjenom vremenika. U konačnici je najvažnije da su učenici (i roditelji) na vrijeme upoznati s promjenama te da se prilagode novonastaloj situaciji. U e-Dnevniku takve su promjene trenutno vidljive, stoga su samim time nepotrebne objave i na mrežnim stranicama škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
685 Sanja Kosić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik je sam po sebi vrlo teško upisati u devetom mjesecu za cijelo polugodište,jer i uz svu stručnost i iskustvo,nikad ne možemo 100% znati koliko i kako će učenici usvojiti pojedino gradivo.Ako su potrebne promjene, učitelj sam treba unijeti promjenu u e- dnevnik i o tome obavijestiti učenike. Nepotrebno je sazivati razredno vijeće ili obavještavati o tome ravnatelja ili pedagoginju kao što je to bilo do sada. Uz najavu Kurikularne reforme,postojanje vremenika je upitno,u sadašnjem obliku.Kao što su neki već predložili,najbolje rješenje bi bilo mjesečno planiranje,jer neki oblik planiranja mora postojati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
686 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Članak 9. Nepotrebno je mijenjati vremenik preko razrednog vijeća jer je teško, s obzirom na raspored, tijekom cijele godine toliko često skupiti dovoljno nastavnika da bi se bavili izmjenom vremenika koji ih uostalom ne zanima i ne treba zanimati ako se ne odnosi na njihov predmet. Dovoljno je da nastavnik koji mijenja termin provjere, dogovori sve sa učenicima i izmijeni to sam u e-dnevniku ili ukoliko se radi o školi koja ga ne koristi, da to napravi u dogovoru s razrednikom. Osim toga svaki nastavnik zna koja su pravila kod definiranja termina provjera. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
687 Dominik Tomislav Vladić PRAVILNIK, Članak 9. Nepotrebno je objavljivanje vremenika ako škole imaju e-dnevnik. (2) Čekanjem izmjena na kraju mjeseca gubi se vrijeme koje je možda potrebno drugom nastavniku da bi mogao planirati. Ukratko, nepotrebna procedura koja ne vodi boljoj organizaciji nego kompliciranju postojećeg. (3) Samo treba u postojećoj situaciji bolje kontrolirati je li sve napravljeno kako treba na razini škole. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
688 Boris Pein PRAVILNIK, Članak 9. Za škole koje imaju e-dnevnik potpuno je nepotrebno objavljivanje vremenika na stranici škole. Svi datumi pisanja provjera su vidljivi u e-dnevniku za roditelje/učenike, a i sama izmjena datuma je vrlo jednostavna i pregledna. Predlažem zasebno zadavanje formata i objave vremenika za škole koje imaju e-dnevnik i za one koje ga nemaju. Na koji način u Vremeniku evidentirati promjene termina pisane provjere (iz kojih god razloga) ako se vremenik može promijeniti samo na kraju mjeseca za naredni mjesec? Potpuno nepotrebno uključivanje RV u promjene Vremenika (pogotovo u slučaju škole s e-dnevnikom). Predmetnom nastavniku su u e-dnevniku vidljivi svi upisani termini pisanih provjera, time i dostupni termini. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
689 Boris Pein PRAVILNIK, Članak 9. U članku uopće nije opisano što se unosi u Vremenik niti kako on treba izgledati. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
690 Zlatka Markučič PRAVILNIK, Članak 9. U školama koje koriste e-dnevnik objavljivanje vremenika na mrežnim stranicama je nepotrebno, posebice ako dolazi do promjena svaki mjesec. To bi iziskivalo da administrator mrežne stranice dodatno uređuje. Sazivanje razrednog vijeća za promjenu vremenika je dodatni administrativni posao tj. broj razrednih vijeće bi se mogao bitno povećati. Obavijesti djecu o odgodi pisane provjere znanja planirane vremenikom tri dana ranije bit će u nekim slučajevima nemoguće (bolest nastavnika, veliki broj bolesnih učenika itd. je nemoguće predvidjeti unaprijed), možda staviti u pravilu barem 3 dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
691 Karolina Brleković PRAVILNIK, Članak 9. Omogućiti donošenje odluka razrednog vijeća digitalnim putem u slučaju hitnosti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
692 IVANA RUBIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je u školama koje koriste e-dnevnik sazivanje Razrednog vijeća za promjenu vremenika nepotrebno te da je dovoljno da se učitelj dogovori s učenicima. Rok od 3 dana za najavu promjene je također upitan jer nekad ne možemo predvidjeti sve okolnosti koje mogu dovesti do iste. S poštovanjem Ivana Rubić Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
693 Ina Randić Đorđević PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9., st. 3. - Nejasno je zašto učitelj ne može sam mijenjati vremenik. U praksi je teško organizirati mjesečne sastanke RV-a za svaki razredni odjel jer mnogi učitelji rade na više škola. Prijedlog: za škole koje koriste e-Dnevnik nije potrebna suglasnost RV-a, nego samo dogovor s učenicima i promjena u e-Dnevniku. Za škole koje ne koriste e-Dnevnik, promjenu valja unijeti u vremenik na oglasnoj ploči. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
694 Ina Randić Đorđević PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. (u dosadašnjem 10.), st. 2. - Zanima me zašto činjenica kada se pišu pisane provjere iz kojeg predmeta mora biti javno objavljena? Takva javna objava može pogodovati zlouporabi i manipulaciji: ako je javno objavljeno da primjerice 5. b odjel 19. veljače piše provjeru iz Hrvatskog jezika i to provjeru usvojenosti ishoda iz opisa osobe, tada se taj podatak može zloupotrijebiti primjerice u vidu cyberbullinga (dijete može biti predmet ismijavanja tipa „Štreber iz 5. b, sutra piše ispit pa uči umjesto da je s nama!“) ili može poslužiti kao važan podatak za virtualne napasnike. Prijedlog: umjesto javno objaviti: objaviti na oglasnoj ploči škole ili u e-Dnevniku za škole koje koriste sustav e-Dnevnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
695 Ivana Zemunik PRAVILNIK, Članak 9. Naziv članka je Okvirni vremenik pisanih provjera znanja (OKVIRNI) što znači da je podložan promjenama i nije egzaktan. U dinamici svakodnevnog poučavanja svjedoci smo da se iznimne situacije iz stavka (4) događaju svakodnevno i teško su predvidive stoga je ponekad vrlo teško obavijestiti učenike najmanje 3 dana ranije. ( epidemije gripe, bolest učitelja, vremenske neprilike…..). Ne znam kako bi mogla predvidjeti svaku situaciju kako bi odgodila pisanu provjeru. Javno objavljivanje vremenika za sve razredne odjele je nepotrebno posebno jer je u e dnevniku upisana svaka pisana provjera te je vidljiva i učeniku i roditelju. Objavljivanje vremenika za cijelo polugodište omogućava kampanjski tip učenja jer smo svjedoci izbjegavanja pisanih provjera i kalkuliranja s vremenom nadoknade istih. Treba li u vremenik staviti nadoknade ili ispravke pisanih provjera? Kojoj kategoriji provjere pripadaju navedeni pisani radovi? Kršim li Pravilnik ukoliko dijete piše nadoknade ili ispravke u danu kada ima pisanu provjeru koja je upisana u vremenik na početku polugodišta ili ako je učenik već imao usmenu provjeru iz dva nastavna predmeta? Od ovog dokumenta očekujem konkretne upute, jasno definirane, sukladne Zakonu. Ukoliko se ne uvaže primjedbe učitelja/nastavnika tumačenje Pravilnika je podložno subjektivnoj interpretaciji svih sudionika obrazovnog sustava (učitelji, učenici, roditelji, prosvjetna inspekcija). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
696 Marija Banić PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da stavak 3 treba u potpunosti izbaciti jer narušava autonomiju učitelja. U stavku 4 učitelju treba omogućiti da po potrebi odgodi planiranu pisanu provjeru , odustane od pisanog provjeravanja ili unese novu pisanu provjeru i o tome obavijesti učenike 5 dana ranije. Uiznimnim situacijama ( bolest učitelja, bolest većeg broja učenika, natjecanje u školi i sl. ) planiranu pisanu provjeru može odgoditi ili odustati od nje te o tome obavijestiti učenike 2 dana ranije ili u iznimnim situacijama taj isti dan. Učitelj sam treba unijeti promjenu u e- dnevnik i o tome obavijestiti učenike. Nepotrebno je sazivati razredno vijeće ili obavještavati o tome ravnatelja ili pedagoginju kao što je to bilo do sada. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
697 Mirka Lončar PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem izmjenu 2. stavka... Škola, u kojoj se ne koristi e-dnevnik, dužna je javno objaviti... Pojašnjenje: Smatram da je potpuno suvišno objavljivati vremenik pisanih provjera na mrežnoj stranici ako je on svim učenicima, roditeljima, učiteljima i stručnim suradnicima dostupan preko e-dnevnika. Predlažem brisanje stavka 3. Pojašnjenje: Nepotrebno je sazivanje Razrednog vijeća ako učitelj može odgoditi pisanu provjeru prema stavku 4. Predlažem da stavak 4. glasi: Učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od planiranog pisanog provjeravanja, a o čemu je dužan obavijestiti učenike najmanje tri dana ranije te promjenu unijeti u e-dnevnik. Pojašnjenje: "Iznimne situacije" nisu definirane te su podložne različitim tumačenjima pa ih treba izbaciti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
698 Dunja Klarić PRAVILNIK, Članak 9. U školama koje koriste e-dnevnik vremenik je nepotreban. Sama organizacija e-dnevnika ne dozvoljava upisivanje više od 4 provjere u jednom tjednu ili dvije u jednom danu. Sazivanje razrednog vijeća za promjenu vremenika je mjera koja smanjuje autonomiju učitelja i otežava rad. Rok za odustajanje od pisanog provjeravanja je također upitan, jer što ako se dan kasnije ili na sam dan pisanja nešto desi (bolest učitelja, veći broj odusutnih učenika ili promjena u rasporedu zbog nekog događanja). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
699 Marija Andrić PRAVILNIK, Članak 9. Mišljenja sam kako bi se trebalo smanjiti pisanje i nepotrebno okupljanje i sastančenje oko promjene vremenika. Učitelj je u razredu s učenicima i s njima dogovara vrijeme provjere. Provjeru upisuje u dnevnik rada i to je to.Na taj način može provjeriti postoje li već upisana provjere. Različiti su događaji na koje učitelji ne mogu utjecati, a ometaju vremenik koji se donese u rujnu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
700 Brigita Jurić-Katunić PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem dopunu članka 9. (4) u iznimnim nepredviđenim slučajevima kada se ispit treba odgoditi na sam dan predviđen pravilnikom (zbog bolesti nastavnika, prevelikog izostanka učenika - veliki broj učenika nije taj dan u školi, iznimne situacije u razredu ili u školi,...) ne treba obavijestiti učenike tri dana prije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
701 Marina Njerš PRAVILNIK, Članak 9. Moje je mišljenje da je u stavku (4) nepotrebno isticati vrijeme obavijesti tj. 3 (tri) dana ranije. Zbog rasporeda (npr. ako je nastavni predmet jednom tjedno), iznenadnih situacija i slično nije uvijek moguće ispoštovati taj termin. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
702 DRAŽENKA SKUPNJAK PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik treba prvenstveno služiti učiteljima u usklađivanju svih pisanih provjera u razrednom odjelu, a što je ostvareno korištenjem e-dnevnika koji dopušta upisivanje i najavu pisanih provjera te ograničava njihov broj na četiri provjere tjedno. Njegovo planiranje i do 3 mjeseca unaprijed te javno objavljivanje ne potiče kod učenika kontinuirano učenje. Osim toga, ako poštujemo pristup poučavanju koji je usmjeren na učenike, pitam se, koji učitelj može toliko unaprijed predvidjeti kako dugo će se učenici baviti određenom temom te koliko će im točno vremena biti potrebno za usvajanje pojedinih ishoda. Stoga predlažem potpuno ukidanje vremenika ili, barem, mogućnost upisa termina provjere tjedan dana unaprijed što je sasvim dovoljan period da o provjeri budu obaviješteni i učenici i njihovi roditelji. Jednako tako, smatram da je sazivanje razrednog vijeća radi izmjene vremenika na kraju svakog mjeseca sasvim besmisleno jer se ionako radi o okvirnim terminima provjera na što upućuje i sam naziv navedenog dokumenta. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
703 Melita Brodar PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. stavak 2. Ako škol koristi e-dnevnik nema potrebe da vremenik stavlja i na stranice škole, sve se jasno vidi u e-dnevniku. Ako škola ne koristi e-dnevnik vremenik treba objaviti na mrežnim stranicama škole. Članak 9. stavak 3. Nepotrebno je da se razredno vijeće sastaje kako bi se promijenio vremenik. Predmetni učitelj u dogovoru s učenicima promijeni termin provjere, pazi samo na broj provjera u tjednu. Ja bih ovdje dodala još jedan stavak: Pisane provjere pišu se zaključno do kraja svibnja. ( dva tjedna u lipnju su bukirana pisanim provjerama, što je još najzanimljivije provjera se piše oko 10.6. - učenik gotovo ne stigne ispraviti, ako nije zadovoljan ocjenom). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
704 Saša Peričak PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. treba u cijelosti brisati. Okvirni vremenik je nepotrebna birokratizacija koja je suprotna najavljenom povećanju autonomije učitelja i nastavnika. U prethodnim člancima je jasno ograničen broj pisanih provjera u danu i u tjednu i ne vide se potreba za daljnjom birokratizacijom. Potrebno je još samo navesti (npr. unutar novog članka 7.) da se pisana provjera mora najaviti unaprijed (tjedan ili dva...). Nevjerojatno je da se uz najavljenu autonomiju ne vjeruje prosvjetnim djelatnicima da će se uspjeti dogovoriti i uskladiti termine bez formalnih sastanaka učiteljskog/nastavničkog vijeća, zapisnika i svih ostalih popratnih sadržaja. Većina škola je u sustavu e-dnevnika (a nadam se da se teži tome da što skorije budu sve) te je datum unošenja provjere u sustav i broj provjera u danu/tjednu jasno vidljiv svim dionicima - učenicima, roditeljima, stručnoj službi i vodstvu škole te ostalim kolegama. Navedeno više nego zadovoljava zahtjeve suvremene pedagogije, a eventualne malobrojne škole koje još ne koriste e-dnevnik trebale bi popis pisanih provjera objaviti na stranicama škole. Nadam se da se u izradi pravilnika koji bi trebao gledati u budućnost neće koristiti argumentacija postojanja takvog malog broja škola kao izgovor za nepotrebnu birokratizaciju cijelog sustava. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
705 Marijana Dragobratović PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem izbacivanje stavka 3. Sastajanje Razrednog vijeća i zapisnici s temom promjena vremenika su potpuno bespotrebni. Puno je bolje trenutno rješenje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
706 Marijana Dragobratović PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem da u stavku 2 ovog članka druga rečenica glasi: "Škola je dužna javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na mrežnoj stranici škole ukoliko se u školi ne koristi e-Dnevnik." Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
707 Gorana Rosandić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9.stavak 2.: Zašto je vremenik potrebno objavljivati javno na stranici škole? Kome takav podatak treba biti javno dostupan? To nije dokument bitan za rad škole niti treba biti dostupan ikome izvan kruga nastavnici - učenici - roditelj. On je vidljiv u eDnevniku i tu mu je i mjesto. Svaka izmjena tog vremenika traži onda još i skidanje sa stranice i ponodvno podizanje. Mislim da ljudi u školi imaju pametnijeg posla. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
708 Gorana Rosandić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera treba ukinuti. Njegovim uvođenjem omogućilo se učenicima planiranje izostajanja s nastave (u 2019. godini čak 30 milijuna školskih sati) , a roditeljima dopustilo da objeručke iskorištavaju mogućnost opravdavanja izostanka bez liječničke ispričnice do 3 dana. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
709 Helga Kraljik PRAVILNIK, Članak 9. "Razredno vijeće može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec." Dovoljna je točka 4 istog članka. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
710 Ana Vine PRAVILNIK, Članak 9. Nepotrebno je sastajanje vijeća oko promjene termina provjere iz vremenika. On je ionako samo okvirni. Dovoljno je da nastavnik pazi na broj pisanih provjera u tome tjednu i danu kada s razredom dogovara novi termin! Termin "iznimne situacije" je pomalo smiješan jer ispada da se pisana provjera, planirana MJESECIMA unaprijed, može pomaknuti samo u slučaju nuklearnog rata. Dovoljan je gubitak samo jednog dana u tjednu (stručna ekskurzija, bolest nastavnika ili većeg dijela učenika u npr. sezoni gripe, predavanje nekog vanjskog subjekta - nama malo-malo dolaze takvi uzimati sate zbog svojih predavanja kojima pravdaju svoje projekte) kako bi se pojavila potreba za odgodom provjere na idući dan/tjedan. Besmisleno je da se za takve stvari moraju sazivati vijeća. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
711 Marijana Zarožinski PRAVILNIK, Članak 9. Nije potrebno sastajanje RV da bi se uvele promjene za pisane provjere. Dovoljno je da nastavnik i učenici sami odrede vrijeme pisane provjere (3 sata prije provjere) te da nastavnik pazi na broj pisanih provjera u tome tjednu i danu! Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika.
712 Anđela Gojević PRAVILNIK, Članak 9. Stavak (3) i (4) teško je realizirati i mislim da će uzrokovati jako puno komplikacija. Još je puno srednjih škola koje rade u dvije smjene i sazivanje RV nije lako. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
713 Andreja Plantarić Balić PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je okvirni vremenik dobar i koristan. Dostupan je učenicima i roditeljima u e-dnevniku. Prema dosadašnjem iskustvu učenici redovito prate raspored pisanih provjera. Međutim, smatram da su potrebne neke izmjene. Okvirni vremenik trebao bi određivati učitelj samostalno. Uvođenjem okvirnog vremenika (prema mojem višegodišnjem iskustvu i procjeni) učenike se nije potaklo na značajnije pozitivne promjene u odnosu prema radu. Smatram da učenici ne „uče bolje“, nisu motiviraniji i ne ostvaruju bolje rezultate zbog vremenika. Vremenik služi isključivo kao pisana informacija. Pisane provjere unesene u vremenik često određuju i uvjetuju tempo nastavnog rada učenika i učitelja. Smatram da to nije dobro. Dešavaju se situacije kada učitelj mora „žuriti“ da bi uspio obraditi, ponoviti i uvježbati nastavne sadržaje koje ocjenjuje planiranom pisanom provjerom ili pak „usporava“ ili se nepotrebno zadržava na određenim nastavnim sadržajima. Učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, prate nastavne sadržaje koji se obrađuju, ponavljaju i uvježbavaju i provjeravaju. Prema tome, zajedno s učiteljim, trebali bi planirati i vrednovanje naučenog tj. pisane provjere koje se ocjenjuju. Prema mojemu prijedogu, učitelj bi trebao planirati i unositi termine pisanih provjera tijekom cijele nastavne godine prema vlastitoj dinamici tj. prema procjeni. Najkasnije tri nastavna sata prije provođenja pisane provjere. Prilikom upisa nove provjere učitelj bi trebao voditi računa o broju pisanih provjera u jednom danu i tjednu. Konkretno, raspored pojedinih pisanih provjera učitelj bi planirao na godišnjoj ili polugodišnjoj razini, a pojedine pisane provjere planirao bi tijekom cijele nastavne godine. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
714 Melita Povalec PRAVILNIK, Članak 9. (2) Okvirni vremenik, na prijedlog učitelja/nastavnika donosi Razredno vijeće najkasnije do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu. Škola je dužna javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na mrežnoj stanici škole. Planiranje bi bilo mnogo učinkovitije i točnije kada bi se Vremenik donosio mjesečno tako što učitelji u e - dnevnik upisuju datume pisanih provjera što je vidljivo roditeljima, te usmena najava učenicima 2 tjedna prije provjere. Također škole koje imaju e - dnevnik nema potrebe za objavljivanjem na mrežnoj stranici škole budući da je svima sve vidljivo iz e - dnevnika. Također, promjene Vremenika, budući da je OKVIRNI, treba biti u nadležnosti predmetnog učitelja koji u e - dnevnik zapisuje bilješku kako je došlo do promjene datuma pisane provjere i u e - dnevnik upisuje novi datum. 4) U iznimnim situacijama učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom, a o čemu je dužan obavijesti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije.“ - oni koji su upoznati sa živosti školskog sustava zasigurno znaju da nisu potrebne iznimne situacije kako bi se odgodila planirana pisana provjera pa predlažem da se briše "U iznimnim situacijama". Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
715 Snježana Kučić-Mirković PRAVILNIK, Članak 9. U strukovnim školama okvirni vremenik bi se trebao donositi kao i do sada mjesec unaprijed, a ne za cijelu školsku godinu zbog vrlo zahtjevne satnice i raznih dodatnih aktivnosti učenika planiranih školskim kurikulumom. Također jednostavnije je da ga donosi nastavničko vijeće za sve razrede odjednom. Čemu donošenje okvirnog vremenika na početku šk. god., ako ga RV može mijenjati na kraju svakog mjeseca? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
716 Zrinka Tomašković PRAVILNIK, Članak 9. Stavak 2. Ako je već u stavku 1. navedeno da se u daljnjem tekstu za Okvirni vremenik pisanih provjera koristi pokrata vremenik, ne treba opet pisati Okvirni vremenik. Loše je što je izbačen stari stavak 4. ((4) U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet) nastavnih dana prije provedbe.) ako se već vremenikom želi učenike obavijestiti o svim pisanim provjerama, na vrijeme. Stavak 4. Stavak je loše sročen. Iznimne situacije nisu definirane. Prema ovome nije moguće odgoditi ili odustati od pisane provjere jer smo odlučili tijekom godine promijeniti redosljed tema. Jer to nije iznimna situacija. Čemu nastavnicima obećavati slobodu u odlukama o poučavanju, a onda ih zauzdati u čvrstu formu ovim stavkom koji promjenu dozvoljava samo u iznimnim situacijama. Stoga predlažem sljedeće: Stavak 4. postaje stavak 3. Pametno bi bilo izbaciti iznimne situacije i rok od tri dana(nejasno je i jesu li to tri radna dana ili tri kalendarska dana), pa bi stavak glasio: (3) Učitelj/nastavnik može u dogovoru s učenicima odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom. Promjena se odmah bilježi u vremenik koji je javno objavljen. Ovime bi i učenici snosili dio odgovornosti u procesu vrednovanja naučenog. U školama u kojima se koristi e-dnevnik je kod upisa plana pisanih provjera ionako onemogućen unos 5. tjedne pisane provjere. Bilo bi potrebno samo omogućiti brisanje pisane provjere iz vremenika. U školama koje još ne koriste e-dnevnik bi trebalo dodatno paziti na proj tjednih pisanih provjera. Stavak 3. Ovaj stavak postaje stavak 4. i to u ovom obliku: (4)Razredno vijeće kvartalno potvrđuje eventualne promjene vremenika za naredno razdoblje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
717 Jelena Udovičić PRAVILNIK, Članak 9. Prijedlog: 1. Predlažem da se izmijeni Stavak (2) iz članka 9.tj. da se izbriše ovaj dio: 'Škola je dužna javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na mrežnoj stanici škole.' obriše Stavak (4) iz članka 9. 2. Predlažem da se izmijeni Stavak (4) iz članka 9.tj. da se izbriše ovaj dio: 'a o čemu je dužan obavijesti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije.' OBRAZLOŽENJE: Vremenik treba postojati SAMO za učitelje ali ni u kom slučaju da bude javan tj. dostupan djeci. Djeca su i sama sposobna zaključiti da, kad je jedna tematska cjelina obrađena, će vjerojatno uslijediti provjera. Vremenik ih potiče na neredovan rad, izostajanje s nastave... Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
718 Tomislav Duk PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da se članak 9. treba brisat iz pravilnika u ovakvom obliku kakav je sada. Okvirni vremenik pisanih provjera je potpuno nepotreban, budući da se u članku 8., stavku 5. postojećeg Pravilnika (budući stavak 4.) već uređuje da učenik u 1 danu ne može pisati više od 1 pisane provjere, odnosno 4 pisane provjere u 1 tjednu. Trebalo bi samo izmijeniti stavak 4. u članku 8. (budući stavak 3.) koji bi glasio "Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o datumu održavanja pisane provjere, opsegu sadržaja koji će se provjeravati i načinu provođenja pisane provjere najmanje tjedan dana prije održavanja pisane provjere." Okvirni vremenik pisanih provjera koji se javno objavljuje učenicima i roditeljima mjesecima unaprijed nema nikakvu svrhu osim poticanja kampanjskog učenja i mogućeg namjernog izostanka s planirane pisane provjere. Osim toga, e-dnevnik omogućava jasan uvid u planirane pisane provjere kada se one unesu. Također sam mišljenja da planiranje pisanih provjera znanja na počeku polugodišta za cijelo polugodište nije u duhu novog načina kurikularnog planiranja koje veći naglasak stavlja naslobodu učitelja i nastavnika kod planiranja nastavnih sadržaja tijekom nastavne godine. Predlažem stoga da članak 9. glasi: Planiranje pisanih provjera znanja (1) Učitelji i nastavnici dužni su pisane provjere znanja planirati u skladu sa stavkom 4. i 5. članka 8. ovog Pravilnika. (budući stavci 3. i 4.) (2) Datum održavanja pisane provjere znanja učitelji i nastavnici dužni su unijeti u rubriku raspored pisanih zadaća u e-dnevniku najmanje 2 tjedna prije održavanja pisane provjere znanja, odnosno u odgovarajuću rubriku u dnevniku rada za škole koje ne koriste e-dnevnik. (3) U iznimnim situacijama učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja koje je prethodno učenicima najavio, a o čemu je dužan obavijesti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije. (4) Učenici koji zbog opravdanih razloga nisu mogli pisati pisanu provjeru znanja u terminu utvrđenom sukladno ovom članku Pravilnika mogu je pisati naknadno u dogovoru s predmetnim učiteljem, odnosno nastavnikom, ali ne ranije od 3 dana od dana prestanka postojanja opravdanog razloga. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
719 Mirjana Grubišić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 10. st.(4) Odgode pisanih provjera u Okvirnom vremeniku bi trebalo koncipirati na razlozima zašto je potrebno od planiranog vremenika odstupati. Činjenica je da se od planiranog vremenika najčešće odstupa zbog razloga koji ne proizlaze iz nastave već je uzrok najčešće u katastofalno slaboj organizaciji i koordinaciji ostalih događanja po školama. Zato predlažem da se razluče prioriteti i uzroci "iznimnih situacija" te se i poslovi oko odgode pisanih provjera podijele prema odgovornostima na sljedeći način: 1. Ako su uzroci odgode uzrokovani u okviru nastavnog predmeta (težina gradiva, slaba pripremljenost učenika i sl.) da o odgodi pisane provjere autonomno odlučuje učitelj te pronalazi novi termin u dogovoru s učenicima i ostalim učiteljima RV koji imaju termine u istom tjednu. 2. Ako je uzrok organizacijske prirode odgodu treba tražiti pedagog u dogovoru s predmetnim učiteljom i ravnateljem te ju pisanim putem obrazložiti u za to određenom prostoru u eD koji će biti vidljiv i učenicima i roditeljima. Obrazloženje: nejčešći uzrok odgode pisanih provjera je vrlo loša koordinacija pedagoga i vanjskih suradnika (školske medicine i ostalih vanjskih stručnih službi, kojekakvih udruga koje jesu i nisu u sudionice u školskim projektima ...) s kojima škola surađuje što planski, a najčešće stihijski i koje u pravilu svoje aktivnosti održavaju za vrijeme nastave, s eventualnom najavom aktivnosti jedan dan prije što se kosi sa svim propisima i čime se učitelji stavljaju u vrlo nezgodnu i nemoguću situaciju, pred gotov čin bez mogućnosti pravovremenog i propisnog djelovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
720 SNEŽANA KRANJEC PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem izmjenu 3. stavka: „Učitelj/nastavnik može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec uz dogovor s razrednikom. U školama koje nisu u sustavu e-Dnevnika, odluku o promjeni vremenika za naredni mjesec donosi Razredno vijeće.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
721 Aleksandra Brmbota PRAVILNIK, Članak 9. Članak 10. mijenja se i glasi: (1) Slažem se s predloženim (2) Vremenik na prijedlog nastavnika donosi RV za razdoblje od barem 4 tjedna. Na početku školske godine prvi vremenik se donosi do kraja trećeg tjedna nastave. Pisane provjere se u vremenik unose po tjednima (redni broj tjedna u nastavnoj godini), a ne nužno po danima. Nastavnik je dužan nakon donošenja vremenika upisati datum pisane provjere u e-dnevnik u roku od 24 sata. U slučaju da škola nema e-dnevnik, dužna je objaviti vremenik na mrežnoj stranici ili na oglasnoj ploči škole. (3) Nastavnik može odgoditi ili odustati od pisane provjere najkasnije tjedan prije predviđene provjere, u dogovoru s učenicima i u skladu s Pravilnikom o broju pisanih provjera. Promjenu je dužan zabilježiti u e-dnevnik ili je škola objavljuje na mrežnim stranicama, odnosno oglasnoj ploči. Obrazloženje: (2) Kako se propisuju 4 pisane provjere u jednom tjednu, vremenike treba donositi po tjednima. Riječ „okvirni“ navodi da je bit vremenika planirati najviše 4 pisane provjere unutar jednog tjedna. Kada se unose u e-dnevnik nastavnici vode računa o eventualnom preklapanju po danima i dogovaraju se oko točnog termina, s obzirom na raspored sati. Kako je e-dnevnik dostupan svim učenicima (a time i roditeljima) dovoljno je na vrijeme zabilježiti datume pisanih provjera i nema potrebe za javnom objavom. Pokazalo se da je promjena vremenika potvrđena od ovlaštene osobe puka formalnost i gubljenje vremena, ali i nepotrebni trošak papira na kojima se ispisuju silne izmjene za oglasnu ploču i arhivu. Dovoljan je e-dnevnik za objavu i izmjenu vremenika. Jedino u slučaju da još ima škola koje nemaju e-dnevnik treba staviti mogućnost neke druge javne objave. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
722 Tamara Banović PRAVILNIK, Članak 9. Objavljivanje okvirnog vremenika na mrežnim stranica škole u rujnu i siječnju nema smisla, ukoliko se isti krajem svakog mjeseca može revidirati za iduće razdoblje. Mislim da administratori imaju dovoljno posla i bez ovoga, posebno ako se radi o velikoj školi. Dovoljno je da se unese u e-dnevnik. Mislim da su učitelji i nastavnici dovoljno odgovorne osobe da mogu samostalno s učenicima dogovoriti i u e-dnevnik upisati promjenu pisanja provjere znanja, a ne na kraju svakog mjeseca imati RV po tom pitanju. Čini mi se da ćemo se administrativno još više opteretiti, a ne rasteretiti. Obavijesti djecu o odgodi pisane provjere znanja planirane vremenikom tri dana ranije je besmislica, jer npr. epidemiju gripe koja se događa na dan zakazane provjere,ne možete predvidjeti tri dana ranije. Neki predmeti imaju blok sat jednom tjedno i ovo razdoblje od tri dana ranije opet nema smisla. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
723 Maja Mlinarić PRAVILNIK, Članak 9. (4) U iznimnim situacijama učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom, a o čemu je dužan obavijesti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije.“ Predlažem brisati riječ 'iznimne' situacije jer takve situacije su često uzrokovane školskim događajima, projektima, natjecanjima, pa i samim učenicima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
724 Maja Mlinarić PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem ,,Okvirni vremenik pisanih provjera znanja'' u potpunosti brisati. Već samim stavkom (3) proturječite vremeniku. Nešto što je objavljeno i usvojeno kao dokument a ipak se može mijenjati svaki mjesec vodi samo u konfuziju NV, roditelja i učenika. Drugi razlog zašto ga treba brisati je taj što proturječi principima 'Škole za život' u kojoj navodno potičete autonomiju nastavnika i odgovornost učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
725 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 9. Ovo s iznimnom situacijom je vrlo fleksibilno. Kada bismo napravili anketu da ljudi(djeca i odrasli) zaokruže ili sami napišu što za njih predstavlja iznimnu situaciju dobili bismo vrlo različite odgovore. Čini mi se da ovakvi članci služe kako bi se pokrile sve situacije koje nikome nisu pale na pamet pa u pravnim dokumentima - bez uvrede- često čitamo riječi poput - može, u pravilu, u iznimnim situacijama, ne mora... Iznimna situacija poput bolesti učitelja ili epidemije vodenih kozica može nastupiti baš taj dan ili dan ranije - čemu ova obavijest učenicima 3 dana ranije. Al' će im se nešto dogodit ako se pripreme pa učitelj ne dođe - baš šteta šta su učili, a testa nema. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru.
726 Marita Maleš PRAVILNIK, Članak 9. Osobno nisam protivnik OKVIRNOG vremenika, ali jesam protivnik kompliciranja. Ako je učitelj sposoban sam odrediti termine provjera i vjeruje mu se u rujnu i siječnju da je to sposoban, a nakon toga se dogodi - seminar, terenska nastava, natjecanje, bolest...- zašto se tada sumnja u učiteljeve sposobnosti da sam promijeni datum pisane provjere u e-dnevniku koji je usklađen s pravilnikom i obavijesti vas ukoliko unosite 2. provjeru u danu kao i 5. u tjednu. Vremenik se kosi s reformom koja se želi provesti, ali kad imate jednom tjedno ili jednom u dva tjedna - Tehnička kultura dobro je imati termin u koji neće upasti netko drugi. Zapravo predlažem OKVIRNI vremenik sličan onome kakav smo imali prije donošenja Pravilnika kojeg sada mijenjamo. Taj vremenik, koji se nije tako zvao, nalazio se u razrednoj knjizi kao tablica u koju su se unosile provjere. Mogli su ga vidjeti učitelji, a učenicima je bilo najavljeno tjedan dva ranije. Trenutni vremenik dosta potiče kampanjsko učenje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
727 Maja Basara PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik za cijelo polugodište nije sukladan s idejom kurikularne reforme prema kojoj nastavnik predviđeni broj sati za obradu određenog gradiva može povećati ili smanjiti prema ritmu kojim ga učenici usvajaju. Time je nemoguće predvidjeti vrijeme pisanih provjera tokom cijelog polugodišta. Sukladno ovom načinu planiranja i izvođenja nastave podržavam ideju o donošenju vremenika na mjesečnoj bazi. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
728 Lidija Škrlec PRAVILNIK, Članak 9. Potrebno je naglasiti kako je to Okvirni vremenik pisanih provjera, stoga nije jasno zašto je za njegovu izmjenu potrebno sazivati Razredno vijeće. Predmetni nastavnik time nema nikakvu autonomiju u poučavanju i planiranju vrednovanja, jer se nepredviđene okolnosti vrlo često događaju i često je nemoguće predvidjeti koliko nastavnih sati će biti dovoljno da učenici ostvare ishode koje smo postavili. Smatram kako je dovoljno da učitelj u dogovoru s učenicima promijeni datum najmanje 7 dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
729 GORAN VIŠAK PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani smatram da objavljivanje Okvirnog vremenika za cijelo polugodište ili nastavnu godinu potiče kampanjsko učenje, što je u suprotnosti s kurikulumskim pristupom i po meni ne bi trebao postojati. Ukoliko će ostati OKVIRNI vremenik o njegovoj promjeni bi trebao odlučivati predmetni učitelj u dogovoru s učenicima, a ne Razredno vijeće (dovoljno je najaviti provjere učenicima tjedan dana prije pisanja). Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
730 Monika Mužar-Kos PRAVILNIK, Članak 9. Kao odgojno-obrazovni djelatnik smatram kako je vremenik pisanih provjera školski dokument koji je potreban učitelju, učenicima i roditeljima, ali bi se trebao izrađivati jednom u mjesecu i to do kraja tekućeg mjeseca za idući mjesec upravo iz nepredvidivih razloga koje je samim učiteljima teško predvidjeti u dužem vremenskom roku (cijelo polugodište). Smatram kako za ponavljanje ili odgodu pisane provjere nije potrebna prethodna konzultacija nastavnika i stručne službe jer je učitelj osoba koja je najkompetentnija u razredu da samostalno odrediti je li pisanu provjeru potrebno odgoditi ili ponavljati. U nekim situacijama nastavnik će sam procijeniti je li učenicima potrebno još dodatno ponoviti nastavne sadržaje ukoliko učenici nisu usvojili zadane obrazovne ishode i iz tog razloga unaprijed zadani vremenik neće odgovarati zadanim terminima. Smatram i kako je kratke pisane provjere nužno provoditi u nastavi, ali ih nije potrebno uvoditi u vremenik pisanih provjera niti ih je potrebno brojčano ocijeniti jer se one mogu provoditi svakodnevno i služe kao povratna informacija o usvojenosti nastavnih sadržaja kako učitelju tako i samom učeniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
731 Patricija Hercog PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je važno imati okvirni vremenik pisanih provjera, ali on zaista treba biti okvirni kako mu i sam naziv kaže. Vremenik treba biti podložan promjenama tijekom same nastavne godine. Neke aktivnosti, primjerice nadnevak odlaska učenika u kino, kazalište ili kakvu izvanučioničku nastavu ponekad je iznimno teško mjesecima unaprijed znati organizirati. Nemoguće je doslovno pratiti vremenik. Moje mišljenje je da učitelj krajem mjeseca treba planirati okvirni vremenik pisanih provjera za sljedeći mjesec, ali samo za velike pisane provjere. Male pisane provjere ne upisivati u vremenik već usmeno najaviti učenicima. (3) Mislim da učitelj/nastavnik sam treba unositi izmjene u okvirni vremenik pisanih provjera za naredni mjesec , u dogovoru s učenicima, uz moguću koordinaciju s RV kako ne bi došlo do preklapanja s drugim pisanim provjerama. Iz tih razloga je potpuno nepraktično svaku promjenu potvrditi s RV jer se neke promjene mogu dogoditi i na tjednoj bazi. RV ne stigne reagirati u tako kratkom vremenskom roku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
732 Jasna Vinković PRAVILNIK, Članak 9. Prijedlog izmjene: „ Okvirni vremenik pisanih provjera znanja (1) Okvirni vremenik pisanih provjera je školski dokument koji je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu. (2) Okvirni vremenik na prijedlog učitelja/nastavnika donosi razredno vijeće najkasnije do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu. (3) Učitelj/nastavnik može promijeniti vrijeme planirane pisane provjere u dogovoru s učenicima, poštujući odredbe ovog pravilnika.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
733 Ivana Ćurić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik, u skladu s nazivom, treba biti okvirni. Nemoguće je predviditi izvanredne okolnosti do kojih neprestano dolazi tijekom nastavne godine te se nejčešće u korist učenika, nastoji njima prilagoditi vrijeme pisanja pisane provjere kako bi se izbjegle negativne ocjene. Razredno vijeće nepotrebno se dodatno opterećuje sazivanjem kako bi se promijenio vremenik za naredni mjesec. Dovoljno je da se promjene u vremeniku prikažu 15 dana ranije i o tome obavijeste učenici. Isto tako, kratke provjere znanja, nema potrebe prikazivati u vremeniku na početku školske godine. Kao što sam napomenula, tijek je nastvane godine podložan promjenama zbog obilježavanja važnih dana, gostujućih predavača i sl. te je zbog toga nepotrebno najavljivati kratke provjere znanja. Dovoljno je da se sedam dana prije pisanja upiše pisanje kratke pisane provjere u vremenik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
734 Aleksandra Dužević PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da riječ "okvirni" treba biti definicija Vremenika. Dakle, na početku šk. god. nastavnik okvirno planira pisanu provjeru po mjesecima, a ne po datumu i na početku tog mjeseca dogovori se s učenicima točan datum, te se taj datum unosi u e-dnevnik kako ne bi došlo do preklapanja. Vremenik bi se trebao odnositi na pisane provjere koje traju puni školski sat, a za one koje traju manje od školskog sata ne treba uvrštavati u vremenik već se trebaju usmeno najaviti u razredu tjedan dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
735 Nataša Šantić PRAVILNIK, Članak 9. Smatram kako je važno imati okvirni vremenik pisanih provjera, jer po pravilniku učenik može pisati 4 pisane provjere tjedno. Kako ne bi dolazilo do preklapanja i dogovaranja s učenicima te rekla-kazala dobro je u e-Dnevnik upisati planirane provjere. Tako nastavnici u svakom razredu vide raspored i mogu isplanirati rad bez dodatnih sastanaka i sjednica. S jedne strane netko može reći da je to podilaženje učenicima, navodi ih se na kampanjski način, a s druge strane dobro je da znaju za pisane provjere kako bi se mogli dodatno pripremiti. Svi smo ljudi i volimo unaprijed planirati obveze. Mislim da je nepotrebno da razredno vijeće donosi vremenik, a pogotovo do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu. Ovo se naročito odnosi na strukovne škole. S jedne strane je OKVIRNI vremenik, a s druge strane svi ga se strogo pridržavaju, pa nastane problem kada se nešto mora izmijeniti zbog različitih razloga (neuvježbanost, izvanučioničke nastave, projekti, bolest nastavnika i sl.). Predlažem da se ostavi mogućnost donošenja i objave vremenika za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed. To je do sada dobro funkcioniralo u strukovnim školama, a može i u svima ostalima. A što se tiče eventualne odgode planirane pisane provjere, slažem se da je dovoljno obavijestiti učenike najmanje 3 dana ranije te odmah to evidentirati i izmijeniti u vremeniku pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
736 Kristina Lukačić PRAVILNIK, Članak 9. (2) Nepotrebno je da RV donosi vremenik. (3) Nepotrebno je da RV donosi izmjene. Nastavnik sam unosi izmjene u vremenik, u dogovoru s učenicima i kolegama. Tako to funkcionira u praksi. (4) Nepotrebno je koristiti iskaz "iznimni slučajevi", ako učenici nisu svladali sadržaj, treba još malo ponoviti, ne vidim zašto bi to bio izniman slučaj. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
737 Tatjana Vlainić PRAVILNIK, Članak 9. Ako vremenik nazivamo OKVIRNI, onda on treba biti okvirni. Dakle, planiram pisane provjere u određenom mjesecu, ne točnom datumu. A da promjene treba potvrditi razredno vijeće je kompletan apsurd. Uz svo poštovanje, mene se ne tiču razlozi zbog kojeg je odgođena provjera iz matematike, niti se nekog kolegu tiču moje odgode. Smatram da je jedino potrebno provjeriti da se pisane provjere ne bi preklapale. Sazivanje RV zbog toga što provjera ne će biti u srijedu, nego u četvrtak, smatram dodatnim opterećenjem nastavnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
738 Vladimira Vuković PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je vremenik, ovakav kakav je bio do sada, dobar jedino kao mjesto gdje su evidentirane sve pisane provjere i daje informaciju učitelju o drugim pisanim provjerama kako bi vodili računa o kolizijama. Vremeniku nikako ne odgovara naziv OKVIRNI, jer ga se učitelji slijepo moraju držati kao da je uklesan u kamen o čemu i govori 4. stavak ovog članka „U iznimnim situacijama učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom....“. Od nekih kolega sam čula da su se do sada čak morali pisanim putem očitovati iz kojeg razloga mijenjaju datum pisane provjere, a vjerujem da će tako i ostati. Ukidanjem vremenika, a posebno ovakvog kakav se novim Pravilnikom želi uvesti, osigurat će se kontinuitet u radu učenika i manje kampanjskog rada te „planiranih“ izostanaka. Najava pisane provjere dva tjedna prije je sasvim dovoljna. Pravilnici su nedorečeni, neprecizni i uvijek se nešto MOŽE. Takve jezične konstrukcije su podložne raznim tumačenjima i trebalo bi ih izbjegavati. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
739 MATEA MIHALJEVIĆ JURKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera treba ukinuti, a pisane provjere najaviti učenicima i evidentirati u dnevnik/e-Dnevnik dva tjedna prije provedbe. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
740 Maja Fišer PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik bi trebalo ukinuti u razrednoj nastavi jer sam po sebi nema nikakvu svrhu. Provjere ostvarenosti odgojno obrazovnih ishoda trebalo bi se najavljivati dva tjedna ranije, a najava bi trebala biti javna u razredu pred učenicima. Zadaća je učenika da sami memoriraju ono što učitelj u školi kaže i prenese roditeljima, pa je tako od osobite važnosti da dijete samo pamti i bilježi kod kuće kada bi trebalo biti vrednovanje. Na taj način se formiraju odgovorna djeca. Vremenik predstavlja samo dodatno administrativno opterećenje učiteljima koji ne mogu nikada unaprijed znati koji datum će biti provjera jer ionako nikada ne dobijemo unaprijed datume raznih događaja koji bi se trebali odvijati u školi. Mnogo je nepredvidivih situacija tijekom godine što onemogućava točno i precizno planiranje vrednovanja u dan. Nadalje, nepotrebno je da se za svaku izmjenu vremenika saziva sjednica Razrednog vijeća. Obzirom da u e-dnevniku postoji evidencija pisanih provjera, dovoljno je da razrednik promjeni datum, s učenicima se dogovori oko promjene, a na taj način je svaka promjena vidljiva i roditelju. Nema nikakve potrebe stavljati vremenik na web stranice škole jer u e-dnevniku i učenici i roditelji imaju uvid u sve promjene. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
741 Slavica Čovran PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da vremenik treba u potpunosti ukinuti (barem u razrednoj nastavi). Dovoljna je najava tjedan dana prije same provjere. Pisanu provjeru treba upisati u eDnevnik gdje će svima biti vidljivo da je najavljena i to je dovoljno. Ukoliko dođe do odgode iz bilo kojih razloga, predmetni učitelj (i samo predmetni učitelj) dogovori se s učenicima o novom terminu ili ponavljanju pisane provjere ako predmetni učitelj (i samo predmetni učitelj) procijeni da treba. Nikakve stručne službe i razrednici tu ne trebaju davati svoje mišljenje! Također bi trebalo jasno navesti kada i u kojim uvjetima učenik koji propusti pisanu provjeru, istu može naknadno pisati Trebalo bi dati jasnije smjernice za sve tri vrste vrednovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
742 Mira Radović PRAVILNIK, Članak 9. Mišljenja sam da je Okvirni vremenik u ovom obliku samo opterećenje učiteljima i da ge ne smijemo donositi u predloženim rokovima jer je mnogo uvjeta koji utječu na njegovo mijenjanje za što treba sazivati sjednicu RV, što znači još nepotrebne administracije. Dovoljno je vremenik donijeti krajem mjeseca za sljedeći mjesec. Također ne vidim svrhu objave na mrežnim stranicama škole jer je svima na koje se odnosi vidljiv u e-dnevniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
743 Branko Pleadin PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem da se iz dosadašnjeg članka 10. ne briše stavak 5. koji glasi: (5) Iznimno, vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed. Obrazloženje: U većim strukovnim školama zbog objektivnih razloga (npr. tjedna organizacija rasporeda sati, velik broj nastavnih predmeta sa 1 ili 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada tjedno, itd.) iznimno je teško isplanirati okvirni vremenik pisanih provjera znanja za cijelo polugodište unaprijed. Često se događaju situacije da se vremenik mijenja pred kraj polugodišta zbog odgađanja planiranih pisanih provjera. Iako je prijedlogom novih stavaka ovog članka (stavak 3. i 4.) omogućena naknadna korekcija vremenika, smatram da je nužno ostaviti mogućnost postepenog formiranja vremenika iz mjeseca u mjesec, umjesto naknadnog dorađivanja, koje će se događati svaki mjesec a ne samo, kako je u ovom prijedlogu navedeno, "u iznimnim situacijama". Nadalje, predlažem da se ne propisuje obaveza javnog objavljivanja vremenika na mrežnoj stranici škole jer će to, zbog mogućnosti naknadnih korekcija vremenika, stvoriti dodatno administrativno opterećenje razrednicima, što je u suprotnosti s ciljevima o administrativnom rasterećenju odgojno-obrazovnih djelatnika. Stoga predlažem da se iz novog prijedloga članka 10. stavka 2. izbaci rečenica: "Škola je dužna javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na mrežnoj stanici škole." U školama koje koriste e-Dnevnik vremenik je učenicima ionako dostupan kroz navedeni sustav. Eventualno bi obavezu javnog objavljivanja vremenika na mrežnoj stranici trebalo propisati za škole koje još nisu prešle na e-Dnevnik. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
744 Tanja Vukas PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, mišljenja sam da Vremenik treba u potpunosti ukinuti jer potiče kampanjsko učenje, umjesto planiranja (nisam upoznala učenika koji planira učenje nekog predmeta 3 ili 4 mjeseca unaprijed) a s druge strane nastavnicima stvara dosta organizacijskih problema jer moraju planirati pisane provjere a da ne znaju tempo savladavanja gradiva pojedinog razreda, termine vanučioničke nastave, bolesti učenika i nastavnika i mnogo drugoga. Smatram da je dovoljan (i potreban) mjesečni pregled kako ga daje eD, a može se i javno objaviti (iako ne vidim posebnu svrhu budući ga vide i učenici i roditelji i predmetni nastavnici) uz reguliran broj pisanih provjera tjedno. Od reguliranog broja provjera treba jasno izuzeti ispravke (trebaju biti u dogovoru s učenicima i u okvirima mogućnosti) kao i situacije kada učenik želi odgovarati iako je ispunio maksimalni broj dnevnih/tjednih odgovaranja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
745 Antonio Vrbatović PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, smatram da RV treba u potpunosti izuzeti iz ovog članka. Na nekoliko seminara ŠzŽ su mentori govorili o suprotnosti koncepta Okvirnog vremenika i ŠzŽ. Mislim da vremenik treba ukinuti. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
746 Milana Kovačević Miškić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja nije u skladu s planiranjem godišnjeg izvedbenog kurikuluma. Dovoljno je napisati da je predmetni nastavnik dužan pisanu provjeru najaviti 15 dana unaprijed i zabilježiti ju u e-dnevniku. Najmanje problema oko dogovaranja pisanih provjera bilo je prije postojanja okvirnog vremenika. Razredno vijeće treba u potpunosti izuzeti iz donošenja okvirnog vremenika, a iznimne situacije najčešće se ne mogu predvidjeti 3 dana unaprijed. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
747 Tatjana Bandera-Mrakovčić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik tebalo bi pisati krajem tekućeg mjeseca za sljedeći mjesec. Ovakvim načinom redovno će biti sjednica RV zbog izmjene vremenika iz različitih razloga. Često je nemoguće odgoditi pisanje provjere tri dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
748 MILA OZRETIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Za optimalan rad i napredak učenika i učitelja, vremenik nije potreban. Potiče kampanjski rad i čini provedbu nastave prekrutom, a ostavljene mogućnosti za izmjenu datuma provjere (sazivanje Razrednog vijeća) povećavaju administrativne poslove učitelja. Pored toga održavati Razredno vijeće samo radi izmjene vremenika je besmisleno. Učitelji u velikoj mjeri rade u više škola, više smjena i nije efikasno da se pojavljuju zbog jedne ovakve odluke na sazvanom Vijeću. Također, trebamo razvijati više povjerenja u samog učitelja i njegov rad, drugi učitelji ne bi trebali imati nikakav utjecaj na pojedinog učitelja kada će zakazati/odgoditi provjeru. Dovoljno je da učitelj 2 tjedna ranije najavi provjeru i evidentira je kroz eDnevnik kako se ne bi dogodilo da je previše provjera zakazano u istom danu/tjednu. Na takav način, objavljivanje vremenika na mrežnim stranicama škole je suvišno i dodatno opterećuje i učitelja koji najavljuje /mijenja datum provjere i onog koji to treba objaviti. Na takav način može se dogoditi da u nekom kraćem vremenu dok se izmjena iz eDnevnika ne objavi na mrežnim stranicama, da će se vremenik u eDnevniku razlikovati od onog na webu. U kontekstu težnje da se učenici više potiču na razmišljanje i samoregulaciju svog učenja, poželjno je da i sami osvješćuju proces nastave: obrada, uvježbavanje i na kraju provjera. Učitelj treba imati mogućnost promjene termina provjere barem do 3 dana prije prethodno najavljene provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
749 Nevenka škrabo PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, moje mišljenje je da bi učitelji razredne nastave vremenik trebali izrađivati zajedno s mjesečnim planovima, dakle za idući mjesec, i upisati ga u e dnevnik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
750 Mirjana Jerković PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, donošenje vremenika na početku polugodišta kosi se s konceptom ŠzŽ u kojoj su nam u fokusu postignuća učenika i praćenje usvojenosti ishoda. Mislim da bi se planirane pisane provjere trebale upisivati u vremenik sukladno tematskom planiranju učitelja, ili najkasnije 2 tjedna prije završetka teme koju učitelj podučava jer bi se u tom slučaju moglo točnije planirati provođenje pisane provjere. Osim toga, mislim da nije potrebno sazivati RV u slučaju promjene vremenika; učitelj bi trebao imati autonomiju i odgoditi planiranu pisanu provjeru ili ju otkazati, ali je obavezno trebao biti dužan o tome obavijestiti učenike najmanje 3 dana ranije. Lp, Mirjana Jerković, prof. engl. i njem. jezika Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
751 Jasminka Hajpek PRAVILNIK, Članak 9. U članku 10. (Okvirni vremenik pisanih provjera) stavak 2. bi trebalo preoblikovati: Okvirni vremenik pisanih provjera znanja koje rezultiraju ocjenom predlaže svaki učitelj za svoj predmet za svaki naredni mjesec najkasnije 15 dana unaprijed u svakom polugodištu. Škola je dužna omogućiti učenicima i roditeljima uvid u vremenik pisanih provjera na mrežnoj stranici škole ili preko E-dnevnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
752 LJILJANA VUCELIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih radova je u suprotnosti s kurikulumskim planiranjem i najiskrenije se nadam da će isti članak biti brisan, pogotovo što je vremenik kao takav poticao kampanjski rad, a usudila bih se reći i "planiranje" izostanaka. Mišljenja sam da je sasvim dovoljno najaviti pisani rad 15-tak dana ranije a što je obzirom na e-dnevnik vidljivo svim dionicima obrazovnog procesa. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
753 Ivana Fundurulić PRAVILNIK, Članak 9. U skladu s najavom povećanja autonomije nastavnika, te administrativnog rasterećenja, treba unjeti izmene u način izrade okvirnog vremenika pisanih provjera. Predlažem brisanje stavka (3), te izmjenu stavka (2) na sljedeći način: „Okvirni vremenik pisanih provjera znanja (1) Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je školski dokument koji je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu. (2) Okvirni vremenik, na prijedlog učitelja/nastavnika donosi razredno vijeće krajem mjeseca za sljedeći mjesec. Škola je dužna javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na mrežnoj stanici škole ili u e-dnevniku. ((3) Razredno vijeće može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec.)-->BRISATI! (4) U iznimnim situacijama učitelj/nastavnik može odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom, a o čemu je dužan obavijesti učenike najmanje 3 (tri) dana ranije.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
754 Mira Čuvidić PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem da se Okvirni vremenik ne radi na početku školske godine za cijelo polugodište ili školsku godinu, nego da se na kraju mjeseca radi za sljedeći mjesec. Planiram provjeru usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje su učenici do tada usvojili. Ionako ga na na kraju mjeseca Razredno vijeće može promijeniti. (3) Razredno vijeće može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec. Mislim da je to nepotreban posao za Razredno vijeće, ai učitelje ponaosob. Teško je nekoliko mjeseci unaprijed predvidjeti što će učenici i u kojoj mjeri usvojiti. U prvom i drugom razredu ukinula bih brojčane ocjene jer djeca dolaze s različitim predznanjem i netko bez imalo truda prođe s odličnim uspjehom, dok netko pokaže velik napredak i jedva uspije proći s dobrim ili vrlodobrim uspjehom, što baš nije motivirajuće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
755 Slađana Kristek PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je školski dokument koji je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu. Slažem se s definicijom da je Škola dužna isti imati ali nikako za cijelu školsku godinu godinu kao što je to do sad bilo planirajući u 1. i 2. obrazovnom razdoblju- autonomija učitelja bi trebala biti da poštivajući opterećenje učenika i dovoljeni broj pisanih provjera vremenik može imati i učenike obavijestiti o pisanoj provjeri. Dovoljno je da isti upisujemo u e-dnevnik, roditelji, stručna služba, ravnatelj i kolege vide sve to čemu objavljivanje na mrežnim stranicama Škole, oglasna ploča? Učenje i podučavanje je dinamičan proces i vrlo teško je unaprijed nekoliko tjedana i mjeseci sve planirati. Dozvolimo da i taj vremenik bude prilagodljiv učenicima, nema učitelja kojem je u interesu da učenici iz pisanih provjera imaju loše rezultate i neočekivane ishode. Vratimo autonomiju učiteljima da sami određuju kad će što prema potrebi učenika pisati. Ukoliko se inzistira na vremenskom iskazivanju termina on može biti i 2tj prije. S učenicima se svakako odrađuje priprema za pisanu provjeru i sve im bude jasno kad, tko, što, gdje... Hvala Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
756 Tea Varlaj PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera u obliku koji je predložen bi trebalo ukinuti jer se njime ne postiže onaj učinak koji mu je , bar idejno, bio dodijeljen. Stvara nepotreban presing i učitelju i učenicima. Ideja o sazivanju RV radi pomicanja termina pisane provjere znanja je još besmislenija. Dodatno komplicira učiteljski posao u segmentu gdje bi trebalo naglasiti autonomiju učitelja. Ad hoc sazivanja RV otežana su u školama u kojima je rad dvosmjenski, u školama u kojima velik broj učitelja radi u dvije ili tri škole, sukobljava se s idejom tematskog planiranja i ograničava autonomiju učitelja.Umjesto navedenoga trebalo bi uvesti obvezu upisivanja točnog datuma pisane provjere najmanje sedam dana prije planirane provjere znanja. Učenicima koji redovito uče (što je i cilj obrazovanja) sedam dana od najave provjere omogućit će kvalitetno usustavljivanje gradiva radi postizanja o-o ishoda, onima koji slabije uče daje se dovoljno vremena da savladaju minimum . Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
757 IRENA IVANOVIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera planirati za maksimalno dva mjeseca unaprijed. Unos novog termina pisane provjere u e-Dnevnik bi trebao biti dovoljan za izmjenu datuma - sve je vidljivo svima i dovoljno transparentno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
758 Nada Prce PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se da Vremenik treba napraviti na početku 1. i 2. polugodišta te sam mišljenja da se stavak 3. članka 9. treba brisati jer bi navedeno moglo dovesti do zbrke. Osim toga, stavkom 4. istog članka regulirano je da učitelj/nastavnik u iznimnoj situaciji može odgoditi planiranu pismenu provjeru, odnosno odustati od nje, a o čemu će izvijestiti učenike najmanje tri dana prije, što također ide u prilog brisanju stavka 3. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
759 Marica Jurec PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je Vremenik pisanih provjera u razrednoj nastavi sasvim nepotreban. Učitelji/ce razredne nastave sasvim dobro mogu isplanirati provjere učenika u svojem razredu i bez problema se oko provjera dogovoriti s učiteljima stranih jezika i vjeronauka. Osim toga, sigurno će u razrednoj nastavi u potpunosti zaživjeti tematsko planiranje i projektna nastava što onemogućuje točnu izradu, a onda i provedbu zacrtanog Vremenika. A umjesto omogućenih izmjena svakoga mjeseca smatram da je bolje ukinuti ga u potpunosti i zamijeniti najavom provjere najmanje sedam dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
760 Željka Zagorac PRAVILNIK, Članak 9. Cijeli članak je kontradiktoran autonomiji učitelja u ŠzŽ. Ako u RN mogu neku temu odraditi s učenicima s većim tjednim brojem sati nekog predmeta (npr.HJ), a manjim brojem drugog predmeta (koji ću intenzivnije raditi u narednom razdoblju); ako se tijekom nastavne godine uključim u sudjelovanje u nekom projektu koji će vrlo vjerojatno utjecati na manje izmjene u tematskom planiranju nekog/nekih predmeta, ako prijavim učenike za sudjelovanje u nekoj manifestaciji ili na natjecanje - sve to bitno utječe na izmjene Vremenika jer je navedeno nemoguće predvidjeti i planirati na početku 1. i 2. polugodišta. Svako tematsko planiranje se može mijenjati tijekom godine (u rujnu možda nemam gotovu "sliku" neke teme koju ću raditi u prosincu). Izmjene Vremenika događat će se svakog mjeseca pa ne vidim svrhu predloženog članka. Osim toga, školske web sttranice uređuju i ažuriraju vrlo često administratori kojima web stranica nije u zaduženju - sada će na mjesečnoj bazi imati još više posla, a sve je dostupno u e dnevniku. I na kraju, smatram da nam vremenik nije potreban, dovoljno je najaviti datum provjere tjedan dana prije (uz dogovor s kolegama, tako smo i nekada radili). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
761 Dalia Kager PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je okvirni vremenik pisanih provjera nužan kako bismo poštovali odredbe iz članka 8., a koje se odnose na broj pisanih provjera u jednome danu/tjednu. U protivnom bi sigurno nastala pomutnja ako bismo mogli najavljivati pisane provjere i provoditi ih neovisno o drugim kolegicama i kolegama iz RV-a. Vjerujem kako svi planiramo nastavu za tekuću nastavnu godinu, a shodno tomu planiramo i provjere znanja. Zato je vremenik okviran i podložan promjenama, kao što je to i planiranje nastave koje više nije strogo definirano kao prije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
762 Ivica Borić PRAVILNIK, Članak 9. Smatram da je mjesečno objavljivanje vremenika kako se trenutno radi u srednjim strukovnim školama puno bolje rješenje od predloženog u Zakonu. Mjesečni vremenik je više u duhu autonomije učitelja/nastavnika koja se želi osnažiti reformom školstva. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
763 Fani Perun PRAVILNIK, Članak 9. U novom članku 10, stavak 3 - Brisati „Razredno vijeće može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec.“ Umjesto toga staviti „Učitelj može na kraju svakog mjeseca promijeniti termin pisane provjere u skladu sa člankom 8, stavak 5 o čemu je dužan obavijestiti učenike, stručnu službu i osobu zaduženu za održavanje mrežne stranice škole.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
764 Mirela Radosevic PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera je nepotreban i suvišan. On pridonosi kampanjskom učenju te otvara mogućnosti pritužbi roditelja/učenika ukoliko se datumi ne poštuju. Učenici bi trebali moći znanje stjecati i pokazati svaki nastavni sat čime bi poboljšali radne navike i stekli kompetencije. U redu je s učenicima dogovoriti datum pisanja provjere kako bi izbjegli situacije da isti dan pišu više provjera, ali za takav dogovor bila bi dovoljna bilješka u e-dnevniku. Članak 10.stavak 4. ne uzima u obzir nepredvidljive situacije - npr.iznenadno odsustvo/bolovanje učitelja koje započne jedan dan prije pisanja provjere - kako onda učenici mogu biti obavješteni 3 dana ranije o promjenama ukoliko učitelj odluči da je bolje da provjeru pišu kada je on sam prisutan na nastavi? (zbog specifičnosti razreda, prilagodbi itd.) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
765 Branimira Penić PRAVILNIK, Članak 9. "Okvirni" vremenik je potpuno nepotreban - ako pričamo o autonomiji nastavnika i prestanku poticanja kampanjskog učenja . Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
766 Kristina Brankovic PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. stavak 1 - Okvirni vremenik - u potpunosti ukloniti! Slažem se s kolegicama i kolegama kako vremenik potiče učenike na kampanjsko učenje. Vremenik u ovom obliku nikako nije u skladu sa onim što je rečeno na edukacijama za ŠzŽ. Sasvim je dovoljno pisanu provjeru najaviti tjedan dana ranije i upisati ju u e-Dnevnik. Također je nepotrebno sazivanje RV. S učenicima se ionako sve može vrlo lako dogovoriti i bez ovih formalnosti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
767 Sofija Štefanac Klobučar PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. stavak 1 - Okvirni vremenik - u potpunosti ukloniti! Slažem se s kolegicama i kolegama kako vremenik potiče učenike na kampanjsko učenje, a roditelje na planiranje instrukcija jer mi u školi, naravno, ne znamo njihovu "dječicu" pripremiti za pisane provjere pa nakon izostalih odličnih ocjena nakon provjera (i instrukcija) imamo i vrlo neugodne situacije na individualnim razgovorima s roditeljima. Kako bi reforma ŠzŽ mogla zaživjeti u pravom smislu riječi, dati učiteljicama i učiteljima zaista na važnosti u individualnom planiranju, programiranju i svim popratnim aktivnostima za rad s učenicima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
768 Kristina Vučić PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem obvezu objavljivanja vremenika na mrežnim stranicama škole samo za one škole koje nemaju e-Dnevik. Pisane provjere najaviti učenicima i upisati u e-Dnevnik (i u Dnevnik rada) dva tjedna ranije poštujući dnevno i tjedno opterećenje učenika. U slučaju potrebe za promjenom terimina učitelj/nastavnik samostalno u dogovoru s učenicima (bez sazivanja Razrednog vijeća) planira novi termin pisane provjere, poštujući dnevno i tjedno opterećenje učenika. U stavku 4. brisati "najmanje 3 (tri) dana ranije", jer je zbog iznimne situacije to često teško izvedivo. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
769 Igor Soldić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik treba ukinuti u ovakvom obliku. Dovoljno je da se provjera najavi u tjednu prije pisane provjere. Ionako u školama koje koriste e-Dnevnik je sve vidljivo u samom sustavu, postavljena su ograničenja broja provjera i tamo se unose promjene, te je sve vidljivo učenicima i roditeljima. Nikakvo RV ne treba odobravati promjene. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
770 JUDITA BOJIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Brisati cijeli članak! Vremenik u ovom obliku nikako nije u skladu sa onim što je rečeno na edukacijama za ŠzŽ. Sasvim je dovoljno pisanu provjeru najaviti tjedan dana ranije i upisati ju u e-Dnevnik. Za škole koje još nemaju e-Dnevnik u odgovarajući dan u Dnevniku rada kako bi se izbjeglo poklapanje datuma. Predvidjeti sve na početku polugodišta je nemoguće, bolovanje učitelja bez odgovarajuće zamjene, uočena veća potreba za uvježbavanjem kod učenika, bolest većeg broja učenika i da ne nabrajam dalje. Ovakav vremenik, koji je ovakvim izrijekom Pravilnika sve samo ne okvirni, samo potiče kampanjsko učenje kod učenika i mišljenja sam da ne koristi nikome. Također, ukoliko ipak ostane, a doista se nadam da neće, sazivanje razrednog vijeća za promjenu za naredni mjesec je bespotrebno opterećenje. U malim područnim školama sazivanje razrednog vijeća je poprilično teško izvedivo jer učitelji rade na nekoliko škola. Dovoljno je da učitelj promijeni datum na neki dostupan i u skladu sa Pravilnikom i o tome obavijesti učenike. Sve više od toga je samo bespotrebna administracija. Jasno definirati što su iznimne situacije. Također, postoje situacije koje se dogode na jutro održavanje pisane provjere i kada je odgoda nužna ali ju nije moguće predvidjeti tri dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
771 Igor Soldić PRAVILNIK, Članak 9. Na kraju stavka 2) dodati: Škole koje koriste e-Dnevnik nisu dužne objavljivati vremenik na mrežnoj stranici škole. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
772 Irena Posavec PRAVILNIK, Članak 9. (3) Predmetni nastavnik može promijeniti datum pisanja pismene provjere s tim da o tome obavijesti učenike te unese promjenu u vremenik najmanje tjedan dana ranije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
773 Izabela Vujičić Capar PRAVILNIK, Članak 9. (4) Smatram da je ovaj stavak poprilično nerealan - 'obavijestiti učenike 3 dana ranije' - jer znamo da se iznimne situacije dogode ponekad isti dan kad se treba pisati provjera (bolest, saobraćajne nezgode, smrtni slučaj, velik broj odsutnih učenika radi bolesti i sl.), tako da ga treba izmijeniti ili ukloniti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
774 Goran Gotlibović PRAVILNIK, Članak 9. Cijeli članak treba potpuno izmijeniti ili ukloniti. Bilo kakvo dugoročno planiranje pisanih provjera je u potpunom neskladu sa pristupima koji se potiču u školi za život. Vremenik je apsolutni ograničavajući faktor autonomije nastavnog rada, omekšali Vi njega ili ne. Potpuno je suludo očekivati polugodišnje planiranje termina pisanih provjera u kojemu niti izvedbeni predmetni kurikulumi ne sadrže razdiobu sati sa vidljivim terminima po mjesecima i tjednima (obratiti pažnju na prijedlog izvedbenih kurikuluma kemije). Razredno vijeće apsolutno maknuti iz obveze jer je to najobičniji birokratski postupak i opterećenje. Maknuti potrebu objavljivanja ikakvog plana provjera na mrežnoj stranici. Svi dionici kojima je značajna ta informacija imaju e-dnevnik i imaju pristup informacijama. Predlažem promjenu naziva članka u - Planiranje provedbe pisanih provjera 1. Predmetni učitelj/nastavnik provodi pisane provjere sukladno planiranim načinima i postupcima vrednovanja koji moraju biti u skladu sa predmetnik kurikulumom. 2. Predmetni učitelj/nastavnik dužan je obavijestiti učenike o terminu provedbe pisane provjere minimalno jedan tjedan prije provedbe pisane provjere. Navedeni termin dužan je unijeti u raspored pisanih zadaća u e-dnevniku. Članak 4 treba zadržati. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
775 Bernarda Pintar PRAVILNIK, Članak 9. Umjesto samog varljivog imena „okviran“, vremenik bi to zaista i trebao biti, ako već mora postojati. Prema danim zakonitostima, u skladu s tjednim opterećenjem učenika, poštujući vremenske rokove i vrijeme potrebno za pripremu učenika za pisanu provjeru, vremenik bi trebao ovisiti isključivo o procjeni nastavnika koji te pisane provjere provodi (u duhu „nove“ autonomije učitelja u Školi za život). Upisivanje pisanih provjera trebalo bi se odvijati mjesečno, uz mogućnost izmjena, bez prethodnog dogovora razrednog vijeća ili samo najavom tjedan dana ranije. S obzirom na vremenik u eDnevniku, nije potrebno objavljivati vremenik na mrežnim stranicama škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
776 Srećko Sviben PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera naziva se "okvirni", a u stvarnosti i u stavku 4 navodi se da je izmjena moguća u iznimnim situacijama što je u suprotnosti s nazivom okvirni. Dosadašnja praksa da promjenu termina u vremeniku donosi nastavnik i potvrđuje ravnatelj u cilju rasterećenja nastavnika sada se dodatno komplicira novom praksom sazivanja Razrednih vijeća radi promjene vremenika. Sjednicu razrednog vijeća u praksi je teško sazvati jer su nastavnici često zaposleni u dvije, tri ili više škola te ne rade sve dane u tjednu u školi u kojoj je sazvano razredno vijeće, a održavati sjednicu radi promjene vremenika na prijedlog nastavnika koji nije prisutan na toj sjednici nema nikakvog smisla. Sjednica razrednog vijeća mora imati zapisnik što rezultira dodatnim poslom za razrednika, što je u kontradikciji s ciljem administrativnog rasterećenja. Vremenik pisanih provjera kod učenika potiče kampanjsko učenje, a kod nastavnika dodatnu administraciju koju je nemoguće ostvariti jer se provjere planiraju u rujnu ili u siječnju s nepoznatim faktorima koje mogu odgoditi nastavu čime vremenik postaje beskoristan, npr. oluje, terenske nastave, epidemije gripe, promjene rasporeda, itd. Vremenik treba stoga ukinuti. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
777 Nikolina Mandić Gregić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, smatram kako bi odluku o terminu pisanja pisane provjere učitelj trebao donijeti kada se bliži kraju neke teme i kada nakon više formativnog vrednovanja ima sliku o učeničkom napretku i usvojenosti ishoda, stoga predlažem rok učiteljima za upisivanje termina pisane provjere u vremenik od najmanje 2 tjedna ranije, a okvirni vremenik pisanih provjera smatram nepotrebnim. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
778 Ante Milić PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, vezano za članak 9. koji se odnosi na "okvirni vremenik pisanih provjera znanja", mišljenja sam da je isti potrebno izostaviti na dugoročnoj mjesečnoj razini već bi bilo poželjno da se izrađuje u školama mjesečni vremenik pisanih provjera znanja, za svaki pojedini mjesec sredinom prethodnog mjeseca. Primjerice, za mjesec Studeni, potrebno je ispuniti mjesečni vremenik pisanih provjera znanja do 15. dana prethodnog mjeseca (u ovom slučaju Listopada). Na taj bi se način moglo realnije planirati pisane provjere znanja. Teško je iste kvalitetno isplanirati na samom početku nastavne godine. Dao bih također na razmatranje činjenicu kompleksnijeg i kompliciranijeg planiranja pisanih provjera znanja učitelja nastavnih predmeta sa manjim brojem nastavnih sati godišnje po predmetu (primjerice Likovna kultura - 35 nastavnih sati godišnje). Bilo bi poželjno da se na početku školske godine izvrši glasovanje na razini učiteljskog vijeća u okviru kojeg bi isto većinom glasova lučilo odluku o pravu učitelja sa takvim fondom sati da prvotno upišu svoje pisane provjere za pojedini mjesec ili zabilježe kako neće istu izvršiti kroz sljedeći mjesec (primjerice, do 20. dana u prethodnom mjesecu). Nakon tih učitelja, upisivale bi se u vremenik buduće pisane provjere znanja ostalih nastavnih predmeta. Naravno, ostavio bih ovo kao mogućnost odabira na razini učiteljskog vijeća svake pojedine škole (osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovne ustanove). Jedno od bitnih pitanja koje bi trebalo obrazložiti ovim pravilnikom je: "Na koji način provesti pisani ispit znanja za učenike koji nisu prisustvovali nastavnom procesu na dan kada se isti pisao prema vremeniku"? Mislim da bi ovome pomoglo dodatno obrazloženje. Moj prijedlog je, omogućiti učiteljima provedbu pisanog ispita znanja sa učenikom koji je bio odsutan prema gore navedenom primjeru, čim isti učenik bude prisutan na nastavnom procesu određenog nastavnog predmeta iz kojeg se je provodio isti ispit, bez obzira na to ima li prema redovnom vremeniku još neki pisani ispit znanja kroz određeni tjedan u kojem bi se taj ispit izvršio. Odnosno, izjednačiti taj naknadno provedeni ispit sa provjerom usvojenog sadržaja (usmenim ispitom) što se tiče provedbe (maksimalno dva nastavna predmeta učenik može u jednom nastavnom danu biti ispitan). Nadam se da ćete razmotriti moj prijedlog. Srdačan pozdrav Ante Milić Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
779 Ivan Bilobrk PRAVILNIK, Članak 9. U POTPUNOSTI BRISATI !!! OBRAZLOŽENJE Vremenik, bio on za pojedino polugodište ili za pojedini mjesec, nema nijednu pozitivnu odliku. Ne doprinosi redovitom učenju, dapače potiče kampanjsko učenje. Ne doprinosi razvijanju odgovornosti učenika, dapače potiče ih na planiranje i manipuliranje izostancima. Ne doprinosi niti mirnom planiranju i provođenju nastave jer je toliko nepredvidivih vanjskih faktora koji ga čine nepotrebnim. Što ako se na dan pisane provjere razboli pola razreda jer kruži neki virus? Što ako se pisana provjera predviđena za neki petak ili ponedjeljak ne može održati jer se ti dani spoje s državnim praznikom, a da to nije bilo poznato u prva tri tjedna svakog od polugodišta? Zadržavanjem vremenika U BILO KOJOJ FORMI ne samo da se potiče kampanjski rad, čiji smo svjedoci svi skupa na katastrofalnim rezultatima državne mature, već se produbljuje jaz nepovjerenja prema učiteljima koji su tobože željni mučenja učenika pa ih se mora prisiliti da javno obznane kada će biti pisana provjera. A kada bi bila nego na kraju cjeline? Zar je potreban vremenik da to zaključi dijete iz vrtića, nekmoli učenik npr. 3. srednje? Da je Katon Stariji danas živ, siguran sam kako bi čak i on rekao nešto u stilu: ceterum censeo horarium esse delendam! Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
780 DINKA ŽULIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera bi trebalo ukinuti iz nekoliko razloga: teško je unaprijed odrediti točan datum kada je optimalno vrijeme za vrednovanje naučenog (učenici će ishode ostvariti možda prije ili kasnije). Vidim da je predviđena mogućnost naknadne izmjene u dogovoru s učenicima, no to može izazvati organizacijske probleme u smislu usklađivanja s drugim učiteljima/nastavnicima (a poznato je da pismene provjere iz svih predmeta obično planiramo u manje-više istom tjednu). Još jedan razlog je i pitanje neprisustvovanja učenika pisanoj provjeri. Što, kada i kako nadoknaditi, to bi trebalo jasno definirati. Ovako se događa da učenici izbjegnu dolazak u školu u određenom terminu. Također bi trebalo dati jasnije smjernice za sve tri vrste vrednovanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
781 Katica Novoselac PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se s kolegama koje su predložile ukidanje okvirnog vremenika pisanih provjera znanja jer zapravo nikad nije bio okviran. Kako može biti okviran kada u rujnu moraš predvidjeti kojeg datuma u npr. prosincu ćeš pisati neku pisanu provjeru? Bilo je sasvim dobro i funkcionalno i bez tog toliko spornog vremenika. Predmetni učitelji najavili bi učenicima tjedan dana ranije pisanu provjeru (a pamtim vremena kada najave nije ni bilo, a rezultati pisanih provjera znanja bili su bolji nego sada uz sve silne najave) i to je sasvim dovoljno. Pisanu provjeru treba upisati u eDnevnik gdje će svima biti vidljivo da je najavljena i to je dovoljno. Ukoliko dođe do odgode iz bilo kojih razloga (a tijekom godine bude ih zaista jako puno), predmetni učitelj (i samo predmetni učitelj) dogovori se s učenicima o novom terminu ili ponavljanju pisane provjere ako predmetni učitelj (i samo predmetni učitelj) procijeni da treba. Nikakve stručne službe i razrednici tu ne trebaju davati svoje mišljenje! Jeste li razmišljali o školama (a ima nas puno takvih) gdje se stručna služba svodi na pola pedagoga koji je u školi dva ili tri dana tjedno? Zašto bi uopće razrednik trebao odlučivati o mogućnosti ponavljanja pisane provjere? Recimo, razrednik je učitelj glazbene kulture, a treba ponoviti pisanu provjeru iz kemije - ne vidim smisao. Dakle, okvirni vremenik pisanih provjera znanja treba potpuno ukinuti i prepustiti predmetnim učiteljima i učenicima da se dogovore o pisanju provjera znanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
782 Ana Graša PRAVILNIK, Članak 9. Mislim da je okvirni vremenik koji se unosi za cijelo polugodište nepotreban. Nastava je živi proces koji se mijenja i mislim da se takav vremenik pokazao neprikladnim. Puno bolja varijanta bi bio vremenik koji se unosi na početku svakog mjeseca nastave, odnosno upisivanje termina ispita znanja za svaki mjesec. Na taj bi se način učiteljima olakšalo izvođenje i planiranje nastave, a učenici bi opet imali dovoljno vremena za pripremu za ispit znanja. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
783 Goranka Višić PRAVILNIK, Članak 9. Ukidanje okvirnog vremenika je najavljeno na stručnim edukacijama u sklopu ŠZŽ, mislim da biste trebali biti dosljedni sami sebi. Što je s autonomijom učitelja koja je cijelo vrijeme spominjana ako sada više niti to učitelj ne može sam promijeniti nego mu treba cijelo RV da bi odgodio ispit znanja? Kakva je to autonomija? Kako predvidjeti ispite unaprijed ako je najavljeno da raspored sati neće biti fiksan, da u jednom tjednu neće biti fikasan broj sati npr. HJ, već ćemo to određivati prema potrebi, prilici i sl. ... Za potpuno sam ukidanje okvirnog vremenika te za stavljanje članka o obvezi najave provjera od 7 dana unaprijed što je sasvim dovoljno i roditeljima i učenicima, najavljivanje u e-dnevniku na taj način savršeno fukncionira i do sada u praksi imamo samo pozitivna iskustva. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
784 IVA CVIJETIĆ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Budući da je jedan od glavnih argumenata Škole za život veća autonomija nastavnika, okvirni vremenik je zaista nepotreban i bit će ga gotovo nemoguće ispoštivati, osim ako se ne radi o idealnim uvjetima i idealnim učenicima. Ako smo reformom prešli na tematsko planiranje i na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, kako možemo unaprijed isplanirati kada će učenici pisati pisanu provjeru znanja? Što ako ne usvoje sva potrebna znanja i ne ostvare sve planirane odgojno-obrazovne ishode? Iako ste stavili mogućnost njegovog mijenjanja, smatram da je takva stvar gubljenje vremena koje se može utrošiti na osmišljavanje nastavnih aktivnosti i projekata, a ne na računjanje kada će se pisati pisana provjera znanja. Ponavljam - u potpunoj suprotnosti s "autonomijom nastavnika". Uz to, u stavku 4. - što će se dogoditi ako se nastavnik/učitelj razboli 1 (jedan) dan prije pisanja pisane provjere? Postavljanje rokova određenih vremenikom je krajnje ograničavajuće. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
785 Marin Perinić PRAVILNIK, Članak 9. Na ŽSV diljem Lijepe naše Vaši predstavnici, odnosi mentori na Loomenu su svima tvrdili kako se ukida Vremenik. Oko te tvrdnje su slagali na svim ŽSV svih aktiva. Škola nije rigidna kruta institucija, učitelj / nastavnik po ŠZŽ ima veću autonomiju u svom radu pa tako izmjene predložene ovim članku izazivaju kontra učinak Predlažem: st. 2. Okvirni vremenik se može voditi u pisanom i/ili digitalnom obliku a mora biti javno dostupan učenicima. st. 3. Škole koje koriste e-dnevnik moraju koristiti okvirni vremenik u za to predviđeno mjesto st. 4. U okvirni vremenik predmetni učitelj / nastavnik unosi pisanu provjeru najkasnije 2 tjedna prije datuma pisanja o čemu mora usmeno obavijestiti učenike i uputiti ih gdje mogu pronaći zapisanu provjeru u okvirnom vremeniku. st. 5 U okvirni vremenik predmetni učitelj / nastavnik nije dužan unositi kratku pisanju provjeru koju će evidentirati u bilješku. U vremenik se unose samo provjere koje rezultiraju brojčanom ocjenom. st. 6. U iznimnim situacijama učitelj / nastavnik može odgoditi pisanu provjeru ili odustati od pisanog provjeravanja znanja utvrđenog vremenikom a o čemu je dužan usmeno obavijestiti učenike, razrednika i stručnu službu. st. 7. Prilikom zakazivanja novog termina pisanja odgođene provjere nastavnik mora postupiti u skladu sa st 4. te mora voditi računa o broju pisanih provjera u danu / tjednu za pojedini razredni odjel. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
786 Tatjana Brescanski PRAVILNIK, Članak 9. Prijedlog: (1) "Planiranu pisanu provjeru učitelj najavljuje učenicima i upisuje u za to predviđenu rubriku u e-dnevniku najkasnije deset radnih dana uoči pisane provjere." (2) U iznimnim situacijama, stručna služba škole može koordinirati upisom termina pisanih provjera." (3) Učitelj/nastavnik može odgoditi najavljenu pisanu provjeru ili odustati od najavljene pisane provjere o čemu je dužan dati kratko pisano obrazloženje u e-dnevnik najkasnije tri radna dana uoči najavljenog termina. Obrazloženje: Okvirni vremenik u obliku u kakvom postoji u kontradikciji je s kurikularnom reformom i školom za život. E-dnevnik sprječava kršenje važećeg pravilnika o tjednom broju pisanih provjera pa nije potrebno da razredno vijeće donosi vremenik. Zapisi u e-dnevniku dostupni su i roditeljima i učenicima pa isto nije potrebno objavljivati na mrežnoj stranici škole. Obrazloženje za odustajanje ili odgađanje može biti npr. nedovoljna spremnost učenika za provjeru koja je utvrđena formativnim vrednovanjem, (iznenadno) bolovanje predmetnog učitelja, ... Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
787 ELENA SALAJ PRAVILNIK, Članak 9. Ne razumijem zašto se stalno upotrebljavala riječ "okvirni" ako se moramo držati datuma u vremeniku, a ukoliko bi došlo do promjena, dolazi do problema? Osim toga, zašto se obavezuje razredno vijeće kao tijelo koje na kraju mjeseca može promijeniti vremenik za naredni mjesec? Isto tako, razredno vijeće nije uvijek u mogućnosti brzo okupiti (nemaju svi učitelji u isto vrijeme nastavu niti koji slobodni sat, a neki radi na dvije, ako ne i više škola).Ako je učitelj primoran promijeniti termin pisanja pisane provjere (bilo ranije ili kasnije), važno je da se on dogovori s učenicima i da su obje strane zadovoljne. Nakon što se postigne dogovor s učenicima o promjeni termina za pisanu provjeru, promjena se unosi u e-dnevnik i problem je riješen. Dakle, smatram da je važan dogovor predmetnog učitelja i učenika oko promjene termina pisane provjere, bez uplitanja razrednog vijeća, razrednika ili stručne službe. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
788 Suzana Jagić PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik bi doista trebao biti "okvirni", što znači da ga učitelji/nastavnici mogu i mijenjati ukoliko dođe do "iznimnih situacija" (nejasan pojam). U tiskanim Dnevnicima vrijeme pisanih provjera unosilo se za određeni tjedan (olovkom?) te je bilo podložno promjenama. U skladu s time evidenciju pisanih provjera u e-Dnevniku trebalo bi preinačiti. Isto tako, objavu vremenika na mrežnim stranicama škole smatram nepotrebnom. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
789 Đurđica Krtanjek PRAVILNIK, Članak 9. S obzirom da nisu sve škole u RH "pokrivene" e-Dnevnikom, razumljiva je obveza objave na stranicama škole. Međutim, ako će se, a hoće, jer je nerealno planirati vremenik koji je podložan različitim utjecajima (bolest učitelja, izostanak većeg broja učenika, otežano usvajanje sadržaja....) unaprijed, vremenik mijenjati svaki mjesec nepotrebno je, a i doprinosit će dojmu konfuzije, evidentirati Raspored pisanih zadaća u e-Dnevniku. Dakle, predlažem brisanje te stavke iz Pregleda rada u e-Dnevniku. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
790 Martina Horvat PRAVILNIK, Članak 9. Mišljenja sam da bi trebalo omogućiti najavu pisane provjere učenicima tjedan dana ranije, kao što smo i nekad radili; učenici i roditelji su pravovremeno bili upoznati s datumom pisane provjere, a time bismo smanjili i kampanjsko učenje i stresove i učenika i njihovih roditelja, što se događalo kad su imali uvid koliko i kada ih pisanih provjera čeka cijelo polugodište. Nisam protiv transparentnosti, dapače, učitelji bi mogli učenicima na početku svake teme najaviti da će biti usmeno ili pisano provjereni. A točan datum će se odrediti kad učitelj ustanovi da su svi ishodi usvojeni. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
791 Martina Štimac PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera, odnosno Okvirni vremenik pisanih provjera je dokument koji je u suprotnosti s autonomijom učitelja, tematskim planiranjem i administrativnim rastrećenjem prosvjetnih djelatnika što nam je sve najavljeno u sklopu višemjesečnih priprema za Školu za život. Vremenik je ograničavajući dokument ukoliko ostane u ovakvom obliku kao što je sada te potiče kampanjsko učenje učenika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
792 Arna Tomic PRAVILNIK, Članak 9. Prema uputama sa ŽSV-a i savjetničkih posjeta u sklopu "Škole za život" nam je rečeno da vremenici nisu potrebni te nije obveza nastavnika/aktiva/razrednog vijeća izraditi vremenik. Ukoliko isti jest obvezan, to je potrebno naglasiti u dokumentu, ali i objasniti savjetnicima i kolegama koji obavljaju savjetničke posjete taj stavak. Također, promjene u vremeniku su stvarnost i trebalo bi omogućiti predmetnim učiteljima da ih donose i bez odobrenja razrednog vijeća, s obzirom da do promjena uvijek dolazi iz valjanih razloga (bolest ili spriječenost nastavnika, nedovoljna ostvarenost ishoda i sl.). Izbaciti uputu da se vremenik može mijenjati samo na kraju mjeseca za naredni mjesec jer potreba za promjenom u većini slučajeva nije vidljiva i nekoliko tjedana unaprijed. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
793 Mateja Jurjako PRAVILNIK, Članak 9. Na edukacijama za ŠzŽ su nam rekli da se vremenik ukida što bi bilo u skladu s novim načinom planiranja o kojem su nas podučavali na Loomenu. Planiranje pisanih provjera i njihova najava se može trensparentno evidentirati kroz sustav e-Dnevnika te je kao zaseban dokument nepotreban na mrežnim stranicama škole. Brišite stavak u kojem se spominje uloga Razrednog vijeća jer to dodatno svih opterećuje, a cijelo vrijeme se hvalite rasterećenjem. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
794 Bojana Oreb PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, U članku 9. koji mijenja članak 10. Pravilnika ovako definirani stavci 3. i 4 su zbunjujući. Npr. ako učitelj u dogovoru s učenicima odgodi pisanu provjeru planiranu recimo početkom mjeseca, čiju odgodu nije mogao predvidjeti do kraja prethodnog mjeseca, mijenja li se time vremenik? Naravno, mijenja. Treba li onda u skladu sa stavkom 3. čekati kraj tekućeg mjeseca da bi RV potvrdilo novi termin pisane provjere, koja bi mogla biti tek u narednom mjesecu budući je prilika za izmjenom vremenika tekućeg mjeseca prošla? Nadam se da sam dočarala zbunjozu. Upitna je svrha sazivanja sjednica RV-a samo kako bi se mijenjao vremenik. Zar učitelj nema autonomiju u svom radu da odluči o terminu ili izmjeni termina pisane provjere, naravno u dogovoru s učenicima? Također, u e-Dnevniku je jasno navedeno kada je koja provjera, stoga su učenici, u skladu s novom paradigmom učenja i poučavanja, dužni preuzeti odgovornost za svoje učenje i postignuća, a zahvaljujući e-Dnevniku, i u mogućnosti redovito pratiti termine ili izmjene termina pisanih provjera. Tu se otvara pitanje potrebe za javnom objavom vremenika na mrežnim stranicama (stavak 2.). Čemu, ako učenici i roditelji imaju pristup e-Dnevniku u svakom trenutku? Predlažem: vremenik voditi i imati samo u e-Dnevniku, upisivati termine pisanih provjera na mjesečnoj bazi (npr. do 20. za idući mjesec), svaku izmjenu donositi u dogovoru s učenicima bez nepotrebnih opravdavanja Razrednom vijeću, stručnoj službi i sl. Lp. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
795 Petar Radanović PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik koji se piše za cijelo polugodište nema smisla. Kao administrator eDnevnika napravio sam analizu vremenika prošlih školskih godina koji su planirani na isti način. U gotovo svim razredima svaki mjesec je došlo do promjene u datumu pisanja barem jedne pisane provjere. Zbog toga predlažem da planiranje svakog učitelja/nastavnika bude samostalno i mjesečno, uz obavezu najave pisane provjere učenicima tjedan dana ranije (zbog provjera koje bi se pisale početkom mjeseca). Nije potrebno dogovaranje na Razrednom vijeću jer je eDnevnik programiran na način da javlja upozorenje pri upisivanju više od četiri pisane provjere u istom tjednu. Objavljivanje okvirnog vremenika smatram nepotrebnim jer je najavljeno kako će sve škole od ove godine prijeći na eDnevnik, što znači da će učenicima i roditeljima upisani datumi provjera biti stalno dostupni. Učitelj/nastavnik bi trebao moći odgoditi planiranu pisanu provjeru ako procijeni da je to potrebno uz pravovremenu obavijest učenicima. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
796 Marica Brzica PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9, stavak 3: mislim da se promjena vremenika može odraditi bez Razrednog vijeća. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
797 Marica Brzica PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik donesen za duži vremenski rok nije efikasan. Potiče neredovitost u radu učenika te stvara dodatne poteškoće prilikom odgode pisane provjere. Mislim da bi se trebao donositi bar na mjesečnoj razini. Trebalo bi detaljnije razraditi što s učenicima koji ne pišu pisanu provjeru na datum određen vremenikom? Kada bi oni trebali pisati provjeru? Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
798 Miodrag Maričić PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik potiče kampanjsko učenje! Vremenik je nemoguće uskladiti i mijenjati u srednjoj školi gdje učenici imaju od 13 - 17 predmeta i mnoštvo izvannastavnih i izvan školskih aktivnosti. Posebno u vrijeme školski, županijskih i državnih natjecanja, kad veliki broj učenika sudjeluje u njima. Vremenik možda ima smisla u osnovnoj školi do 7. razreda, kad bi već trebalo početi uvježbavanje učenika za veći udio samostalnog rada. U većini škola je Vremenik FIKSAN i njegove izmjene zahtijevaju ogromnu korespondenciju bez ikakvih jamstava da se neće nešto u međuvremenu dogoditi i promjenu ponovo promijeniti. Ovaj članak bi morao glasiti: Nastavnik je dužan u skladu s odredbama svoje profesije i u interesu svojih učenika pisane provjere najaviti najmanje sedam dana unaprijed i e-mail o tomu obavijestiti stručne službe. Stručne službe istoga dana unose potrebne obavijesti u Vremenik na službenim stranicama škole. (Tako će se ostvarenje ishoda, koje nije više datumski fiksirano, bolje i preglednije moći pratit. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
799 Natalija Kurjaković PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja u ovom obliku je nepotreban i štetan i potpuno u suprotnosti sa svime što se govorilo na edukacijama za Školu za život, i virtualno i uživo. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
800 Markiša Visković PRAVILNIK, Članak 9. Budući da se govori o većoj autonomiji i fleksibilnosti pri planiranju i izvedbi nastave, vremenik je nepotreban, potiče kampanjsko učenje i opterećujuć jer i dalje traži strože praćenje programa s manjim mogućnostima prilagodbe učenicima. Nova reforma zagovara da tijekom tematskog ciklusa, ako uvidimo da neke sadržaje za ostvarenje ishoda treba duže (ili kraće) obrađivati, onda možemo za njih i izdvojiti više vremena, te tako pravodobno i kvalitetno doći do faze sumativnog vrednovanja. Ovako sumativno vrednovanje ne ovisi toliko o učeničkom napretku, nego o vremenskoj odrednici koju smo postavili prije same obrade teme. Sam e-dnevnik upozorava i regulira broj pisanih provjera u danu, odnosno tjednu i transparentno daje informacije školi, djeci i roditeljima tako da bi bilo dovoljno na početku tematske cjeline postaviti okvirno datume provjera te ih najkasnije tjedan dana prije provedbe najaviti učenicima. Važno je ostaviti mogućnost da prema rezultatima formativnog vrednovanja, učitelj može u dogovoru s učenicima promijeniti datum provjere. Razredno vijeće apsolutno maknuti iz obveze jer je to najobičniji birokratski postupak i opterećenje. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
801 Adela Papić PRAVILNIK, Članak 9. Stavak 2. - Zašto je škola dužna javno objavljivati vremenik na mrežnoj stranici škole ako postoji e-dnevnik? Stavak 3. - A što ako je pisana provjera planirana za početak mjeseca i ista se mora odgoditi tjedan dana? Koliko puta bi se trebalo sastajati Razredno vijeće? Vremenik se zove OKVIRNI i dovoljno je u dogovoru s učenicima promijeniti datum provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
802 Laura Lonzar PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera suprotan je paradigmi poučavanja, vrednovanja i nadasve planiranja koje zagovara Škola za život. Predlažem da se u potpunosti ukine Okvirni vremenik u postojećem obliku te ostavi učiteljima RV da se dogovore na mjesečnoj razini o broju i rasporedu pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
803 DUJO VRKIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem brisanje stavka (3). Predmetni učitelj u dogovoru s učenicima mijenja datum pisane. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
804 Dinko Marin PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih radova bi trebalo ukinuti - ostaviti odredbu po kojoj je učitelj dužan najaviti pisanu provjeru tjedan dana ranije. Ukoliko vremenik ostaje kao takav upotpunosti je nebulozno da svaki put kad netko želi promijeniti ispit se saziva razredno vijeće. Stoga predlažem brisanje članka 3. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
805 Sanja Magaš PRAVILNIK, Članak 9. Izbaciti stavak (3) da Razredno vijeće može promijeniti vremenik za naredni mjesec jer bi to značilo bezbrojno besmisleno sastančenje i dozvoliti predmetnom učitelju da sam, u dogovoru s učenicima, promijeni datum planirane pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
806 Antonija Kojundzic PRAVILNIK, Članak 9. Smatram nepotrebno sazivanje Razrednog vijeća na kraju mjeseca da bi se promijenio vremenik. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
807 IVAN FALAMIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera je relikt prošlosti. Postojanje Vremenika bilo je opravdano donekle u vrijeme dok nismo imali e-Dnevnik jer su se na taj način spriječavali nesporazumi između nastavnika unutar razrednog vijeća kao i nesporazumi između nastavnika, učenika i roditelja. Danas međutim postojanjem e-Dnevnika, potreba za vremenikom kao nekakvim zasebnim dokumentom potpuno je suvišna. Vremenik pisanih provjera treba biti jedan fluidni dokument koji se svakog trena može dobiti na uvid u okviru e-Dnevnika. On jest i treba biti jedan promjenjivi dokument u koji svaki nastavnik jedan ili dva tjedna unaprijed upisuje svoju pisanu provjeru ili briše otkazanu pisanu provjeru u skladu sa zadanim rokovima. Slažem se da i dalje treba postojati ograničenje od četiri pisane provjere po tjednu, ali sve ostalo je nepotrebno kompliciranje. Sustav e-Dnevnika bilježi vrijeme svakog upisivanja pisane provjere. Dovoljno je u sustavu onemogućiti upisivanje 5. pisane provjere u tjednu i onemogućiti dodavanje pisane provjere u vremenskom roku kraćem od 7 ili 14 dana. No čak i bez softverske promjene postojećeg e-Dnevnika koji danas samo upozorava ako se upisuje 5. pisana provjera, vidljivo je koje su 4 pisane provjere prve upisane tako da nitko ne može zlorabiti sustav. Na taj način svi mehanizmi zaštite prava učenika i dalje postoje kao i u postojećem Vremeniku, ali se na drugoj strani nastavniku omogućava da zajedno s učenicima ima puno veću slobodu planiranja poučavanja. Vremenik pisanih provjera trebao bi kao zasebni poseban dokument ostati nužan samo u školama koje nemaju e-Dnevnik iako mi nije jasno kako je moguće da itko danas provodi Školu za život bez e-Dnevnika. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
808 Anka Marić PRAVILNIK, Članak 9. Sama riječ „Okvirni“ već ostavlja mogućnost promjene, što je vrlo često slučaj zbog raznih, razumljivih razloga u “životu“ škole, a najčešći mi se čini razlog nespremnosti kao i preopterećenosti učenika, jer se uglavnom većina pisanih provjera planira u istim mjesecima. Slažem se s većinom da Članak 9. treba preformulirati. Predlažem slijedeće: 1. Predmetni učitelj/nastavnik dužan je donijeti okvirni vremenik pisanih provjera unutar tematskog planiranja te upisati u e-Dnevnik planirano vrijeme pisane provjere za tekući ili naredni mjesec i najaviti ih učenicima najkasnije 2 tjedna prije njihove provedbe. 2. Predmetni učitelj/nastavnik temeljem formativnih vrednovanja može samostalno i/ili u dogovoru s učenicima odlučiti o promjeni datuma planirane pisane provjere prethodno unesene u e-Dnevnik te je dužan učenike obavijestiti o odgodi datuma provjere i unosu novog datuma na prvom sljedećem satu s njima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
809 Zrinka Racic PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. Slažem se da treba postojati okvirni vremenik pisanih provjera, ali smatram nepotrebnim da se za svaku promjenu istog treba sazivati Razredno vijeće. U samom članku navodi se da je to "okvirni" vremenik što implicira mogućnost promjene. Tematsko planiranje i vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje mogu nam dati povratnu informaciju da je većini učenika potreban još sat - dva ponavljanja, pojašnjavanja te je prema tome i nužna promjena datuma pisane provjere. Ukoliko bi za takvu odgodu odnosno pomicanje datuma bilo potrebno sazivati Razredno vijeće većina nastavnika će odustati od odgode pisane provjere. Također samo objavljivanje vremenika na stranicama škole smatram nepotrebnim jer se sve planirane provjere evidentiraju u eDnevnik te su iste informacije dostupne i učenicima i roditeljima i kolegama nastavnicima koji predaju u tom razredu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
810 Alma Kalinski PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem sljedeće: 1. ukinuti polugodišnji okvirni vremenik s konkretnim datumima planiranih pisanih provjera (iz opravdanih razloga koje su u komentarima već naveli drugi prije mene) 2. ako se inzistira na ostavljanju vremenika na polugodišnjoj razini, predlažem da na početku svakog polugodišta učitelji/nastavnici u okvirni polugodišnji vremenik u e-Dnevniku upisuju samo naziv svojega nastavnog predmeta u rubriku mjeseca (9. - 12. i 1. - 6.) za koji okvirno predviđaju pisanu provjeru; okvirni polugodišnji vremenik škola objavljuje na svojoj mrežnoj stranici i/ili javno ističe u prostoru škole 3. tijekom nastavne godine, učitelji/nastavnici u e-Dnevnik upisuju planirane datume pisanih provjera u mjesečni vremenik za naredni ili tekući mjesec i najavljuju ih učenicima najkasnije 2 tjedna prije njihove provedbe 4. učitelj/nastavnik, sukladno procjeni učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća, stvarnim odgojno-obrazovnim potrebama i vanjskim okolnostima, može uvijek samostalno odgoditi datum provjere koju je prethodno upisao u e-Dnevnik, o čemu je na prvom sljedećem satu od trenutka unosa promjene datuma provjere dužan obavijestiti učenike (Smatram da sjednice Razrednog vijeća u tu svrhu nisu učinkovite, štoviše, da u proceduralnom smislu otežavaju i kompliciraju ažuriranje datuma; svaki učitelj/nastavnik bi ovako imao u e-Dnevniku pregled nad datumima pisanih provjera iz svih predmeta u nekom razredu u kraćem periodu, imajući pritom u vidu obvezu poštivanja tjednog i dnevnog ograničenja broja pisanih provjera) Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
811 DAFNE FLEGO PRAVILNIK, Članak 9. Slažem se sa sljedećim opaskama kolega: - donošenje polugodišnjeg vremenika izravno se kosi s fleksibilnošću tematskog planiranja nastave - kako bi se izbjegla preklapanja datuma pisanih provjera i informiralo roditelje, dovoljno je konzultirati e-Dnevnik (učestala sazivanja RV-a samo bi nepotrebno, dodatno opteretila kolektiv) - slažem se da bi učenicima bilo dovoljno pisanu provjeru najaviti tjedan, dva ranije - time se ne bi poticalo kampanjstvo, a učenike se ne bi oštetilo jer ih ionako formativno vrednovanje "drži pripravnima" - najava odgode pisane provjere 3 dana unaprijed često nije provediva iz nepredvidivih razloga Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
812 Jasmina Vidaković PRAVILNIK, Članak 9. Ne vidim svrhu donošenja vremenika do kraja trećeg tjedna. Ovakva informacija u potpunoj je suprotnosti s onim što smo slušali na ŠZŽ. Predlažem donošenje mjesečnog vremenika uz najavu planiranje bez objave na stranicama škole jer je vidljivo iz e dnevnika kad se piše pisana provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
813 ANA BENAZIĆ JURČIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem umjesto riječi vremenik koristit riječ iz standardnog hrvatskog jezika. Brisati članak 9. stavak 3. jer razredno vijeće nije potrebno kako bi učitelj promijenio datum pisane provjere. U školama se na godišnjoj razini planiraju razne aktivnosti npr. terenske nastave koje su podložne promjenama zbog vremenskih uvjeta i sl., veći broj učenika bude bolestan, organiziraju se razna natjecanja.... Zar se tada treba sastati razredno vijeće kako bi promijenilo vremenik pisanih promjena? Također stavak 4. treba brisati riječi "ili odustati". Umjesto riječi "najmanje 3 dana ranije" predlažem riječ "pravovremeno". U praksi je neprovedivo da se učenike obavijesti 3 dana ranije, svaki učitelj može samostalno zaključiti kad se učenike može obavijestiti o promijeni pisanja pisane provjere znanja. Ukoliko škola koristi e-dnevnik objavljivanje vremenika nije potrebno. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
814 Luka Huzjak PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. Isto predlažem ukidanje okvirnog vremenika pisanih provjera znanja. Koristimo e-Dnevnik. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
815 Josip Jelčić PRAVILNIK, Članak 9. Ukidanje okvirnoga vremenika pisanih provjera nastavnicima bi uvelike olakšalo poučavanje, a učenicima učenje. Eventualno se može propisati maksimalan broj pisanih provjera u danu i tjednu, koje bi se unosile u eDnevnik najkasnije tjedan dana prije pisanja. Dakle, tko želi, može u rujnu unijeti datume pisanih provjera za čitavo polugodište, dok onaj koga vremenik sputava, unosi neopterećeno tijekom nastavne godine. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
816 Marija Mufić Santin PRAVILNIK, Članak 9. Meni je vremenik još imao nekakvog smisla dok nije postojao e-dnevnik. Sada u e-dnevniku pišu sve pisane provjere i zbog čega se to uopće mora kao posebni dokument objavljivati na web stranicama škole?! Iako smatram da vremenik treba ukinuti jer potiče samo kampanjsko učenje, treba brisati iz čl.9. i stavak 3., ma zamislite Vi da se svaki mjesec sastaje RV, što s onim učiteljima koji rade na više škola (evo npr. likovni, glazbeni, tehnički, vjeronauk, oni sa manjim brojem sati), kako će oni stići na sva svoja RV, što sa onim školama koje imaju više paralelnih razreda ili rade u dvije ili tri smjene (a još ima takvih) takvi će učitelji kampirati u školi?! Ako se toliko promovira IKT u nastavi, pa dajmo ju iskoristiti. Učitelji upisuju pisane provjere u e-dnevnik, ukoliko dođe do ikakve promjene, opet upisuju promjenu u e-dnevnik, a potrebe za vremenikom koji će se stalno mijenjati i objavljivati ne vidim i kao takav vremenik treba ukinuti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
817 Maja Jurgec PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera nije moguće donijeti do kraja trećeg tjedna nastave u svakom polugodištu ako nastavnik ima autonomiju u radu te planira tematski. U sklopu Loomena, ali i na ŽSV-a bilo je rečeno da je tematsko planiranje fleksibilno i podložno promjenama. Predlažem ili mjesečne vremenike pisanih provjera (koji se mogu donijeti bez sazivanja sjednica RV-a) ili najavu pisane provjere znanja 14 dana prije relaizacije iste (kao što je bilo prije vremenika). Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
818 Lucija Krizmanić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja je u suprotnosti s onime što se zagovara u sklopu Škole za život. Rečeno je na ŽSV da će učitelj/ nastavnik imati autonomiju i to se predstavljalo kao najveća novost, ne vidim smisao u vremeniku ako učitelj/ nastavnik mora unaprijed znati kad će učenici pisati pisanu provjeru (ne zna se kako će učenici prihvatiti "novi" način poučavanja), mijenja se program i sl. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
819 Jasna Domić-Stanić PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. (Okvirni vremenik pisanih provjera znanja) Vremenik pisanih provjera ne bi trebalo objavljivati jer roditelje i djecu potiče na kampanjsko učenje (za ocjenu), djeca dolaze pod stresom u školu (jer ne smiju dobiti manje od 4, a neki i manje od 5). U dane ispita pojedinci se loše osjećaju, imaju trbobolju, probavne smetnje, glavobolju… Djecu treba od toga zaštititi i učiti ih kontinuiranom radu i stjecanju znanja i radnih navika koje će primjenjivati sada i kroz cijeli život. Ispite treba (kao nekada) provoditi bez najave. Djeca tada kontinuirano rade i dolaze opušteni u školu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
820 Gordana Kralj PRAVILNIK, Članak 9. Ne vidim svrhu donošenja vremenika do kraja trećeg tjedna nastave u svakom polugodištu, a onda razredno vijeće može na kraju svakog mjeseca promijeniti vremenik za naredni mjesec. Planiranje pisanih provjera toliko unaprijed kosi se s težnjom ŠzŽ k usmjerenosti prema cjelovitosti poučavanja i autonomiji. Predlažem upisivanje pisanih provjera na mjesečnoj bazi (mjesec unaprijed) uz moguće izmjene do 7 dana prije pisanja pisane provjere. U razrednoj nastavi gdje učitelj poučava većinu predmeta te svakodnevno vrijeme provodi s učenicima i informira ih o budućim aktivnostim nije ni potreban.Također, vremenik pisanih provjera vidljiv je u e-dnevniku stoga ne vidim svrhu i potrebu objave na mrežnim stranicama škole. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
821 Anita Damjanović PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera suprotan je paradigmi poučavanja, vrednovanja i nadasve planiranja koje zagovara Škola za život. Tijekom edukacije kroz Loomen i na ŽSV-ima konstantno smo slušali o autonomiji i slobodi učitelja u planiranju godišnjeg kurikula i posebno tematskom planiranju koje je fleskibilno, podložno čestim promjenama prema (ne)očekivanim reakcijama učenika i sl. Jedna tema se, primjerice, može organizirati kroz jedan ili produljiti na dva mjeseca ili skratiti na tri tjedna ovisno o uspješnosti i brzini ostvarivanja ishoda. Kako će ovo biti moguće ako moramo donijeti vremenik za cijelo polugodište? Ako tvorci Škole za život zaista stoje iza onog što govore o potpunoj promjeni paradigme poučavanja u kojoj učenik više neće učiti za ocjenu, čemu onda vremenik? Učitelj će pisanu provjeru planirati i najaviti tjedan dana prije i poštivati ograničenje broja pisanih provjera po tjednu kao u vrijeme prije Vremenika. Voljela bih čuti neko znanstveno utemeljeno mišljenje zašto je Vremenik potreban? Ako je razlog rasterećenje učenika, i prije Vremenika su učitelji najavljivali tjedan,dva ranije i poštivali pravilo (ondašnje) tri pisane provjere po tjednu. Ako je argument bolja organizacija učenja kod učenika, neće li oni po novoj paradigmi poučavanja biti u samom centru, aktivni sudionici, čiji napredak će se ekstenzivno formtivno vrednovati, a i po defaultu bi im valjda (i roditeljima) trebalo biti jasno kad se obradi tema da slijedi sistematizacija u i sumativno vrednovanje. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
822 Anica Hrlec PRAVILNIK, Članak 9. Vremenik pisanih provjera znanja je najveća podrška kampanjskom učenju učenika koji ne uče sve do provjere znanja, tako da kontinuirano učenje možemo i opet zaboraviti ako se pisane provjere na taj način šablonski predviđaju, a počesto u realnom okruženju se ne ostvare baš taj dan/sat. To će biti još veći problem kod novog kurikulumskog (tematskoga) planiranja i podređivanja sadržaja, tj ishoda tempu usvajanja od strane učenika, što može rezultirati da se neka tema/cjelina radi duže ili pak kraće od predviđenoga. Ovo je idealni trenutak da se ukine vremenik kampanjskoga učenja za pisane provjere, te predlažem da se ozbiljno porazmisli o toj opciji.Hvala. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
823 Petar Nikolić PRAVILNIK, Članak 9. članak 9. Predlažem ukidanje okvirnog vremenika pisanih provjera znanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
824 Valentina Pajdaković PRAVILNIK, Članak 9. Da bi mogao odrediti točne datume pisanih provjera za cijelu školsku godinu učitelj mora već u rujnu izraditi mjesečne planove za cijelu školsku godinu, a to je u suprotnosti s mjesečnim planiranjem. Smatram da je dovoljno da se početkom školske godine izradi Okvirni vremenik na mjesečnoj razini (bez preciziranja datuma) , a točan datum pisane provjere učitelj je obvezan upisati u Vremenik tjedan dana ranije. Na ovaj način smanjit će se potreba za revidiranjem Vremenika od strane razrednog vijeća na mjesečnoj razini. Razlozi zbog kojih je nemoguće precizirati točan datum pisane provjere na početku školske godine, pa čak i mjeseca, proizlaze iz školske prakse: odsustvo učitelja zbog predviđenih i nepredviđenih okolnosti, promjena učitelja u tijeku školske godine, odsustvo većeg broja učenika zbog epidemije zaraznih bolesti, odsustvo većeg broja učenika zbog sudjelovanja na raznim natjecanjima, odsustvo učenika zbog vremenskih nepogoda i problema u prometu, aktivnosti školske medicine koje se održavaju u vrijeme nastave i u pravilu najavljuju se najviše svega par dana ranije, izleti i ekskurzije za koje točan termin nije moguće saznati u rujnu, različita predavanja i radionice vanjskih službi za koje se termin dogovora svega par dana ranije a održavaju se u vrijeme nastave, različite projektne aktivnosti na otvorenom koje ovise o vremenskim uvjetima, ponavljanja pisanih provjera, odstupanje od plana zbog poteškoća s usvajanjem gradiva određenog broja učenika, izmjene u rasporedu zbog nastupanja različitih okolnosti i potreba škole, gostujuće predstave, sudjelovanje učenika u programima i radionicama koji se organiziraju u vanjskim institucijama a vremenski su precizirani par dana ranije itd. Na početku školske godine se zna da će se većina navedenih stvari dogoditi ( dakle nisu iznimka) samo nisu vremenski precizno definirane. Objava Okvirnog vremenika na mrežnim stranicama škole nema svrhu za škole koje koriste e-Dnevnik. Stavak (4) ... "o čemu je dužan obavijestiti učenike najmanje tri dana ranije" je najčešće neprovedivo u praksi zbog svih navedenih okolnosti. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
825 Nedeljko Mandić PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem i duboko se nadam da će se Vremenik pisanih provjera konačno ukinuti. Na veliko se najavljuje autonomija učitelja i nastavnika, a i dalje se inzistira na Vremeniku. Moj je prijedlog da se svaka pisana provjera treba najaviti najmanje dva tjedna ranije u e-dnevnik. Radim u nastavi 32 godine (dakle veći dio radnog vremena bez famoznog Vremenika) i nikad nije bilo problema dogovoriti se s učenicima i kolegama oko termina pisanog ispita, obično oko dva tjedna unaprijed. Iznimne situacije koje se spominju su brojne, i zaista je suludo sazivati sjednice Razrednih vijeća da bi se promijenio datum pisanja nekog pisanog ispita. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
826 Martina Budimir PRAVILNIK, Članak 9. Ukoliko se radi o iznimnim situacijama, najava odgode pisanoga provjeravanja utvrđenog vremenikom najmanje 3 dana ranije, najčešće je uvjet koji je nemoguće ispuniti. Okvirni vremenik smatram nepotrebnim jer se kosi s promicanjem sve veće autonomije nastavnika. Nije li dovoljno staviti uvjet da se pisana provjera mora unijeti u e-dnevnik najkasnije 4 tjedna prije provjere. Pri tome treba voditi računa o tome da se ne prekorači dozvoljeni broj pisanih provjera u tjednu, odnosno danu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
827 Sanja Pavlović Šijanović PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik, na prijedlog učitelja/nastavnika donosi razredno vijeće najkasnije do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu, iznimno je teško isplanirati (budući da podrazumijeva kako će obrada nastavnih sadržaja ići planiranom dinamikom što se u praksi često puta pokazalo da dinamiku prilagođavamo učenicima, a svima je u interesu da se provjera provede nakon što nastavnik procijeni da su sadržaji uvježbani a učenici spremni za provjeru). Razredno vijeće ne može utjecati na određivanje termina provjere predmetnom nastavniku. Praksa je pokazala da se termini unose po principu "najbrži prst", pa ukoliko provjera postaje peta ili šesta u određenom tjednu, mora se pomaknuti u slijedeći dostupan termin. Tu je još dodatna poteškoća kod predmeta koji se održavaju jednom tjedno (npr. blok sat). Isto tako, ponekad je potrebno uvažiti i opravdane zamolbe učenike za odgađanjem unaprijed najavljene provjere. u svakom slučaju, smatram da se, iako "okvirni" vremenik pisanih provjera znanja, nije pokazao dobrim rješenjem te predlažem da se pisana provjera najavljuje najkasnije tjedan dana unaprijed i kao takva uvede u eDnevnik, čime postaje javna i učenicima i roditeljima i ostalim predmetnim nastavnicima. Vremenik ne bi smio biti ograničavajući čimbenik koji kada se isplanira do kraja devetog mjeseca, postane opterećenje nama nastavnicima jer zakazanu provjeru treba na planirani dan provesti. Nastavnik treba imati autonomiju baš kao i odgovornost i provesti provjeru u dogovoru sa učenicima koja ima za cilj provjeriti usvojene i izvježbane sadržaje a ne slijepo se držati nekog termina za kojeg smo na početku školske godine mislili da će biti odgovarajući. Iz svih navedenih razloga, prakse i iskustva, smatram okvirni vremenik pisanih provjera nepotrebnim i predlažem najavljivanje pisane provjere znanje najmanje tjedan dana ranije, što bi značilo da nastavnik može na vrijeme iskomunicirati sa učenicima dinamiku i davati smjernice kroz najave nastavnih sati koji slijede. Tada za učenike nema iznenađenja, jer znaju npr. da je završena poslijednja tema, da slijedi vježba i ponavljanje i nakon toga provjera. Takva komunikacija smanjuje stres i kod učenika i kod nastavnika a provjera se događa u terminu koji je najpogodniji za učenike. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
828 Branka Pastuović PRAVILNIK, Članak 9. * U razrednoj nastavi, koja je iz više perspektiva specifična, predlažem da se u potpunosti ukine Okvirni vremenik u postojećem obliku te ostavi učiteljima RV da se dogovore na mjesečnoj razini o broju i rasporedu pisanih provjera. * Upisati u eDnevnik pisane provjere za sljedeći mjesec, a moguće izmjene do tjedan dana ranije. U slučaju bilo kakvih neočekivanih situacija, učitelj ili njegova zamjena mogu promijeniti i taj termin provjere, uz dogovor s ostalim učiteljima RV (radi izbjegavanja kolizija). * Učiteljima / RV / Školi dopustiti tako veću autonomiju, ali i preuzimanje odgovornosti, u duhu novih predmetnih kurikuluma i Škole za život. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
829 Kristina Bišćan PRAVILNIK, Članak 9. Čl. 9. st. 4. je apsolutno besmislen u situacijama kad bi zaista mogao "zatrebati". Učitelj se npr. razboli 2 dana prije i kako odgoditi ili odustati od pisane provjere? Baš u IZNIMNIM situacijama ovo neće funkcionirati. Predlažem da se stavak barem preinači tako da glasi: "Učitelj/nastavnik može odgoditi ili odustati od pisane provjere znanja uz obrazloženje učenicima (ili još bolje, uz DOGOVOR s učenicima)". Imajte povjerenja u učitelje. Normalni smo ljudi i pisane provjere ionako odgađamo ili otkazujemo ISKLJUČIVO u dogovoru s učenicima i u njihovom interesu. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
830 ŽELJKO MILNOVIĆ PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja treba ukinuti i dati nastavnicima i učenicima da se dogovaraju o pisanoj provjeri. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
831 Ivana Kovač PRAVILNIK, Članak 9. Čl. 9 vremenik u Školi za život je suprotan svim postavkama autonomije učitelja, te ga ograničava u planiranju na način da mu oduzima prostor za ponavljanje i nadoknađivanje gradiva, te u nekim slučajevima, onemogućava provedbu nekog projekta koji se nametnuo u trenutku, kroz obrazovni proces. Koliko god naglašavali da je vremenik ne samo nepotreban, već i opterećujući, veliko je razočaranje vidjeti ga ugrađenog u Pravilnik, pogotovo nakon opetovanih najava od strane zaduženih za provedbu ŠZŽ da će se založiti za ukidanje istog. Naime, e-dnevnik dopušta upisivanje i najavu pisanih provjera, ograničava broj na četiri provjere tjedno, tako da s nevjericom čitam da se nije imalo toliko povjerenja u prosvjetne radnike da će dogovorom ustrojiti termine pisanih provjera. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
832 Anči Ritossa Blažević PRAVILNIK, Članak 9. Okvirni vremenici pisanih provjera koji se planiraju polugodišnje u novoj koncepciji Kurikularne reforme svakako postaju suvišni i mogu zbuniti učenike i roditelje te prouzročiti bespotrebne nesuglasice. Naime, kako se Prijedlogom omogućuje mijenjanje datuma prema pojednostavljenoj proceduri, zaista je dovoljno mjesečno planiranje uz promjene koje se dogovaraju na razini razrednoga vijeća i stručne službe škole za iznimne situacije. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
833 Biserka Pučak PRAVILNIK, Članak 9. Poštovani, okvirni polugodišnji vremenik nikako nema smisla. Smatram ako nam je obećavana autonomija da je i u tom pogledu trebamo imati. polugodišnji vremenik samo stvara kampanjce i učenici ne uče redovito već čekaju pisanu provjeru, pogotovo ako na početku nastavne cjeline usmeno odgovaraju. Ako vremenik mora biti, neka bude iz mjeseca u mjesec tako bismo mogli posvetiti koji sat više nekoj temi ako smatramo da je to potrebno ili smanjiti broj sati za neku nastavnu cjelinu ako uvidimo da je suvišno, a da ne govorim o tome da mi u rujnu ili siječnju ne možemo znati točne datume kada će biti cijepljenja, sistematski, predavanja vanjskih predavača (MUP, predstavljanje srednjih škola i sl.) pa da izbjegnemo te datume. Ovakvim načinom promjene datuma u vremenicima (mislim sastancima RV) to je dupli posao! Također smatram da nije potrebno te iste vremenike objavljivati na mrežnim stranicama škole budući da sve piše u E dnevniku. Neka prate putem E dnevnika, u njemu je i lakše promijeniti datum pisane provjere, ako je na stranicama škole onda nakon RV-a to mora učiniti netko umjesto nas jer ne možemo svi objavljivati na mrežnim stranicama škole već samo njezini admisnistratori. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
834 Kristina Bišćan PRAVILNIK, Članak 9. Predlažem da se u duhu kurikularne reforme ukine okvirni vremenik pisanih provjera znanja. Očito je da potiče isključivo kampanjsko učenje, odnosno učenje samo za ispit. Ukoliko se ipak ne odustaje od vremenika (a pretpostavljam da neće iz nekih apsurdnih razloga), predlažem da se pisane provjere znanja najavljuju tjedan unaprijed. Koje su to iznimne situacije koje spominjete u Čl. 9. st. 4.? Bolovanje učitelja, izvanučionička nastava, cijepljenje učenika, gostovanja u školama i sl. NISU iznimne situacije nego uobičajene u svakoj školi. Također, ovakva formulacija nikako nije u duhu Škole za život jer bi učitelj trebao, u dogovoru s učenicima, imati slobodu u odlučivanju o odgodi ili odstajanju od pisane provjere. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
835 Tanja Mihoković PRAVILNIK, Članak 9. U najavama administrativnog rasterećenja i autonomije učitelja i nastavnika bilo je govora o tome kako se okvirni vremenici pisanih provjera neće morati izrađivati po polugodištima, već će se izrađivati mjesečno. Smatram kako nema smisla, a ni potrebe, okvirne vremenike izrađivati po polugodištima, već mjesečno. U prilog ovom traženju ide i nastavak ovog prijedloga Pravilnika koji dozvoljava mijenjanje datuma pisanih provjera po pojednostavljenoj proceduri. Potpuno je nepotrebno planiranje po polugodištu s obzirom na koncepciju Kurikularne reforma koja učiteljima i nastavnicima daje veću autonomiju i slobodu u mjesečnom planiranju nastave, tako da će česte izmjene datuma postavljenih na početku polugodišta, donijeti samo nepotrebna nerazumijevanja od strane roditelja. Mjesečno planiranje okvirnog vremenika je nužno i potrebno kako bi se izbjegli bilo kakvi pritisci, ograničavanja i sputavanja obećavane autonomije učitelja i nastavnika. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Neke od prijedloga ugradili smo u novu inačicu Pravilnika. Članak koji se odnosio na Okvirni vremenik pisanih provjera znanja brisan je iz Pravilnika.
836 Tanja Mihoković PRAVILNIK, Članak 9. Postojanje e-Dnevnika je sasvim dovoljno za pristup svim informacijama u vezi planiranih pisanih provjera za svaki predmet. I učenik i roditelj, svaki sa svojim elektroničkim identitetom, može pristupiti podacima o okvirnom vremeniku pisanih provjera znanja, tako da je suvišno tražiti da okvirni vremenik bude obja