Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015.do 2016. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Saša Kučan Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015.-2016. OSVRTI NA STRATEGIJU SUZBIJANJA KORUPCIJE ZA 2015 – 2020 (Saša Kučan, Zagreb, 18. lipanj 2015.) Kako možemo srušiti četiri stupa korupcije? Samostalni najveći čimbenik koji određuje legitimnost premijera, Vlada i institucija (bilo javnih, privatnih ili neprofitabilnih) je vjerojatno povjerenje koje građani imaju u iste. Korupcija, ili čak percepcija korupcije vrlo brzo i lako narušava ovo povjerenje. Korupcija ne samo da urušava demokraciju i vladavinu prava nego je loša i za ekonomiju i individualne živote, te istovremeno promovira kriminal i nezakonito gospodarstvo. Iako je korupcija sve-obuhvatna i zadire duboko, neproporcionalno zahvaća siromašni i nerazvijeni svijet, skrećući ulaganja i investicije od ljudi i područja gdje su ista najpotrebnija čime djeluje na stabilnost, sigurnost i razvoj društva i države. Rastući trendovi velike među-povezanosti gospodarstava, država i njenih građana znači da je korupcija na žalost međunarodni i preko-granični fenomen na koji se nadovezuju druge nezakonite aktivnosti poput trgovina drogama i organizirani kriminalitet. Sveobuhvatni i višeslojni pristup koji spaja države, sektore i čimbenike treba biti primijenjen u borbi protiv korupcije kako bi se spriječila i/ili prekinula korupcija na svim razinama u svim njenim oblicima. Kako bi se u tome uspjelo, smatram da se treba koncentrirati na četiri stupa korupcije, kao i na njihove međusobne korelacije; I Davatelji mita II Primatelji mita III Nekažnjivost IV Tolerancija Od nabrojanih stupova, pretpostavljam da je najteže uništiti i boriti se protiv zadnjeg – tolerancije. To je tako zbog činjenice da ista ne može biti kodificirana a premali broj postojećih Konvencija se istom bavi. Tako još i danas imamo neke zemlje i društvene zajednice gdje je korupcija ustanovljen i prihvaćeni dio njihove kulture kao standard njihove svakodnevnice. Kako bi se učinkovito eliminirala korupcija, trebamo umrežiti posebne instrumente i politike koje se bave sa navedena četiri stupa; ravnajući se sa konceptom sveobuhvatnog i višeslojnog pristupa koji uključuje kako javni tako i privatni sektor. Smatram da najviše treba pomoći privatnom sektoru; treba sudjelovanje civilnih društava i politika koje promoviraju svijest o posljedicama korupcije kao i kažnjavanje iste kroz djelovanje pravosudnog sustava. Ne-vladine i ne-profitne organizacije poput npr. Transparency International, Global Financial Integrity i dr. podržavaju određene promjene zakonodavnih okvira, ali se suočavaju sa izazovom tolerancije i nekažnjivosti korupcije. Treba podržavati daljnju suradnju javnog i privatnog sektora, kao i nastavati jačati svijest javnosti o korupciji, njenom suzbijanju i njenim pogubnim posljedicama za gospodarstvo. Na međunarodnom planu, konvencije UN-a i dr. promoviraju međunarodnu suradnju te se koncentriraju na javni i privatni sektor kako bi spriječili i iskorijenili korupciju. Tako npr. «United Nations Convention Against Corruption (UNCAC)» promovira aktivno sudjelovanje pojedinaca i grupa izvan javnog sektora – poput civilnih društava, ne-državnih organizacija i lokalnih (regionalnih) organizacija. Takav pristup uključivanja, pokretanja i aktiviranja više sudionika u suzbijanju korupcije cilja direktno na davatelje i primatelje mita, toleranciju i nekažnjivost...odnosno tako smo dobili relevantno saznanje o tome kako su isti međusobno ovisni i povezani, a sa kojima ćemo moći uz snažnu primjenu doći do željenog cilja da spriječimo i eliminiramo korupciju. Kako korupcija utječe na gospodarstvo? Smatra se da je korupcija iznimno utječe na ograničavanje rasta i razvoja društva. Ali akademski izvori navode višestruke različite učinke korupcije na rezultate gospodarstva. Tako su npr. neki istraživači smatrali korupciju kao «sredstvo za podmazivanje» spore i loše birokracije i njenih ograničenja, neučinkovitih propisa, prestrogih propisa i pravilnika (Huntington 1968, Lui 1985, Lein 1986), što je posebno slučaj ako su državne institucije slabe i loše rade (Acemoglu & Verdier 2000, Meon & Weil 2010). Drugi istraživači dalje navode da korupcija samo djelomično smanjuje rezultate gospodarstva, koje povezuju utjecaj korupcije na traženje kredita, porast u troškovima trgovine i nesigurnosti tržišta, neučinkovitim investicijama te gubljenjem čimbenika industrijske proizvodnje (Murphy 1991, Shleifer & Vishny 1993, Rose – Ackerman 1997). Treća struja istraživača pronalazi nedvojbene učinke korupcije kroz njihov utjecaj na javne financije u novim državama EU-a. Hanousek i Kocenda (2011) ukazuju da smanjenje korupcije povećava ili smanjuje javne investicije, ovisno od države do države i odgovarajuće institucije. Uz to u okruženju bez ili sa smanjenom korupcijom javljaju se stabilni i bolji fiskalni rezultati, čime se smanjuje deficit i javni dug. U novijim istraživanjima (Hanousek i Kochanova 2015), koja se bave birokratskom korupcijom koju mjere kao učestalost neslužbenih davanja mita javnim službenicima kako «bi se sredile stvari», utjecalo na trgovinu i povećala produktivnost tvrtki u središnjim i istočno-europskim državama. Kako bi to uspješno istraživali, jer je nemoguće dobiti kvalitetnu bazu podataka o korupciji i financijama tvrtki, koristili su bazu podataka o ekonomskoj uspješnosti tzv. Amadeus bazu podataka koje su obogaćivali za informacijama o praksi mita iz BEEPS-a. Jedan od meni zanimljivih nalaza jest bio da u tvrtkama gdje postoji korupcija postoji i nepotrebno i prekomjerno zapošljavanje radnika izvan granica isplativosti, odnosno krivo raspodjeljivanje na dužnosti nepovezano sa njihovim odgovarajućim talentima (Murphy i dr. 1991, Dal Bo & Rossi 2007). Tako neki zaposlenici se bave neproduktivnim aktivnostima, poput aktivnosti kako u praksi zaobići birokratska ograničenja. Tako bi se moglo također dogoditi u praksi da korumpirana lokalna (regionalna) vlast ne dopušta tvrtkama da podijeli otkaze kako bi zadržala povoljne brojke o dobroj zaposlenosti čime odobrovoljava svoje birače. To kod neke tvrtke koja se bavi korupcijom može prestati ako postoji heterogeno i konkurentno tržište. Zaključili su putem empirijske analize da postoji dvosmjerni učinak na rezultate poslovanja tvrtki od strane korupcije birokracije. Postojanje određenog broja tvrtki koje daju mito prividno povećava rezultate tvrtke, što se slaže i sa teorijom Acemoglu i Verdier (2000). Prilika da izvuku koristi iz davanja mita može biti jedan od razloga zbog kojeg korupcija ne nestaje usprkos pretežitim učincima ograničavanja ekonomskog rasta (Mauro 1995). Jedan od mojih prijedloga za donosioce političkih odluka bi bio da poboljšaju transparentnost interakcija između tvrtki i javnih službenika. To bi moglo smanjiti diskrecijsku moć kako tvrtkama tako i službenicima, a ujedno i smanjiti moguće koristi iz korupcije te smanjiti na odgovarajući način metode i širenje korupcije. Zašto je važna borba protiv korupcije za uspješan gospodarski rast? Npr. u Italiji je u skladu sa «Nacionalnim programom reformi», premijer Matteo Renzi je uz odobrenje parlamenta uveo novi anti-korupcijski zakon od 21. svibnja 2015. Nakon skoro dvije dekade recesije i tri godine ekonomske stagnacije želja je bila i nastaviti borbu sa korupcijom kako radi poštenja tako i radi gospodarskog oporavka. Njihova iskustva za par uspješno završenih kaznenih postupaka sugeriraju da samo snažna i sveobuhvatna akcija uspijeva dovesti korupciju pod djelomičnu kontrolu. No, tu su kao konzultativni kompas i relevantni međunarodni indikatori poput godišnjih izvješća Transparency Internationala, Svjetske Banke o indikatoru kontrole korupcije kao i Izvješće Svjetskog Ekonomskog Foruma. Posljedice korupcije u gospodarstvu se mogu razdvojiti na dvije klase - statičke i dinamičke. Statički, korupcija vodi u stvaranje gubitaka koji otežavaju napredak, jer «gura» cijene iznad rubnog troška produkcije. To uzrokuje gubitak kako za javni (npr. u formi investicijskih projekata koji postaju preskupi) tako i za privatni sektor (npr. birokratski postupci koštaju skuplje kako bi bili izvršeni). Tako je npr. u Italiji njihov tzv. «Revizijski Sud» procijenio da su direktni troškovi korupcije reda veličine 60 milijardi eura godišnje, što je oko 4% njihovog BDP-a. Dok sa druge strane, dinamičke posljedice korupcije također iskrivljuju gospodarske inicijative od smjera željenih rezultata. Znanstvena literatura je pronašla par relevantnih kanala kojima korupcija utječe na kratkoročni i dugoročni potencijal države za rast, od kojih bih za naprednu hrvatsku ekonomiju izdvojio; Domaća ulaganja: korupcija ne samo da smanjuje profitabilnost investicija nego dodatno stvara i nesigurnost u povrat investicije. A to ima negativni povratni učinak u ukupnoj industrijskoj proizvodnji i potencijalu državnog gospodarstva. Strana direktna ulaganja; iz istog razloga za točku 1. korupcija smanjuje isplativost (OECD 2013). To je posebno problematično kada se na strano ulaganje naknadno povezuje i međunarodni transfer tehnologija i/ili menadžerski know-how, zbog čega pada i stopa tehnološkog napretka – što zapravo usporava sve čimbenike dugoročnog gospodarskog rasta. Konkurencija; korupcija može oslabiti provođenje zaštite tržišne konkurencije, stvoriti prepreke za nove operatere, ili pak stvoriti prepreke za očuvanje privilegija utvrđenih tvrtki (OECD 2010). Slabija ili ugrožena tržišna konkurencija će smanjiti stopu rasta produktivnosti i inovacija (Marinello 2015). Poduzetništvo; ako se profiti iz aktivnosti poduzetništva smanjuju, potencijalni poduzetnički talenti se prebacuju na alternativne karijere. To znači da će biti manje zapošljavanja poduzetnika, manje start-upova, manje inovacija i konačno manje stope rasta gospodarstva. To je potvrdio i Avnimelech (2011) koristeći bazu podataka sa Linkedin-a. Povećana kvaliteta troškova rada Vlade; korupcija itekako utječe na razinu i sadržaj troškova Vlade. Kao prvo povećati će trošak narudžbi roba i usluga koje koristi javni sektor, zbog čega se smanjuju fondovi za rad Vlade na povećanju proizvodnje. Kao drugi učinak, korupcija se utjecati i na sastav troškova, budući da će sredstva Vlade biti usmjerena u smjerove gdje korupcija može biti puno lakše neotkrivena (MMF, 1998). Dalje, podsjećam na primjer iz Italije kada je u studenom 2012 Mario Monti uveo prilično obuhvatan antikorupcijski zakon usmjeren na prevenciju i kažnjavanje korupcije u javnim službama, da bi sadašnji premijer Renzi predlagao još strože i/ili nove propise istog zakona. No, uspješno završeni procesi proizašli iz spomenutog zakona sugeriraju da će biti potrebna jača akcija u praksi, ako se zaista želi dovesti fenomenologiju korupcije pod kontrolu. Ako ova strategija bude inzistirala uglavnom na tome da kazni davatelje i primatelje mita, bez izmjena institucionalnih mogućnosti koje omogućuju nastajanje korupcije, neće moći postići svoje zacrtane ciljeve (OECD, 2013). Prethodni primjeri iz prošlosti, poput npr. Singapura (radikalne reforme kreirane i zamišljene od strane Stranke Akcije za Ljude – People's Action Party tijekom 1959-1960 preobrazile su tu državu u jednu od «najčišćih» od korupcije po OECD 2013) ili Hong Konga pokazuju kako pažljivo probrane korištene ključnih riječi za učinkovitu i radikalnu anti-korupcijsku kampanju trebaju biti; a) pojednostavljenje ili simplifikacija b) transparentnost c) jasna odgovornost uključenih u borbu protiv korupcije (poglavito zato jer je Bianco 2012 napisao kako su pretežiti čimbenici povezani sa korupcijom suvišna birokratska opterećenja i loša kvaliteta državne uprave) Ako ćete se pridržavati da se iskoriste svi komentirani navedeni savjeti, kriteriji i principi, to bi za ovu Strategiju na primjer moglo značiti; - predviđeno proširenje i jačanje «Zakona o pravu na pristup informacijama», - predviđeno reguliranje lobiranja - restrukturiranje državnih službeničkih ispita sa ciljem poboljšanja rada državne uprave, koje prati i proširivanje rotacija službenika i namještenika, - skraćivanje zakonskih formalnosti i potrebne dokumentacije (npr. Svjetska Banka ima željeni prosjek za izdavanje građevinske dozvole u roku do 150 dana) - možebitnu privatizaciju nekih javnih službi ili barem ukidanje i/ili smanjivanje monopola istih. Zaključno, kako bi se željeni ciljevi i principi Strategije provelo u djelo, putem Zakona i provedbi u praksi, biti će potrebna stalna politička volja i pozornost kompletne Vlade (OECD, 2013). Borba sa korupcijom nije samo pitanje poštenja u doba kada se građane moli na odricanja, nego bi ista mogla imati pozitivne posljedice za privatne i javne investicije, tržišno natjecanje i konačno priželjkivani dugoročni gospodarski rast koji je RH itekako potreban. Primljeno na znanje U novoj Strategiji preuzet je proaktivniji pristup u preventivnom djelovanju na uzroke i rizike nastanka korupcije te je usmjerena na promjenu stavova i ponašanja svih dionika, od državnih i lokalnih dužnosnika, javnih službenika i građana, što će se postići povećanjem integriteta, odgovornosti i transparentnosti tijela javne vlasti (središnje i lokalne). Ključan element uspješnosti formiranja, ali i nadzora provedbe strateškog okvira i mjera u antikorupcijskim nastojanjima jest sinergijsko djelovanje svih sudionika u relevantnim tijelima javne vlasti i nevladinim organizacijama na identifikaciji korupcijski rizičnih poslovnih procesa i uzroka nepravilnosti te mogućih institucionalnih slabosti i zakonsko-regulatornih manjkavosti. Takva metoda omogućuje pokretanje ciljanih antikorupcijskih intervencija prema objektivno i nepristrano određenim sektorskim ciljevima u prioritetnim područjima.
2 Miroslav Mađarić Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015.-2016. Rasprava je otvorena 22.5.2015. do 21.6.2015. Danas, 15.6.2015. nema još niti jednog komentara/prijedloga. To dokazuje da eSavjetovanje NE funkcionira, iako su svima puna usta borbe protiv korupcije! Treba poraditi na promociji eSavjetovanja, jer ovako izgleda kao da je predlagačima drago da im se nitko ne petlja u posao! Ne postoji odgovor
3 Miroslav Mađarić Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015.-2016., Skraćenice skraćenice složiti po abecedi! Prihvaćen Prihvaća se prijedlog.
4 Saša Kučan Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015.-2016., STRATEŠKA PODRUČJA U BORBI PROTIV KORUPCIJE J KOMENTAR; naglasak na jačanje javne svijesti u uzrocima i posljedicama korupcije i ulozi svakog građanina u prevenciji korupcije putem ponavljanja uspješnih javnih kampanja (TV reklame, emisije i intervjui, plakati i letci itd.) koje će propagirati i laicima objasniti na poučan ali nikako fatalistički način slijedeće; - Koliki je iznos za koji su do sada pravomoćno osuđena koruptivna djela korupcije oštetila RH? - Koja je procjena relevantnih stručnjaka koliko RH godišnje gubi novaca zbog korupcije? - Zbog čega točno prijave stoje dugo «u ladicama» DORH-a? Zbog čega kazneni postupci traju dugo? - Umjesto javnosti poznatih ad-hoc postupaka prikupljanja podataka o hrvatskim građanima koji štede u inozemstvu na inicijativu ministra financija, neka se u Strategiju uvrste dugoročni i kratkoročni konkretni planovi za MFIN, MUP, USKOK, SOA-u za međunarodnu suradnju na području borbe protiv korupcije sa naglaskom na prenošenje i korištenje hrvatska znanja i iskustva, a tek onda na korištenje «know-how» najboljih praksi. Primljeno na znanje Promotivne aktivnosti su se provodile i nastavit će se provoditi izvan predviđenih aktivnosti Nacrta Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015.-2020., u okviru redovnog djelokruga poslova Ministarstva pravosuđa.
5 Miroslav Mađarić 5.1.1. Integritet unutar političkog sustava i uprave, Jačanje integriteta i odgovornosti nositelja javnih funkcija u svim granama vlasti Čemu kodeks za svako TDU drugačiji? Kakav kodeks za zastupnike Hrvatskog Sabora? Ako nešto nabavlja ministarstvo, to sigurno ne radi ministar kao član VRH! Ovo proforma pisanje aktivnosti pojačava generalnu potrebu da se pod svaki prijedlog u eSavjetovanju potpiše odgovorna osoba, te navede tim koji je prijedlog/nacrt za eSavjetovanje, pa će se malo više paziti! Primljeno na znanje Unutar Nacrta Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije u horizontalnom cilju 5.1.1. Integritet unutar političkog sustava i uprave predviđena je aktivnost pod brojem 5. „Donošenje Zakona kojim će se propisati obveza uspostave etičkog sustava i način njegove provedbe u javnoj upravi“. Na temelju spomenutog zakona uspostavit će se jedinstven etički sustav za sva tijela javne uprave. Osim ovog etičkog sustava, uspostavit će se posebni etički sustavi koji proizlaze iz obveze ispunjavanja preporuka iz 4. Izvješća GRECO-a, te samih nositelja navedenih aktivnosti.
6 enes ćerimagić 5.1.2. Lokalna i područna (regionalna) samouprava, Jačanje transparentnosti rada i odlučivanja tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje osnivaju (agencije, škole i druge ustanove) Predlažemo razvijanje modela participativnog upravljanja/nadzora nad javnim i komunalnim poduzećima u kojem bi sudjelovale udruge civilnog društva koje se bave temom upravljanja zajedničkim i javnim dobrima. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. U Nacrtu Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015.-2020. pod brojem 16. predviđena je aktivnost: „Izrada upute za donošenje akcijskih planova na razini županija i Grada Zagreba koji uključuje osnivanje antikorupcijskih povjerenstava. Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave može se uputiti prijedlog da u svojim mini akcijskim planovima provedu aktivnost participativnog upravljanja uz sudjelovanje organizacija civilnog društva. Treba uzeti u obzir da ne postoji zakonska osnova kojom bi ih se obvezalo na prihvaćanje iste.
7 Miroslav Mađarić 5.1.2. Lokalna i područna (regionalna) samouprava, Pojačane aktivnosti u cilju jačanja transparentnosti na razini trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju vlasničke udjele Zar se uistinu misli da svaka JLP(R)S koja ima trg. društvo piše SVOJ antikorupcijski program? Primljeno na znanje U poglavlju „5.1.2 Lokalna i područna (regionalna) samouprava“ , pod mjerom „Pojačane aktivnosti u cilju jačanja transparentnosti na razini trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju vlasničke udjele“ aktivnost pod rednim brojem 18. predviđa donošenje jedinstvenog Antikorupcijskog programa koji bi obuhvaćao sva trgovačka društva koja su u većinskom vlasništvu JLP(R)S.
8 Miroslav Mađarić 5.1. Horizontalni ciljevi, 5.1.3. Javna nabava U poglavlju 5.1.3. Javna nabava nedostaje najbitnija aktivnost kojom bi se u sustav javne nabave učinio transparentnim. To je javna objava svekolike dokumentacije o predmetima javne nabave, dakle cijeli "životni ciklus" od planiranja, preko natječajne dokumentacije, postupka i odluke o odabiru, do ugovora i primopredaje roba/usluga/radova, te plaćanja istoga. Taj sustav treba biti SREDIŠNJI (kao EOJN), ali sa SVIM informacijama o svakom koraku u postupku, javno dostupan. Time uvodimo pojam "staklena javna nabava" u kojoj će biti mnogo manje slučajeva namještanja natječaja, nesvrhovite nabave, te problematičnih isporuka. Također više ne bi bilo "tajnih" ugovora, kao u nedavnom slučaju najma prostora (koji su izuzeti iz javne nabave zbog nejasnih razloga!?). Primljeno na znanje U poglavlju 5.1.3. Javna nabava predviđena je aktivnost pod rednim brojem 19. „Donošenje novog zakona o javnoj nabavi (jačanje sustava nadzora javne nabave sukladno pravnoj stečevini EU - Direktiva 2014/24/EU od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi). Tim izmjenama Zakona biti će adresirani navedeni problemi (više pravila za transparentnost i integritet; transparentnost natječajne dokumentacije; transparentnost ugovora o javnoj nabavi, itd.).
9 Miroslav Mađarić 5.1. Horizontalni ciljevi, 5.1.6. Pravo na pristup informacijama To je u svezi s prethodnim komentarom: organizacije javnih poslova u svojem poslovanju trebaju biti 100% transparentne, dakle njihove sve odluke i procesi trebaju biti JAVNO vidljivi. Na primjer, odluke uprava/upravnih vijeća trebaju biti na Internetu za sve organizacije koje se financiraju javnim novcem! Primljeno na znanje Člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13) propisane su obveze za tijela javne vlasti. Ujedno je u Nacrtu Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015.-2020. predviđena aktivnost u okviru horizontalnog cilja 5.1.6. Pravo na pristup informacijama aktivnost pod brojem 39. „Izrada upute za provedbu članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Proaktivna objava informacija)“.
10 Saša Kučan 5.1. Horizontalni ciljevi, 5.1.7. Uloga organizacija civilnog društva, građana i medija u suzbijanju korupcije MOJ KOMENTAR; za točku 1. nastavite koristiti relativno jeftine mogućnosti interneta kako bi građanima bilo dostupno, a samim time i transparentno kako rade tijela javne vlasti... Primljeno na znanje Vlada Republike Hrvatske u studenom 2009. godine prihvatila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine 140/09). Usvajanjem Kodeksa Republika Hrvatska pridružila se skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja zakona, drugih propisa i akata, a standardi i mjere koje Kodeks predviđa odnose se ponajprije na: dostupnost, jasnoću i trajanje savjetovanja; informiranje o učincima savjetovanja; usklađenost postupaka savjetovanja među državnim tijelima; unapređenje kvalitete funkcioniranja rada državnih institucija. Nadalje, informatizacija javne uprave provodit će se u skladu sa strategijom e-Hrvatska 2020 koja je u pripremi.
11 Miroslav Mađarić 5.1. Horizontalni ciljevi, 5.1.7. Uloga organizacija civilnog društva, građana i medija u suzbijanju korupcije Što god pisalo u ovom poglavlju, može se ostvariti tek kad ćemo imati "staklene organizacije", kako je opisano gore! Primljeno na znanje Osim pretpostavke organiziranog administrativnog sustava i efikasnog nadzornog mehanizma, borba protiv korupcije zahtijeva suradnju tijela javne vlasti s organizacijama civilnog društva i neovisnim medijima, odnosno uključivanje stručnih organizacija i građana u procijene učinkovitosti nacionalnih antikorupcijskih nastojanja te uključenost u daljnja jačanja vrijednosti transparentnosti i odgovornosti pružatelja javnih usluga.
12 enes ćerimagić 5.1.7. Uloga organizacija civilnog društva, građana i medija u suzbijanju korupcije, Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera Kao jednu od mjera predlažemo i razvijanje modela participativnog upravljanja javnim i komunalnim poduzećima uz uključivanje udruga civilnog društva koje se bave temom zajedničkih i javnih dobara (npr. Zelena akcija, Zelena Istra, Pravo na Grad, BRID, Art radionica Lazareti, Zeleni Osijek itd.) Nije prihvaćen Mjere za suzbijanje korupcije su predviđene Strategijom suzbijanja korupcije 2015.-2020. („NN“, br. 26/15.), te se ne mogu mijenjati u okviru Akcijskog plana jer je Akcijski plan provedbeni dokument. O predloženoj mjeri može se raspravljati izvan mjera predviđenih Akcijskim planom uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015.-2020.
13 Saša Kučan 5.2. Posebni ciljevi za prioritetna (sektorska) područja, 5.2.1. Pravosuđe J KOMENTAR: kao što postoji na sudovima sustav podrške svjedoka, za mjeru br.3. treba uvesti i propagirati sustav podrške radu i postupku anti-korupcijskih kaznenih postupaka…građanima nije jasno zašto traju tako dugo, kako kazneno prijavljeni i/ili kažnjeni dužnosnici mogu nastavljati raditi svoje poslove, zašto nema oduzimanja nelegalno stečene imovine, zašto postoje neujednačene presude…Dakle, bilo za građane koji su sudionici sudskih postupaka, bilo za zainteresirane savjesne građane prijenos informacija bio bio vrijedan za unapređivanje rada pravosuđa u borbi protiv korupcije. Aktualni kazneni postupak za korupciju za pojedine bivše službenike MUP-a koji su optuženi da su odavali podatke kriminalcima treba biti ogledan primjer zaposlenicima pravosuđa koji će pokazati njima i hrvatskoj javnosti da nema «pre-velikih i nedodirljivih» igrača, nego da zakon i Ustav vrijede za sve. Primljeno na znanje Naime, mjere za suzbijanje korupcije su predviđene Strategijom suzbijanja korupcije 2015.-2020. („NN“, br. 26/15.), te se ne mogu mijenjati u okviru Akcijskog plana jer je Akcijski plan provedbeni dokument. O predloženoj mjeri može se raspravljati izvan mjera predviđenih Akcijskim planom uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015.-2020. Skrećemo pozornost, kako DORH na svojim internetskim stranicama objavljuje informacije o kaznenim postupcima koji se provode protiv počinitelja korupcijskih kaznenih djela. U Godišnjim izvješćima o radu državnih odvjetništva navedeni su među ostalim i podaci o oduzetoj i zamrznutoj imovini stečenoj kaznenim djelom i prekršajem.
14 Miroslav Mađarić 5.2.1. Pravosuđe, Proaktivna primjena etičkih standarda i jačanje sustava upravljanja sukobom interesa pravosudnih dužnosnika Proaktivni pristup u zdravstvu je središnje upravljanje listama čekanja i program +. Zašto takvog nečega nema u pravosuđu, gdje je brzina rješavanja slučajeva, a ne samo presuda, jedan od potencijalnih izvora korupcije! Primljeno na znanje Problem dugotrajnosti rješavanja slučajeva na sudovima, adresiran je u provedbi Strategije razvoja pravosuđa u RH za razdoblje 2013.-2018. Mjere predviđene u spomenutoj Strategiji imaju za cilj ubrzati postupke, odnosno učiniti ih ekonomičnijim i efikasnijim te su pridonijele spomenutom smanjenju broja neriješenih predmeta i ubrzanju postupaka.
15 Miroslav Mađarić 5.2.1. Pravosuđe, Unaprjeđenje sustava provjere imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika Zašto imamo imovinske provjere samo kod javnih i pravosudnih dužnosnika, a ne npr. zdravstvenih djelatnika? Primljeno na znanje Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 16. travnja 2013., utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o sprječavanju sukoba interesa (»Narodne novine«, br. 26/11.), Zakon o izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa (»Narodne novine«, br. 12/12.) i Odluka Ustavnog suda (»Narodne novine«, br. 126/12.) u kojem su navedeni svi dužnosnici na koje se ovaj zakon odnosi između ostalog i direktor, zamjenik direktora i pomoćnici direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
16 Saša Kučan 5.2. Posebni ciljevi za prioritetna (sektorska) područja, 5.2.2. Gospodarstvo MOJ KOMENTAR; predlažem da pročitate moj komentar na cijeli tekst Strategije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 enes ćerimagić 5.2.4. Poljoprivreda, Transparentno i učinkovito davanje koncesija i kontrola obračuna te praćenje naplate naknada za koncesije za gospodarsko korištenje voda Za mjeru 93. potrebno je predvidjeti javno objavljivanje nalaza nadzora Nije prihvaćen Predloženi komentar je nakon savjetovanja s Ministarstvom poljoprivrede odbijen. Međutim korisnik može temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama zatražiti predložene informacije.
18 enes ćerimagić 5.2.4. Poljoprivreda, Transparentno i učinkovito davanje koncesija i kontrola obračuna te praćenje naplate naknada za koncesije za gospodarsko korištenje voda Potrebno je predvidjeti i objavljivanje podataka i izvještaja na javosti pristupačan i razumljiv način. Nije prihvaćen Predloženi komentar je nakon savjetovanja s Ministarstvom poljoprivrede odbijen. Međutim korisnik može temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama zatražiti predložene informacije.
19 Miroslav Mađarić 5.2.5. Zdravstvo, Jačanje kontrolnih mehanizama na svim razinama unutar zdravstvenog sustava Nigdje nema aktivnosti vezanih uz sukob interesa istovremenog rada u privatnom i javnom zdravstvu, te "tiha korupcija" u odnosima s farmaceutskim tvrtkama (plaćena predavanja koja su zapravo reklame lijekova, kongresni turizam kojega u cijelosti financiraju dobavljači, nekonzistentnosti u korištenju lijekova kod istih dijagnoza, ...). Djelomično prihvaćen Strategija suzbijanja korupcije donesena je razdoblje 2015. do 2020. godine te u njoj stoji da je od velike važnosti osigurati okvire za održivu i transparentnu suradnju farmaceutskih tvrtki i liječnika, koja će povećati ugled obiju strana, zdravstvene zajednice i farmaceutskih tvrtki. Ujedno potreban je stroži nadzor nužno uspostaviti u području nabave medicinskih usluga i opreme, izvršavanja ugovora te odnosa zdravstvenih ustanova i donatora. Mogućnost pojave sukoba interesa uslijed istovremenog rada zdravstvenih radnika u javnim zdravstvenim ustanovama i privatnim pružateljima zdravstvenih usluga ukazuje na potrebu jačanja pravnog okvira. Prvi Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015.-2020. donosi se za razdoblje 2015.-2016., a u njemu je predviđena aktivnost pod rednim brojem 100. „Edukacija zdravstvenih i farmaceutskih inspektora iz područja upravljanja kvalitetom i rizicima te iz područja nadzora dobre kliničke prakse“, kojoj je cilj suzbiti tzv. „tihu korupciju“ u odnosima s farmaceutskim tvrtkama. U budućim Akcijskim planovima uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015.-2020. biti će sadržane aktivnosti kojima će biti cilj spriječiti sukob interesa istovremenog rada u privatnom i javnom zdravstvu.
20 Miroslav Mađarić 5.2.5. Zdravstvo, Transparentno i učinkovito upravljanje listama čekanja ? Točke 105 i 106 već postoje, zašto je to u ovom akcijskom planu? Primljeno na znanje Ministarstvo zdravlja, kao nadležno tijelo za područje 5.2.5. Zdravstvo, predložilo je navedene aktivnosti, a iz navedenih rokova u Nacrtu Akcijskog plana razvidno je da još nisu provedene.