Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Bermin Meškić | 3.1. Prijava za pravosudni ispit, Članak 5. | Poštovani, u članku 5. potkrala se greška s navođenjem ispravnog članka i stavaka iz Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. Obzirom da Zakon stupa na snagu od 1. 9. 2019. a pozivate se na taj Zakon (nema drugoga!) ispravno bi bilo u čl. 5. st. 3.: "Kandidati iz članka 24. stavka 1. toč. 4 ili alineja 4..." i dalje nastavak teksta... Naime, evidentno je da u novom Zakonu nema stavka 4. u članku 24. koji navodite. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 2 | Lionel Sebastien Parisot | 3.1. Prijava za pravosudni ispit, Članak 5. | Zahtijevati od kandidata odvjetničkih vježbenika da dostave diplomu, ali i dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 24. stavka 1. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu protivno je članku 12. Zakon o sustavu državne uprave koji propisuje: "Pri obavljanju poslova državne uprave svi podaci i potvrde o činjenicama o kojima se u Republici Hrvatskoj vode propisani očevidnici i druge službene evidencije pribavljaju se po službenoj dužnosti."; ali i članku 47. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku koji slično određuje: "(2) Službena osoba pribavit će po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud." Dakle Ministarstvo pravosuđa bi prema odredbama dva zakona koji su na snazi po službenoj dužnosti trebalo pribaviti prva dva dokaza koje zahtijeva u stavku 2, prijedloga Pravilnika, s obzirom na to da su pravni fakulteti u Republici Hrvatskoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Hrvatska odvjetnička komora javnopravna tijela te vode službene evidencije o traženim činjenicama (je li netko kod njih završio sveučilišni studij prava, je li nekome priznata inozemna diploma sveučilišnog studija prava te koliko odvjetničkom vježbeniku traje vježba). Stoga je ovako formuliran stavak 2. protuzakonit. | Nije prihvaćen | Odredba je u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09) o pokretanju postupka na zahtjev stranke te obvezi stranke da u zahtjevu točno, istinito i određeno iznese činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev i za to podnese odgovarajuće dokaze. |
| 3 | Lionel Sebastien Parisot | 3.1. Prijava za pravosudni ispit, Članak 5. | Valja prilagoditi stavak (2) na način da kandidati koji su odvjetnički vježbenici i javnobilježnički vježbenici ne moraju priložiti diplomu ili ekvivalentno rješenje o priznavanju inozemne kvalifikacije. Zakon o odvjetništvu u članku 61. stavku 2. uz osvrt na članak 48. stavak 1. točku 5. i Zakon o javnom bilježništvu u članku 123. stavku 2. uz osvrt na članak 13. stavak 1. točku 3. propisuju da odvjetnički/javnobilježnički vježbenici moraju imati završen sveučilišni diplomski studij prava te se stoga postojanje navedene isprave da zaključiti iz dokaza o ispunjenju uvjeta iz članka 24. stavka 1. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 14/19) te je posebno dostavljanje diplome nepotreban teret kandidatima jer oni ionako bez nje ne bi imali svojstvo odvjetničkog ili javnobilježničkog vježbenika. | Nije prihvaćen | Odredba je u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09) o pokretanju postupka na zahtjev stranke te obvezi stranke da u zahtjevu točno, istinito i određeno iznese činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev i za to podnese odgovarajuće dokaze. |
| 4 | Ivana Zelić | 3.1. Prijava za pravosudni ispit, Članak 5. | Pravično bi bilo preračunavanje urediti na način da jedan mjesec određen na vježbeničkoj praksi znači isto što i dva mjeseca odrađena na pravnim poslovima te isto tako obrnuto, dva mjeseca na pravnim poslovima vrijede isto kao i jedan mjesec proveden na vježbeničkoj praksi. U odnosu na praksu koju treba odraditi na sudu preračunavanje bi trebalo urediti na način da ako je osoba provela najmanje 6 mjeseci na vježbeničkoj praksi oslobođena je obveze odrađivanja prakse na sudu prema čl. 19. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. | Nije prihvaćen | Zbog velikog broja različitih situacija koje se mogu javiti u praksi nije moguće unaprijed propisati točan način uračunavanja vremena rada provedenog na pravnim poslovima različite vrste, ali će se isto provoditi na način da se, uzimajući u obzir propis prema kojem kandidat stječe uvjete za pristupanje polaganju pravosudnog ispita i vrstu pravnih poslove koje kandidat obavlja u trenutku prijave za polaganje ispita, vrijeme potrebno za stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita na tim poslovima stavlja u razmjer prema vremenu potrebnom za stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita na poslovima koje je kandidat prethodno obavljao. Vrijeme stručnog osposobljavanja u sudu obavlja se prema posebno utvrđenom programu i čini posebnu cjelinu pa se navedeno vrijeme ne može kratiti priznavanjem nekog prethodnog iskustva na pravnim poslovima. |
| 5 | Ivana Zelić | 3.1. Prijava za pravosudni ispit, Članak 5. | Potrebno je detaljnije obrazložiti što točno znači "razmjerno uračunavanje" vremena provedenog na odvjetničkoj vježbi u slučaju promjene poslodavca tijekom stjecanja uvjeta za pravosudni ispit. Odredba je nejasna u odnosu na uvjete definirane u čl. 24. Zakona o vježbenicima i pravosudnom ispitu. Ako je netko u situaciji da je godinu dana radio kao odvjetnički vježbenik i nedostaje mu 6 mjeseci do stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, znači li to da kao pravnik u gospodarstvu mora raditi: 1. još godinu dana do stjecanja uvjeta, dakle "duplo" odraditi tih 6 mjeseci; 2. još dvije godine do stjecanja uvjeta prema čl. 24. st. 1. t. 3. Zakona; 3. još jednu godinu, uključujući i 12 mjeseci prakse na sudu prema čl. 24. st. 1. t. 3. Zakona ? Što u situaciji kada osoba ima 12 mjeseci radnog iskustva kao vježbenik te promijeni poslodavca tijekom stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita u odnosu na uvjet o praksi od 12 mjeseci na sudu iz čl. 19. st. 1. Zakona? Je li osoba u tom slučaju dužna odraditi praksu na sudu, iako je 12 mjeseci radila kao vježbenik? Trebalo bi preciznije definirati što odredba o "razmjernom uračunavanju" znači jer je u trenutnom obliku nerazumljiva te ne omogućuje jasno definiranje koliko točno mjeseci/godina rada osoba mora imati u slučaju promjene poslodavca. Zbog pravne sigurnosti i izbjegavanja kršenja prava na rad građana, bilo bi bolje da se uračunavanje točno definira ovim pravilnikom te da se ne prepušta arbitrarnom tumačenju ministarstva. | Nije prihvaćen | Zbog velikog broja različitih situacija koje se mogu javiti u praksi nije moguće unaprijed propisati točan način uračunavanja vremena rada provedenog na pravnim poslovima različite vrste, ali će se isto provoditi na način da se, uzimajući u obzir propis prema kojem kandidat stječe uvjete za pristupanje polaganju pravosudnog ispita i vrstu pravnih poslove koje kandidat obavlja u trenutku prijave za polaganje ispita, vrijeme potrebno za stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita na tim poslovima stavlja u razmjer prema vremenu potrebnom za stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita na poslovima koje je kandidat prethodno obavljao. Vrijeme stručnog osposobljavanja u sudu obavlja se prema posebno utvrđenom programu i čini posebnu cjelinu pa se navedeno vrijeme ne može kratiti priznavanjem nekog prethodnog iskustva na pravnim poslovima. |
| 6 | Luka Strišković | 3.1. Prijava za pravosudni ispit, Članak 5. | Radi praktičnog administriranja dokumentacije; Osobe koje ponavljaju pravosudni ispit, trebaju prijavi priložiti samo dokaz o uplati naknade troškova polaganja pravosudnog ispita. Nepotrebno je da se uzastopno predaje ista dokumentacija, ako kandidat izlazi na ispit nekoliko puta. | Djelomično prihvaćen | Moguća obveza na koju se ukazuje u primjedbi ne proizlazi niti iz jedne odredbe ovog Pravilnika niti se ikada provodila u praksi jer potreba prilaganja određene dokumentacije prijavi za polaganje pravosudnog ispita proizlazi isključivo iz potrebe utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za pristupanje polaganju ovog ispita, o čemu se donosi posebno rješenje. Jednom kad su navedeni uvjeti utvrđeni, kandidat eventualno može samo obavještavati o svojoj namjeri ponovnog pristupanja polaganju ispita. Radi jasnoće i izbjegavanja eventualnih nesporazuma u članku 6. dodatno je precizirano da se prijavi polaganja popravnog ispita prilaže samo dokaz o uplati naknade, ali isto vrijedi i za prijavu eventualnog ponovnog polaganja ispita te navedeno nikada niti nije bilo sporno. |
| 7 | Luka Strišković | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 12. | U stavku 2. ovog Članka uvažena činjenica da je životno moguće da kandidat strada u prometnoj nesreći i da u bolnici leži 2 mjeseca. U tom tragičnom slučaju, dodatno će opet morati platiti izlazak na pravosudni ispit, a ima okolnost koja je više nego opravdana i koja ga je spriječila da na taj ispit izađe. Rok od tri dana treba biti propisan na način da se računa od dana kad su prestale okolnosti koje su ga spriječile da pristupi pravosudnom ispitu. | Nije prihvaćen | U slučaju opravdanosti takvih razloga kandidati se neće teretiti za troškove polaganja ispita, a današnji komunikacijski kanali svakako omogućuju dostavu tražene obavijesti u predloženom roku, bilo od samih kandidata ili drugih kandidatima bliskih osoba. |
| 8 | Lukre Đuka-Alemani | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Smatram da je potrebno izmijeniti stavak 1. koji propisuje trajanje pisanja presude samo 6 sati. Dosadašnjih 8 sati je bilo prihvatljivije budući da se radi o pravnicima koji se po prvi put susreću s takvim zadatkom te nije potrebno dodatno im otežavati. Nadalje, stavak 4. je neprihvatljiv jer je ograničavanje napuštanje prostorije na samo 1 izlazak nehumano i nezdravo. Također, na taj način se diskriminiraju osobe sa zdravstvenim problemima koje imaju češću potrebu odlaska na toalet. | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. Posebna pravila o napuštanju dvorane u kojoj se ispit odvija nužno je propisati radi osiguranja veće discipline te nesmetane provedbe ispita u skladu s propisima kojima je njegovo polaganje regulirano. |
| 9 | Jana Klarić | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Smatram da vrijeme od 6 sati nije prikladno za pisanje presuda. Dosadašnjih 8 sati je bilo prihvatljivo s obzirom da ispit polažu mladi pravnici kojima je dovoljan sam izazov pisanja presuda s obzirom da ih nikada nisu pisali. Dodatno, stavak 4. ograničava broj izlazaka iz prostorije u kojoj se ispit provodi na jedan izlazak. Smatram da isto ozbiljno ugrožava zdravlje kandidata te je zbog zdravstvenih razloga neprihvatljivo. | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. Posebna pravila o napuštanju dvorane u kojoj se ispit odvija nužno je propisati radi osiguranja veće discipline te nesmetane provedbe ispita u skladu s propisima kojima je njegovo polaganje regulirano. |
| 10 | NINA ŠLAT | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Predlažem izmjenu stavka 4. te izbacivanje ograničenja na jedan izlazak iz prostorije tijekom izrade pisane radnje. Odlazak na WC se treba omogućiti kad god kandidat ima potrebu te je ograničavanje istog na jednom u šest sati neprihvatljivo iz zdravstvenih razloga, te ne pridonosi niti izvođenju ispita niti zdravlju i koncentraciji kandidata koji ispit polažu. Također predlažem izmjenu dijela o neizlasku prva dva sata (ograničiti na prvih sat vremena). | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. Posebna pravila o napuštanju dvorane u kojoj se ispit odvija nužno je propisati radi osiguranja veće discipline te nesmetane provedbe ispita u skladu s propisima kojima je njegovo polaganje regulirano. |
| 11 | Lionel Sebastien Parisot | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Stavak 4. kako je trenutno formuliran predstavlja opasnost za zdravlje kandidata na pravosudnom ispitu. Pravilnik o polaganju državne mature (NN 01/13 i 41/19) u članku 28 stavku 7. određuje: "U pravilu, prvih 30 minuta nakon početka ispita i zadnjih 15 minuta prije isteka vremena određenoga za rješavanje ispita, niti jedan učenik, odnosno pristupnik ne smije napustiti ispitnu prostoriju." Najdulje trajanje nekih ispita na državnoj maturi je 180 minuta, tj. 3 sata. Dakle na ispitu koji traje maksimalno tri sata nema brojčanog ograničenja puta napuštanja prostorije, ali na pravosudnom ispitu koji traje dvostruko dulje bi se ograničilo na jedan izlazak iz prostorije. Takvo ograničenje bi bilo smisleno samo ako se u ispitnoj prostoriji nalaze sanitarni čvorovi i pristup pitkoj vodi, tako da se obavljanje nužde i pristup pitkoj vodi može ostvariti bez napuštanja ispitne prostorije. Ako se pak ne osigura pristup pitkoj vodi i sanitarnim čvorovima bez ograničenja u smislu broja odlazaka na navedena mjesta, moglo bi se argumentirati da je to protivno Ustavu, točnije članku 70. koji propisuje da "Svatko ima pravo na zdrav život" te da Ministar koji donosi ovaj Pravilnik krši stavak 3 istog članka Ustava "Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša." jer se uskratom pristupa pitkoj vodi i sanitarnim čvorovima zasigurno ne posvećuje skrb zaštiti zdravlja ljudi. Članak 35. Povelje Europske Unije o temeljnim pravima bi mogao također biti povrijeđen jer se provedbom ovakve politike ne osigurava "visok stupanj zaštite zdravlja ljudi". Također bi se ovakvo ograničenje moglo smatrati neizravnom diskriminacijom temeljem spola i zdravstvenog stanja s obzirom da znanstvena istraživanja dokazuju da žene češće trebaju urinirati kad menstruiraju, tijekom trudnoće i menopauze, kao što muškarci s problemima prostate također imaju češću potrebu za uriniranjem. Diskriminacija temeljem menstruacije, trudnoće, menopauze ili zdravstvenih problema zasigurno nije namjera Ministarstva pravosuđa. Nadalje zadržavanje urina može predstavljati opasnost po zdravlje, od infekcija urinarnog trakta pa sve do otkazivanja bubrega (vidjeti primjerice Nielsen, A. Waite, W., “Epidemiology of Infrequent Voiding and Associated Symptoms,” Scand J Urol Nephrol Supplement 157). Postoje i medicinski dokazi da odgađanje pražnjenja crijeva uzrokuje zdravstvene probleme uklučujući konstipaciju, bol u abdomenu, divertikulitis i hemeroide Apsurdno je smatrati da je u cilju Ministarstva da im kandidati ispitu pristupaju u pelenama kako bi bili sigurni da ih osnovne biološke potrebe neće spriječiti u pokušaju polaganja pravosudnog ispita. Slijedom svega navedenog ne treba biti ograničenja glede toga koliko puta kandidat može napustiti prostoriju. Uostalom i kandidatu je u interesu da bude u prostoriji i piše pisanu radnju, s obzirom na ograničeno vrijeme pisanja. | Nije prihvaćen | Posebna pravila o napuštanju dvorane u kojoj se ispit odvija nužno je propisati radi osiguranja veće discipline te nesmetane provedbe ispita u skladu s propisima kojima je njegovo polaganje regulirano. Pristupanje ispitu prvenstveno podrazumijeva zdravlje i sposobnost kandidata da se podvrgnu propisanom režimu ispita. Za vrijeme ispita osiguran je nesmetan pristup pitkoj vodi za sve kandidate. |
| 12 | Lionel Sebastien Parisot | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | (4) Za vrijeme izrade pisane radnje kandidat može napustiti prostoriju u kojoj se ispit provodi uz dozvolu osobe koja nadzire tijek ispita, a što se evidentira u zapisnik o tijeku ispita, ali u pravilu ne u prvih sat vremena nakon početka ispita i u zadnjih 30 minuta prije isteka vremena određenoga za izradu radnje. | Nije prihvaćen | Posebna pravila o napuštanju dvorane u kojoj se ispit odvija nužno je propisati radi osiguranja veće discipline te nesmetane provedbe ispita u skladu s propisima kojima je njegovo polaganje regulirano, a prijedlog ovako izmijenjene odredbe nije posebno obrazložen. |
| 13 | Lionel Sebastien Parisot | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Glede stavka 1. ne postoji objektivan ispitni razlog za skraćivanje trajanja pisanja pisane radnje sa dosadašnjih osam sati na šest sati. Pisane radnje nisu ni na koji način odredbama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (NN 14/19) olakšane, niti je ikakvo olakšanje pisanih radnji predviđeno ovim Prijedlogom Pravilnika, stoga skraćivanje vremena za pisanje pisanih radnji nije opravdano. Uostalom i komparativnopravno gledano u državama sa sličnim sustavom polaganja pravosudnog ispita kao u Hrvatskoj (Austrija, Slovenija...) pojedine pisane radnje se pišu osam sati. Eventualna unutarnja problematika koja se osmosatnim pisanjem radnji stvara Ministarstvu pravosuđa, u organizacijskom smislu i radnopravnom smislu naspram državnih službenika koji nadziru pisanje pojedinih radnji (pitanje prekovremenih sati i slično), ne bi se smjela riješavati na štetu budućih kandidata na pravosudnom ispitu. Stoga valja izmijeniti stavak (1) članka 15 Prijedloga Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita na način da se pojedina pisana radnja piše najduže osam sati, kao što je dosad bila praksa u Hrvatskoj, ali i u nama sličnim sustavima polaganja pravosudnog ispita, te koje trajanje od osam sati je postao općeprihvaćen standard. Nadalje, očekivati od bilo koga da u šest sati prouči spis s kojim se prvi put susreće i napiše kvalitetnu odluku na temelju istog spisa je nerealno. Zar se suci u praksi prvi put susreću sa spisom šest sati prije donošenja odluke i nemaju dodatno vrijeme da se pripreme, prouče sadržaj spisa, razmisle o njemu. Ako se Ministarstvo odluči zadržati trajanje od šest sati onda bi trebalo kandidatima omogućiti uvid u spis prije dana pisanja pisane radnje i to u trajanju od minimalno istih šest sati. Tako bi kandidat mogao šest sati unaprijed proučavati spis, potom razmisliti o relevantnim pravnim pitanjima te zatim doći na dan pisanja radnje unutar šest sati napisati odluku na temelju spisa s kojim je barem djelomično prethodno upoznat, kao što je sud vjerojatno upoznat sa spisom dulje od nekoliko sati kad krene pisati odluku. | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. |
| 14 | Lionel Sebastien Parisot | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | (1) Izrada pojedine pisane radnje može trajati najduže osam sati. | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. |
| 15 | Davor Brdar | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | (1) Izrada pojedine pisane radnje može trajati najduže osam sati. | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. |
| 16 | Davor Brdar | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Stavak 1. koji ograničava trajanje pisane radnje na najduže šest sati je potrebno izmijeniti te ostaviti dosadašnjih osam sati. Naime, smanjivanjem trajanja pisanja radnji na šest sati gubi se potpuni smisao pisanja presuda za koje je ionako i osam sati vrlo često premalo vremena. U tom slučaju, sukladno novom prijedlogu i vremenu pisanja od šest sati, bilo bi oportuno i praktično potpuno izbaciti spis prema kojem se presude pišu i ostaviti kandidatima da sami svojevoljno napišu presudu o bilo čemu i bilo komu, paušalno i proizvoljno, jer je besmisleno očekivati od kandidata da za šest sati prouči zadani spis i izradi radnju (presudu) koja iole ima smisla i vezana je za činjenice iz spisa. | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. |
| 17 | Luka Strišković | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Vrijeme od 6 sati nije prikladno za pisanje presuda. Dosadašnjih 8 sati je bilo vrlo objektivno, uzimajući u obzir da se ovdje ne radi o sucima kao kandidatima, već pravnicima koji prvi puta profesionalno dokazuju da su sposobni napisati tražene presude. Također, stavak 4. je "drakonski", najmanje 2 izlaska su razumna. Izlasci u zadnjih 30 min i prva dva sata trebaju ostati zabranjeni, to je uredu. | Nije prihvaćen | Vrijeme pisanog dijela ispita predlaže se skratiti prvenstveno zbog samih kandidata te izbjegavanja njihovih većih psihičkih i fizičkih napora. Jedna od većih zamjerki kandidata na još uvijek važeći način polaganja pisanog dijela ispita bila je upravo opsežnost spisa koji služe kao predlošci za izradu radnji te nedostatnost ostavljenog vremena. Kako bi daljnje povećanje vremena izrade pisanih radnji bilo sasvim neprihvatljivo, u Pravilniku je ovo vrijeme smanjeno na prihvatljivu mjeru, pri čemu je posebno propisana obveza Ispitnog povjerenstva da pri izboru predložaka vodi računa o njihovoj podobnosti za izradu zadaće u ovako propisanom vremenu. Posebna pravila o napuštanju dvorane u kojoj se ispit odvija nužno je propisati radi osiguranja veće discipline te nesmetane provedbe ispita u skladu s propisima kojima je njegovo polaganje regulirano. |
| 18 | Luka Tomašegović | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 15. | Predlažem promijeniti stavak 4 na način da se izbaci dio o izlasku samo jednom tijekom izrade pisane radnje. Odlazak na wc se mora omugućiti kad god kandidat ima potrebu. Svaka druga odredba je neprihvatljiva iz zdravstvenih razloga. Dio o neizlasku prva dva sata i zadnjih 30 minuta su koliko-toliko prihvatljive, ali iz iskustva mogu reći da u prva dva sata uvijek netko treba na wc i bili su pušteni. | Nije prihvaćen | Posebna pravila o napuštanju dvorane u kojoj se ispit odvija nužno je propisati radi osiguranja veće discipline te nesmetane provedbe ispita u skladu s propisima kojima je njegovo polaganje regulirano. |
| 19 | Lukre Đuka-Alemani | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 18. | Potrebno je izmijeniti stavak 2. jer je zbilja nehumano i apsurdno tražiti od kandidata da budu skoncentrirani na ispit punih 6 sati bez mogućnosti da popiju flaširanu vodi ili pojedu nešto prikladno, kao npr. energetsku čokoladicu. | Nije prihvaćen | Odreba je pisana s obzirom na predloženo kraće vrijeme trajanja pisanog dijela ispita te posljedično kasniji početak samog ispita, što omogućava konzumaciju hrane prije njegovog početka, na osiguran pristup pitkoj vodi unutar dvorane tijekom ispita, na raspored prosječnog radnog dana i nemogućnost da u svakom trenutku imamo mogućnost konzumacije hrane i pića, ali i radi izbjegavanja nezgoda do kojih je dolazilo uslijed konzumacije vlastite hrane i pića istodobno s pisanjem zadaća. |
| 20 | Jana Klarić | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 18. | Smatram da je stavak 2. apsolutno neprihvatljiv. Da osoba polaže jedan od značajnijih ispita u svojoj karijeri, bez ikakvog prehrambenog proizvoda, uključujući barem energetsku pločicu i vodu? Neprihvatljivo i nezdravo. | Nije prihvaćen | Odreba je pisana s obzirom na predloženo kraće vrijeme trajanja pisanog dijela ispita te posljedično kasniji početak samog ispita, što omogućava konzumaciju hrane prije njegovog početka, na osiguran pristup pitkoj vodi unutar dvorane tijekom ispita, na raspored prosječnog radnog dana i nemogućnost da u svakom trenutku imamo mogućnost konzumacije hrane i pića, ali i radi izbjegavanja nezgoda do kojih je dolazilo uslijed konzumacije vlastite hrane i pića istodobno s pisanjem zadaća. |
| 21 | NINA ŠLAT | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 18. | Dodati mogućnost unošenja flaširane vode i nekakvih energetskih pločica odnosno dodataka prehrani ako je nekome od kandidata potrebno. Pisati ispit, posebno pod razinom pritiska pod kojom su kandidati za pravosudni, bez ikakve tekućine 6 sati je nehumano. | Nije prihvaćen | Odreba je pisana s obzirom na predloženo kraće vrijeme trajanja pisanog dijela ispita te posljedično kasniji početak samog ispita, što omogućava konzumaciju hrane prije njegovog početka, na osiguran pristup pitkoj vodi unutar dvorane tijekom ispita, na raspored prosječnog radnog dana i nemogućnost da u svakom trenutku imamo mogućnost konzumacije hrane i pića, ali i radi izbjegavanja nezgoda do kojih je dolazilo uslijed konzumacije vlastite hrane i pića istodobno s pisanjem zadaća. |
| 22 | Lionel Sebastien Parisot | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 18. | Ne bi trebalo zabraniti unošenje prehrambenih proizvoda u prostoriju. Nije precizno definirano što bi sve bilo obuhvaćeno ovom zabranom (samo kruta hrana ili i tekućine?). Ako je namjera zabraniti unos krutih prehrambenih proizvoda, gdje se povlači granica - obična voda, voda s okusom, (ne)gazirani sokovi, energetski napici, smoothie-ji, proteinski shake-ovi, juhe u boci.... Naime nitko neće tvrditi da juha nije prehrambeni proizvod, ali smoothie? Neki će reći da jest, neki da ne. Mogli bismo pokušati naći odgovor na pitanje što je prehrambeni proizvod u zakonodavstvu na snazi. Hrvatski Zakon o hrani nas upućuje na definicije pojmova u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća. Članak 2. navedene Uredbe definira "prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. [...] uključuje piće, žvakaću gumu i svaku drugu tvar, uključujući vodu koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili prerade. Pojam hrane uključuje i vodu [...]". Dakle važeći propisi bi nalagali tumačenje prijedloga Pravilnika na način da kandidati ne smiju unijeti niti pitku vodu. Iako bi volio vjerovati da će Ministarstvo osigurati pristup pitkoj vodi po potrebi svakom kandidatu, generalno restriktivni ton prijedloga Pravilnika mi ne ulijeva nadu u takvo postupanje Ministarstva pravosuđa. Pravo na pristup pitkoj vodi je ljudsko pravo proglašeno od strane Opće skupštine Ujedinjenih naroda i Vijeća ljudskih prava 2010. godine kao obvezujuće međunarodno pravo. Vjerujem da nije namjera Ministarstva pravosuđa povrijediti međunardno pravo povredom ljudskih prava kandidata pristupnika pravosudnom ispitu, već da se radi o nespretnoj formulaciji odredbe. Slijedom svega navedenog, najbolje bi bilo u potpunosti izbaciti odredbu o zabrani unosa prehrambenih proizvoda. Podredno, može se odrediti da se smiju unijeti primjereni prehrambeni proizvodi (sokovi, čokoladice i slično). | Nije prihvaćen | Odreba je pisana s obzirom na predloženo kraće vrijeme trajanja pisanog dijela ispita te posljedično kasniji početak samog ispita, što omogućava konzumaciju hrane prije njegovog početka, na osiguran pristup pitkoj vodi unutar dvorane tijekom ispita, na raspored prosječnog radnog dana i nemogućnost da u svakom trenutku imamo mogućnost konzumacije hrane i pića, ali i radi izbjegavanja nezgoda do kojih je dolazilo uslijed konzumacije vlastite hrane i pića istodobno s pisanjem zadaća. |
| 23 | Luka Strišković | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 18. | Do sada od kolega koji su polagali pravosudni ispit nikada nisam čuo da je itko unio "masni burek" ili jeo "bečku šniclu", ali držanje koncentracije bez vode i nekakvih proteinskih čokoladica je gotovo nemoguće. Pristup vodi i nekom obliku dodataka prehrani je neophodan. | Nije prihvaćen | Odreba je pisana s obzirom na predloženo kraće vrijeme trajanja pisanog dijela ispita te posljedično kasniji početak samog ispita, što omogućava konzumaciju hrane prije njegovog početka, na osiguran pristup pitkoj vodi unutar dvorane tijekom ispita, na raspored prosječnog radnog dana i nemogućnost da u svakom trenutku imamo mogućnost konzumacije hrane i pića, ali i radi izbjegavanja nezgoda do kojih je dolazilo uslijed konzumacije vlastite hrane i pića istodobno s pisanjem zadaća. |
| 24 | Luka Tomašegović | 3.2. Pisani dio ispita , Članak 18. | U stavku 2 izbaciti dio o unošenju prehrambenih proizvoda. Nije moguće držati koncentraciju 6 sati neprekidno bez ikakve hrane i vode. To je nezdravo i nehumano. | Nije prihvaćen | Odreba je pisana s obzirom na predloženo kraće vrijeme trajanja pisanog dijela ispita te posljedično kasniji početak samog ispita, što omogućava konzumaciju hrane prije njegovog početka, na osiguran pristup pitkoj vodi unutar dvorane tijekom ispita, na raspored prosječnog radnog dana i nemogućnost da u svakom trenutku imamo mogućnost konzumacije hrane i pića, ali i radi izbjegavanja nezgoda do kojih je dolazilo uslijed konzumacije vlastite hrane i pića istodobno s pisanjem zadaća. |
| 25 | Luka Strišković | 3.6. Troškovi pravosudnog ispita, Članak 34. | Ovdje bi trebali biti navedeni konkretni troškovi polaganja i trošak ponovnog izlaska na ispit. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 22. stavka 1. Zakona ministar se ovlašćuje o troškovima odlučiti posebnom odlukom, iz kojeg razloga odredba ovakvog sadržaja ne može biti predmet ovog Pravilnika. |