Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o načinu i uvjetima osnivanja prava građenja i prava služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Branimir Majčica III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI, Članak 11. I u ovome članku se smjera na pravo služnosti koje je ograničenog roka što je suprotno duhu i slovu ZPVN-a odnosno odredbi čl. 31. Želim istaknuti da se služnost i pravo građenja, osim po svome trajanju - "vječno" ili ograničeno - razlikuju i po tome što su služnosti primarno usmjerene na linijske objekte (put, vodovi) jer pravno opterećuju cijelu nekretninu, ali se izvršavaju samo na njezinom djelu, dok pravo građenja opterećuje cijelu nekretninu i izvršava se na cijeloj nekretnini - pravo građenja zakonski nije moguće osnovati na dijelu nekretnine. U sažetku želim ponoviti sljedeće: Služnosti su pogodne za neograničeni ili nepoznati rok izvršavanja toga prava na nekretnini i to primarno za linijske građevine - putovi, vodovi - budući se izvršavaju na dijelu nekretnine.Nisu predviđene ni bilo kakve prilagodbe. Pravo građenja je pogodno za ograničeni tj. poznati rok izvršavanja toga prava na nkretnini i to primarno za plošne građevine odnosno nekretnine - kuće, poslovne zgrade, tvornice, škole, vritći i sl. - budući se izvršavaju na cijeloj nekretnini. Pri tome su predviđene i periodične prilagodbe ugovorenog iznosa (rok za revalorizaciju). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
2 Branimir Majčica III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI, Članak 10. Pristup iz ovoga članka nije podudaran s odredbom čl. 31. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15). Naime, naknada za služnost puta, a podredbno i za služnost voda, utvrđuje se ili kao vječna renta - što znači plaćanje godišnjih obroka sve dok služnost postoji ILI jednokratno. "Vječna renta" znači da se služnost uspostavlja na razdoblje duže od 99 godina. Zakonska odredba se temelji na matematičkim formulama za "vječnu rentu", i u tome smislu osnivanje prava služnosti na 5, 15 ili 30 godina nije moguće izračunati u skladu s mjerodavnim odredbama ZPVN-a. Ako je razdoblje kraće, primjerice do 15 godina, valjalo bi razmisliti ili o ustanovljenju prava zakupa ili o osnivanju prava građenja. Naime, zakonske odredbe koje se odnose na pravo građenja temelje se na matematičkim formulama za ograničeno vremensko razdoblje, a ne za "vječnost". Zadatci naručitelja koji od procjenitelja traže utvrđivanje iznosa naknade za služnost za ograničeno vremensko razdoblje stvaraju brojne probleme u praksi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
3 Branimir Majčica II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 6. Naknada za osnovano pravo građenja, po analogiji s osnivanjem zakupa i najma, nije iznos koji se plaća jednokratno već obročno. Je li to godišnji iznos? Naime, odredba čl. 4. st. 1. podst. 11. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15) uređuje da je kamata na pravo građenja (prinos od prava građenja) GODIŠNJI čisti prihod. Naknada za osnovano pravo građenja bi u tome smislu trebala biti također godišnji čisti prihod. Ili termin "naknada a osnovano pravo građenja" donosi neko novo značenje koje nije podudarno s definicijom i smislom iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
4 Branimir Majčica II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 6. Naknada za osnovano pravo građenja je varijabilna. Naime, pravo građenja se osniva na relativno dugo vremensko razdoblje tijekom kojega se mijenjaju opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina. Cijene nekretnina dugoročno rastu, pa bi nepromjenjivi iznos tijekom 10, 20 ili više godina nužno stvarao gubitak za vlasnika, u ovome slučaju stvarao bi štetu za proračun Republike Hrvatske. Naknada za osnovano pravo građenja je fiksna samo između dva roka za revalorizaciju, a tada je podložna prilagodbi (korekciji) nakon koje je opet fiksna do idućeg roka za revalorizaciju. Zato postoji institut roka za revalorizaciju. Ovim pravilnikom valjalo bi urediti hoće li rok za revalorizaciju nastupiti svakih npr. 7 godina, ili kada indeks potrošačkih cijena kumulativno naraste za 30 % ili indeks cijena nekretnina za poljoprivredna zemljišta se kumulativno promjeni za 30 %, a sve u odnosu na razdoblje nakon prvotno ugovorenog iznosa odnosno iznosa ugovorenog u prethodnom roku za revalorizaciju. Trebalo bi također normirati kriterij za prilagodbu, tj. kako korigirati ugovoreni iznos na dan roka za revalorizaciju: za promjenu indeksa potrošačkih cijena? Za promjenu indeksa cijena nekretnina? ili ponovno utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine pa iz njezine vrijednosti izračunati pripadnu kamatu na pravo građenja tj. naknadu za osnovano pravo građenja? Pobliže uređivanje roka za revalorizaciju i kriterija za prilagodbu bio bi snažan doprinos transparentnosti cijeloga postupka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
5 Branimir Majčica II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 5. Općenito, kamata na pravo građenja tj. naknada za pravo građenja utvrđuje se u odnosu na kamatu na nekretninu tj. u odnosu na prinos od nekretnine. Prinosi od nekretnine su uglavnom poznati i računaju se iz tržišne vrijednosti nekretnine i odgovarajuće kamatne stope na nekretninu. Nepoznanica je prinos od prava građenja tj. godišnja naknada za pravo građenja. Utvrđivanje prinosa od prava građenja ne bi smjelo biti prepušteno samo procjenitelju bez daljnjih kriterija. Rješenje bi bilo da se ovim Pravilnikom normira i odnos između kamatne stope na nekretninu (uglavnom poznate veličine dane u rasponima u Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina) i kamatne stope na pravo građenja, primjerice da se kamatna stopa na pravo građenja utvrđuje 1 - 2 postotna boda ispod razine kamatne stope na nekretninu. Dakle, ako je kamatna stopa na nekretninu 5 %, kamatna stopa na pravo građenja bi iznosila 3-4 %. Iz toga bi se u sljedećem koraku jednostavno izračunala godišnja naknada na pravo građenja kao 3 - 4 % tržišne vrijednosti nekretnine. Na procjenitelju je i dalje posao utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine i odabir kamatne stope na nekretninu, ali bi se ovakvom odredbom pobliže i vrlo transparentno uredila zakonska veza između kamate na nekretninu (prinosa od nekretnine) i kamate na pravo građenja (prinosa od prava građenja), a koja bi se specifično primjenjivala prilikom osnivanja prava građenja na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru