Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | OPG Istarske bobe | PRILOG 1., 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Od kada je Porez na dohodak mjesto sa kojeg se trebaju poticati demografske mjere? Zar odlazak starijih od 30 godina u inozemstvo nema demografski utjecaj? Mi više ne možemo imati djecu, ili su naša djeca manje bitna? Zar ljudi koji su na kraju radnog vijeka nemaju pravo na svoj udio u poreznom rasterećenju, ako je uočeno da postoji potreba i mogućnost dodatnog poreznog rasterećenja rada? Umjesto da uvodite dodatne komplikacije trebate raditi na pojednostavljivanju poreznog sustava kako bi mogli provoditi brze i efikasne kontrole i time minimizirati poreznu evaziju. Da li ste vi uopće svjesni koliko vremena će poreznik potrošiti kontrolirajući da li su poduzeća pravilno obračunala porezna oslobođenja, a posebno kontrolirajući pravilnu primjenu neoporezvih isplata predloženih u promjeni pravilnika??? | Primljeno na znanje | Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. |
2 | Jasna Vinković | PRILOG 1., 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | "Poreznim rasterećenjem namjerava se utjecati na stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe obzirom na uočeni odljev visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Stoga se predlaže umanjenje obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života. Time bi se stvorio direktan utjecaj na povećanje plaća mladih osoba i potaknulo ih da ostanu u Republici Hrvatskoj čime bi se postigao cilj koji se odnosi na porezno rasterećenje rada i dao doprinos demografiji." Ovaj ishod neće biti ostvaren ovim poreznim rasterećenjem. Za visokoobrazovani kadar do 30 godina veći je problem nezaposlenost nego iznos plaće, što znači da ovo porezno rasterećenje neće spriječiti odljev niti dati doprinos demografiji. Treba se zapitati i kako će smanjenje neto plaće djelovati na ciljani kadar na prijelazu s 25 na 26, odnosno 30 na 31 godinu. Ne smije se zanemariti ni diskriminatorni pristup po kojemu osoba s 35 godina i 10 godina iskustva ima manju plaću od osobe s 25 godina koja je tek počela raditi za na istom radnom mjestu. | Primljeno na znanje | Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. |
3 | DENIS PELOZA | PRILOG 1. | Prijedlog je neptpun, nedostaje cjelovitost, pa je tako nužna ozbiljnija prethodna procjena, uz analizu srednjeročnih/dugoročnih, direktnih i indirektnih negativnih učinaka. Predložena mjera do 25 i do 30 je dugoročno neodrživa odnosno može čak biti iznimno proračunski štetna , te diskriminirajuća za internu radnu konkurentnost i učinkovitost u odnosu na druge dobne skupine. Kako objasniti radniku sa 30 godina i dvoje djece da je njegov mladi kolega sa nepune 23 godine prošli mjesec zaposlen na određeno vrijeme primio malo manje, jednako ili čak više neto paće u odnosu na njega? To je kod mikro ili malih poduzetnika (poreznih obveznika) koji nisu obveznici ili potpisnici kolektivnih ugovora , koji zapošljavaju manje od 20 radnika i nemaju obvezu donošenja Pravilnika o radu i Pravilnika o plaćama, uistinu očekivana situacija koja može stvoriti nered unutar poslodavca a uzrok je legalno doneseni zapravo diskriminirajući propis. Pa zar smo ispustili činjenicu da su poslodavci za mlade radnike i radnike sa prvim zaposlenjem već oslobođeni i davanja po onsovi zdravstvenog osiguranja kojim se bruto plaća tereti sa 16,5%. Takvim se pogodnostima direktno utječe na ukupne troškove rada odnosno satnice, odnosno ugrožava interna konkuretnost na tržištu rada zdravih , iskusnih radnika u dobi od 31 do 50 godina, ali i eliminiraju pogodnosti i donesene mjere za nezaposlene tražitelje posla redom starije u dobi 50+, dugotrajno nezaposlene, osobe s invaliditetom, te ostale skupine određene mjerama HZZZ. Želim istaknuti da ovako neprimpremljena mjera može imati negativan učinak na mjere koje su već u primjeni, stoga je potrebno izvršiti stručnu procjenu i pripremiti ostala usklađenja, kako bi se stvorila pozitivna korelacija različitih mjera u cilju međuresornog usklađenja u ovom slučaju najmanje tri ministarstva (financija, rada i socijalne politike te gospodarstva). Predložena mjera za mlade nije dobro niti potpuno, niti cjelovito rješenje te se zapravo radi o prijenosu poreznih obveza te doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret ostalih osiguranika, a istovremeno se povećava apsolutni broj osiguranika koji ostaju izvan poreznih škara. Ostaje dojam da je ta mjera na neki način politički i socijalno nametnuta ili progurana prema Ministarstvu financija pa je za očekivati da se ministasr sa surdnicima i stručnim službama sa time vjerovatno ne slažu. Također, mogu se očekivati problemi sa elementima dobne i stručne diskriminacije u odnosu na starije i iskusnije zaposlenike koji su u dobi od 30-40-45 godina u svojem radnom psihofzičkom zenitu i vjerovatno roditelji jednog ili više djetata. Nadalje, ostaje neriješeno pitanje nezaposlenih starosti 50+, a na navedeno upozorava i ured Pučkog pravobranitelja u svojem saborskom izvješću, a koje je prihvaćeno. Prije svega potrebno je ukinuti vrlo štetno i opasno pravilo koje je u dijametralnoj suprotnosti sa predloženim dobnim mjerama, a kojom se poslodavce na slobodnom tržištu rada direktno stimulira ugovaranje minimalne bruto/neto plaće što posredno znači stimuliranje iskazivanja neto plaće od 3000-3400kn, pod krinkom poslodavaca u poslovnim problemima, a istovremeno se koriste (potrebno provjeriti) modeli isplate neoporezivih naknada moguće i u maksimalno dopuštenom iznosu. Dakle u RH je potrebno naći model, kako rasteretiti i stimulirati ugovaranje, obračun i isplatu prosejćene bruto plaće za većinu u osiguranju i u rasponu rasponu od (okvirno 40kn bruto sat) 7000kn do (okvirno 86 ili 100kn bruto sat) 15000 ili čak 18000kn za prosćeno puno radno vrijeme od 174 sata za mjesec uključeno neradni dani i blagdani. Mišljenja sam da radno aktivno stanovništvo možemo vratiti na rad u RH, jasnim mjerama, edukacijom stimuliranjem zapošljavanj korz opće rasterećenjem bruto plaća ili smozapošljavanjem kroz njihovu vlastitu poduzetničke aktivnosti, otvaranjem trgovačkih društvava, obrte i specijalziranih poslovnih usluga. Slijedom toga svakako treba eliminirati • "Umanjenje osnovice za obračun doprinosa NA plaću za 50% - za djelatnike koji imaju ugovorenu minimalnu plaću" Većina mladih do 25 godina starosti potpisuje Ugovore o radu na određeno ili neodređeno vrijeme a zapravo uopće ne razumiju što potpisuju. Uglavnom ih zanima radzbolje ugovora i upisani iznos, pa je tako javna tajna da se pristaje ugovore o radu potpisati na minimalac, a ostatak po dogovoru. Javna je tajna da mnogi radnici koji su pod nekakvim zaštićenim računima i ovrhama zapravo i svjesno pristaju na takvo ugovaranje. Pokušao sam porazgovarati sa nekoliko mlađih od 25 i mlađih od 30 godina i to sa SSS i višim školama i zaljučujem kako oni jednostavno tu mjeru nisu u stanju percipirati no u slučaju kada ulaze u razgovor sa kolegama također je javna tajna kako se međusobno razmjenjuju podaci o zadovoljstvu ili nezadovljstvu primljenih plaća. Prije svega treba ukinuti, spriječiti i destimulirati ugovaranje, obračun i isplate minimalne plaće jer je taj kriterij u potpunoj suprotnosti sa mjerom koja se predlaže. Posebno je pitanje ukoliko bi se provelo ispitivanje koliko je mladih posloprimaca uopće upućeno i koliko razumiju i koliko su educirani u obračunu plaće, uobičajeno je da neznaju i nemaju blagog pojma što je bruto što je neto plaća i što obračuni na IP1 obracu znače, a mnogi od njih te obrasce ne zaprimaju ili ih jednotavno ne interesira. Ono što ih interesira je isključivo koliko im sjedne na račun za protekli mjesec i koliko su eventualno dobili na ruke. Mnogi od njih uopće ne razumiju što je satnica i radno vrijeme, pa tek nakon što shvate da su odradili npr. 240 ili više sati shvate kako je primitak 5/6 ili 7 tisuća kuna na ruke zapravo vrlo skromna satnica, pa još ako to rade na određeno nekoliko mjeseci, ispada da su plaćeni manje ili uvjetno nešto više od satnice za minimalni ugovorni studentski rad (24kn neto), a koji je daleko manje opterećen davanjima za poslodavce i naravno prestavlja iznimnu sezonsku konkuretnost na tržištu rada. Mišljenja sam kako zapravo treba smanjiti broj obveznika izvan poreznih škara, na način da se smanji opće opterećenje neto plaća, poštenije uredi sada nprimjeren sustav poreznih olakšica, u kojem benefite stječu isključivo osobe sa bruto plaćom iznad prosjeka odnosno što je ista viša progresivno raste olakšica u apsolutnom iznosu, ali potrebno je i bolje urediti sudjelovanje u porezima, doprinosima , te uplate u zdravstveno osiguranje. U tom smislu naveo bih dva jednostavna ( arhaična ) primjera: -ukoliko radnik trenutno prima 4000kn neto, isti nema ništa protiv rasta svoje neto plaće na 4200kn ili 4300 na način da se na taj iznos obračuna i plati porez i prirez u visini 50,100 ili 120kn, -olakšicu za invaliditet koeficijent od 0,4 treba svakako izjednačiti sa prvim djetetom odnosno podignuti na 0,7 ali ostaje problem neprimjenjivosti ukoliko npr zaposlenik ima 1 ili 2 djece ili čak osobu koju izdržava, pa je ukupna olakšica od npr. 1+0,7+0,7 = 2,4 ili viša dijelom neprimjenjiva , a efektivno primjenjivi koeficijent je daleko niži. Mišljenja sam da sve navedeno jasno pokazuje kako su u slučaju poreza na dohodak nužne, odnosno treba studiozno pripremiti ozbiljnu poreznu reformu u dijelu propisa koji uređuju pitanja poreza na dohodak, zatim ukidanja instituta minmalne plaće u korist instituta minimalne satnice rada kao model koji regulira pitanje rada za jednostavne poslove koji se ipak odnose na NKV ili PKV osoblje, a potpuno je pogrešno primjenjivati iste kod određenih reguliranih ili nereguliranih profesija koje zahtjevaju potrebno stručno znanje i kvalifikacije. Nije primjereno da se za iste poslove na slobodnom tržištu kod mirko i malih poslodavaca u odnosu na zaštićene poslodavce ili proračunski sektor kroz kolektivne ugovore ili sistematizacije isti poslovi obračunavaju i plaćaju dijametralno suprotno pa ostaje nadalje otvoreno pitanje ne što zaposlenik radi, nego gdje i kod koga radi. Ako sam bilo kako pomogao unatoč dužem tekstu i sitnim greškama u pisanju zahvaljujem na pažnji. | Primljeno na znanje | Nakon što se provede Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću aktivno će se razmotriti svi pristigli prijedlozi uključujući i ovaj. |
4 | Davor Geci | PRILOG 1. | Jedna planska kratkoročno i dugoročno isplativija mjera bez potrebe mijenjanja stopa poreza na dohodak, prireza ili zadiranja u postojeće obračune ionako već sada prekompliciranog obračuna i stvaranja novog troška za poduzetnike. Kako trenutne stope poreza i prireza iskoristiti kao prednost, a ne nedostatak i potaknuti domaće investicije fizičkih osoba, povećanje demografije i zadovoljstvo hrvata jer pomažu sebi i svojima. Uvođenjem samo jedne jedine porezne olakšice za građane, prilikom godišnjeg obračuna. Umjesto da u potpunosti ili djelomično oslobađamo plačanje poreza na dohodak i prireza odmah, bolje da se taj novac iskoristi za poticanje gospodarstva i poduzetništva Hrvatske. Kako? Uz samo jednu poreznu olakšicu koja ne mijenja ništa u mjesečnim obračunima, jedino oduzima bankama milijune koji sada stoje na računima građana ili u neisplativim štednjama. Pojednostavljen primjer razumljiv širem krugu ljudi uz okvirne brojke: Štef (41 godina, 5 djece, sve teži mu je posao u građevini) razmišlja o otvaranju firmice za izradu suvenira (ili bilo koje druge djelatnosti). Nema novaca za početno ulaganje jer ima npr. 3 studenta i 1 školarca. Prijatelj Imbra (23 godine, informatičar, plaća neto 24.000kn, porez i prirez mjesečno cca. 7.000kn), bratić Petar (23 godine, radi u prodaji, plaća neto 15.000kn, porez i prirez mjesečno cca. 4.000kn), kćer Ivana (23 godine, računovođa, plaća 6.500kn, porez i prirez mjesečno cca. 1.000kn), kum Ivo (23 godine, političar, plaća neto 18.000kn, porez i prirez mjesečno cca. 5.000kn). Nakon 12 mjeseci: Po trenutnom prijedlogu: Štef nakon osobnog bankrota završava u bolnici i na zavodu. Imbra, Petar, Ivana i Ivo ako nisu spiškali novce, ostavili su ih na računu ili kako bi "pametni" savjetovali, oročili u banci uz kamatu od npr. nategnutih 1%. (7.000 + 4.000 + 5.000 + 1.000)*12 = 204.000kn, uz 1% kamate, svi zajedno zaradili su 2.040kn Uz poreznu olakšicu: Uz malo besplatne edukacije kroz snimljene besplatne online tečajeve kako funkcionira ta porezna olakšica: Štefu krene posao i zarađuje vlastitim rukama, djeca mu se vrate kući pomoći u poslu i dovedu svoje prijatelje da zarađuju u obiteljskoj firmici. Imbra, Petar, Ivana i Ivo pošto su uložili u Štefovu firmicu i dobili udio u istoj, isto tako svaki odmah dobiva poreznu olakšicu od 50% i vrate si odmah polovicu uloženog po prvoj poreznoj prijavi. Ako Štefov posao propadne (unutar npr. 3 godine) Imbra, Petar, Ivana i Ivo dobivaju ostalih 50% porezne olakšice i tako ih to financijski nije ništa koštalo. Mladi vole malo izazova da zarade svojim trudom i zalaganjem par desetaka ili stotina tisuća kuna godišnje, koliko im trenutni prijedlog poklanja. Odn. tek sada dobivaju od nas ostalih poreznih obveznika ono što trenutni prijedlog želi odmah dati. Ako pak Štefov poduzetnički poduhvat uspije, Imbra, Petar, Ivana i Ivo ne dobivaju 1% na godinu (kao kod štednje u bankama), nego mogu dobivati i nekoliko puta (x) svog uloženog iz godine u godinu od dobiti i još ih mi ostali porezni obveznici nagradimo za hrabrost i oslobodimo od poreza na kapitalnu dobit, jer su spasili Štefa (i nas od financiranja njegovog liječenja i bivanja na birou), djeca su ostala u Hrvatskoj i dovela i prijatelje i poznanike da rade sa njima ovdje... A pošto je Imbra, informatičar, uložio svoj novac, želi da firmica uspije i da ubire dobit iz godine u godinu i brine se za internet stranicu te firme, stavljanje Štefovih proizvoda na Amazon, Alibabu, Njuškalo, i vlastitu Štefovu web trgovinu (informatičaru par minuta posla dnevno). Petar isto želi zaraditi na svojoj investiciji i pomaže Štefu, pošto radi u prodaji, kako prodati unutar Hrvatske i na svim portalima koje je Imbra osposobio. Kćer Ivana rješava svu silnu hrvatsku birokraciju i sa osmjehom gleda kako i otac i obitelj, rodbina i prijatelji rade, zarađuju i uživaju u životu u Hrvatskoj. Ivo, političar, uh, ovo je teško, ali i on može pomoći slatkoriječivim tekstovima, promocijom i opisima proizvoda da i on zaradi čim više od svoje investicije. Ukratko kako jedna porezna olakšica može isti ovaj novac koji sada želimo odmah "pokloniti" potaknuti gospodarstvo, ostanak i dolazak mladih i sposobnih ljudi, bez velikih filozofija, troškova i birokracije. Ništa se ne mora mijenjati, samo uvesti jednu poreznu olakšicu u postojeći sustav i nešto malo promocije da se ljude nauči kako pomoći bližnjima i uz to i zaraditi i zarađivati dugoročno. Velika Britanija već ima nekoliko godina takvu olakšicu, kod njih su to "EIS" za velike kompanije i "SEIS" za početnike. U nekoliko rečenica kako to kod njih funkcionira: Princip je SEED kapitala, grupno financiranje. Startupi i kompanije daju udio u vlasništvu, a građani Velike Britanije investiraju u svoje prijatelje, rođake i pozitivne poslovne ideje. Kada je Velika Britanija uvodila SEIS 2012/13 dala je svojim građanima da uz minimalni rizik ulažu u startupe i to uz pokriće države i od moguće propasti ulaganja, te uz olakšice u oba slučaja i kada startup propadne i kada pozitivno posluje. Godine 2012/13 kada je prezentirala taj projekt: Građanin Velike Britanije može investirati do 100.000 funti unutar porezne godine. Država unaprijed daje 50% porezne olakšice na investirani iznos. Pa tako građaninu VB već u ovom koraku smanjuje rizik za 50% uloženog iznosa. Ako kompanija uspije i građanin VB zaradi na prodaji svojih udjela, građanin VB je oslobođen i od poreza na kapitalnu dobit na taj iznos profita (mislim da ako ga dalje reinvestira). Ako pak kompanija propadne imaju pravo neutralizirati taj gubitak kroz olakšicu i za preostali iznos (ostalih 50%) ili dio tog iznosa (ovisi o u kojoj ste stopi poreza na doh.). Npr. Ako investiraju u prijateljev startup 10.000 funti. Dobivju poreznu olakšicu odmah od 5.000 funti i tako smanjuju rizik za 50%. Ako poslije kompanija propadne ostatak od 5.000 funti mogu unijeti kao poreznu olakšicu. Prve godine (2013/14) je bilo: - 78% iznosa čak i ako startup uspije i ne moraš platiti porez na kapital kada prodaju svoj udio - 100.5 % natrag svoje investicije ako startup propadne (čak 0.5% su imali prilike zaraditi ako propadne) Poslije 2014: - 64% ako startup uspije i ne moraju platiti porez na kapital - 86.5% natrag ako startup propadne pa s time se drastično smanjuje rizik ovakve investicije. Kratki video kako to funkcionira u VB: https://www.youtube.com/watch?v=b7DQk7YNwTo&t=158s Iz stvarnog života, ako hrvatski startup na seedrs.com platformi (crowdfounding - grupno financiranje) želi prodati udio za svježi kapital, isti se nagovara da može, ali da nema smisla stavljati hrvatsku firmu, nego da preseli startup u Veliku Britaniju da uđe u taj sustav SEIS, a poslije u EIS, a i da bi bilo zgodno i da bude građanin VB da onda može i investirati uz minimalni gubitak u VB kompanije. Velika Britanija i zahtijeva da osobno dođeš u banku otvoriti poslovni račun (a u međuvremnu te valjda zaskoče i kak je lijepo tu živjeti) "Prednost" nam je i u tome što nam se najviša stopa okida dosta nisko naspram drugim državama pa je potencijal mogućih investicija veći kroz ovakav sustav. Što je veći porez, veća je i potencijalna porezna olakšica, pridonosi na povećanju prikupljanja poreza na dohodak i prireza i na prikazivanju svih prihoda kroz dohodak jer ulaze u potencijalne privatne investicije koje naspram bankovnoj štednji ili drugim investicijama može povećati kapital poreznog obveznika ne 2-10% već 2-10 puta!! S Poštovanjem, Davor | Primljeno na znanje | Nakon što se provede Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću aktivno će se razmotriti svi pristigli prijedlozi uključujući i ovaj. |
5 | Anisija Bešlić | PRILOG 1. | Prijedlog Zakona diskriminira građane RH. Moj prijedlog je da se poveća osobni odbitak na min.4.500,00 kn te umanji sadašnja porezna stopa na 18%. Također treba ponovno uvesti u zakon oporezivanje drugog dohotka na način da to bude konačni obračun, što znači da trenutni zakon treba izmijeniti u dijelu gdje je određeno da se radi konačni obračun za sve koji prijeđu prag pa im se ta razlika iznad praga oporezuje sa 36%. Potpuno ukinuti doprinos za zdravstveno osiguranje na drugi dohodak. | Nije prihvaćen | U prethodnom krugu Porezne reforme osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 te su umjesto dotadašnjih 3 porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Daljnje povećanje osobnih odbitaka kao i snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Prethodnih godina su porezni obveznici u poreznim prijavama, a da bi ostvarili svoja prava, u godišnjem obračuna poreza na dohodak morali prijaviti sve ostvarene dohotke pa tako i drugi dohodak. Izmjenama Zakona u prvom krugu porezne reforme već je sužen obuhvat godišnjeg dohotka jer se konačnim dohotkom smatraju dohodak od imovine i dohodak od kapitala. Doprinosi za zdravstveno osiguranje nisu predmet Zakona o porezu na dohodak već Zakona o doprinosima. |
6 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRILOG 1. | Pokazalo se da je ukidanje najniže stope poreza na dohodak i pomicanje granice za „ulazak“ u drugu stopu najviše pomoglo onima sa najvišim plaćama (na što su sindikati upozoravali), a gotovo nije ni „okrznulo“ ciljane skupine koje je naglasila Vlada RH (liječnike, informatičare, druge stručnjake…). Ako baratamo točnim podatcima, u trenutku priprema izmjena Zakona takvih je plaća (predsjednici i članovi uprava, vršni menadžeri i sl.) među ukupno zaposlenima bilo nešto manje od 20.000, a sada ih je tek nešto više od 11.000. Bilo bi dobro i društveno korisno, a i pravedno utvrditi koji su to bili ljudi, gdje su nestali i što se dogodilo sa njihovim plaćama (a radi se o više tisuća ljudi, odnosno plaća). Kako je jasno da veliki broj radnika zbog niskih plaća ne osjeća nikakve učinke tih promjena u sustavu poreza na dohodak, ali im raste nezadovoljstvo zbog povećanja društvenih nejednakosti, očito je da nešto treba mijenjati. Želimo Vas ponovno podsjetiti kako se u „Globalnom izvještaju o plaćama 2016/2017 Međunarodne organizacije rada naglašava kako je fiskalna politika, u obliku poreza i transfera, potrebna za cjelokupno rješavanje nejednakosti. Iz toga jasno proizlazi kako je za smanjivanje nejednakosti u društvu jedna od ključnih mjera progresivno oporezivanje dohotka, a vlast je prigodom prošlih izmjena sustava poreza na dohodak napravila upravo suprotno. Pri oporezivanju dohotka sustav je sveden na realno gotovo jednu stopu (jer je jedna ukinuta, a druga postavljena na previsoku granicu) pa od toga „profitiraju“ oni sa većim plaćama. To doprinosi rastu nejednakosti u društvu. Uz to se povećala nemogućnost korištenja poreznih olakšica na ime uzdržavanih članova obitelji. Paradoksalno je da, prema važećem propisu, veću korist na ime uzdržavanih članova obitelji ostvaruju oni sa visokim primanjima (jer su im primanja dovoljno visoka da te olakšice mogu koristiti u velikom dijelu ili u potpunosti). Za razliku od njih, oni sa niskim i nižim primanjima imaju toliko mala primanja da te olakšice na njih nemaju gotovo nikakav učinak (pogotovo na one sa više djece). Tako oni sa višim primanjima (i kojima manje treba) mogu koristiti veće državne potpore od onih kojima su te potpore od vitalnog značaja. Svako dijete, svaki uzdržavani član obitelji jednako vrijedi, neovisno je li član bogatije ili siromašne obitelji, tako da te olakšice treba izdvojiti iz sustava oporezivanja dohotka i uvrstiti u neki drugi, pravedniji sustav i to sa fiksnim iznosima po članu, odnosno djetetu. Za one sa najnižim primanjima jedino što može donijeti neko poboljšanje je povećanje minimalne plaće. Za one radnike koji „ulaze“ u porezne škare rješenje treba tražiti u povećanju neoporezivog dijela plaće (osobnog odbitka) na 5.000,00 kn. Uz to bi prvu poreznu stopu trebalo podijeliti na 2 stope, 12% i 24%. Pri svemu tome trebalo bi za iznos ispravka osobnog odbitka (1.200,00 kn) umanjiti granicu za ulazak u dosadašnju 2., a prema našem prijedlogu 3. poreznu stopu (sa 30.000,00 kn na 28.800,00 kn). Pozdravljamo prihvaćanje prijedloga NHS-a da se premije dopunskog zdravstvenog osiguranja i dodatnog zdravstvenog osiguranja, ukoliko ih isplaćuje poslodavac svim svojim radnicima, oslobode plaćanja poreza, prireza i doprinosa. | Nije prihvaćen | U prethodnom krugu Porezne reforme osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 te su umjesto dotadašnjih 3 porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36% . Daljnje povećanje osobnih odbitaka kao i snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Iako je prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno širenje poreznih razreda te je smanjena stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukinuta je najviša porezna stopa od 40% i dalje je zadržana progresivnost u oporezivanju. S obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, namjera je daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvarati poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje. |
7 | TOMISLAV PAVOŠEVIĆ | PRILOG 1. | Predlažem da se izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak proširi i na Članak 25.: 1. Prije posljednje rečenice u Stavku 6. („…u ovršnom postupku…“) dodati: Ako je prilikom provedbe pravomoćne sudske presude zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu, odnosno ako je prilikom provedbe sudske ili izvan sudske nagodbe porezni obveznik dužan vratiti sredstva koja u novim okolnostima predstavljaju nepripadnu isplatu, u potvrdi Porezne uprave o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i primijenjenim poreznim stopama na godišnjoj razini, ne će se uzeti u obzir dohodak koji porezni obveznik vraća. Obrazloženje: Nedorečenost Zakona o porezu na dohodak iskusio sam na vlastitom primjeru nakon što mi je po pravomoćnoj sudskoj presudi zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu poslodavac morao isplatiti dug za plaću. Za razdoblje od tri i pol godine koliko je trajao sudski postupak bruto iznos duga iznosio je oko 650.000,00 kuna. Naime, za vrijeme trajanja sudskog postupka otišao sam u prijevremenu starosnu mirovinu pa sam, nakon što me poslodavac naknadno ponovo prijavio na mirovinsko osiguranje, od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dobio rješenje po kojemu sam im morao vratiti iznos od oko 200.000,00 kuna na ime mirovine koja sam primio. Međutim, potvrda Porezne uprave o neiskorištenosti osobnog odbitka i iskorištenosti poreznih stopa, koju je poslodavac zatražio temeljem odredbe Članka 25., Stavka 6., sadržavala je i dohodak od mirovine koju vraćam pa bih u tom slučaju platio dvostruki iznos poreza na dohodak i prireza. Radilo se o više obračunatom iznosu od oko 40.000,00 kuna. U Poreznoj upravi nisu htjeli izdati drugu potvrdu sve dok HZMO ne stornira takozvane JOPPD obrasce za mirovine koje vraćam, sve dok im ne vratim cijeli iznos koji su od mene potraživali. Ja tih novaca nisam imao, ali bih imao i puno više kada mi poslodavac isplati iznos koji mi duguje. Nakon što sam kroz nekoliko mjeseci Ministarstvu financija i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava poslao desetak molbi i podnesaka, Porezna uprava je izdala ispravnu potvrdu pa mi je poslodavac isplatio oko 450.000,00 kuna, tako da sam HZMO odmah vratio cijeli iznos koji su od mene potraživali. Na svakom mjesecu kašnjenja isplate duga gubio sam oko 3.000,00 kuna! Prema poteškoćama koje sam doživio i nesnalaženju službi koje su bile uključene u postupak, uključujući moga poslodavca i moju odvjetnicu, proizlazi da sam ja prvi koji sam od Porezne uprave tražio ispravnu potvrdu, a u isto vrijeme u Hrvatskom telekomu d.d. bilo nas je troje radnika koji smo za vrijeme trajanja sudskog spora otišli u mirovinu pa smo cijelu primljenu mirovinu morali vratiti. 2. Na kraju Stavka 6. dodati: Ako se isplata provodi po izvan sudskoj nagodbi koja se u potpunosti temelji na pravomoćnoj sudskoj presudi zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu, primijenit će se iste odredbe koje vrijede i za nagodbu postignutu u tijeku sudskog postupka. Obrazloženje: Po tumačenju postojeće odredbe u Članku 25., Stavku 6. „Ako se isplata provede u ovršnom postupku na način da je poreznom obvezniku isplaćen ukupan primitak, porezni obveznik obvezan je uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak“, izvan sudska nagodba za radnika je nepovoljna jer se isplata ne će vezati uz isplatu duga za plaću zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu. Poreznom obvezniku obračunat će se porez na dohodak i prirez, na cijeli isplaćeni iznos. Radnika se upućuje na podnošenje tužbe za koju se odmah zna da će završiti sudskom nagodbom jer će se u tom slučaju raditi o isplati „po sudskoj nagodbi u tijeku sudskog postupka“. Novi sudski postupci povećavaju broj sudskih predmeta i nepotrebno opterećuju pravosudni sustav, a vode se nakon što već postoji pravomoćna sudska presuda u radnom sporu zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu. Za sastavljanje tužbe odvjetnici sam morao platiti oko 8.500,00 kuna, a trošak sastavljanja sudske nagodbe iznosio je oko 15.000,00 kuna. | Nije prihvaćen | Potrebno je naglastiti da je Porezna uprava nadležna za izdavanje Potvrda o obračunu javnih davanja, radi pravilne primjene poreznih propisa pri provedbi sudskih odluka, a temeljem trenutnih podataka iz evidencija u sustavu. S obzirom na navedeno Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak nije predviđena promjena Zakona u tom dijelu. |
8 | DENIS PELOZA | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Prilog analizi postojećeg stanja. Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak trebale bi biti usuglašene sa ostalim odredbama koja značajno ili sa izuzećem mogu utjecati na prethodnu i naknadnu procjenu učinka, odnosno navedeno može značajno utjecati na sustav proračunskih prihoda po osnovu doprinosa, pa proizlazi kako se Zakon o porezu na dohodak ne može promatrati samostalno kao čimbenik sa utjecajem na opterećenost neto plaća ukupnim davanjima. Kao primjer može se navesti utjecaj nekih odredaba odnosno izuzeća unutar Zakona o minimalnoj plaći, a koje bi istekom 2020. sa istekom umanjenja osnovice 25% trebalo u potpunosti i taksatvino ukinuti sljedećom izmjenom zakona. MRMS je objavilo sljedeće mišljenje, iz kojeg je razvidno da se spajaju dvije na neki način međusobno isključive pogodnosti. Pogodnost nižeg terećenja mininalne plaće i sa druge strane neoporeziva nagrada za uspješnost u radu. "Nastavno na izloženi pregled propisa koji su važili u 2018. godini, te imajući u vidu odredbe sada važećeg novog Zakona o minimalnoj plaći, koji je prijelaznom odredbom članka 12. Zakona omogućio nastavno korištenje prava na umanjenje doprinosa poslodavcima koji su ovo pravo konzumirali tijekom 2018. godine, mišljenja smo da činom isplate pojedinom radniku iznosa na ime bonusa (nagrade) koji nije predviđen ugovorom o radu odnosno ne proizlazi niti iz drugih pravnih izvora koji poslodavca obvezuju, poslodavac ne gubi pravo na umanjenje doprinosa 50% u 2019. godini, odnosno ne gubi pravo na daljnje korištenje predmetne „olakšice“. Prijelaznom odredbom članka 12. novoga Zakona o minimalnoj plaći koji je na snazi od 01. siječnja 2019. godine, uređeno je postupanje poslodavaca koji su do stupanja na snagu ovoga zakona, sukladno odredbi članka 2. stavka 4. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 39/13 i 130/17) umanjivali mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći. Dakle, iz spomenute odredbe jasno proizlazi da pravo na umanjenje od 50% tijekom 2019. godine imaju isključivo oni poslodavci koji su prethodno tijekom čitave 2018. godine već koristili ovu „olakšicu“, a ne i drugi poslodavci. Pa tako trenutno važeć prijelazna odredba članka 12. Zakona o minimalnoj plaći koji donosi Vlada RH glasi: "Za radnike za koje je poslodavac do stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarivao pravo na umanjenu osnovicu sukladno članku 2. stavku 4. Zakona o minimalnoj plaći (»Narodne novine«, br. 39/13. i 130/17.) mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja umanjuje se za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. za 50 % te za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. za 25 %." Pretpostavka je kako će Vlada RH prilikom novog donošenja Zakona o minimalnoj plaći kojim će odrediti minimalnu iznos minimalne plaće za 2020. godinu, u prijelaznim odredbama jasno naznačiti prekid takvih pogodnosti sa istekom 2020. godine. Hvala na pažnji. | Nije prihvaćen | Određivanje i propisivanje minimalne plaće nije predmet Zakona o porezu na dohodak. |
9 | DENIS PELOZA | PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE | Prilog analizi postojećeg stanja. Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak trebale bi biti usuglašene sa ostalim odredbama koja značajno ili sa izuzećem mogu utjecati na prethodnu i naknadnu procjenu učinka, odnosno navedeno može značajno utjecati na sustav proračunskih prihoda po osnovu doprinosa, pa proizlazi kako se Zakon o porezu na dohodak ne može promatrati samostalno kao čimbenik sa utjecajem na opterećenost neto plaća ukupnim davanjima. Kao primjer može se navesti utjecaj nekih odredaba odnosno izuzeća unutar Zakona o minimalnoj plaći, a koje bi istekom 2020. sa istekom umanjenja osnovice 25% trebalo u potpunosti i taksatvino ukinuti sljedećom izmjenom zakona. MRMS je objavilo sljedeće mišljenje, iz kojeg je razvidno da se spajaju dvije na neki način međusobno isključive pogodnosti. Pogodnost nižeg terećenja mininalne plaće i sa druge strane neoporeziva nagrada za uspješnost u radu. "Nastavno na izloženi pregled propisa koji su važili u 2018. godini, te imajući u vidu odredbe sada važećeg novog Zakona o minimalnoj plaći, koji je prijelaznom odredbom članka 12. Zakona omogućio nastavno korištenje prava na umanjenje doprinosa poslodavcima koji su ovo pravo konzumirali tijekom 2018. godine, mišljenja smo da činom isplate pojedinom radniku iznosa na ime bonusa (nagrade) koji nije predviđen ugovorom o radu odnosno ne proizlazi niti iz drugih pravnih izvora koji poslodavca obvezuju, poslodavac ne gubi pravo na umanjenje doprinosa 50% u 2019. godini, odnosno ne gubi pravo na daljnje korištenje predmetne „olakšice“. Prijelaznom odredbom članka 12. novoga Zakona o minimalnoj plaći koji je na snazi od 01. siječnja 2019. godine, uređeno je postupanje poslodavaca koji su do stupanja na snagu ovoga zakona, sukladno odredbi članka 2. stavka 4. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 39/13 i 130/17) umanjivali mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći. Dakle, iz spomenute odredbe jasno proizlazi da pravo na umanjenje od 50% tijekom 2019. godine imaju isključivo oni poslodavci koji su prethodno tijekom čitave 2018. godine već koristili ovu „olakšicu“, a ne i drugi poslodavci. Pa tako trenutno važeć prijelazna odredba članka 12. Zakona o minimalnoj plaći koji donosi Vlada RH glasi: "Za radnike za koje je poslodavac do stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarivao pravo na umanjenu osnovicu sukladno članku 2. stavku 4. Zakona o minimalnoj plaći (»Narodne novine«, br. 39/13. i 130/17.) mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja umanjuje se za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. za 50 % te za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. za 25 %." Pretpostavka je kako će Vlada RH prilikom novog donošenja Zakona o minimalnoj plaći kojim će odrediti minimalnu iznos minimalne plaće za 2020. godinu, u prijelaznim odredbama jasno naznačiti prekid takvih pogodnosti sa istekom 2020. godine. Hvala na pažnji. | Nije prihvaćen | Određivanje i propisivanje minimalne plaće nije predmet Zakona o porezu na dohodak. |
10 | DENIS PELOZA | PRILOG 1. | Utvrđivanje osobnog odbitka kod invalidnosti poreznog obveznika, uzdržavnog člana uže obitelji i djeteta Prijedlog izmjene članka 14. stavka 4. r.br. 12 Zakona o porezu na dohodak koji sada glasi: "12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,4 1.000,00" Treba glasiti "12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,7 1.750,00" Obrazloženje Isti je nužno iz logičnih, vrijednosnih, socijalnih, humanih, moralnih i opće društveno odgovornih razloga izjednačiti sa koeficijetima i iznosima po uzdržavanom članu obitelji i prvo uzdržavanom dijetetu. Radi se o usklađenju za 0,3 adekvatnom najniže predviđenoj razlici od prvog do drugog uzdržavanog djeteta u odnosu na svako daljnje povećanje po uzdržavanom djetetu. Obzirom na osnovni odbitak i kalkulativne postavke obračunskih modela bruto plaća i često neprimjenjivi učinak kod većeg ukupnog koeficijenta osobnih odbitaka u odnosu na prosjećnu plaću, ipak bi jedan manji dio populacije osoba sa rješenjem o stupnju tjelesnog oštećenja (osobe s invaliditetom), na neki način bio kompenziran u odnosu na svoje stanje, a većina njih je uz prirodni proces starenja suočena sa progresivno smanjenom kompetitivnosti u odnosu na rad i životne procese, otežanim zapošljavanjem i često nedovoljnim performansama ili smanjenom mobilnošću. Većina iz te skupine aktivnih u osiguranju ili evidentiranih nezaposlenih osoba tražitelja posla pri HZZZ ne spadaju ili ne ispunjava uvjete za ulazak u popis osoba s invaliditetom odnosno ne ispunjavaju kriterije za poticajne mjere koje poslodavci mogu dobiti u nakon zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno istima poslodavci ne mogu zadovoljiti potrebe sa kojom bi mogli ispuniti kvotno zapošljavanje ili biti nagrađeni ukoliko nisu obvezni a zapošljavau osobe s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Daljnje povećanje osobnih odbitaka po osnovi invalidnosti nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. |
11 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA | PRILOG 1., 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Protivimo se selektivnom oslobađanju ili umanjenju poreza samo za osobe do 25., odnosno 30. godine života, jer je to diskriminatorno prema radnicima nakon tridesete godine. Kako može novi, neiskusan radnik, koji ne zna posao nego ga podučava drugi stariji radnik, dobiti veću plaću od onog koji ga uči? Kako će mladi radnik prihvatiti smanjenje plaće nakon određenog vremena kada u poslu bude puno učinkovitiji i vještiji? Smatramo da je potrebno sniziti stope poreza na dohodak za sve obveznike. Također se protivimo ukidanju izdavanju poreznih rješenja paušalistima, jer su prepušteni sami sebi, a od referenata u Poreznoj upravi ne mogu dobiti nikakvu suvislu i razumljivu informaciju o svojim obvezama. Smatramo da se porezne obveze moraju utvrditi poreznim rješenjem kako bi obveznik znao svoje obveze i na koje se stranka može žaliti ako smatra da nije ispravno. Cijeli smisao paušalnog oporezivanja je jednostavnost za najmanje poduzetnike, ali ako zbog nesnalaženja i nesiguranosti paušalist mora uzeti knjigovođu, onda se gubi sav smisao. I ova odredba se svodi na prebacivanje poslova državne (porezne) uprave na poduzetnike i na njihov teret. | Nije prihvaćen | Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. |
12 | Auto SL 91 d.o.o. Pula | PRILOG 1., 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Može se uočiti odnosno postoji opasnost da predložena mjera uistinu neće imati direktne i indirektne učinke, čak suprotno moguće je da se neće pretjerano niti implementirati obzirom da je uvjet povećanje bruto plaće kako bi se dobio efekt u neto plaći. Sa druge strane istovremeno se povećavaju kriteriji odnosno diže se razina prava na neoporezive izdatke i troškove radnika. Mislim da su time mjere u međusobnoj koliziji. Nisam porezni stručnjak, ali za očekivati je da će poslodavci koji nisu obveznici kolektivnih ugovora i nemaju pravilnike o plaćama svako povećanje ili isplate alocirati troškovno prihvatljivije pozicije, a u tom smsilu mladi radnici do 30 godina još uvijek manje razmišljaju o strukturi obrasca IP1 i JOPPD, a prema iskustvu većinu zanima viša neto isplata a ne opterećuju se kako zbog čega i kako je do isplate uopće došlo i kako su nastale. | Nije prihvaćen | Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. |
13 | Društvo "POTROŠAČICA" | PRILOG 1., 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Umanjenje obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života je kršenje Ustava Republike Hrvatske koji jamči jednakost svim radnicima. Također je kršenje članka 125. Kaznenog zakona. | Nije prihvaćen | Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. |
14 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | PRILOG 1. | Prijedlozi SSSH: 1. Osnovni odbitak kod obračuna poreza na dohodak povećati s 3.800,00 na 4.370,00 kuna jer isti predstavlja 60 % medijana plaće koji bi trebao biti, prema našim prijedlozima ali i prema dosadašnjim najavama ove Vlade, i nova minimalna plaća izražena u bruto iznosu. 2. Koeficijente poreznih olakšica za djecu izmijeniti i to na način da se za prvo dijete poveća s 0,7 na 1, za drugo dijete s 1 na 1,3 i za treće dijete s 1,4 na 1,70. 3. Uvesti (vratiti) tri porezne stope poreza na dohodak i to: 12% na iznos do 17.500,00 kuna, 24% na iznos do 30.000,00 kuna i 40% na iznos iznad 30.000,00 kuna. 4. Odrediti neoporezivi dio za prehranu radnika tijekom rada u visini 30,00 kuna po radnom danu, isključivo kada radnik radi. 5. Vezano uz rad na terenu, Pravilnikom o porezu na dohodak propisana su dva uvjeta koja treba ispuniti kumulativno - da radnik radi najmanje 30 km od mjesta prebivališta ali i 30 km od sjedišta poslodavca - taj drugi uvjet (30 km od sjedišta poslodavca) predlažemo brisati, jer dovodi do apsurdnih situacija u gospodarskim djelatnostima te poslodavac zbog njega, ako nije ispunjen, ne želi i ne može isplatiti dnevnicu. 6. Odredbu o neoporezivanju smještaja i prehrane za sezonske radnike primjenjivati u svim gospodarskim djelatnostima i na sve radnike. 7. Neoporezivi dio dnevnice za boravak u tuzemstvu povećati sa 170,00 na 220,00 kuna, jer se nije mijenjao od 2006. godine, a inflacija je u međuvremenu, kumulativno, iznosila oko 22%, te dnevnicu za rad na terenu (terenski dodatak) također povećati na 220,00 kuna. 8. Dodatak za otežane uvjete rada utvrditi neoporezivim u iznosu do 500,00 kuna mjesečno. 9. Uvesti neoporezivi iznos popusta na kupnju roba i usluga trgovačkog društva za radnike toga trgovačkog društva u kojem bi se navedena kupnja i realizirala, u iznosu 5% od kupovne cijene roba i usluga (primjer Austrije). 10. Pomorski dodatak za pomorce u nacionalnoj plovidbi utvrditi neoporezivim u iznosu od 350,00 kuna dnevno, a za pomorce na brodovima međunarodne plovidbe u iznosu od 500,00 kuna. Naime, do prošlogodišnje izmjene doprinosa, ukupan zbroj doprinosa na pojedinu osnovicu iznosio je 43,34%, a poslije izmjene 44,34%, te se izmjena predlaže kao kompenzacija za pomorce. 11. Neoporezivi iznos naknade za odvojeni život od obitelji povećati s 1.750,00 na 2.000,00 kuna mjesečno. 12. NeoporezivI iznos otpremnine prilikom redovitog odlaska u mirovinu povećati s 8.000,00 na 12.000,00 kuna. 13. Neoporezivi iznos otpremnine zbog poslovno uvjetovanog i osobno uvjetovanog otkaza (Zakon o radu) povećati sa 6.500,00 na 7.000,00 kuna, a neoporezivi iznos otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti s 8.000 na 8.500 kuna - za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. 14. Neoporezivi iznos potpore za novorođenče povećati s jedne proračunske osnovice na dvije, prema posebnom propisu. 15. Neoporezivi iznos dara djetetu do 15 godina starosti povećati sa 600,00 na 700,00 kuna, godišnje. 16. Neoporezivi iznos dara u naravi povećati sa 600,00 na 700,00 kuna, s PDV-om, godišnje. 17. Neoporezivi iznos potpore zbog invalidnosti radnika povećati s 2.500,00 na 3.000,00 kuna godišnje, za slučaj smrti radnika sa 7.500,00 na 8.000,00 kuna, a jednokratnu potporu u slučaju smrti člana uže obitelji s 3.000,00 na 3.500,00 kuna. 18. Neoporezivi iznos potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana povećati s 2.500,00 na 3.000,00 kuna. 19. Neoporezivi iznos za jubilarne nagrade povećati, do sljedećih iznosa: - za 10 godina radnog staža s 1.500,00 na 2.000,00 kuna - za 15 godina staža s 2.000,00 na 2.500,00 kuna - za 20 godina staža s 2.500,00 na 3.000,00 kuna - za 25 godina staža s 3.000,00 na 3.500,00 kuna - za 30 godina staža s 3.500,00 na 4.000,00 kuna - za 35 godina staža s 4.000,00 na 4.500,00 kuna - za 40 godina staža i svakih narednih 5 godina staža s 5.000,00 na 6.000,00 kuna. 20. Pravilnik o porezu na dohodak izmijeniti tako da se nagrada za rezultate rada, neoporezivo do najviše 5.000,00 kuna godišnje, može isplatiti samo kao dodatna plaća (tzv. 13. plaća), a ne više kao dodatak uz mjesečnu plaću i sl. -da se isplata radnicima u visini do 2500,00 kn putem tzv. cro kartice ne pretvpri u isplatu plaće bez obračuna poreza i doprinosa na istu | Nije prihvaćen | U prethodnom krugu Porezne reforme osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 te su umjesto dotadašnjih 3 porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36% . Daljnje povećanje osobnih odbitaka kao i snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Neoporezivi primici radnika uređeni su Pravilnikom o porezu na dohodak, a ne Zakonom. Određivanje i propisivanje minimalne plaće nije predmet Zakona o porezu na dohodak. |
15 | ZDRAVKO SVETEC | PRILOG 1. | Mišljenja sam da ovakav prijedlog Zakona diskriminira veliki dio građana R.H. pa predlažem da se umjesto ovakvog prijedloga razmisli o jednostavnijem i puno učinkovitijem prijedlogu kojim bi se povečala neoporeziva osnovica na 4.800,00 kn i umanjila stopa poreza na dohodak na 20%, efekti takovih mjera odnosili bi se na sve zaposlenike i umirovljenike te bi bili daleko pravedniji prema građanima i sigurno bi je svi bolje prihvatili o čemu treba svakako voditi računa naročito sada u predizborno vrijeme. | Nije prihvaćen | Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. |
16 | branko šimunjak | PRILOG 1. | pravilnikom o porezu na dohodak je definirano da studenti mogu u tekućoj godini zaraditi do 15.000,00 kuna, a nakon tog iznosa roditelji gube poreznu olakšicu za svoje dijete. obzirom da je ministarstvo financija predložilo smanjenje poreza na ugostiteljske usluge na 13 posto pa i u cilju povečanja plaća za ugostiteljske djelatnike smatram da bi limit od 15.000,00 kuna trebalo povećati na 20.000,00 kuna jer već ove turističke sezone poslodavci plaćaju studentima sat 28 pa čak i 30 kuna što sa satnicom od 8 sati svaki dan (i subotom i nedjeljom), neki puta i duže dovodi djecu i roditelje u situaciju da biraju da li će djeca raditi cijelu sezonu ili ne radi toga da roditelji ne izgube olakšicu jer bi šteta za kućni buđet bila veća nego što će student zaraditi. u tom slučaju i poslodavac će ostati bez djelatnika usred sezone ili će protuzakonito studenta plaćati na ruke. ovo je sadašnja situacija, a ako će slijedeće sezone satnica poradi manjka radnika biti i veća problem će biti još i izraženiji. napominjem da studenti koji "očiste" godinu i prije 01.07. mogu raditi i 2 i pol. mjeseca bez problema kod ne počne nova školska godina što dodatno produbljuje navedeni problem, a mogli bi tim novcem pomoći i sebi i svojim roditeljima. lp | Nije prihvaćen | Limit od 15.000,00 kuna određen je za sve uzdržavane članove i za sve primitke (oporezive i neoporezive) te nije moguće određivanje posebnog limita za studente i to isključivo po osnovi rada preko učeničkih i studentskih udruga. Povećanje iznosa na 20.000,00 kn za prag korištenja porezne olakšice uzdržavanog člana imalo bi za posljedicu smanjeni fiskalni učinak. |