Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Anka Milčetić Čop PRAVILNIK Pozdravljam povećanje neoporezivih dnevnica sa 170,00 kn na 200,00 kn. Iako, budimo realni, to I nije povećanje, prije bi se moglo reći usklađenje sa stvarnim cijenama koje su na tržištu. Smatram da bi trebalo razmotriti I usklađenje inozemnih dnevnica. Za primjer: dnevnice u tzv. Regionu (državama ex Jugoslavije I Albaniji) iznose 30,00EUR. Iako to jesu cjenovno povoljnije države, smatram da 30 EUR I nije neki iznos za cjelodnevni službeni put. Vjerujem da poslodavci često imaju isplatu inozemnih dnevnica upravo u ove države. Primjedba na 33: Trebalo bi izbaciti …prema propisima ministarstva nadležnog za turizam. Upravo tako, ako je to ministarstvo nadležno za turizam, neka se time I bavi, a radnicima ostavi na volju da svoj mali kolač tih turističkih usluga koriste kako sami žele. Primjedba na 35: Zašto se ne uvede paušal kao I kod prijevoza na posao pa se isplaćuje 50,00 kn za svaki dan proveden na poslu (bili bi izuzeti dani bolovanja, godišnjeg odmora I službenog puta). Najviši mjesečni iznos bio bi 1.150,00 kn I to za mjesece koji imaju 23 radna dana, a takvi su u manjini. I šta znači vjerodostojna dokumentacija? Isplatiti radniku pa neka jede šta želi I gdje želi, uostalom možda je na dijeti pa će uštedjet, a to se ionako nikoga ne tiče. Umjesto smanjivanja administracije, uvode se nova, dodatna zaduženja, prema čl. 4. Tko će biti nadležan za provjeru I tzv. vjerodostojnu dokumentaciju. Općenito, jedna se stvar donese dobra, ali je toliko narušena cijelim nizom popratnih pojava u vidu dodatne, često nerazumljive administracije I hrpetine novih obrazaca. Kao lijek koji je skup I liječi tešku bolest, ali ti toliko naruši ostale zdrave organe, da je bolje odustati od svega. I zašto treba u ionako već izuzetno složeni JOPPD obrazac, uvoditi nove dodatne šfre. Za svaku novu stvar, nama knjigovođama treba dodatna edukacija I opet nikad nismo sigurni u ispravnosti postupaka, samo zato jer su oni bez potrebe toliko zakomplicirani. Očito ih kreiraju ljudi koji nemaju ni minute praktičnog rada na sličnim poslovima I stvaraju na temelju imaginarne percepcije, a struku ne slušaju jer je za njih vjerojatno preglupa. Najbolji primjer za to je SNU, obrazac bez svrhe I bez smisla, a koji oduzima zoliko vremena I živaca. Osobne odbitke poslodavac bi trebao moći koristiti za svoje zaposlenike I na isplati posljednje plaće. Do sada sam bila svjedokom velikog broja negodovanja, objašnjavanja I osuđivanja od srane radnika koji to najčešće ne razumiju pa smatraju da ih je poslodavac pokrao jer su izneneda, nako dužeg vremena provedenog na radu sa istom ili priblino istom plaćom, najednom dobili znatno manji neto iznos na račun od očekivanog. Slična je situacija I sa penzionerima koji, upravo zbog osobnog odbitka, često ostaju neugodno iznenađeni iznosom koji ih na kraju mjeseca dočeka na tekućem računu. Nije prihvaćen Pitanje isplata dnevnica za službena putovanja u inozemstvo uređena su Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Narodne novine, br. 50/92 i 73/93 – dalje u tekstu: Uredba) i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine, broj 8/06) te nisu predmet poreznih propisa. Neoporezive naknade su utvrđene u skladu s fiskalnim okvirom. Neoporezive naknade za podmirenje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika do 2.500,00 kuna godišnje prema propisima ministarstva nadležnog za turizam predstavlja dodatnu mogućnost isplate neoporezive naknade prilikom korištenja godišnjeg odmora. Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Zbog uvođenja novih neoporezivih naknada potrebno je bilo dodati nove šifre u JOPPD obrascu vezane za neoporezive primitke kako bi se odmah moglo znati po osnovi čega su isplaćene neoporezive naknade. Problematika vezana za SNU i korištenje osobnih odbitka kod isplate posljednje plaće nije predmet ovog Prijedloga pravilnika.
2 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK Komentar uz postojeći članak 22. stavak 4. Pravilnika: Predlaže se Pravilnikom dodatno urediti način utvrđivanja vrijednosti primitka u naravi na način da se vrijednost primitka u naravi utvrđena u skladu s stavcima 1. do 3. istog članka smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Navedeni pristup imaju neke druge države članice Europske Unije (npr. Mađarska). Komentar uz postojeći članak 71. Pravilnika: Predlaže se Pravilnikom dodatno urediti način utvrđivanja vrijednosti primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica na način da se vrijednost primitka po osnovi dodjele dionica utvrđuje u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu te se tako utvrđena vrijednost smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak; odnosno vrijednost primitka po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije te se tako utvrđena vrijednost smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Komentar uz postojeće članke 77. do 83. Pravilnika: Vezano uz obvezu izvještavanja o primicima što ih isplaćuju hrvatski isplatitelji, a za te primitke je propisana mogućnost stajanja s plaćanjem predujmova sukladno odredbi članka 81. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak iz razloga što su tijekom poreznog razdoblja oporezivi u inozemstvu (gdje je izvor dohotka) ili se izuzimaju od oporezivanja sukladno odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, predlažemo da se razmotri mogućnost podnošenja izvješća o neoporezivom primitku na mjesečnoj razini putem obrasca JOPPD. Ovime bi se hrvatskim isplatiteljima omogućilo da istodobno s isplatom plaće podnesu propisano izvješće o primitku prema kojemu tijekom poreznog razdoblja ne postoji obveza plaćanja predujma poreza na dohodak, čime bi se smanjilo njihovo administriranje na kraju godine. Preporuka je da se navedena opcija/obveza primjenjuje isključivo na primitke što ih isplaćuju hrvatski isplatitelji, dok bi za primitke ostvarene neposredno iz inozemstva od strane inozemnih isplatitelja i nadalje trebala postojati obveza podnošenja izvješća na godišnjoj razini putem INO-DOH obrasca, kako bi bili u mogućnosti pravovremeno prijaviti dohodak iz inozemstva (što ne bi bio slučaj ukoliko bi im se propisala obveza mjesečnog prijavljivanja) Komentar uz postojeći članak 84. Pravilnika: S obzirom da se člankom 80.a Zakona o porezu na dohodak daje mogućnost preuzimanja oporezivog dohotka kao što ga je utvrdila država izvora, mišljenja smo da je potrebno dodatno pojasniti da li se ovo preuzimanje odnosi na sve dohotke koje porezni obveznik ostvaruje iz inozemstva ili porezni obveznik može birati način utvrđivanja oporezivog dohotka ovisno o vrsti dohotka/izvoru dohotka/poreznom razdoblju. Nastavno na navedeno predlažemo da se dodatno pojasni kako se određeni jedinstven porezni tretman primitaka iz inozemstva – preuzimanje dohotka/utvrđivanje prema hrvatskim propisima primjenjuje na dohodak koji istodobno ispunjava sljedeća tri uvjeta: ista/vrsta dohotka; ista država izvora; i isto porezno razdoblje. U skladu s navedenim prijedlogom porezni obveznik bi primjerice mogao birati da u slučaju ako unutar iste kalendarske godine ostvaruje dohodak od imovine iz Italije i Austrije da dohodak iz Italije preuzima kako ga je utvrdila talijanska porezna uprava, a austrijski dohodak da se utvrđuje prema hrvatskim propisima. Dohoci različite vrste ostvareni iz iste države mogli bi imati različit porezni tretman, odnosno porezni obveznik koji je za određeno porezno razdoblje odabrao jedan porezni tretman iduće bi godine mogao odabrati drukčija pravila oporezivanja dohotka iz inozemstva. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak.
3 Hrvatska narodna stranka-liberalni demokrati PRAVILNIK HNS predlaže ukidanje poreznih stopa od 24% i 36% poreza na dohodak, a umjesto njih uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak od 20%. Procjenjujemo učinak na proračun, ukoliko gledamo statičnu analizu, na razini 2,2 milijarde kuna manje prihoda, što je prihvatljivo s obzirom na trend rasta prihoda od poreza na dohodak. Ako se nastavi trend rasta plaća, a znajući da i dio sredstava koji bi na taj način ostao u džepovima građana za potrošnju, dođe u proračun kroz PDV i druge vrste poreza, stvarni učinak takve izmjene bi zasigurno bio i znatno manji. Dodatan dokaz u prilog navedenoj tezi je i činjenica da unatoč poreznim rasterećenjima provedenim prethodnih godina, porezni prihodi proračuna i dalje su u porastu. Dodatno, jedinstvena stopa poreza na dohodak od 20% bi povećala raspoloživi dohodak za preko pola milijuna naših sugrađana. Treba naglasiti da bi se time povećale i neto plaće zaposlenicima u sektorima poput IT-a i zdravstva, a iz kojih nam mnogo kvalitetnih ljudi odlazi u inozemstvo što je dugoročno štetno za našu ekonomiju. Porez na dohodak od 20% bi zasigurno i podignuo konkurentnost Hrvatske ekonomije čime bi RH postala zanimljivija inozemnim investitorima. Stoga je izgledno bi se dio potencijalnog gubitka prihoda od poreza na dohodak mogao nadoknaditi i kroz prihode prikupljene kao posljedice većih investicija u RH. S obzirom da je porez na dohodak prihod JLRS-a, u slučaju prihvaćanja navedenog prijedloga, trebalo bi županijama, gradovima i općinama prepustiti dio poreza na dobit kao kompenzacijsku mjeru. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Navedeni prijedlog nije vezan uz izmjenu i dopunu Pravilnika o porezu na dohodak već se isti propisuje Zakonom o porezu na dohodak.
4 HOK PRAVILNIK Pozdravljamo predložene izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak te predlažemo da se ubuduće javna savjetovanja ne provode u mjesecu kolovozu, u kojem velik broj gospodarstvenika koristi zasluženi godišnji odmor, što otežava prikupljanje očitovanja o prijedlozima izmjena propisa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 HOK PRAVILNIK Predlažemo ukinuti povezivanja uplata i kamata putem SNU obrasca te izjednačavanje datuma postavljanja zahtjeva sa datumom valute. Naime, prilikom nepravovremenog plaćanja obveza (doprinos na plaće, doprinosi iz plaća, porez i prirez na dohodak), Porezna uprava automatski obračunava zatezne te za iste traži povezivanje putem SNU obrasca. Povezivanje uplaćenih kamata nema smisla jer je logično ako su svi JOPPD obrasci povezani da se razlika odnosi na obračunate kamate. Također, odredbe Općeg poreznog zakona propisuju redoslijed naplate, te, ukoliko je obveznik dužan npr. doprinos u iznosu 100,00 kn i kamatu u iznosu 7,00 kn, uplatom od 50,00 kn ionako se prvenstveno mora zatvoriti zaduženje kamate. Isto se i provodi na samoj kartici, a poduzetnici su preopterećeni dodatnim povezivanjem istog putem SNU obrasca. Također, vrlo se često događa i da sustav povezane uplate sa zaduženjima danima ne poveže te se ponovno javljaju iste obavijesti kroz sustav, a svakako je problem i što se zbog toga nakon što se i izvrše preknjiženja „pojavljuju“ kamate budući da je od dana postavljanja zahtjeva do izvršenog preknjiženja proteklo određeno razdoblje. Predlažemo i da se programski riješi povezivanje uplata s predanim JOPPD obrascima po redoslijedu dospijeća obveza. Napominjemo da je takav sustav godinama besprijekorno funkcionirao te očekujemo da rješenja koja se nude olakšavaju posao a ne da se isti otežava i multiplicira (nepotrebno). Ukoliko netko od obveznika iz specifičnih razloga želi na neki drugi način povezati uplate (npr. da se prvo podmire obveze za veljaču a onda za siječanj), u tom slučaju neka obveznik ima mogućnost isto povezati putem SNU obrasca. Razumijemo potrebu povezivanja drugog mirovinskog stupa i moguće poreza i prireza radi proračuna gradova – sve ostalo molimo hitno ukinuti, a kod preknjiženja uvesti datum postavljanja zahtjeva kao datum izvršenja. Nije prihvaćen Ukidanje povezivanja uplata putem Specifikacije nepovezanih uplata (SNU) nije predmet ovog Prijedloga pravilnika.
6 HOK PRAVILNIK OPĆI KOMENTAR uz članak 92. Pravilnika o porezu na dohodak Tražimo ukidanje zabrane plaćanja gotovinom obrtniku. Naime, trenutno članak 92. postavlja ograničenja da pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiro-račun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. Predlažemo da se u navedeni članak, u stavku 3. doda nova točka 7. kao još jedna iznimka od obaveze plaćanja na transakcijski račun, koja glasi: „- za plaćanje roba i usluga fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje samostalne djelatnosti“. Niti ranije ova zabrana nije imala smisla, a sada uz obaveznu fiskalizaciju svih obveznika poreza na dohodak naročito nema nikakvog opravdanja za nepotrebno kompliciranje i otežavanje poslovanja. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak.
7 HOK PRAVILNIK OPĆI KOMENTAR uz članak 48. stavak 5. Pravilnika o porezu na dohodak Člankom 48. stavkom 5. Pravilnika propisan je obavezan sadržaj računa obrtnika „dohodaša“: „podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji.“ Svaki obrt ili druga samostalna djelatnost pri registraciji mora imati registriranu adresu sjedišta i eventualno sjedišta poslovne jedinice, bez obzira da li se radi o adresi poslovnog prostora ako se u njemu posluje ili je to adresa prebivališta fizičke osobe ako nije potreban poslovni prostor. Smatramo da je na računu potrebno istaknuti adresu registriranog sjedišta i eventualno poslovne jedinice, a ne adresu prebivališta/boravišta gdje se nalazi i obitelj obrtnika. Ukoliko je fizička osoba pristala da sjedište obrta (ili druge samostalne djelatnosti) bude njegova adresa prebivališta, onda pristaje i na isticanje na računima. Ali, ako se djelatnost obavlja u poslovnom prostoru (sjedištu i poslovnici) za račun bi trebao biti dovoljan podatak o toj adresi. Podatak o prebivalištu vlasnika imaju registarska tijela, tijela nadzora, MUP i oni koji trebaju imati taj podatak, i preko kojih se, po opravdanoj potrebi može doći do njega te smatramo da isticanje adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta vlasnika obrta umjesto adrese sjedišta obrta neopravdano narušava privatnost obrtnika i njihovih obitelji. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak.
8 HOK PRAVILNIK OPĆI KOMENTAR uz članak 35. stavak 1. točka 6. Tražimo da glasi: „6. iznosi SVIH naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom 7. ovoga Pravilnika“ Naime, do sada se Ministarstvo financija nije službeno oglasilo o mogućnosti isplata svih neoporezivih naknada za obrtnike (dar u naravi, naknada za odlazak u mirovinu, godišnja nagrada) što smatramo nepravednim jer je i obrtnik radnik. Trenutno je stanje zaista unosi veliku pomutnju u ispravnom praćenju isplate mogućih troškova. Nije prihvaćen Nove propisane neoporezive primitke obrtnici mogu isplatiti i sebi. Službeno mišljenje o mogućnosti isplate neoporezivih primitaka bit će objavljeno u najkraćem roku.
9 HOK PRAVILNIK OPĆI KOMENTAR uz članak 28. stavak 6. Pravilnika o porezu na dohodak U članku 28. st.6. izostavljena je rečenica da poslodavac kod prestanka radnog odnosa na zahtjev radnika može zadržati njegov Obrazac PK sve dok ne isplati sve primitke (plaću) iz članka 21. Zakona o porezu na dohodak. Istovremeno, zadržana je odredba temeljem koje je poslodavac i isplatitelj plaće pri raskidu radnog odnosa obvezan Obrazac PK izdan u papirnatom obliku dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21.Zakona o porezu na dohodak. Porezna uprava je 26. siječnja 2018. na svojoj stranici objavila tumačenje koje glasi: „U slučaju odjave radnika s obveznog mirovinskog osiguranja temeljem radnog odnosa, poslodavac od toga trenutka više ne može koristiti osobni odbitak pri isplatama koje će slijediti nakon dana odjave (npr. u slučaju raskida radnog odnosa sa 31.12. pri isplati plaće za prosinac u siječnju poslodavac ne može koristiti osobni odbitak, već će radnik svoje pravo konzumirati kod drugog (sadašnjeg poslodavca) ili u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak) – izvor: http://www.porezna-uprava.hr/Lists/Vijesti/Vijest.aspx?ID=2048&RootFolder=%2FLists%2FVijesti&Source=http%3A%2F%2Fwww%2Eporezna%2Duprava%2Ehr%2FStranice%2FVijesti%2Easpx . Pri tome se nisu uzele u obzir moguće okolnosti da ako je radnik radio kod prvog poslodavca cijeli mjesec, odbitak za taj mjesec mu može priznati samo prvi poslodavac, ili da će nakon prestanka radnog odnosa radnik biti nezaposlen, ili da se veći dio primanja isplaćuje kod jednog od poslodavca, u kojim slučajevima radnik mora čekati cijelu godinu da bi ostvario svoje pravo. Stoga predlažemo izmjenu na način da radnik kojem prestaje radni odnos mora dati izjavu kod kojeg isplatitelja želi ostvariti pravo na osobni odbitak za taj mjesec. Izjavu mora napisati u onoliko primjeraka koliko ima potencijalnih isplatitelja primanja za taj mjesec i svima njima predati po jedan primjerak. Primljeno na znanje Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak.
10 HOK PRAVILNIK OPĆI KOMENTAR uz članak 6. stavak 6. Pravilnika o porezu na dohodak Tražimo da se dodaju i božićnice i planirani trošak prehrane i za osobe na stručnom osposobljavanju (dodati naknade iz članka 7. stavka 2. r.br.5. i predloženi r.br. 35), kako bi i ovi primici postali neoporezivi. Nije prihvaćen Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca nisu zaposlene te time nije moguće provesti ovaj prijedlog.
11 HOK PRAVILNIK OPĆI KOMENTAR uz članak 6. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak Tražimo povećanje iznosa stipendija i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada. Smatramo da je isto potrebno primijeniti već za ovu školsku godinu zbog čega je važno da promjene uđu upravo sada u izmjenu Pravilnika na način da se: - u tablici pod rednim brojem 1. koeficijent promijeni sa 0,7 na 1,0 (na iznos do 2.500,00 kn mjesečno). - u tablici pod rednim brojem 2. koeficijent promijeni sa 6,0 na 10 (na iznos do 25.000,00 godišnje). - u tablici pod rednim brojem 3. koeficijent promijeni sa 0,7 na 1,0 (na iznos do 2.500,00 kn mjesečno). - u tablici pod rednim brojem 4. koeficijent promijeni sa 0,7 na 1,0 (na iznos do 2.500,00 kn mjesečno). Nije prihvaćen Povećanje iznosa stipendija i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
12 Vilma Tolić PRAVILNIK 1. Prije svega mislim da će biti neprovedivo u praksu sa računovodstvenog stanovišta kao i kadrovske evidencije popratiti šta je i koliko kojem djelatniku isplaćeno na ime neoporezivih paušalnih naknada, radi sve veće fluktuacije radne snage, pri čemu jedan djelatnik godišnje promjeni i po nekoliko poslodavaca. To u praksi znači da bi djelatnik prilikom svakog novog zaposlenja trebao poslodavcu donijeti potvrde o isplatama od svih prethodnih poslodavaca. Ako uzmemo za slučaj da radnik promijeni npr. 4 poslodavca u toku godine, to znači da će kod prvog morati 3 puta ishoditi potvrdu o isplatama da bi je mogao priložiti pri svakom slijedećem zaposlenju... Po meni notorna glupost, i nevjerojatno novo administrativno opterećenje za sve poslodavce. Da bi se izbjegla nepotrebna nova papirologija, ali i velika mogućnost pogrešaka koje mogu proisteći iz ovako kompliciranog sustava, predlažem da se dozvoljeni neoporezivi paušalni iznosi odrede na mjesečnoj razini, i da budu neprenosivi ukoliko se u određenom mjesecu ne konzumiraju. Najbolje bi bilo svesti iznose na 400 ili 500 kn dozvoljene isplate po svakom mjesecu. I tu ostaje problem kako pratiti isplaćene svote ukoliko radnik radi istovremeno kod više poslodavaca, ali je svakako manji kaos nego promatrati isplate na godišnjoj razini. 2. Uvođenje 6 novih šifri na joppd izvješćima je također novo opterećenje za računovođe, dovoljno bi bilo sve svesti pod "ostale neoporezive isplate", a analitičku evidenciju osigurati u računovodstvu poslodavca 3. Ukidanje poreza na dohodak osobama do 25 godina, kao i obveza od 50% za osobe od 25-30 godina je u prvom redu diskriminirajuća prema ostalim skupinama zaposlenika, a stvorit će i dodatni pritisak na poslodavce da djelatnicima koji s navršenih 25, odnosno 30 godina nadoknade iznos plaće koji će izgubiti prelaskom na puni iznos poreza na dohodak. S razlogom je već sada u javnosti iskazano nezadovoljstvo činjenicom da netko tko tek stupa na rad, dobije plaću veću od kolege sa 20 godina rada cijenjenog iskustva. Osim toga, dvojben je učinak ove mjere s obzirom da većina mladih uglavnom završava fakultet oko 25.te godine, te za korištenje te mjere ostaju mladi sa srednjom stručnom spremom koji ionako na tržištu rada nisu plaćeni iznosima koji bi im donijeli znatno povećanje neto plaće ukidanjem poreza na dohodak... Puno bolja opcija bi bila da se neoporezivi osobni odbitak povisi, te tako omogući svima poboljšanje životnog standarda. Ukoliko zakonodavac ustraje na ovoj mjeri, onda predlažem da poslodavci nastave sa obračunom poreza na dohodak sa propisanim stopama, a da Porezna uprava u posebnom postupku na kraju godine utvrdi pravo na povrat, te ga kao takvog isplati djelatniku... A spriječit će se i da sam obračun plaće računovođama u Hrvatskoj postane ravan nuklearnoj fizici… ( o cijeni i vremenu za uskladu informatičkog sustava za nov način obračuna, neću trošit riječi ) 4. Molim da ponovno promotrite i činjenicu da je pri isplati posljednje plaće zaposlenika onemogućeno korištenje osobne olakšice, ako porezna kartica više nije kod poslodavca, što je dovelo do brojnih problema u praksi... Poslodavci se moraju opravdavat radi znatno manjeg neto iznosa koji se isplaćuje radniku koji ide iz radnog odnosa, a s druge strane, radnik u pojedinim slučajevima kreditira državni proračun i duže od godinu ipo dana, da bi dočekao trenutak povrata svog poreza. Osim toga, djelatnik koji npr. traži kredit, zbog nižeg neta, automatski smanjuje svoju kreditnu sposobnost, a onaj koji je npr. stranac-sezonac i mora zatvorit tekući račun više ni ne može ostvariti pravo na povrat poreza ?! Sve u svemu, ako nam državni proračun ovisi o tim sredstvima onda smo vjerojatno dotakli dno. Primljeno na znanje Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak.
13 VALERIJA ZDILAR PRAVILNIK čl.35 Pravilnika potrebno je dopuniti na način da su primici iz čl.4 Pravilnika (donacije za zdravstvene potrebe fizičkim osobama), porezno priznati izdatak svim obveznicima Poreza na dohodak Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak.
14 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja PRAVILNIK Predlaže se izmjena odredbi kojom će se porez na dohodak koji je obračunat i plaćen na nagrade stečajnih upravitelja tretirati kao konačan porez. Obrazloženje: Stečajni postupci često traju duži vremenski period, ponekad i više godina. Stečajni upravitelji ostvaruju pravo na nagradu tek na kraju postupka, što je okolnost na koju ne mogu utjecati. U tom smislu moguće su situacije da se u istoj kalendarskoj godini ostvare konačne isplate nagrada za više postupaka, te da ukupni iznos nagrada za rad koji je trajao više godina bude isplaćen u jednoj godini i da se time po trenutno važećim propisima stvori dodatna obveza na plaćanje razlike poreza na dohodak. Do te razlike očekivano ne bi došlo da su isplate bile vršene u dijelovima, odnosno u ranijim godinama kada je rad i izvršen, a zbog odredbi Stečajnog zakona stečajnom upravitelju nije mogla biti isplaćena nagrada za rad. Slijedom navedenog predlaže se utvrditi da se obračunati i plaćeni porez na dohodak prilikom isplate nagrade stečajnom upravitelju tretira kao konačni porez. Nije prihvaćen Poreznim propisima uređenim Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak primjenjujući jednakost propisa za sve porezne obveznike ne može se izdvajati posebna kategorija poreznih obveznika u odnosu na ostale porezne obveznike.
15 Božica Ištvanić PRAVILNIK Točka 34; novčanu paušalnu naknadu odrediti u mjesečnom iznosu proporcionalno danima rada, jer u slučaju rada kod više poslodavaca, novi poslodavac ne mora prikupljati nikakve izjave koliko je koji radnik već iskoristio za topli obrok. Između ostalog, poslodavac nikako ne može saznati stvarni podatak koliko je radnik već iskoristio za topli obrok, a Izjava radnika, ne mora biti istinita niti točna. Tko će odgovarati za istinitost takve izjave? Obično stradaju poslodavci. Propisani godišnji iznos opet povećava administrativno opterećenje poslodavcima, uslijed vođenja dodatnih evidencija prehrane kao i raznih Izjava radnika o iskorištenom toplom obroku. Odrediti da se paušalni iznos propiše samo za trošak prehrane ili da se iz stavka 38. briše r.br. 36. odnosno da se omogući situacija u kojoj se paušalni iznos isplaćuje za potrebe prehrane (5.000 godišnje, 416,67 kn mjesečno), a smještaj bi trebao biti neoporeziv na temelju vjerodostojne dokumentacije. Potrebno je pojašnjenje oko isplate radnicima za vrijeme odsutnosti. Može li se naknada isplaćivati radnici koja je cijelu godinu na porodnom dopustu? Potrebno je propisati u mjesečnom iznosu jer se prema prijedlogu, r.br 34. i 35. međusobno isključuju za isto razdoblje (stavak 38.) pa je nejasno postupanje (nije točno propisano) ako se promjena (novac ili narav) dogodi tokom godine. Točka 35.: Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije: prijedlog promjene – „za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca“ umjesto „za vrijeme rada“ da se izbjegne dilema je li neoporeziva prehrana koja se omogućuje u neradne dane. Također je potrebno preciznije definirati što znači vjerodostojna dokumentacija; je li to može biti bilo koja hrana, npr. račun iz supermarketa koji glasi na poslodavca a na kojem je mjesečni račun hrane, neovisno o kojoj hrani se radi, ili je vjerodostojna dokumentacija samo račun ugostitelja? Točka 36. :Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije: prijedlog promjene – „…za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca“ umjesto „za vrijeme rada“ • Članak 7. stavak 4. pisana izjava radnika. Prijedlog da se briše čl. 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak kako bi se propisani iznosi nagrada i prehrane primjenjivali za istog isplatitelja, a ne kumulativno za više isplatitelja u poreznom razdoblju. Poslodavcima i radnicima bi se značajno smanjilo administrativno opterećenje oko prikupljanja izjava. Stavak 36. „(36) Oporezivim primitkom iz stavka 2. r.br. 36. i stavka 35. ovoga članka neće se smatrati onaj dio troška smještaja koji se na temelju vjerodostojne dokumentacije može pripisati radniku… Potrebno pojasniti; je li ispravan zaključak da ako je ugovoren ukupan iznos najamnine koji sadrži i trošak režija taj cijeli iznos koji plaća poslodavac je neoporeziv, a ako se režije definiraju povrh iznosa najamnine režije su u tom slučaju oporezive? Stavak 38. (38) Isplata primitaka iz stavka 2. r.br. 34. i isplate primitaka iz stavka 2. r.br. 35. i/ili 36. ovoga članka, međusobno se isključuju za isto razdoblje . o Predlažem promjenu – r.br. 36. izbrisati, odnosno omogućiti situaciju u kojoj se paušalni iznos isplaćuje za potrebe prehrane, a smještaj je neoporeziv na temelju vjerodostojne dokumentacije. Predlažem da su troškovi prehrane i smještaja neoporezivi i za učenike/studente na praktičnom radu i radu preko učeničkih i studentskih udruga Dodatni prijedlog za porezno i administrativno rasterećenje: smanjenje stope poreza na dohodak s 24% na 14% • povećanje iznosa neoporezivih prigodnih nagrada (božićnica, regres …) s 2.500,00 na 4.500,00 kuna. Dio poslodavaca kolektivnim ugovorom ima utvrđeno pravo radnika na regres i božićnicu u većem iznosu od 2.500,00 kuna te je navedeno pravo poslodavac povećavao kroz godine, a zakonodavac više od 12 godina nije povećavao neoporezivi iznos odnosno zadnji put je povećan 27.6.2007. s 2.000,00 na 2.500,00 kn. • ukinuti odredbu prema kojoj su za prigodne i novčane nagrade poslodavci obvezni prikupiti izjave radnika o isplaćenim nagradama za porezno razdoblje kod drugog i/ili bivšeg poslodavca – predlažem da se briše čl. 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak kako bi se propisani iznosi nagrada primjenjivali za istog isplatitelja, a ne kumulativno za više isplatitelja u poreznom razdoblju. Poslodavcima i radnicima bi se značajno smanjilo administrativno opterećenje oko prikupljanja izjava. Pravilnik o porezu na dohodak čl. 7. st. 4.: 'Ako se prigodna nagrada iz stavka 2. r.br. 5. i 32. ovoga članka isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa iz stavka 2. r.br. 5. ovoga članka.' • radnicima kojima je prestao radni odnos omogući korištenje mjesečnog osobnog odbitka pri isplati zadnje mjesečne plaće do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni. Radnik bi svoje pravo koristio kod isplate plaće, a ne bi trebao čekati da ga ostvari nakon završetka posebnog postupka godišnjeg obračuna poreza na dohodak (slijedeće godine). Uvećati iznos dara u naravi s 600,00 na 1.000,00 kuna , uvećati osnovni osobni odbitak plaće s 3.800,00 na 4.800,00 uvećati iznos dara djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) sa 600,00 na 800,00 kuna U čl. 7. st.2. r.br. 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe: riječi: "do 2,00 kune po prijeđenom kilometru" zamijeniti sa: "do 3,00 kune po prijeđenom kilometru". Ovaj iznos od 2,00 kn/km nije dovoljan za pokrivanje troškova amortizacije vozila i goriva koje su vezane uz pređene kilometre. Od 2003 godine se koristi 2,00 kn po km a gorivo je u međuvremenu poskupjelo nebrojeno puta, kao i troškovi održavanja i cijene vozila. U skladu s predloženim izmjenama članka 7. Pravilnika o porezu na dohodak predlažem dodatne izmjene kako slijedi: U članku 7. stavku 2. r.br. 1. riječi: ''do 2.500,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do 3.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 4. riječi: do 2.500,00 kuna'' zamjenjuju se riječima: ''do 3.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 14. riječi: ''do 8.000,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do 10.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 15. riječi: ''do visine 6.500,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do visine 8.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 16. riječi: ''do visine 8.000,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do visine 10.000,00 kuna''. Zaključak: objavljeni prijedlog izmjena ( koji ne sadržava mjesečne već godišnje iznose) uvećava administrativno opterećenje gospodarstvu, što je suprotno naporima Vlade RH da se gospodarstvu smanjuje administrativno opterećenje. Objavljeni prijedlog izmjena Pravilnika, potrebno je doraditi u skladu sa naporima Vlade RH za administrativno rasterećenje gospodarstva. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Povećanje neoporezivih naknada, nagrada, potpora i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Odredbe iz Pravilnika i primjena istih bit će dodatno pojašnjeno uputom. Pravilnikom o porezu na dohodak ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već oporezivost isplata u skladu s propisima radnog prava.
16 Solventa services j.d.o.o. PRAVILNIK U izmjene pravilnika treba uvrstiti sljedeće: *** povećati naknadu za korištenje osobnog automobila radnika u poslovne svrhe na minimalno 3,00kn umjesto sadašnjih 2,00kn - iznos je propisan još 2003 godine i bio je baziran na cijeni goriva - benzina. Od tada su rasle cijene goriva, rasli su i troškovi održavanja i servisiranja vozila *** Priznavanje osobnog odbitka razmjerno odrađenim danima u mjesecu - ova trenutna situacija uzrokuje veliko nezadovoljstvo radnika i radi prijepore između poslodavca i radnika *** neoporezive nagrade i naknade trebaju se omogućiti osim zaposlenim radnicima, i osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, te sezonskim radnicima u poljoprivredi, kako bi se izjednačio položaj svih osoba koje rade po nalogu poslodavca ***Oslobođenjem od plaćanja poreza na dohodak osoba mlađih od 25 g. stvoriti će dodatne probleme zbog nepoštenog srazmjera plaća mladih osoba koje su tek krenule na tržište rada i starijih radnika koji se naporno radili i zaslužili svoju plaću stručnošću. Ova mjera stvara negativnu atmosfera među djelatnicima, te se starije dsjelatnike stavlja u neravnopravan položaj. Ako povećate neoporezivi osobni odbitak svim djelatnicima proračun ne bi bio oštećen a djelatnici bi bili zadovoljniji. Nije prihvaćen Povećanje neoporezivih naknada, nagrada i potpora nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada može se priznati samo temeljem porezne kartice (PK) na mjesečnoj razini, odnosno u posebnom postupku na godišnjoj razini. Umanjenje porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i osobama od 26 do 30 godina života u 50% iznosu nije predmet ovog Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak.
17 Ljubica Hleb PRAVILNIK Predlažem: 1. izmjenu čl.52.(6) na način da se briše tekst: "Ako je porezni obveznik (učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi." Razlog: student nije upoznat sa datumom isplate. Datum isplate ovisi o plaćanju računa od strane naručitelja posla i o isplatitelju koji je po naplati računa dužan isplatiti primitak. Zanemariv je broj studenata koji ostvaruju oporezive primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga. Porezna uprava raspolaže svim podacima temeljem dostavljenih JOPPD obrazaca i izdavanjem godišnjeg poreznog rješenja može naplatiti eventualno neobračunat porez na dohodak. 2. da se roditelju prizna olakšica za uzdržavano dijete koje se tijekom godine zapošljava do trenutka odjave djeteta s PK kartice a najkasnije do mjeseca u kojem se dijete zapošljava. Dijete ima pravo na osobni odbitak od trenutka kad je brisano sa PK kartice roditelja ili druge osobe koja ga uzdržava. Hvala. Nije prihvaćen Izmjenu članka 52. nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Uvjeti za priznavanje uzdržavanih članova promatraju se na godišnjoj razini tako da primici koji se smatraju dohotkom, primici na koje se ne plaća poreza na dohodak i primici koji se ne smatraju dohotkom ne prelaze 15.000,00 kuna na godišnjoj razini. Navedeni prag za uzdržavane članove propisan je Zakonom o porezu na dohodak te nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
18 Željka Žganec-Peras PRAVILNIK 1. korištenje osobnog odbitka proporcionalno danima rada - trenutna situacija je neodrživa i uzrokuje velika nezadovoljstva i prijepore između poslodavca i radnika. Prema čl. 28. st.1. koji propisuje da osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona. Ta odredba je na snazi od 2018. godine i u praksi donosi velike probleme poslodavcima pošto radnici nakon raskida radnog odnosa smatraju da ih poslodavac namjerno zakida i ne koristi osobni odbitak. Kod propisane minimalne plaće koja se smatra egzistencijskim minimumom radniku se isplaćuje neto plaća manja za 849,60 kn što je ispod svakog minimuma, a iznos nepotrebno plaćenog poreza radnik mora čekati i više od godine dana. Uz to ovršeni radnici ostaju zakinuti pošto povrati poreza po godišnjoj prijavi nisu oslobođeni ovrhe. Jedino pošteno bi bilo korištenje osobnog odbitka u razmjernom dijelu prema satima rada provedenim kod poslodavca u redovitom radnom vremenu. Ispravite najveću nepravdu u ovom pravilniku. 2. povećati naknadu za korištenje osobnog automobila radnika u poslovne svrhe na 3,00kn umjesto sadašnjih 2,00kn - iznos je propisan još prije 16 godina i bio je baziran na cijeni euro-supera, otada su cijene samo rasle, a rasli su i troškovi održavanja i servisiranja vozila 3. neoporezive nagrade i naknade trebaju se omogućiti osim zaposlenim radnicima, i osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, te sezonskim radnicima u poljoprivredi, kako bi se izjednačio položaj svih osoba koje rade po nalogu poslodavca 4. prijedlog oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak mlađim od 25 godina, odnosno plaćanja 50 posto za osobe od 25 do 30 godinao smatram diskriminatornim prema ostalim dobnim skupinama te potpuno neosnovanim. Dovest će do paradoksa da netko tko tek ulazi u svijet rada i nema radnog iskustva u konačnici ima istu ili u nekim slučajevima i veću plaću od osobe koja ima desetak godina radnog staža, jer se njima dohodak prema ovom prijedlogu neće povećati. Argument da je to demografska mjera kojoj je za cilj potaknuti ostanak mladih u Hrvatskoj ne stoji jer upravo statistike pokazuju da najveći broj ljudi koji odlaze pripadaju dobnoj skupini 30-40 godina, koji ovom mjerom nisu obuhvaćeni. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Daljnje povećanje neoporezivih naknada, nagrada i potpora nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
19 Općina Stupnik PRAVILNIK Predlažemo da se iz pravilnika izbaci ukidanje poreza na dohodak prema starosnom cenzusu. Smanjenje poreza na dohodak bi trebalo ići za sve zaposlene, a mijenjati treba samo stope prema visini dohotka (povećati neoporeziv dio dohotka na 4300 kn) i povećati olakšice za 30% onima koji imaju troje ili više djece. To bi bila prava demografska mjera. Ovako će mladi imati olakšice jednake ili veće onima koji godinama rade i uzdržavaju višečlane obitelji. To je više diskriminacija nego demografska mjera. Povećati naknadu za korištenje osobnog automobila radnika u poslovne svrhe na 3,00kn. Neoporezivi dio dnevnice za boravak u tuzemstvu povećati sa 170,00 na 240,00 kuna. Novčanu naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam s predloženih 2.500,00 kn podići na 8.000,00 kn. Smanjiti opću stopu PDV-a na 23%, time će se postići pravi efekt poreznog rasterećenja, pogotovo gospodarstva. Djelomično prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Daljnje povećanje neoporezivih naknada, potpora i nagrada nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Povećanje osobnog odbitka i koeficijenata za uzdržavane članove ne propisuje se Pravilnikom o porezu na dohodak nego Zakonom o porezu na dohodak. Smanjenje stope PDV-a nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
20 Ana Berić PRAVILNIK Trebalo bi uvrstiti i slijedeće: 1. korištenje osobnog odbitka proporcionalno danima rada - trenutna situacija je neodrživa i uzrokuje velika nezadovoljstva i prijepore između poslodavca i radnika. 2. povećati naknadu za korištenje osobnog automobila radnika u poslovne svrhe na 3,00kn umjesto sadašnjih 2,00kn - iznos je propisan još prije 16 godina i bio je baziran na cijeni euro-supera, otada su cijene samo rasle, a rasli su i troškovi održavanja i servisiranja vozila 3. neoporezive nagrade i naknade trebaju se omogućiti osim zaposlenim radnicima, i osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, te sezonskim radnicima u poljoprivredi, kako bi se izjednačio položaj svih osoba koje rade po nalogu poslodavca Nije prihvaćen Daljnje povećanje neoporezivih naknada, nagrada i potpora nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Pravilnikom o porezu na dohodak ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već oporezivost isplata u skladu s propisima radnog prava.
21 Obrtnička komora Zagreb PRAVILNIK Zagreb, 20.08.2019. Broj: 01-561/2019 https://esavjetovanja.gov.hr./Econ/MainScreen?Entityld=11732 Predmet: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, Primjedbe na IV krug porezne reforme – općenito Poštovani, Dostavljamo Vam naše prijedloge u vezi predmetnog Pravilnika, kao i općenito primjedbe na IV krug porezne reforme, kako bi ih ugradili u zajedničke primjedbe i uputili u proceduru javnog savjetovanja koje je otvoreno do 22.08.2019. godine. Budući da je Vlada RH zajedno s nadležnim ministarstvima otvorila javno savjetovanje u vrijeme godišnjih odmora / rokovi završetka javnog savjetovanja su manje-više 22.08.2019. godine, što smatramo neprimjerenim budući da se većina naših članova nalazi na zasluženom godišnjem odmoru, pa nismo u mogućnosti sazvati nadležne cehove da daju svoja očitovanja o prijedlozima zakonskih izmjena, kao niti razraditi materiju po tijelima Komore i Udruženja u sastavu OKZ / pored primjedbi na predmetni Pravilnik, dostavljamo i primjedbe na IV krug porezne reforme u cjelini, a koji je već dobrim dijelom HOK-a uputila nadležnim ministarstvima. Na početku iznijeli bi neke stavove u vezi najznačajnijih potrebnih promjena: - stopu poreza na dohodak smanjiti s trenutnih 24% na 18% čime će se direktno utjecati na povećanje plaće za više od milijuna radnika te izjednačiti uvjeti poslovanja trgovačkih društava i obrta - reprezentaciju priznati u 100% iznosu kao trošak poslovanja - novčanu paušalnu naknadu za podmirivanje troškova smještaja i prehrane sa predloženih 5.000,00 kn godišnje povećati na 5.000,00 kn mjesečno /možda se i radi o grešci, jer je predloženi iznos na godišnjoj razini beznačajan - novčanu naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam s predloženih 2.500,00 kn podići na 10.000,00 kn / i ovaj iznos je beznačajan i ne može pokriti niti tjedan dana odmora radnika / - objediniti uplatne račune za akontaciju i obvezu po godišnjem obračunu poreza na dohodak (kako se evidentira i porez na dobit) - uvesti zaštićeni račun obrtnika za podmirenje troškova poslovanja - ukinuti poduzetničku plaću za obrtnike koji plaćaju porez na dobit (smanjenje propisane osnovice na faktor 0,65, kao i za članove uprave ili vlasnike obrta koji se ne oporezuju paušalno) - vratiti na prijašnji rok za predaju obrasca PDV, do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, uz obvezu predaje obrasca PDV-S i PDV-ZP do 20og u mjesecu - ukinuti SNU obrasca za sve osim MIO II i porez na dohodak - omogućiti neoporezivi otpis nenaplativih potraživanja obrtnika do iznosa 5.000,00 kn po računu - ukinuti zabrane plaćanja roba i usluga obrtniku gotovinski - produžiti rok za plaćanje poreznih obveza po predaji završnog obračuna - priznati osobni odbitak roditeljima i djeci za razmjerni broj mjeseci, kod zapošljavanja tijekom godine. Ocjenjujemo pozitivnim da se mjerom neoporezivanja mlađih od 30 godina omoguće veće neto plaće mladima u svrhu poboljšanja uvjeta koji će poticajno utjecati na njihovo zadržavanje u zemlji, ali ukazujemo da ju treba dobro i detaljno promisliti kako ne bi stvorila više problema u provedbi nego koristi. U nedostatku podrobnijih informacija o tome što se tom mjerom konkretno propisuje, ponavljamo zahtjev kakav smo već upućivali vezano za različit status samozaposlenih mladih obrtnika u odnosu na zaposlene mlade radnike u pogledu obveznih doprinosa te ističemo da se porezne olakšice za mlade moraju jednako primijeniti na obje kategorije. Nadalje smanjenje stope PDV-a na 24% neće polučiti rezultate koje može osjetiti građanstvo ili gospodarstvo. Predlažemo izmjenu datuma primjene niže stope u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost – stopu od 23% od 01.01.2021. godine. U djelu predloženih izmjena kojima želite dodatno proširiti krug obveznika poreza na dobit koji će plaćati porez na dobit po stopi od 12%, molimo da se razmotri i raniji prijedlog da se podigne prag za PDV na 380.000,00 kn. PRIJEDLOZI OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB NA PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK KAO I NA IV KRUG POREZNE REFORME U CJELINI PRIJEDLOG IZMJENE: IZMJENA DATUMA PRIMJENE ČL. 17. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon porezu na dohodak, članak 17. KRATKO OBRAZLOŽENJE: Ukoliko roditelj nije odjavio dijete/uzdržavanog člana sa svoje porezne kartice, a uzdržavani član ostvari više od 15 tisuća kuna primitaka, roditelj mora na kraju godine platiti porez jer je izgubio pravo na korištenje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanog člana. Ukoliko je roditelj odjavio dijete sa svoje porezne kartice, a ono izvadilo svoju poreznu karticu, smatramo da se u ovakvim situacijama ne treba primjenjivati ista obveza – točnije da od tog datuma kada uzdržavani član prestane biti uzdržavani član, sam plaća svoje obveze uz primjenu osobnog odbitka za razdoblje kada nije uzdržavani član, točnije kada je promijenio svoj porezni status i postao obveznik obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak za svoje primitke. Mnogi roditelji se pitaju zašto moraju platiti porez kad su na vrijeme odjavili dijete s porezne kartice i ono je izvadilo svoju. Dio brojke od 120.000 studenata koji rade preko studentskog servisa, produljuju studij i time dodatno stvaraju troškove obrazovnog sustava jednim dijelom je i rezultat načina primjene ovog članka - na kraju godine roditelj zbog zaposlenja djeteta tijekom godine mora platiti dodatni porez (iako je na vrijeme napravio promjenu na PK). U više izračuna dokazali smo upravo činjenicu da roditelj više plaća nego što dijete ostvari povrat. PRIJEDLOG IZMJENE: PRODULJITI ROK PLAĆANJA POREZNIH OBVEZA PO PREDAJI ZAVRŠNOG OBRAČUNA PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit KRATKO OBRAZLOŽENJE: Izmjenama navedenih zakona koje su stupile na snagu od 01.01.2017. godine, propisan je rok podmirenja obveza isti dan kada se i predaje godišnja prijava poreza na dohodak / poreza na dobit. Isto smatramo neprimjerenim, traži se administrativna dodatna koordinacija računovođa i poreznih obveznika, posebice ako se radi o računovodstvenih servisima tko će koji dan predati ili tko će koji dan platiti. Smatramo da je potrebno isto izmijeniti na način da su rokovi za predaju obrazaca 28.02. za obrazac DOH odnosno do 30.04. za obrazac PD, a rok za plaćanje obveza koje nastaju predajom navedenih obrazaca produljiti kako slijedi - 31.03. za porez na dohodak i 31.05. za porez na dobit. Porezna uprava ionako ne stiže obraditi porezne prijave, na karticama su evidentirane preplate, potvrde za natječaj ili slične potrebe ne mogu se dobiti jer prijava nije verificirana pa ne vidimo svrhu istovremenog plaćanja poreza sa predajom obrasca. Pomak od 30 dana puno će značiti gospodarstvu. PRIJEDLOG IZMJENE: OMOGUĆITI PODUZETNICIMA DA ZAPOSLENICIMA OSIGURAJU TOPLI OBROK BEZ PLAĆANJA DODATNIH POREZA I DOPRINOSA NOVČANU PAUŠALNU NAKNADU ZA PODMIRIVANJE TROŠKOVA SMJEŠTAJA I PREHRANE S PREDLOŽENIH 5.000,00 KN GODIŠNJE POVEĆATI NA 5.000,00 KN MJESEČNO NOVČANU NAKNADU ZA PODMIRIVANJE TROŠKOVA UGOSTITELJSKIH, TURISTIČKIH I DRUGIH USLUGA NAMIJENJENIH ODMORU RADNIKA PREMA PROPISIMA MINISTARSTVA NADLEŽNOG ZA TURIZAM S PREDLOŽENIH 2.500,00 KN PODIĆI NA 10.000,00 KN PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak čl. 5. KRATKO OBRAZLOŽENJE: Predlažemo isto iz više razloga – smatramo da bi se na lokalnoj razini povećalo poslovanje ugostiteljske djelatnosti u kojoj bi se dodatno zaposlili radnici, te bi se svakako produžila sezona za ovu djelatnost. Dodatno, poduzetnicima bi za to bilo potrebno izdati račun kako bi navedeno mogli prikazati u trošak; stimulirali bi se radnici. Trenutno je ovakva mogućnost omogućena samo za sezonsko obavljanje djelatnosti (i to za ugovor na određeno, za što je Hrvatska obrtnička komora već uložila prigovor početkom 2018. godine) te smatramo potrebnim da se mogućnost toplog obroka proširi na sve poslodavce, bez obzira na oblik ugovora o radu (određeno, neodređeno). Potrebno je (možda) odrediti iznos dnevnog troška prehrane po zaposleniku. Novčanu paušalnu naknadu za podmirivanje troškova smještaja i prehrane sa predloženih 5.000,00 kn godišnje povećati na 5.000,00 kn mjesečno /možda se i radi o grešci, jer je predloženi iznos na godišnjoj razini beznačajan/. Predlažemo da se navedeni novčani iznos uskladi s tržišnim cijenama. Novčanu naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam s predloženih 2.500,00 kn podići na 10.000,00 kn / i ovaj iznos je beznačajan i ne može pokriti niti tjedan dana odmora radnika / Predlažemo da se navedeni novčani iznos uskladi s tržišnim cijenama u turizmu /cijenama smještaja i prehrane tijekom turističke sezone/. PRIJEDLOG IZMJENE: UKIDANJE ZABRANE PLAĆANJA GOTOVINOM OBRTNIKU PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Pravilnik porezu na dohodak, čl. 92 KRATKO OBRAZLOŽENJE: trenutno navedeni članak postavlja ograničenja da pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiro-račun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. Predlažemo da se u navedeni članak, u stavku 3. točka 7. doda još jedna iznimka od obaveze plaćanja na transakcijski račun koja glasi: „- za plaćanje roba i usluga fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje samostalne djelatnosti“. Niti ranije ova zabrana nije imala smisla, a sada uz obaveznu fiskalizaciju svih obveznika poreza na dohodak naročito nema nikakvog opravdanja za nepotrebno kompliciranje i otežavanje poslovanja. PRIJEDLOG IZMJENE: OMOGUĆITI BESPOREZNI OTPIS NENAPLATIVIH POTRAŽIVANJA KOD OBRTNIKA PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon o porezu na dohodak, čl. 11. st. 8. KRATKO OBRAZLOŽENJE: Trenutna (sporna) odredba glasi: Po osnovi tražbina koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka sukladno posebnim propisima ne utvrđuje se primitak. 1/ isto je nejasno iz razloga što Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje u ovakvim situacijama obvezu podmirenja PDVa, te molimo usklađivanje zakona i/ili jasno tumačenje (trenutno se u praksi različito postupa – uopće se takva potraživanja ne evidentiraju u primitak ili se evidentiraju u primitak kako bi se poštivao Zakon o PDVu i istovremeno u izdatke) 2/ Zakon o porezu na dobit (čl. 9. st. 4.) omogućava otpis nenaplativih potraživanja Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, priznaje se otpis potraživanja od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit. Smatramo da je potrebno i za obrtnike omogućiti otpis zastarjelih potraživanja, od nepovezanih osoba, koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit. Naime, kupac – obveznik poreza na dobit evidentirao je obvezu obrtnika u troškove i dodatno, priznao si pretporez. Obrtnik protekom vremena, a postupao je kao dobar gospodarstvenik i pokušavao dug naplatiti u čemu nije uspio, na kraju treba potraživanje evidentirati kao primitak i na isto platiti poreze (PDV i porez na dohodak) čime dodatno štetuje. PRIJEDLOG IZMJENE: UKIDANJE POVEZIVANJA UPLATA I KAMATA PUTEM SNU OBRASCA, IZJEDNAČAVANJE DATUMA POSTAVLJANJA ZAHTJEVA SA DATUMOM VALUTE PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 78. st. 26; Opći porezni zakon KRATKO OBRAZLOŽENJE: Prilikom nepravovremenog plaćanja obveza (doprinos na plaće, doprinosi iz plaća, porez i prirez na dohodak), Porezna uprava automatski obračunava zatezne te za iste traži povezivanje putem SNU obrasca. Povezivanje uplaćenih kamata nema smisla jer je logično ako su svi JOPPD obrasci povezani da se razlika odnosi na obračunate kamate. Također, odredbe Općeg poreznog zakona propisuju redoslijed naplate, te, ukoliko je obveznik dužan npr. doprinos u iznosu 100,00 kn i kamatu u iznosu 7,00 kn, uplatom od 50,00 kn ionako se prvenstveno mora zatvoriti zaduženje kamate. Isto se i provodi na samoj kartici, a poduzetnici su preopterećeni dodatnim povezivanjem istog putem SNU obrasca. Također, vrlo se često događa i da sustav povezane uplate sa zaduženjima danima ne poveže te se ponovno javljaju iste obavijesti kroz sustav, a svakako je problem i što se zbog toga nakon što se i izvrše preknjiženja „pojavljuju“ kamate budući da je od dana postavljanja zahtjeva do izvršenog preknjiženja proteklo određeno razdoblje. Predlažemo i da se programski riješi povezivanje uplata s predanim JOPPD obrascima po redoslijedu dospijeća obveza. Napominjemo da je takav sustav godinama besprijekorno funkcionirao te očekujemo da rješenja koja se nude olakšavaju posao a ne da se isti otežava i multiplicira (nepotrebno). Ukoliko netko od obveznika iz specifičnih razloga želi na neki drugi način povezati uplate (npr. da se prvo podmire obveze za veljaču a onda za siječanj), u tom slučaju neka obveznik ima mogućnost isto povezati putem SNU obrasca. Razumijemo potrebu povezivanja drugog mirovinskog stupa i moguće poreza i prireza radi proračuna gradova – sve ostalo molimo hitno ukinuti, a kod preknjiženja uvesti datum postavljanja zahtjeva kao datum izvršenja. PRIJEDLOG IZMJENE: PRODULJITI ROK ZA PREDAJU OBRASCA PDV PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon o porezu na dodanu vrijednost, čl. 122 KRATKO OBRAZLOŽENJE: Praksa pokazuje da se svaki mjesec sve teže podnose obrasci PDVa u sada propisanom zakonskom roku, poduzetnici ionako imaju nakon dostavljenih obrazaca rok za plaćanje do kraja mjeseca. Vrlo često se u (pokušaju) obrazloženja od strane Ministarstva dobila informacija da se radi o usklađenju rokova sa Europskom unijom. U tom slučaju, vjerujemo da se usklađuju podaci iz PDV-S obrasca i PDV-ZP te predlažemo da rok za predaju navedenih obrazaca ostane do 20og u mjesecu, a da se rok za redovni PDV obrazac vrati na zadnji dan u mjesecu. Ovakav pomak u roku dostave PDV obrazaca bi za poduzetnike značilo jako puno, pogotovo sada nakon što je uvedena obveza dostave obrasce eURA čime se dodatno opterećuje razdoblje poslovanja do 20og u mjesecu. Rok za plaćanje PDVa i dalje bi trebao ostati na zadnjem danu mjeseca, kako je i sada. PRIJEDLOG IZMJENE: UKIDANJE PODUZETNIČKE PLAĆE ZA OBRTNIKE DOBITAŠE PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon o doprinosima KRATKO OBRAZLOŽENJE: nakon što je ujednačena osnovica za obrtnike te za članove uprava u trgovačkim društvima za obračun i plaćanje doprinosa, smatramo neprimjerenim imati drugačiju osnovicu, šifre u JOPPD obrascima, pozive na broj prilikom plaćanja doprinosa za obrtnike dobitaše. Predlažemo da se i za obrtnike dobitaše obračunavaju doprinosi na osnovicu koja vrijedi za obrtnike i za članove uprava trgovačkih društava kao najniža osnovica. Ukoliko obveznik želi uplaćivati doprinose na veću osnovicu, isto će moći učiniti kao što je trenutno isto omogućeno i obrtnicima dohodašima te članovima uprave trgovačkih društava. PRIJEDLOG IZMJENE: UVOĐENJE ZAŠTIĆENOG RAČUNA OBRTNIKA PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): KRATKO OBRAZLOŽENJE: svjedoci smo prečestog zatvaranja obrta zbog nemogućnosti podmirenja obveza u slučaju blokade poslovnog računa (posljedično svih računa povezanih istim OIBom) što nije slučaj kod obveznika poreza na dobit (koji nisu obrtnici). Vlasnik društva ima mogućnost „življenja“ i nakon blokade poslovnog računa (nažalost, prečesto na način da registriraju novo trgovačko društvo) dok je kod obrtnika to veliki problem u kojem često stradaju radnici, obiteljski odnosi i u konačnici društvo. Predlažemo razmisliti o modelu zaštićenog transakcijskog (žiro) računa obrtnika sa kojeg bi obrtniku bilo omogućeno podmirenje troškova robe i usluga, komunalnih naknada i plaća – sve u svrhu kako bi obrt nastavio sa radom i time producirao buduće prihode iz kojih će moći otplatiti postojeće dugove. Sa navedenog računa obrtnik npr. ne bi mogao podizati gotovinu ili slična ograničenja. Sredstva bi na taj račun dužnici uplaćivali npr. u visini 50% duga, dok bi preostalih 50% išlo na redovni, blokirani račun. Svakako stojimo na raspolaganju kako bi se pronašao model koji bi omogućio obrtniku daljnji rad u svrhu stjecanja sredstava za otplatu nastalih dugova. PRIJEDLOG IZMJENE: SMANJENJE STOPE POREZA NA DOHODAK SA TRENUTNIH 24% NA 18% PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon o porezu na dohodak čl.19. KRATKO OBRAZLOŽENJE: Ukidanje treće stope poreza na dohodak od 12% te uvođenje sustava oporezivanja kroz dvije stope (24% i 36%) dodatno su opteretile građanstvo a time i poduzetništvo budući da smo još uvijek društvo koje neto plaće ugovara u „neto iznosu“. Smatramo da zbog postojećih obveza mirovinskog sustava nema dovoljno prostora za snižavanje stopa za mirovinsko osiguranje te je jedino moguće utjecati na povećanje osobnih dohodaka na način da se smanjuje stopa poreza na dohodak, čime bi itekako korist ostvarilo cc 1,2 milijuna građana koji se sada oporezuju sa stopom od 24% ili više. Dodatno, u sustavu poreza na dobit 85% obveznika ostvaruje promet do 3.000.000,00 kn i time ostvaruje pravo na stopu poreza na dobit od 12% te sukladno tome smatramo primjerenim da se i najniža stopa poreza na dohodak za obrtnike umanji sa trenutnih 24% na 18% za prvi razred oporezivanja. PRIJEDLOG IZMJENE: SPAJANJE RAČUNA ZA AKONTACIJU POREZA NA DOHODAK I GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOHODAK PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon o porezu na dohodak čl.19. KRATKO OBRAZLOŽENJE: Porez na dobit uplaćuje se na račun 1651 te se sve obveze, plaćene akontacije i zaduženja vode na jednom računu. Tražimo da se isto izjednači i za obrtnike (kako paušaliste tako i obrtnike u sustavu poreza na dohodak). Time će se dodatno doprinijeti transparentnosti oporezivanja ali i ne prisiljavanja djela poduzetnika da plaćaju akontacije po jednom računu dok se ne evidentiraju godišnji obračuni na drugom računu i time stvaraju zatezne kamate. - od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, od slobodnih zanimanja i od poljoprivrede i šumarstva HR 68 1430 – OIB - dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje paušalno (čl. 44. st. 1. i 5. Zakona) HR68 1449 – OIB - po godišnjoj prijavi HR68 1619 – OIB primatelja – ukinuti ovaj račun te evidencije na tom računu „spojiti“ sa računima 1430 i 1449 PRIJEDLOG IZMJENE: PROAKTIVNA FISKALNA POLITIKA U TURIZMU (SMANJENJE STOPE PDVA NA HRANU NA 13%, ) PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon o porezu na dodanu vrijednost čl.38.st.3.; Pravilnik o porezu na dohodak čl.7.st.35. KRATKO OBRAZLOŽENJE: Unatoč preferencijalnom statusu oporezivanja ugostiteljskih usluga porezom na dodanu vrijednost, fiskalno opterećenje dodane vrijednosti kao i ukupno fiskalno i parafiskalno opterećenje turističke aktivnosti veće je nego u zemljama relevantnog konkurentskog kruga. U funkciji povećanja konkurentnosti hrvatskog turizma, smatramo da je potrebno valorizirati učinke postojećeg fiskalnog opterećenja turističkih poduzetnika te sagledati mogućnosti smanjenja fiskalne presije (porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na plaće i druge dohotke, doprinosi na plaće i iz njih). Priznavanje troškova smještaja radnika samo u sezonskoj djelatnosti i to samo za ugovore na određeno vrijeme premala je pomoć djelatnostima u turizmu. Neopravdana prednost u smanjenoj stopi PDV kod smještaja s doručkom, polupansionom ili pansionom utječe i na značajno odstupanje od strateškog plana Vlade za razvoj turizma do 2020. god. Potrebno je smanjiti stopu PDV na 13% i to na uslugu pripreme i usluživanje hrane u svim ugostiteljskim objektima (uključujući i catering), kako smo već i ranije tražili, a isto će u „kombinaciji“ sa mjerom priznavanja troška prehrane djelatnicima omogućiti duži period poslovanja ugostitelja tijekom godine i to u svim dijelovima RH. PRIJEDLOG IZMJENE: STOPA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST 24% PROPIS (zakon, pravilnik, uredba …): Zakon o porezu na dodanu vrijednost čl.38. KRATKO OBRAZLOŽENJE: Promjena programskih rješenja (knjiga IRA, knjiga URA, obrazac PDV), zapisnici o promjeni cijena … sve za, kako se očekuje, premali doprinos gospodarstvu i građanstvu. Naš je prijedlog da se stopa poreza na dodanu vrijednost 01.01.2020. ne mijenja na 24% već da se stopa poreza na dodanu vrijednost umanji na 23% s datumom primjene 01.01.2021. godine. Hrvatska obrtnička komora o ovome se već očitovala i krajem 2018. godine te i dalje ostajemo kod našeg prijedloga da se ne uvode minimalne promjene koje samo administrativno i financijski dodatno opterećuju sve sustave (kako gospodarstvo tako i prateća ministarstva). S poštovanjem, Predsjednik Komore: dr.sc. Mirza Šabić Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Smanjenje stope poreza na dohodak, promjena datuma predaje PDV obrasca, ukidanje SNU obrasca, umanjenje porezne obveze mladim osobama do 30 godina života, prag ulaska u sustav Poreza na dodanu vrijednost, opća stopa PDV-a, uvođenje zaštićenog računa za obrtnike nisu predmet Pravilnika o porezu na dohodak. Povećanje neoporezivih naknada, potpora i nagrada nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Uvjeti za priznavanje uzdržavanih članova promatraju se na godišnjoj razini tako da primici koji se smatraju dohotkom, primici na koje se ne plaća poreza na dohodak i primici koji se ne smatraju dohotkom ne prelaze 15.000,00 kuna na godišnjoj razini. Porezni tretman uzdržavanog člana koji se nalazi na poreznoj kartici roditelja gleda se za cijelo porezno razdoblje odnosno od 1.1. do 31.12. godine. Ukoliko uzdržavani član ostvari više od 15.000 kuna primitaka te ne može biti uzdržavani član na poreznoj kartici tada će Porezna uprava po službenoj dužnosti u priznavanju prava u posebnom postupku odnosno temeljem podnijetog ZPP-a napraviti obračun na godišnjoj razini temeljem kojeg će se utvrditi razlika za uplatu ili povrat. Sukladno navedenom, za ostvarivanje prava po osnovi uzdržavanih članova gleda se cijelo porezno razdoblje. Navedeni prag za uzdržavane članove propisan je Zakonom o porezu na dohodak te nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak. Porezni obveznici koji dohodak utvrđuju od samostalne djelatnosti mogu tijekom poreznog razdoblja (godine) tražiti povećanje ili smanjenje predujmova kako bi predujmovi odgovarali stvarnom dohotku kojeg ostvare. Predajom prijave poreza na dohodak obveznici su dužni platiti samo razliku po utvrđenim predujmovima koje mogu tijekom cijelog poreznog razdoblja korigirati kako bi odgovarali ostvarenom dohotku u toj godini. Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je koja vrsta primitka se može fizičkim osobama isplatiti na žiro-račun, tekući račun odnosno u gotovom novcu te navedeni prijedlog nije moguće realizirati zbog fiskalnih okvira.
22 Diana Tomičić PRAVILNIK Svakako bi trebalo uvrstiti u izmjene Pravilnika i slijedeće: 1. korištenje osobnog odbitka proporcionalno danima rada - trenutna situacija je neodrživa i uzrokuje velika nezadovoljstva i prijepore između poslodavca i radnika 2. povećati naknadu za korištenje osobnog automobila radnika u poslovne svrhe na 3,00kn umjesto sadašnjih 2,00kn - iznos je propisan još prije 16 godina i bio je baziran na cijeni euro-supera, otada su cijene samo rasle, a rasli su i troškovi održavanja i servisiranja vozila 3. neoporezive nagrade i naknade trebaju se omogućiti osim zaposlenim radnicima, i osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, te sezonskim radnicima u poljoprivredi, kako bi se izjednačio položaj svih osoba koje rade po nalogu poslodavca Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Daljnje povećanje neoporezivih naknada, nagrada i potpora nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Pravilnikom o porezu na dohodak ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već oporezivost isplata u skladu s propisima radnog prava.
23 Antonija Rozalija Kalember PRAVILNIK Prijedlozi za izmjene 1. Priznavanje osobnog odbitka razmjerno odrađenim danima u mjesecu. Važeća odredba o nemogućnosti korištenja osobnog odbitka u zadnjem mjesecu nakon prestanka radnog odnosa izaziva veliko nezadovoljstvo među radnicima. 2. Mogućnost da se radnicima na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa neoporezivo isplate prigodne nagrade (čl. 7. st. 2. rb. 5), novčane nagrade za radne rezultate (čl. 7. st. 2. rb. 32. ) te nove naknade za smještaj i prehranu koje se planiraju uvesti za radnike 3. Mogućnost da se sezonskim radnicima u poljoprivredi neoporezivo isplate novčane nagrade za radne rezultate (čl. 7. st. 2. rb. 32. ), troškovi prijevoza na posao i s posla (čl. 7. st. 2. rb. 29. i 30.) te nove naknade koje se planiraju uvesti za radnike. 4. Povećati naknadu za korištenje osobnog automobila u službene svrhe na 3 kn/km. Troškovi goriva, registracije i održavanja vozila su danas veći nego su to bili prije više od 15 godina kad je propisan trenutno važeći iznos. Nije prihvaćen Daljnje povećanje neoporezivih naknada, nagrada i potpora nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i sezonski radnici u poljoprivredi nisu u radnom odnosu kod poslodavca, te sukladno tome ne mogu ostvariti neoporezive naknade.
24 Tatjana Schneider PRAVILNIK Povečanje neoporezivih naknada je za svaku pohvalu. Međutim, ovako kompleksno razrađena i ograničena mogućnost isplata guši pozitivne učinke mjere. Prije svega poslodavca stavlja u poziciju da mora voditi razne evidencije isplata što dodatno opterećuje, već jako opterećenu, administraciju. S druge strane poslodavac se izlaže mogućim kaznama zbog neispravno obračunatim naknadama, a koje obračunava na osnovu izjave koju daje radnik koji se zapošljava u toku mjeseca. Svakako će otežati isplate radnicima koji mijenjaju poslodavce, te će to predstavljati dodatnu "kaznu" takvim djelatnicima zbog mogućnosti da poslodavac, kako bi se zaštitio, odluči neisplaćivati naknade. Prijedlog je odrediti dnevne ili mjesečne limite za neoporezive iznose koji će se jednostavno pratiti i na što će i djelatnici moći računati. Mogućnost podmirivanja naknade troškova namjenjenih odmoru je zanimljiva i bilo bi odlično kad bi djelatnik mogao odlučiti gdje želi provesti svoj odmor bez ograničenja dijela godine i objekata. Nemogućnost korištenja osobnog odbitka nakon otkaza radnika stvara mnogo problema i neugodnosti pri isplati plaće. Radnik dobije umanjenu plaću, te je nezadovoljan i najčešće ne razumije mehanizam korištenja osobnog odbitka. Nažalost radnik kojem prestaje radni odnos je u osjetljivoj poziciji, te umanjenje plaće je, dodatno, velik udarac. Propisivanje načina korištenja osobnog odbitka koji bi išao na ruku radnicima je višestruko korisno. Djelatnik se neće osjećati zakinuto za svoju plaću, neće financirati državu i čekati više od godinu dana povrat poreza, te će se rasteretiti porezna uprava od obveze provođenja posebnog postupka utvrđivanja poreza na dohodak i povrat sredstava radnicima. Dešava se i da radnik zatvori tekući račun, te dolazi do dodatnik komplikacija pri isplati. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak osoba mlađih od 25 g. će stvoriti dodatne probleme zbog nepoštenog srazmjera plaća mladih osoba koje su tek krenule na tržište rada i starijih stručnjaka koji se zaslužili svoj položaj i plaću napornim radom i stručnošću. I ovom mjerom se stvara moguća negativna atmosfera među djelatnicima, te se starije stručnjake stavlja u neravnopravan položaj. A ni stručnjaka na tržištu rada nije da imamo previše, te bi i njih trebalo zadržati. Povećanjem neoporezivog osobnog odbitka svi djelatnici bi bili na dobitku, a proračun ne bi bio oštećen. Iznos naknade za korištenje osobnog vozila u službene svrhe od 2,00 kn/km nije mijenjana, čini mi se, od 2003. godine dok su gorivo i održavanje vozila poprilično poskupili od tada, te bi se trebao uskladiti taj iznos. Slična situacija je sa dnevnicama i terenskim dodacima sa izrazito niskim neoporezivim iznosima. Trebalo bi revidirati postojeće neoporezive naknade i uskladiti ih sa trenutnim troškovima života. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Daljnje povećanje neoporezivih naknada, potpora i nagrada nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Nove neoporezive naknade koje se planiraju uvesti detaljnije će se pojasniti uputom Ministarstva financija, Porezne uprave.
25 GANESA d.o.o. PRAVILNIK Molim da razmotrite promjenu čl. 28. st.1. koji propisuje da osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona. Ta odredba je na snazi od 2018. godine i u praksi donosi velike probleme poslodavcima pošto radnici nakon raskida radnog odnosa smatraju da ih poslodavac namjerno zakida i ne koristi osobni odbitak. Kod propisane minimalne plaće koja se smatra egzistencijskim minimumom radniku se isplaćuje neto plaća manja za 849,60 kn što je ispod svakog minimuma, a iznos nepotrebno plaćenog poreza radnik mora čekati i više od godine dana. Uz to ovršeni radnici ostaju zakinuti pošto povrati poreza po godišnjoj prijavi nisu oslobođeni ovrhe. Jedino pošteno bi bilo korištenje osobnog odbitka u razmjernom dijelu prema satima rada provedenim kod poslodavca u redovitom radnom vremenu. Ispravite najveću nepravdu u ovom pravilniku. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak.
26 Petra Šelebaj PRAVILNIK Poštovani, prijedlog oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak mlađim od 25 godina, odnosno plaćanja 50 posto za osobe od 25 do 30 godinao smatram diskriminatornim prema ostalim dobnim skupinama te potpuno neosnovanim. Dovest će do paradoksa da netko tko tek ulazi u svijet rada i nema radnog iskustva u konačnici ima istu ili u nekim slučajevima i veću plaću od osobe koja ima desetak godina radnog staža, jer se njima dohodak prema ovom prijedlogu neće povećati. Argument da je to demografska mjera kojoj je za cilj potaknuti ostanak mladih u Hrvatskoj ne stoji jer upravo statistike pokazuju da najveći broj ljudi koji odlaze pripadaju dobnoj skupini 30-40 godina, koji ovom mjerom nisu obuhvaćeni. Nije prihvaćen Mjera umanjenja porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu nije predmet ovog Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak već Zakona o porezu na dohodak.
27 Denis Peloza PRAVILNIK Dio komentara na pravilnik koji se odnose na stopu PDV ili porez na dohodak trebaju ići u matična savjetovanja. Inače pogrešno je stopu PDV gledati isključivo kroz maloprodajne i potrošačke cijene odnosno kroz pad ili rast cijena u maloprodaji i to čine nedovoljno upućeni , a posebno je primjetno kod sindikalnih čelnika koji se protive smanjenji stope. Niža stopa PDV pomaže konkurentosti gospodarstva i padom stope umanjuje se stopa pretporeza, dakle svako umanjenje čak i 1 postotnog boda zapravo znači realno umanjenje kako u kojem sektoru ili djelatnosti, a posebno se razlikuje i značajno može rasteretiti radno intenzivne djelatnosti u bilo kojem sektoru. Također na području EU se koristi tzv. Reverse Charge, pa bi tako RH trebala ići u planirano smanjenje za razdoblje od 4-5 godina , svake godine 1 postotni bod. Također je za gospodarstvo korisno jer se smanjuje razlika između redovne i dvije snižene stope kod nas 13% i 5%, pa time nastaje manji jaz između priznatog punog pretporeza i poreza prema sniženim stopama. Nije prihvaćen Zakon o porezu na dodanu vrijednost nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
28 Denis Peloza PRAVILNIK Predlažem usklađenje odnosno povećanje jednog dijela postojećih koeficijenata i vrijednosti u tabelarnom prikazu po rednim brojevima u članku 7. stavak 2. pravilnika nezavisno o konačnom usvajanju prijedčoga teksta izmjena i dopuna pravilnika sa r.br. od 32. do 37.koji su učigledno ciljano umjereni specifičnoj populaciji zaposlenika i pojedinim sektorima i potrebom za organiziranim stanovanjem i prehranom uz pokušaj legalizacije novčanih tokova sa ograničenjem ugovorno / transakcijsko plaćanje prema pružateljima usluga. 1. Potpore zbog invalidnosti radnika 1,20 do 3.000,00 kuna godišnje 4. Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu 1,2 do 3.000,00 kuna godišnje 14. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 4,0 do 10.000,00 kuna 15. Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos 3,2 do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 16. Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti 4,0 do visine 10.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,50 kune po prijeđenom kilometru Nije prihvaćen Daljnje povećanje neoporezivih naknada, nagrada i potpora ne mogu se realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
29 Ivan Kraljević PRAVILNIK Treba obrnuti logiku i najveći porez staviti na najmanje plaće. Pa da gledajući bruto 2 poslodavcu bude isplativije dati veću plaću. Nije prihvaćen Promjena stopa poreza na dohodak nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak već je isto moguće urediti Zakonom o porezu na dohodak.
30 Ivan Kraljević PRAVILNIK Kako smo u desetak godina došli od države znanja u državu neznanja? Nekad se poticalo školovanje, a danas se potiče što raniji izlazak na tržište rada. Prvo kroz onu propalu mirovinsku reformu (što ranije počnete raditi, moći ćete ranije u mirovinu), a sad se znanje dodatno degradira s oslobađanjem od poreza za mlade. Jer eto, bolje je raditi od 18-25 pa ćeš i imati veću plaću, nego se školovati u to vrijeme. Nije prihvaćen S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Mjera umanjenja porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu nije predmet ovog Prijedloga pravilnika.
31 Dunja Turkovic PRAVILNIK Poštovani, nigdje ne spominjete inozemne mirovine. Šta je s nama u dijaspori koji se želimo vratiti ali nas usporava Vaš zakon o oporezivanju novca koji smo tokom radnog vijeka zaradili vani, oporezivali vani, a trošili u domovini? Zar da se sada vratimo i još jednom oporezujemo po 24%? mislim da pod hitno morate nešto promijeniti jer se narod iz tog razloga neželi vratiti i trošiti novac u RH. Zar nebi bili dovoljno da samo platimo prirez u opcini? Od toga bi profitirala zajednica. Nije prihvaćen S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Predmet oporezivanja inozemnih mirovina nije predmet ovog Prijedloga pravilnika.
32 Anton Gajić PRAVILNIK Oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak mlađim od 25 godina, odnosno plaćanje 50 posto za osobe od 25 do 30 godina je suprotno Ustavu RH, odnosno odredbi da su svi građani pred zakonom jednaki. Zakon o suzbijanju diskriminacije osigurava zaštitu i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka republike Hrvatske i zabranjuje diskriminaciju na osnovu dobi. Prijedlog bez određivanja cenzusa do kojeg je ciljana grupa oslobođena, odnosno plaća umanjeni porez je diskriminatoran i usuprotnosti s navedenim Zakonom pa je time i protivan Ustavu RH. Nije prihvaćen S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Mjera umanjenja porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu nije predmet ovog Prijedloga pravilnika.
33 Zdravko Marić PRAVILNIK Smatram kako se porezna presija ovime neće ni malo smanjiti, niti će toliko spominjane "porezne škare" za ogroman broj djelatnika biti manje. Čude me ovakve u osnovi populističke mjere. Po meni je trebalo ostaviti stopu PDV-a na 25%, a smanjiti doprinose. I tako nisu dostatni za pokriće mirovinskog i zdravstvenog sustava. Sada se očekuje kako će poduzetnici pohrliti ići u nove troškove zahvaljujuži novim poreznim olakšicama. Neće! Produktivnost je u osnovi vrlo niska, osim u IKT koji raste. Ovo s vrtićima što su oni predložili je glupost, pa eto usvojeno im da i oni nešto dobiju. Budući uglavnom izvoze, ali stvarno izvoze, ni smanjenje PDV-a, što bi trebalo učiniti, ne znači im ništa. Dobit je vrlo mala, pa dizanje granice (12%) na 7,5 mil ne znači ništa. Moglo se dići i na 10. Računica kaže kako poduzetnicima pomaže jedino rasterećenje "IZ" a ne "NA", pa su špekulacije sindikata bez osnova. I oni se bave populizmom. Iz istog PDV-a, bez smanjenja, moglo se pokriti dodatno smanjenje doprinosa i onda to sve ima smisla. Ovako će pojedinac koji ima prosječnu hrvatsku plaću eventualno dobiti povećanje 50 do 100 kn ovisno o godinama. A olakšice? Koliko je toga iskorišteno u prošloj godini i koliko se koristi do danas. Smanjili poslodavci plaće pa isplaćuju neoporezive naknade. Što je s doprinosima? Pa smanjuju se! Zašto ih onda ne smanjiti odmah bez filozofije i kompliciranja kada će tržište i mogućnosti poslodavaca i tako to regulirati na moguću granicu. Nije prihvaćen Smanjenje doprinosa za obvezna osiguranja propisano je Zakonom o doprinosima i nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
34 Dražen Hudoletnjak PRAVILNIK Potrebno je smanjiti stope oporezivanja kod poreza na dohodak jer su trenutne jako oštre, previsoke i nepravedne već prema ljudima sa plaćama koje spadaju u neki srednji rang a da ne govorimo o višim plaćama. Moj je prijedlog ukidanje dosadašnjih stopa poreza na dohodak i uvođenje jedinstvene tzv. "flat" stope u visini od 15% za sve iznose iznad osobnog odbitka poćevši od 1.1.2020. godine. Ta stopa bi vrijedila sljedeće dvije godine i onda bi od 1.1.2022. trebalo dodatno spustiti tu stopu na konačnih 10%. Ovo gore je po meni jedini način da se ljude koji nešto znaju raditi zadrži u ovoj državi i da se eventualno privuku investicije u industriju koja ima veću dodanu vrijednost. Ako zadržite ovako visoke stope poreza na dohodak, očekujte daljnji odlazak stručnjaka u zemlje gdje za svoje znanje mogu zaraditi više. Nije prihvaćen Smanjenje stopa poreza na dohodak i uvođenje proporcionalne stope poreza na dohodak ne propisuje se Pravilnikom o porezu na dohodak nego Zakonom o porezu na dohodak.
35 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRAVILNIK Prijedlozi SSSH: 1. Osnovni odbitak kod obračuna poreza na dohodak povećati s 3.800,00 na 4.370,00 kuna jer isti predstavlja 60 % medijana plaće koji bi trebao biti, prema našim prijedlozima ali i prema dosadašnjim najavama ove Vlade, i nova minimalna plaća izražena u bruto iznosu. 2. Koeficijente poreznih olakšica za djecu izmijeniti i to na način da se za prvo dijete poveća s 0,7 na 1, za drugo dijete s 1 na 1,3 i za treće dijete s 1,4 na 1,70. 3. Uvesti (vratiti) tri porezne stope poreza na dohodak i to: 12% na iznos do 17.500,00 kuna, 24% na iznos do 30.000,00 kuna i 40% na iznos iznad 30.000,00 kuna. 4. Odrediti neoporezivi dio za prehranu radnika tijekom rada u visini 30,00 kuna po radnom danu, isključivo kada radnik radi. 5. Vezano uz rad na terenu, Pravilnikom o porezu na dohodak propisana su dva uvjeta koja treba ispuniti kumulativno - da radnik radi najmanje 30 km od mjesta prebivališta ali i 30 km od sjedišta poslodavca - taj drugi uvjet (30 km od sjedišta poslodavca) predlažemo brisati, jer dovodi do apsurdnih situacija u gospodarskim djelatnostima te poslodavac zbog njega, ako nije ispunjen, ne želi i ne može isplatiti dnevnicu. 6. Odredbu o neoporezivanju smještaja i prehrane za sezonske radnike primjenjivati u svim gospodarskim djelatnostima i na sve radnike. 7. Neoporezivi dio dnevnice za boravak u tuzemstvu povećati sa 170,00 na 220,00 kuna, jer se nije mijenjao od 2006. godine, a inflacija je u međuvremenu, kumulativno, iznosila oko 22%, te dnevnicu za rad na terenu (terenski dodatak) također povećati na 220,00 kuna. 8. Uvesti neoporezivi iznos popusta na kupnju roba i usluga trgovačkog društva za radnike toga trgovačkog društva u kojem bi se navedena kupnja i realizirala, u iznosu 5% od kupovne cijene roba i usluga (primjer Austrije). 9. Pomorski dodatak za pomorce u nacionalnoj plovidbi utvrditi neoporezivim u iznosu od 350,00 kuna dnevno, a za pomorce na brodovima međunarodne plovidbe u iznosu od 500,00 kuna. Naime, do prošlogodišnje izmjene doprinosa, ukupan zbroj doprinosa na pojedinu osnovicu iznosio je 43,34%, a poslije izmjene 44,34%, te se izmjena predlaže kao kompenzacija za pomorce. 10. Neoporezivi iznos naknade za odvojeni život od obitelji povećati s 1.750,00 na 2.000,00 kuna mjesečno. 11. NeoporezivI iznos otpremnine prilikom redovitog odlaska u mirovinu povećati s 8.000,00 na 12.000,00 kuna. 12. Neoporezivi iznos otpremnine zbog poslovno uvjetovanog i osobno uvjetovanog otkaza (Zakon o radu) povećati sa 6.500,00 na 7.000,00 kuna, a neoporezivi iznos otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti s 8.000 na 8.500 kuna - za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. 13. Neoporezivi iznos potpore za novorođenče povećati s jedne proračunske osnovice na dvije, prema posebnom propisu. 14. Neoporezivi iznos dara djetetu do 15 godina starosti povećati sa 600,00 na 700,00 kuna, godišnje. 15. Neoporezivi iznos dara u naravi povećati sa 600,00 na 700,00 kuna, s PDV-om, godišnje. 16. Neoporezivi iznos potpore zbog invalidnosti radnika povećati s 2.500,00 na 3.000,00 kuna godišnje, za slučaj smrti radnika sa 7.500,00 na 8.000,00 kuna, a jednokratnu potporu u slučaju smrti člana uže obitelji s 3.000,00 na 3.500,00 kuna. 17. Neoporezivi iznos potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana povećati s 2.500,00 na 3.000,00 kuna. 18. Neoporezivi iznos za jubilarne nagrade povećati, do sljedećih iznosa: - za 10 godina radnog staža s 1.500,00 na 2.000,00 kuna - za 15 godina staža s 2.000,00 na 2.500,00 kuna - za 20 godina staža s 2.500,00 na 3.000,00 kuna - za 25 godina staža s 3.000,00 na 3.500,00 kuna - za 30 godina staža s 3.500,00 na 4.000,00 kuna - za 35 godina staža s 4.000,00 na 4.500,00 kuna - za 40 godina staža i svakih narednih 5 godina staža s 5.000,00 na 6.000,00 kuna. 19. Pravilnik o porezu na dohodak izmijeniti tako da se nagrada za rezultate rada, neoporezivo do najviše 5.000,00 kuna godišnje, može isplatiti samo kao dodatna plaća (tzv. 13. plaća), a ne više kao dodatak uz mjesečnu plaću i sl. -da se isplata radnicima u visini do 2500,00 kn putem tzv. cro kartice ne pretvori u isplatu plaće bez obračuna poreza i doprinosa na istu Djelomično prihvaćen Povećanje osobnog odbitka, povećanje koeficijenata za uzdržavane članove, smanjenje odnosno ukidanje poreznih stopa poreza na dohodak propisano je Zakonom o porezu na dohodak i nije predmet ovog Prijedloga pravilnika. Daljnje povećanje neoporezivih naknada, potpora i nagrada nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
36 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK, Članak 1. U pogledu neoporezivog iznosa naknade za topli obrok, Nezavisni hrvatski sindikati godinama zagovaraju uvođenje određenog neoporezivog iznosa naknade za topli obrok pa je tako i na posljednjem sastanku u Ministarstvu financija bilo govora o ovom pitanju. Predloženo se rješenje, međutim, čini prilično složenim pa moramo ukazati na njegove nedostatke, ali i predložiti određene dopune. U odnosu na točku 34. i 35. predlažemo da se njima jasno propiše kako pravo na naknadu navedenih troškova u neoporezivom iznosu ostvaruju pod jednakim uvjetima svi radnici, kako bi se izbjegao nejednaki tretman radnika prema kojem bi navedene mogućnosti ostvario primjerice dio menadžmenta poslodavca ili sezonski radnici, a istovremeno ne bi mogli ostvariti svi ostali radnici kod poslodavca. Kako iz točke 35. proizlazi, neoporezivim primitkom smatrat će se iznos do 1000 kn mjesečno s osnove troškova prehrane koju je radnik imao za vrijeme rada kod poslodavca, ali isključivo na temelju vjerodostojne dokumentacije. Ovakvo rješenje smatramo izuzetno neprikladnim kako za radnike, tako i za poslodavce. Za poslodavce koji se odluče za ovu mogućnost to znači ugovaranje usluge s nekim restoranom ili cateringom (možda trgovinom?) što znači dodatno administriranje. Za radnike to, s druge strane znači, pravo na topli obrok mogu ostvariti samo tamo gdje je to poslodavac ugovorio, u protivnom na vlastiti trošak mogu izabrati nešto drugo, budući da nije predviđena mogućnost isplate navedene naknade uz plaću. Zakonodavac ne nudi niti odgovor na pitanje što u onim slučajevima kada radnicima, zbog prirode posla ili nepostojanja restorana ili cateringa (slabije naseljena područja, a takvih nije malo u Hrvatskoj), poslodavci neće biti u mogućnosti ugovoriti ostvarivanje toplog obroka? Takvi će radnici ostati zakinuti. Ili će navedenu mogućnost poslodavci moći ostvariti kroz točku 34.? A što kod poslodavca koji svoju djelatnost obavlja na više lokacija, pri čemu na nekima ima mogućnost osigurati svojima radnicima plaćeni topli obrok, a drugima ne? Kako će tu poslodavac svim svojim radnicima osigurati jednakopravnost? Što pak u slučajevima kada poslodavac svim svojim radnicima može osigurati isti tretman vezano za organizirani topli obrok, a neki radnici tu pogodnost zbog zdravstvenih razloga ne mogu iskoristiti, jer ne smiju konzumirati neku hranu ili neke sastojke hrane? Mogu li oni u istom iznosu i na koji način dobiti pokriće za topli obrok njihovom zdravlju primjerenih sastojaka? Iz svega proizlazi kako bi, a da se izbjegne bilo kakav oblik diskriminacije prema dijelu radnika, najpravednije bilo utvrditi iznos neoporezive naknade koju radnik za podmirenje troška (ili dijela troška) obroka može dobiti od poslodavca do neke određene visine po danu nazočnosti na radu (primjerice 35,00 kn po danu) neovisno u kojem obliku radnik to pravo ostvari. U odnosu na točku 36. mišljenja smo kako je nužno propisati koeficijent, a time i ograničenje iznosa do kojeg će se predmetna naknada troškova smještaja smatrati neoporezivom, jer predloženo rješenje prema kojem ne postoji ograničenje iznosa stvara podlogu za brojne zlouporabe, budući ne postoji zapreka da se ovakvim uređenjem neoporezivim primicima smatraju i višestrukom veći iznosi od onih koje je realno moguće ostvariti. Zakonodavac je, doduše, u odredbi stavka 36. ovog članka naveo određene troškove koji se neće smatrati troškovima smještaja pa time niti neće biti priznati, no smatramo kako niti u jednom ugovoru o najmu ne moraju biti specificirani konkretni troškovi, već mogu biti „nevidljivo“ sadržani u cijeni, što znatno smanjuje mogućnost kontrole, dakle i dalje ne umanjuje mogućnost zlouporaba. Stoga je, određivanjem najvećeg iznosa, moguće zlouporabe potrebno svesti na što manju mjeru. Pored navedenog, smatramo nužnim naglasiti kako priznavanje neoporezivim navedenog troška smještaja vidimo kako još jednu stavku koja će onemogućiti rast plaća na pojedinim radnim mjestima, a time i njihova privlačnost za hrvatske radnike. Naime, kako smo to već upozoravali kad se u resoru rada razgovaralo o povećanju kvota za uvoz strane radne snage, poslodavci u Hrvatskoj su kroz povećanu kvotu za strane radnike postigli to da nedostajuću domaću radne snagu vrlo uspješno nadomještaju uvoznom, pri čemu ne moraju rješavati problem niskih plaća na takvim radnim mjestima. Kada tome dodamo i ovo rješenje iz točke 36. tada ne možemo a ne primijetiti kako bi i ova mjera mogla djelovati u istom pravcu. Strani će radnik, kojem poslodavac ponudi mogućnost smještaja (i prehrane) rado pristati raditi i za nižu plaću, pogotovo ako dolazi iz zemlje s izrazito niskim plaćama u odnosu na Hrvatsku, što znači da poslodavac i dalje ne mora dizati plaću. Domaći radnik, naročito onaj koji ima svoj privatni smještaj, neće ostvariti navedeno pravo, a budući da od ponuđene plaće ne može živjeti nije u mogućnosti prihvatiti posao, nego svoju egzistenciju potražiti negdje u inozemstvu. Smatrajući predložena rješenja nedovoljno jasnima i složenima, ponovno podsjećamo na sindikalni prijedlog prema kojem bi se poslodavcima omogućila isplata neoporezive naknade za topli obrok u iznosu do 35 ili 40 kn dnevno, izravno radniku na račun, bez vjerodostojne dokumentacije. Takvo bi rješenje, s jedne strane poslodavcima znatno olakšalo administriranje, dok bi s druge strane odnos prema radnicima bio jednak, što smatramo najvažnijim elementom, koji se predloženim rješenjima ne postiže. I na kraju, ponukani dosadašnjom primjenom Pravilnika o porezu na dohodak u dijelu koji se odnosi na mogućnost isplate neoporezivih naknada, s posebnim naglaskom na isplate nagrade za postignute rezultate do iznosa od 5000 kn godišnje, smatramo kako resorno ministarstvo mora povesti računa o brojnim primjerima zlouporabe koji se pojavljuju u praksi, a koji se nerijetko očituju u obvezi radnika na povrat poslodavcu dijela ili cijelog iznosa isplaćene naknade ili nagrade, čime se izigrava ne samo radnik, nego sustav u cjelini, a predložene mjere ne postižu željeni učinak. Stoga bi i u Kazneni zakon trebalo uvesti drastične kazne (novčane i zatvorske) za takve poslodavce. U nastavku navodimo prijedloge NHS-a za izmjene Pravilnika: Članak 7. važećeg Pravilnika Od svibnja 1998. godine neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja u zemlji nije se mijenjao. Od zadnje izmjene neoporezivog iznosa dnevnice tj. od 1998. godine do danas, samo korigiranjem općom stopom inflacije, dnevnica se trebala povećati na iznos do 260,00 kn. Isto tako korigiranjem općom stopom inflacije dnevnicu za službeno putovanje u tuzemstvu, koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno, čiji se iznos također zadnji put mijenjao 1998. godine, potrebno je povećati na iznos do 130,00 kn. Redni broj 1: povećanje iznosa za potpore zbog invalidnosti radnika sa 2.500,00 kn na 3.900,00 kn (zadnji put mijenjan iznos u 1998. godini) Redni broj 2. povećanje iznosa za potpore za slučaj smrti radnika sa 7.500,00 kn na 11.600,00 kn (zadnji put mijenjan iznos u 1998. godini) Redni broj 3. povećanje iznosa za jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika sa 3.000,00 kn na 4.100,00 kn (zadnji put mijenjan iznos 2001. godine) Redni broj 4. povećanje iznosa potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana sa 2.500,00 kn na 3.900,00 kn (zadnji put mijenjan iznos također u 1998. godini) Redni broj 5. Prigodne nagrade (božićnica, regres) povećati na iznos do 4.000,00 kn ukupno Redni broj 6. – 12. povećanje iznosa jubilarnih nagrada, treba ih redom povećati za 37% zato što su se neoporezivi iznosi isto zadnji put mijenjali u 2001. godini Redni broj 14. povećanje iznosa za otpremnine prilikom odlaska u mirovinu sa 8.000,00 kn na 11.000,00 kn (zadnji put mijenjan iznos 2001. godine) Redni broj 18. povećanje iznosa za dar djetetu do 15 godina starosti sa 600,00 kn na 700,00 kn (zadnji put neoporezivi iznos povećao se s 400,00 kn na 600,00 kn također u 2007. godini) Redni broj 23. i 24. Pomorski dodatak povećati na 350,00 kn dnevno, a pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe povećati na 500,00 kn Redni broj 25. Neoporezivi iznos potpore za novorođenče povećati na iznos do 15.000,00 kn (vezano za populacijske pronatalitetne politike i mjere) Redni broj 31. Povećati naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Izmijeniti članak 7. stavak 18. Pravilnika na način da se izjednači tretman za radnike koji putuju zrakoplovom u tuzemstvu u odnosu na one koji putuju u inozemstvo jer pravilnik propisuje da, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zračni prijevoz, inozemna dnevnica se obračunava dva sata prije vremena predviđenog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj što nije slučaj kod zračnog prijevoza u tuzemstvu. Nadalje, predlažemo da se dnevnica obračunava do jednog sata nakon dolaska zrakoplova. Nadalje, ponovno predlažemo da se obitelj preminulog člana sindikata oslobodi obveze plaćanja poreza, doprinosa i prireza na pomoć koju im zbog smrti svog člana isplati sindikat (odnosno neprofitna organizacija), jer se radi o pomoći za obitelj u posebno osjetljivom trenutku, a upućuje se na račun nekog od članova obitelji, a ne pokojnikov/pokojničin račun, a sredstva su obitelji potrebna hitno, no ako se uplaćuju na pokojnikov račun, tada postanu dio sredstava za ostavinsku raspravu. Također predlažemo omogućiti neoporezive popuste za vlastite robe i usluge koje poslodavci daju svojim radnicima - razlike između tržišne/redovne cijene i umanjene cijene. Također je potrebno razmotriti uvođenje instituta palete neoporezivih pogodnosti koje poslodavac nudi svojim radnicima ili članovima njihovih obitelji do određenog ukupnog iznosa, a iz koje radnici mogu sami izabrati koje će pogodnost koristiti. Djelomično prihvaćen Neoporezive naknade za prehranu i smještaj radnika za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca temeljem vjerodostojne dokumentacije i paušalne neoporezive naknade za podmirenje troška prehrane i smještaja radnika u iznosu do 5.000,00 kuna ukoliko je u istom razdoblju međusobno se isključuju. Naknadno pojašnjenje odredbi Pravilnika je moguće uputom Ministarstva financija, Porezne uprave. Daljnje povećanje neoporezivih naknada, potpora i nagrada nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Poreznim propisima ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već propisima radnog prava.
37 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK, Članak 1. 1. Predlaže se propisati da se naknada troškova prijevoza izaslanih radnika prilikom odlaska na rad u inozemstvo i povratka s rada iz inozemstva smatra neoporezivim primitkom u visini stvarnih troškova na temelju vjerodostojne dokumentacije. 2. Vezano uz novi redni broj 33. iz članka 7. stavka 2. Pravilnika kojim se propisuje mogućnost isplate neoporezive naknade za podmirenje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika do HRK 2.500 godišnje, naše je razumijevanje da će detaljni uvjeti, uključujući i pitanje vjerodostojne dokumentacije temeljem koje će se izvršiti navedena neoporeziva isplata, biti propisani posebnim propisom ministarstva nadležnog za turizam. Ukoliko posebnim propisom ministara nadležnog za turizam to ne bi bilo uređeno, tada bi u Pravilnik o porezu na dohodak trebalo dodati navedene odredbe. 3. Vezano uz nove redne brojeve 34. do 36. iz članka 7. stavka 2. Pravilnika, naše je razumijevanje da se navedeni primici mogu neoporezivo isplatiti svim osobama koje su tijekom godine u radnom odnosu s poslodavcem neovisno da li su kroz to vrijeme bile radno aktivne ili kroz navedeno razdoblje nisu obavljale rad zbog bolovanja, rodiljnog i roditeljskog dopusta, godišnjeg odmora i ostalih dopusta na koje radnik ima pravo sukladno posebnim propisima. Ukoliko bi se navedeno pravo željelo ograničiti samo na razdoblje rada tada je to potrebno propisati. 4. Dodatno, vezano uz novi redni broj 35. iz članka 7. stavka 2. Pravilnika kojim se propisuje mogućnost neoporezive naknade troškova prehrane radnika do HRK 1.000 mjesečno htjeli bismo upozoriti i na činjenicu da se računi o obavljenim uslugama prehrane mogu odnositi i na više zaposlenika. Osim toga pojedini radnici bi tijekom mjeseca mogli koristiti usluge prehrane kod više različitih pružatelja. Navedene okolnosti bi mogle predstavljati veliko administrativno opterećenje za radnike i poslodavce na način da bi za pojedinog radnika bilo izdano više računa tijekom mjeseca ili bi poslodavci morali razdvajati troškove prehrane za svakog pojedinog radnika u slučajevima kada je za više radnika izdan jedan račun, a sve bi to zahtijevalo vođenje dodatnih evidencija radi ispravnog utvrđivanja neoporezive naknade troška prehrane po pojedinom radniku. Kako bi se eliminiralo dodatno administriranje predlažemo da se predloženi iznos isplaćuje kao paušalni mjesečni iznos (bez dodatne dokumentacije). 5. Dodatno, vezano uz novi redni broj 36. iz članka 7. stavka 2. Pravilnika kojim se propisuje mogućnost neoporezive naknade smještaja radnika do visine stvarnih izdataka, naše je razumijevanje da se navedeno odnosi na sve radnike neovisno o tome da li se navedeni smještaj nalazi u mjestu rada/sjedišta poslodavca/poslovnice ili izvan mjesta rada/sjedišta poslodavca/poslovnice. Osim toga naše je razumijevanje da se navedeni troškovi mogu nadoknaditi i radnicima koji istodobno uz unajmljen smještaj u svom vlasništvu imaju i nekretninu pogodnu za stanovanje te neovisno o eventualnoj povezanosti između pružatelja usluge smještaja i radnika. Vezano uz novi stavak 36. iz članka 7. Pravilnika kojim se dodatno uređuje pravo na neoporezivu naknadu smještaja radnika navedeno je „… Oporezivim primitkom iz stavka 2. r.br. 36. i stavka 35. ovoga članka neće se smatrati onaj dio troška smještaja koji se na temelju vjerodostojne dokumentacije može pripisati radniku. …“. Iz navedene odredbe nejasno je da li bi primjerice u slučaju radnika koji živi u unajmljenom stanu zajedno s članovima svoje obitelji (supružnik/djeca) i za što mu poslodavac plaća najamninu, samo razmjerni dio najamnine koji se odnosi na radnika bio neoporeziv, dok bi preostali dio najamnine razmjerno broju članova obitelji bio oporeziv. Nastavno na navedeno, predlažemo da se ova odredba dodatno pojasni. Osim navedenog htjeli bismo istaknuti da se navedenim prijedlogom potiče rješavanje pitanja smještaja radnika na način da se potiče najam smještaja. Ovime se u nepovoljniji položaj dovode radnici koji su vlastiti smještaj riješili kupnjom (najčešće na kredit) nekretnine. U skladu s tim predlažemo da se razmotri i mogućnost neoporezive nadoknade dijela mjesečne rate kredita za kupnju stana/kuće od strane poslodavca (ako je stan/kuća plaćen sredstvima iz kredita) odnosno mogućnost neoporezive naknade dijela vrijednosti stana/kuće od strane poslodavca (ako je stan/kuća plaćen vlastitim sredstvima zaposlenika). 6. Naše je razumijevanje da se novi redni brojevi 33. do 37. iz članka 7. stavka 2. u cijelosti odnose i na radnike koji su izaslani iz Republike Hrvatske na rad u druge države, kao i na radnike koji su iz drugih država izaslani na rad u Republiku Hrvatsku. U skladu s tim htjeli bismo upozoriti da se u određenom broju slučajeva navedeni troškovi neposredno nadoknađuju od strane društva (poslodavca) kod kojega je radnik izaslan. Tako primjerice trošak smještaja radnika koji je iz Hrvatske izaslan na rad u inozemstvo ne nadoknađuje njegov hrvatski poslodavac, već mu smještaj o svom trošku osigurava inozemni poslodavac (budući da trošak izaslanja ionako snosi inozemno društvo). Isto tako i u slučaju kada je radnik izaslan od strane inozemnog društva na rad u hrvatsko društvo, navedene troškove mu neposredno u pojedinim slučajevima nadoknađuje hrvatsko društvo (a ne inozemni poslodavac koji je njegov formalni poslodavac). U skladu s navedenim predlažemo da se dodatnim stavkom u članku 7. Pravilnika nedvosmisleno propiše da se troškovi navedeni pod novim rednim brojevima 33. do 37. mogu neoporezivo nadoknaditi i od strane poslodavaca kod kojih su navedeni radnici izaslani na rad. Nije prihvaćen Prijedlog uvođenja dodatne neoporezive naknade od strane poslodavca nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Nove neoporezive naknade dodatno će se pojasniti uputom Ministarstva financija, Porezne uprave.
38 HOK PRAVILNIK, Članak 1. Uz članak 1. Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak U dijelu koji se odnosi na r.br. 19. i r.br. 20., povećanje neoporezivog iznosa tuzemnih dnevnica za službena putovanja, pozdravljamo predloženi iznos povećanja tuzemnih dnevnica te molimo da se hito donese i Odluka o novim visinama inozemnih dnevnica, a sukladno prijedlozima iz studenog 2018. godine. Trenutno važeća odluka o visini svota inozemnih dnevnica iz 2006. godine je i sukladno današnjim troškovima neprimjenjiva. U dijelu koji se odnosi na redni broj 31. „Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe“ predlažemo izmjenu 2,00 kune u 3,00 kune po prijeđenom kilometru. U dijelu koji se odnosi na redni broj 32. „Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)“ predlažemo promijeniti koeficijent 2,00 u 4,8 (izmjena iznosa do 12.000,00 kn godišnje). U dijelu koji se odnosi na redni broj 33. „Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam“ nejasno je definirano na koje vrste usluga se naknada odnosi, da li će računi glasiti na radnika ili poslodavca te iako pozdravljamo ovakav prijedlog smatramo da se ne može dati komentar na nešto što će se tek donijeti kao propis nadležnog ministarstva. U dijelu koji se odnosi na redni broj 34. „Novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova smještaja i prehrane radnika“ nejasno je na što se isto odnosi. Smatramo da zakoni i pravilnici trebaju jasno definirati pravila a ne da je naknadno potrebno tražiti pismena mišljenja, obrazloženja i sl., budući da se u praksi događaju različita tumačenja istih propisa koji su nedovoljno jasno propisani. Stoga je nužno potrebno u novim stavcima 36., 37., 38. i 39. propisati pravila koja se odnose na tablicu iz čl. 7. st. 2., redni broj 34. Djelomično prihvaćen Pitanje isplata dnevnica za službena putovanja u inozemstvo uređena su Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Narodne novine, br. 50/92 i 73/93 – dalje u tekstu: Uredba) i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine, broj 8/06) te nisu predmet poreznih propisa. Daljnje povećanje neoporezivih naknada, potpora i nagrada nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
39 KNJIGOVODSTVENI SERVIS OMNIA J.D.O.O. PRAVILNIK, Članak 1. 1. čl. 7. st.2 redni broj 31 - definitivno iznos od 2,00 kn po pređenom kilometru povećati na 3,00 kn iz razloga što isto ne pokriva stvarni trošak goriva, održavanja vozila i amortizacije za pređenu kilometražu, također iznos od 2,00 kn je na snazi od 2003 godine, a svi znamo da je tada cijena goriva bila upola manja, te da je trošak servisiranja vozila bio također upola manji, dok su i davanja prilikom registracije istog bila znatno niža 2. čl 7. st. 2 redni broj 33 - svakako izbaciti činjenicu da će ministarstvo turizma određivati gdje djelatnici mogu koristiti svoj godišnji odmor, pa zar nije slobodna volja temeljno načelo demokratskog društva Nije prihvaćen Daljnje povećanje neoporezivih naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. S ciljem poticanja turizma, ministarstvo nadležno za turizam će donijeti propis u svezi s neoporezivom naknadom.
40 Damir Heinrich PRAVILNIK, Članak 1. „(4) Ako se primici iz stavka 2. r.br. 5. i r.br. od 32. do 34. ovoga članka isplaćuju radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primci isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa iz stavka 2. r.br. 5. i r.br. od 32. do 34. ovoga članka.“. Ovdje se brinete o 1000 kn neoporezivog primitka, a spremni ste radniku uzeti cijelu olakšicu nakon isteka radnog odnosa iako novi poslodavac isplaćuje plaću tek slijedeći mjesec. Nepotrebno dodatno kompliciranje obračuna za osobe mlađe od 25 odnosno 30 godina , na ionako već kompliciran porezni sustav. Tako se iz godine u godinu broj obveznika izuzetih od plaćanja poreza povećava, na uštrb općih poreznih stopa i stvara potiho novu međugeneracijsku solidarnost. Osim umirovljenika svake vrste sad solidarno financiramo i 'djecu' od 30 godina, a da ne govorim o ostalim oblicima solidarnosti koji su iz lokalnih proračuna spremni uzeti i 1%. Porezna stopa od 24% je previsoka i treba je vratiti na 12%, a smanjenje PDVa od 1% samo će smanjiti priljev u proračun, a koristi neće imati nitko. Da se pratio trend povećanja cijene benzina koje su određivale visinu naknade za uporabu privatnog auta u službene svrhe sada bi naknada bila 3 kn/km , a ne 2. Povećanje iznosa dnevnice od samo 17,6% sigurno ne prati stvarno povećanje troškova od 1.5.1998. od kad je propisano 170 kn. Djelomično prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Povećanje neoporezive naknade za uporabu privatnog automobila u službene svrhe nije moguće realizirati zbog fiskalnih okvira.
41 Solventa services j.d.o.o. PRAVILNIK, Članak 1. U čl. 7. st.2. r.br. 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe: riječi: "do 2,00 kune po prijeđenom kilometru" zamijeniti sa: "do 3,00 kune po prijeđenom kilometru". Ovaj iznos od 2,00 kn/km nije dovoljan za pokrivanje troškova amortizacije vozila i goriva koje su vezane uz pređene kilometre. Od 2003 godine se koristi 2,00 kn po km a gorivo je u međuvremenu poskupjelo nebrojeno puta, a da ne spominjem troškove održavanja i cijenu vozila. Nije prihvaćen Povećanje neoporezive naknade za uporabu privatnog automobila u službene svrhe nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
42 HGK PRAVILNIK, Članak 1. Udruženje računovođa HGK predlaže pored predloženih i dodatne izmjene Pravilnika o porezu na dohodak kako slijedi: 1. Upućujemo na nužnost te ujedno i predlažemo povećanje naknade za korištenje osobnog automobila u poslovne svrhe, koja trenutno iznosi 2,00 kune po kilometru na 3,00 kune po kilometru. Postojeći iznos propisan je još 2003. godine, kada je naknada bila propisana kao 30% cijene euro super. Ako se to primjeni na današnju vrijednost euro super naknada bi trebala iznositi 3,00 kn/km. Posebno pritom treba uzeti u obzir i činjenicu kako su pored cijene goriva povećani i troškovi održavanja i popravaka vozila, pa postojeći iznos od 2,00 kn/km ne predstavlja iznos koji bi bio dostatan za pokrivanje tih troškova. 2. Prijedlog izmjena čl. 28. st.1. Pravilnika o porezu na dohodak: U članku 28. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: ''(2) Porezna kartica nalazi se kod poslodavca / isplatitelja primitka (plaće) i mirovine do trenutka isplate ostvarenih redovitih primitaka iz članka 21. Zakona. Za ostvarene primitke iz članka 21. Zakona za razdoblje osobni odbitak na temelju porezne kartice prema članku 26., stavku 1. Zakona može se koristiti razmjerno ostvarenim satima/danima ostvarivanja primitaka iz članka 21. Zakona. Kod promjena tijekom obaveznog osiguranja koje utječu na korištenje porezne kartice kao što je promjena s punog na nepuno radno vrijeme i obrnuto poslodavac / isplatitelj primitka (plaće) i mirovine mora ponovo utvrditi pravo na korištenje osobnog odbitka, tj. nalazi li se kod njega porezna kartica. Dosadašnji stavci od 2. do 9. postaju članci od 3. do 10.'' Člankom 28., st. 1. Pravilnika, a isto je potvrđeno i mišljenjem KLASA: 410-01/18-01/218, smatra se da se porezna kartica nalazi kod poslodavca / isplatitelja primitka (plaće) i mirovine do trenutka odjave na HZMO-u, čime je radniku onemogućeno ostvarivanje prava na utvrđivanje predujma poreza na dohodak u skladu sa čl. 24., st. 2. Zakona o porezu na dohodak. U tom je mišljenju navedeno da radnik ne može biti oštećen zato što će svoja zakonska prava ostvariti u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak, što nije u potpunosti točno budući da ovršeni radnici nisu u mogućnosti iskoristiti ograničenja od ovrhe iz čl. 173. Ovršnog zakona a povrat preplaćenog poreza i prireza na dohodak izvršava se negotovinski, putem redovnog računa (žiro i tekući račun). Radnici koji tijekom godine mijenjaju poslodavce / isplatitelje primitaka početkom mjeseca znatno su oštećeni jer na primjeru minimalne plaće za 2019. godinu koja bi trebala iznositi 3.000,00 kn neto i predstavlja egzistencijski minimum, radniku će biti isplaćeno 28,32 posto manje, tj. 2.150,40 kn, što predstavlja znatan udar na standard radnika. Uz to treba napomenuti da kod smanjenja primitaka poslovne banke umanjuju kreditnu sposobnost, što radnicima uzrokuje dodatne negativne učinke , kao i kod korištenja mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje su povezane s neto primitkom. Predloženim korištenjem osobnog odbitka kod isplate ostvarenih redovitih primitaka u razmjernom dijelu odrađenih sati/dana došlo bi do pravne sigurnosti i poslodavca i zakonodavca kod korištenja osobnog odbitka. Za razliku od dosadašnjeg načina koji je doveo do pravne nesigurnosti i kod poslodavca i kod radnika budući da radnik ne zna kolika će mu plaća biti isplaćena i hoće li i kada primiti povrat poreza sljedeće godine. Istovremeno poslodavac trpi neugodnosti jer radnici izražavaju nezadovoljstvo isplaćenim plaćama budući da smatraju da ih je poslodavac namjerno zakinuo zbog promjene poslodavca. 3. Izmjena članka 7. stavka 2. rb. 5. i 32. na način da se omogući osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa neoporezive isplate prigodne nagrade (čl. 7. st. 2. rb. 5), novčane nagrade za radne rezultate (čl. 7. st. 2. rb. 32. ) te nove naknade za smještaj i prehranu koje se planiraju uvesti za radnike. 4. Izmjena članka 7. stavka 2. r.br. 29., 30. i 32. na način da se omogući sezonskim radnicima u poljoprivredi neoporezive isplate novčane nagrade za radne rezultate (čl. 7. st. 2. rb. 32. ), troškovi prijevoza na posao i s posla (čl. 7. st. 2. rb. 29. i 30.) te nove naknade koje se planiraju uvesti za radnike. Nije prihvaćen Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Povećanje neoporezive naknade za uporabu privatnog automobila u službene svrhe nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca nisu zaposlene te time nije moguće provesti ovaj prijedlog. Ovim Prijedlogom pravilnika neoporezive naknade, potpore i nagrade i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom smatraju se neoporezivim ukoliko ih isplaćuje poslodavac ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima.
43 HGK PRAVILNIK, Članak 1. Udruženje računovođa HGK predlaže da se naknada iz članka 7. stavka 2. r.br. 34., propiše u mjesečnom iznosu od 400-500 kuna pošto je na predloženi način neprovediva. Naime prema novom stavku 38. prijedloga Pravilnika naknade iz stavka 2. r.br. 34. koja je propisana u godišnjem iznosu međusobno se isključuje sa isplatama primitaka iz stavka 2. r.br. 35. i/ili 36. istog članka koje su propisane u mjesečnim iznosima za isto razdoblje. To iz razloga što obračunsko razdoblje nije isto. Primjerice, ako poslodavac ili prethodni poslodavac u siječnju isplati radniku npr. 300,00 kuna naknade iz r.br. 34. u paušalnom iznosu a naknadno želi ugovoriti prehranu radnika iz r.br.35. ili radnik sklopi ugovor o najmu to je nemoguće pošto je djelomično isplaćena naknada propisana u godišnjem iznosu te za isto razdoblje isključuje primitke iz r.br. 35. i/ili 36. Dakle, paušalna naknada bi se svakako trebala odrediti u mjesečnom iznosu pošto je neprovedivo uspoređivanje i isključivanje naknada mjerenih u različitim vremenskim jedinicama , te kako bi se izbjeglo dokazivanje radnika da naknadu nije primio kod drugog poslodavca (u praksi su se pojavljivali primjeri poteškoća sa isplatom božićnice/regresa, ili nagrada za rad i radne rezultate). Nastavno na ranije navedeno i imajući u vidu mogućnost pogrešne interpretacije, smatramo nužnim pobliže odrediti vjerodostojnu dokumentaciju iz čl.7.st.2 rb.35. Primjer : poslodavac poslovnom karticom u trgovini kupi nareske i kruh, uz račun sa propisanim elementima. Postavlja se pitanje da li je s time ispunjen uvjet vjerodostojne dokumentacije, tj. da li je priznat svaki oblik prehrane i da li se plaćanje poslovnom karticom smatra bezgotovinski plaćanjem? Ako ne, trebalo bi preciznije definirati stavak 36. istog članka. Također potrebno je definirati da li naknada mora biti omogućena svim radnicima pod jednakim uvjetima ili može biti samo za određenu grupu radnika prema odluci poslodavca. Također, u članku 7., stavku 36. potrebna je jasna definicija značenja: „onaj dio troška smještaja koji se na temelju vjerodostojne dokumentacije može pripisati radniku“. Da li se primjerice u slučaju najma stana višečlane obitelji, radniku priznaje cijeli iznos najamnine ili razmjerno ukupnom broju odraslih ili svih članova. Ukoliko se radi o razmjernom djelu najamnine da li ugovor može ili mora glasiti na oba supružnika da bi svaki mogao koristiti svoj razmjerni dio? Ako samac u najam uzme vilu od 300 m2 priznaje mu se ukupni iznos, a npr. četveročlanoj obitelj u stanu od 50 m2 priznaje se samo razmjerni dio najmoprimcu iz ugovora? Također, udruženje je stava kako određivanje načina i mjesta odmora za radnika, nije predmetom sadržaja podzakonskog propisa. Poslodavcu i radniku se ograničava mogućnost izbora, a oni ugostiteljski, turistički i drugi objekti koji će biti u skladu s propisima se stavljaju u povlašteni položaj u odnosu na ostale objekte. Slijedom navedenoga predlaže se iz članka 7. stavka 2. r.br.33 izbaciti: " prema propisima ministarstva nadležnog za turizam" Udruženje je stava kako će se ovakvim prijedlogom puno vremena izgubiti na administriranje i provođenje tzv. Cro vauchera u zamjenu za ono što će se postići. Radnici kojima je namijenjena ova porezna reforma (koje treba spriječiti da migriraju u druge države članice EU) nisu u skupini koja putuje niti u sezoni niti van sezone. Za 2.500,00 kn po radniku bolje je podići neoporezivi iznos naknada koji poslodavac može isplatiti po radniku. Naime , radnici sa plaćama do 7.000,00 neto plaće žive od 01.do 01. I sve što zarade nakon što plate osnovne potrebe i podmire kredite i ovako će potrošiti, ali barem neće biti opterećeni gdje to i kada potrošiti. Definitivno smatramo kako će takva izmjena imati pozitivan učinak na proračun. Dodatni argument je da iznos od 2.500,00 kn nije dostatan za podmirivanje troškova godišnjeg odmora. Udruženje je stava kako predložena mjera neće naići na široku primjenu a istodobno postoji mogućnost dodatnog angažmana i opterećenja resornog ministarstva što u konačnici dovodi do negativnih efekata predložene mjere. Nije prihvaćen Neoporeziva naknada za pokriće troška prehrane radnika u paušalnom iznosu do 5.000,00 kuna godišnje predstavlja paušalni iznos kojeg poslodavac isplaćuje radniku za koji nije potrebna vjerodostojna dokumentacija. Vezano za neoporezive naknade za pokriće troškova prehrane i smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su uvjeti koje poslodavac mora ispuniti kako bi se takva vrsta naknade smatrala neoporezivom. Neoporezive naknade za podmirenje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika do 2.500,00 kuna godišnje isplatit će se temeljem propisa ministarstva nadležnog za turizam. Nove neoporezive naknade dodatno će se pojasniti uputom Ministarstva financija, Porezne uprave.
44 HGK PRAVILNIK, Članak 1. Udruženje autoškola Hrvatske gospodarske komore podržava izmjene Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Istovremeno upućuje na činjenicu kako je predloženim izmjenama znatno povećana dokumentacija i evidencija čime se dodatno nomotehnički i normativno opterećuje primjena. U skladu s predloženim izmjenama članka 7. Pravilnika o porezu na dohodak predlažemo dodatne izmjene kako slijedi: U članku 7. stavku 2. r.br. 1. riječi: ''do 2.500,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do 3.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 4. riječi: do 2.500,00 kuna'' zamjenjuju se riječima: ''do 3.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 14. riječi: ''do 8.000,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do 10.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 15. riječi: ''do visine 6.500,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do visine 8.000,00 kuna''. U članku 7. stavku 2. r.br. 16. riječi: ''do visine 8.000,00 kuna'' zamjenjuje se riječima: ''do visine 10.000,00 kuna''. Prijedlog dodatnih izmjena je u svrhu usklađivanja dugoročno neizmijenjenih koeficijenata i vrijednosti, obzirom se radi o maksimalno dopuštenom pragu neoporezivih iznosa unutar kojih poslodavci i samozaposleni sukladno svojem poslovanju mogu odrediti, obračunati i izvršavati isplate socijalno odgovorne te vrijednosno i troškovno racionalne sa pozitivnom procjenom kako će se ta sredstva većim dijelom odraziti kroz povećanje osobne potrošnje radnika. Nije prihvaćen Povećanje neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
45 Podravka PRAVILNIK, Članak 1. Komentari na odredbe u prijedlogu Pravilnika: • Točka 34. Novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova smještaja i prehrane radnika o Predlažemo promjenu – da se paušalni iznos propiše samo za trošak prehrane ili da se iz stavka 38. obriše r.br. 36. odnosno da se omogući situacija u kojoj se paušalni iznos isplaćuje za potrebe prehrane (5.000 godišnje, 416,67 kn mjesečno), a smještaj je neoporeziv na temelju vjerodostojne dokumentacije o Potrebno pojašnjenje oko isplate radnicima za vrijeme odsutnosti. Može li se naknada isplaćivati radnici koja je cijelu godinu na rodiljnom dopustu? o Potrebno je propisati u mjesečnom iznosu jer se r.br 34. i 35. međusobno isključuju za isto razdoblje (stavak 38.) pa je onda nejasno kako postupiti ako se promjena (novac ili narav) dogodi tokom godine. • Točka 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije o Predlažemo promjenu – „za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca“ umjesto „za vrijeme rada“ da se izbjegne dilema je li neoporeziva prehrana koja se omogućuje u neradne dane. • Točka 36. Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije o Predlažemo promjenu – „…za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca“ umjesto „za vrijeme rada“ • Članak 7. stavak 4. pisana izjava radnika o Predlažemo da se briše čl. 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak kako bi se propisani iznosi nagrada i prehrane primjenjivali za istog isplatitelja, a ne kumulativno za više isplatitelja u poreznom razdoblju. Poslodavcima i radnicima bi se značajno smanjilo administriranje oko prikupljanja izjava. • Stavak 36. „(36) Oporezivim primitkom iz stavka 2. r.br. 36. i stavka 35. ovoga članka neće se smatrati onaj dio troška smještaja koji se na temelju vjerodostojne dokumentacije može pripisati radniku… o Potrebno pojasniti. Je li ispravan zaključak da ako je ugovoren ukupan iznos najamnine koji sadrži i trošak režija taj cijeli iznos koji plaća poslodavac je neoporeziv? S druge strane, ako se režije definiraju povrh iznosa najamnine režije su u tom slučaju oporezive? • Stavak 38. (38) Isplata primitaka iz stavka 2. r.br. 34. i isplate primitaka iz stavka 2. r.br. 35. i/ili 36. ovoga članka, međusobno se isključuju za isto razdoblje . o Predlažemo promjenu – r.br. 36. izbrisati, odnosno omogućiti situaciju u kojoj se paušalni iznos isplaćuje za potrebe prehrane, a smještaj je neoporeziv na temelju vjerodostojne dokumentacije. • Dodatno predlažemo da su troškovi prehrane i smještaja neoporezivi i za učenike/studente na praktičnom radu i radu preko učeničkih i studentskih udruga Dodatni prijedlozi za porezno i administrativno rasterećenje: • smanjenje stope poreza na dohodak s 24% na 14% • povećanje iznosa neoporezivih prigodnih nagrada (božićnica, regres …) s 2.500,00 na 4.500,00 kuna. Dio poslodavaca kolektivnim ugovorom ima utvrđeno pravo radnika na regres i božićnicu u većem iznosu od 2.500,00 kuna te je navedeno pravo poslodavac povećavao kroz godine, a zakonodavac više od 12 godina nije povećavao neoporezivi iznos odnosno zadnji put je povećan 27.6.2007. s 2.000,00 na 2.500,00 kn. • ukinuti odredbu prema kojoj su za prigodne i novčane nagrade poslodavci obvezni prikupiti izjave radnika o isplaćenim nagradama za porezno razdoblje kod drugog i/ili bivšeg poslodavca – predlažemo da se briše čl. 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak kako bi se propisani iznosi nagrada primjenjivali za istog isplatitelja, a ne kumulativno za više isplatitelja u poreznom razdoblju. Poslodavcima i radnicima bi se značajno smanjilo administriranje oko prikupljanja izjava. Pravilnik o porezu na dohodak čl. 7. st. 4.: 'Ako se prigodna nagrada iz stavka 2. r.br. 5. i 32. ovoga članka isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa iz stavka 2. r.br. 5. ovoga članka.' • radnicima kojima je prestao radni odnos omogući korištenje mjesečnog osobnog odbitka pri isplati zadnje mjesečne plaće do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni. Radnik bi svoje pravo koristio kod isplate plaće, a ne bi trebao čekati da ga ostvari nakon završetka posebnog postupka godišnjeg obračuna poreza na dohodak (slijedeće godine). • povećanje iznosa dara u naravi s 600,00 na 1.000,00 kuna • podizanje osnovnog osobnog odbitka plaće s 3.800,00 na 4.800,00 kuna • vezano uz realizaciju opcijske kupnje vlastitih dionica predlažemo da se iz Zakona o porezu na dohodak čl. 68. briše slijedeći tekst '…po osnovi udjela u dobiti…' • povećanje iznosa dara djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) s 600,00 na 800,00 kuna Djelomično prihvaćen Neoporeziva naknada u paušalnom iznosu do 5.000,00 kuna godišnje za podmirenje troškova prehrane radnika određena je u ukupnom iznosu na godišnjoj razini. Ukoliko zaposlenik radi kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primci isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje i u kojem iznosu. Ukoliko su već bili isplaćeni neoporezivi primici, neoporezivo se može isplatiti samo do iznosa propisanih Pravilnikom. Promjena poreznih stopa, osobnog odbitka i slično nije predmet ovog Prijedloga pravilnika. Naime, Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak započet je četvrti krug porezne reforme s ciljem omogućavanja isplata novih neoporezivih primitaka već u 2019. godini. S obzirom na izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu u siječnju 2020. godine u skladu s postavljenim fiskalnim okvirima, razmotrit će se svi prijedlozi vezani za izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Povećanje neoporezivih naknada, nagrada, potpora i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
46 Ana Berić PRAVILNIK, Članak 1. U čl. 7. st.2. r.br. 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe tekst:"do 2,00 kune po prijeđenom kilometru" zamijeniti sa: "do 3,00 kune po prijeđenom kilometru". Dosadašnji iznos od 2,00 kn/km nije dovoljan za pokrivanje troškova amortizacije vozila, goriva kao i naknade za ceste koje su vezane uz pređene kilometre. Od 33. do 35. Predlažem staviti 8.500 kuna "razni neoporezivi primici". Nemamo li već dovoljno komplicirani JOPPD? Pod 34. ponovo nepotrebno kompliciranje. Predlažem isplatu u paušalnom iznosu do 1000 kn a djelatnik neka bira gdje i kako će potrošiti novac. Ako se želi odreći toplog obroka kako bi kupio npr. odjeću i obuću svojoj djeci, to mu treba biti omogućeno. Nije prihvaćen Povećanje neoporezive naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe sa 2,00 kn/km na 3,00 kn/km nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Zbog uvođenja novih neoporezivih naknada potrebno je definirati svaku vrstu neoporezive naknade kako bi poslodavci mogli pratiti koja vrsta naknade je radniku isplaćena. Iznos paušalne naknade za pokriće troškova prehrane radnika do 5.000,00 kuna godišnje je iznos koji je određen na godišnjoj razini te temeljem toga radnik može sam odlučiti o mjestu i načinu trošenja istog.
47 Diana Tomičić PRAVILNIK, Članak 1. Uz r.br 33. - izbaciti "prema propisima ministarstva nadležnog za turizam" - šta to uopće znači? Zna se što su troškovi ugostiteljskih, turističkih usluga namijenjenih odmou radnika i bez da ih propiše nadležno ministarstvo. Na ovaj način svakako se uvodi mogućnost favoriziranja pojedinih regija ili objekata u odnosu na ostale. Uz r.br 34. - paušalnu naknadu odrediti u mjesečnom iznosu proporcionalno danima rada tako da u slučaju rada kod više poslodavaca nitko ne mora prikupljati nikakve izjave koliko je tko već pojeo. I tko odgovara za istinitost izjave? Osim toga, iznos od 5.000kn GODIŠNJE za smještaj i prehranu je presmiješan iznos - ispada 16kn po radnom danu - čak i sabornici skuplje plaćaju marendu u saborskoj kantini - ovaj iznos neoporezive naknade treba se prilagoditi tržišnim cijenama Uz rbr 35. - preciznije definirati šta znači vjerodostojna dokumentacija - da li to može biti bilo koja hrana, npr račun iz supermarketa koji glasi na poslodavca a na kojem je mjesečna "spiza" hrane, neovisno o kojoj hrani se radi? Uz rbr 36 - definirati šta točno znači dio troška smještaja koji se može pripisati radniku - ako je samac ima pravo na pune troškove, a ako je dio višečlane obitelji ima pravo samo na svoj proporcionalni dio? Pravo na smještaj i prehranu i ostale neoporezive primitke trebalo bi u istom opsegu omogućiti i osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se njihov položaj izjednačio s radnicima. Djelomično prihvaćen Naknada za podmirenje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kuna godišnje koristit će se tek kada nadležno ministarstvo za turizam donese propis kojim će se detaljnije propisati uvjeti. Kod isplate neoporezive paušalne naknade za pokriće troškova prehrane radnika do 5.000,00 kuna godišnje ne zahtjeva se od poslodavca vjerodostojna dokumentacija. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne predstavlja radni odnos te sukladno tome na njega se ne mogu primijeniti niti isplate ovih neoporezivih naknada.
48 Antonija Rozalija Kalember PRAVILNIK, Članak 1. rb.34 Paušalnu naknadu odrediti u mjesečnom iznosu kako bi se izbjeglo dokazivanje radnika da naknadu nije primio od drugog poslodavca. Ako je radnik radio dio mjeseca, ili radi nepuno radno vrijeme, odrediti isplatu razmjerno mjesecu, odnosno radnom vremenu. Stavak 4. Odrediti da se visina neoporezivih naknada određuje razmjerno odrađenim danima u mjesecu za radnike koji nisu radili cijeli mjesec, odnosno radnom vremenu ako radnik nije prijavljen na puno radno vrijeme. Na ovaj način bi se izbjeglo traženje izjava radnika da im naknadu nije isplatio drugi poslodavac. Nije prihvaćen Novčana paušalna naknada za pokriće troškova prehrane radnika određena je do maksimalnog iznosa od 5.000,00 kn na godišnjoj razini te se time olakšava poslodavcu praćenje navedenih isplata.
49 Antonija Rozalija Kalember PRAVILNIK, Članak 1. rb. 33.. Iz teksta izbaciti: " prema propisima ministarstva nadležnog za turizam" Obrazloženje: Nije primjereno da Ministarstvo određuje način i mjesto odmora za radnika. Poslodavcu i radniku se ograničava mogućnost izbora, a oni ugostiteljski, turistički i drugi objekti koji će biti u skladu se propisima ministarstva se stavljaju u povlašteni položaj u odnosu na ostale objekte. Nije prihvaćen Naknada za podmirenje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kuna godišnje koristit će se tek kada nadležno ministarstvo za turizam donese propis kojim će se detaljnije propisati uvjeti te predstavlja dodatnu neoporezivu naknadu koju poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima.
50 Ivan Sočo PRAVILNIK, Članak 1. Smatram da je narušeno načelo pravednosti oporezivanja stavkom 38. Pravilnika s obzirom na veliki nesrazmjer između iznosa koje poslodavac može neoporezivo isplatiti prema r.br. 34. od 5.000 godišnje u odnosu na r.br. 35. 12.000 kn godišnje i r.br. 36. do visine stvarnih izdataka. Predlažem povećanje iznosa r.br. 34 sa 2.0 na 2.4 dakle na 6.000 godišnje i ukidanje isključivosti sa r.br. 36. Također primjenom novog Pravilnika dolazi do narušavanja načela pravednosti oporezivanja s obzirom da Pravilnik omogućuje nadoknadu u visini stvarnih zadataka za radnike u smještaju kod treće osobe i ne predviđa neoporezivu nadoknadu za druge oblike smještaja kao što je kreditno zaduženje radi rješavanja stambenog pitanja, a u posebno nepravedni porezni položaj stavlja radnike koji u vlasništvu imaju nekretninu iz koje pretežito putuju na posao. Predlažem uključivanje iznosa kredita za kupnju nekretnine radi rješavanja stambenog pitanja u čl. 36. Također smatram da bi sa trenutnim tekstom Pravilnika moglo bi doći do manipulacije poreznim sustavom prijavom najma od trećih osoba povezanih rodbinskim pa čak i prijateljskim vezama s isključivim ciljem umanjenja porezne osnovice. Nije prihvaćen Poslodavci imaju mogućnost radnicima isplaćivati ili paušalni iznos neoporezive naknade za trošak prehrane do 5.000,00 kuna ili neoporezive naknade za pokriće prehrane i smještaja radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije. Kako postoje razni slučajevi zakonodavac je poslodavcima dao mogućnosti izbora i odabira modela isplate prema njihovim mogućnostima.
51 OPG Istarske bobe PRAVILNIK, Članak 1. Samo radite cirkus zato da bi udovoljili pojedinim interesnim skupinama, umjesto da čim više pojednostavnite porezni sustav i smanjite troškove i posao kako poreznim obveznicima tako i poreznoj administraciji. U ovoj državi su svi naučeni tražiti od sustava svakakve beneficije, ali nitko nije spreman u njega ništa dati. Što nije ni čudo kada gledamo kako političari upravljaju sa novcima. Pa zašto bi se onda raja ponašala drugačije. U praksi će oni koji pošteno plaćaju svoje obveze morati voditi brigu o hrpi dodatne dokumentacije kojom će pravdati ovakve izdatke, a kontrola onih koji "muljaju" će biti spora i neprovediva. Da ne spominjemo radnike koji nemaju pojma o propisima i koji će se dovoditi u porezne prekršaje bilo svjesno ili nesvjesno. Jedino pravo rješenje je flat tax sa pristojnim osnovnim odbicima. Još Hrvatska ni propala. Još. Nije prihvaćen Ukidanje ili uvođenje nove stope poreza na dohodak i povećanje ili smanjenje osobnog odbitka propisuje se Zakonom o porezu na dohodak i nije predmet ovog Prijedloga pravilnika.
52 Branimir Jurković PRAVILNIK, Članak 1. Daljnje širenje neoporezivih skupina prije svega ruši temeljne ustavne odredbe koje nam govore kako porezni sustav mora biti pravedan. Omogućavanje besplatnog školovanja, zdravstvene skrbi i ostalog ljudima koji neće plaćati porez dok ne steknu radno iskustvo potrebno za odlazak u inozemstvo kako bi izbjegli gubitak četvrtine svojih primanja u trenutku kada bi trebali početi formirati obitelj nema nikakvog smisla. Postojeća porezna stopa od 24% blokira podizanje plaća što se vrlo lako može vidjeti analizom bujanja isplate neoporezivih primanja jer poslodavcima je potpuno neisplativo povećati radniku bruto plaću. Zbog navedenog se primjenjuje isplatama kojekakvih neoporezivih primanja čime se narušava stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava. Ispravan put bi bio umijesto uvođenja neoporezive kategorije po dobi gdje ne postoje nikakvi kriteriji čime se omogućava i izvlaćenje novca iz poduzeća isplatom sinovima i ostalim rođacima koji spadaju u neoporezivu kategoriju smanjiti osnovnu stopu poreza na najveću moguću mjeru čime bi se motiviralo sve radnike. Ukoliko se želi pomoći mladima tada je potrebno definirati skupine zanimanja kao i primanja kako bi se pomoći države usmjerile isključivo onima potrebnima. Kako je za navedeno potrebna opsežna analiza, najlakše bi bilo povlaštenoj kategoriji barem polovicu poreza da plaćaju. Primljeno na znanje Umanjenje porezne obveze osobama u odnosu na životnu dob propisuje se Zakonom o porezu na dohodak, a ne Pravilnikom o porezu na dohodak, te nije predmet ovog Prijedloga pravilnika.
53 GANESA d.o.o. PRAVILNIK, Članak 1. Da li se troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije iz članka 7. st. 2. r.br.35. priznaje npr. doslovno račun za bureke plaćen poslovnom karticom poslodavca uz račun sa propisanim elementima. Ako ne trebalo bi preciznije definirati stavak 36. istog članka. Također da potrebno je definirati da li naknada mora biti omogućena svim radnicima pod jednakim uvjetima ili može biti samo za određenu grupu radnika prema odluci poslodavca. Djelomično prihvaćen Nove neoporezive naknade koje se planiraju uvesti detaljnije će se pojasniti uputom Ministarstva financija, Porezne uprave.
54 GANESA d.o.o. PRAVILNIK, Članak 1. U Članku 7., stavak 36. mora se jasno definirati šta znači „onaj dio troška smještaja koji se na temelju vjerodostojne dokumentacije može pripisati radniku“. Da li se npr. u slučaju najma stana višečlane obitelji radniku priznaje cijeli iznos najamnine ili razmjerno ukupnom broju odraslih ili svih članova. Ukoliko se radi o razmjernom djelu najamnine da li ugovor može ili mora glasiti na oba supružnika da bi svaki mogao koristiti svoj razmjerni dio? Ako samac u najam uzme vilu od 300 m2 priznaje mu se ukupni iznos, a npr. četveročlanoj obitelj u stanu od 50 m2 priznaje se samo razmjerni dio najmoprimcu iz ugovora? Djelomično prihvaćen Navedena problematika vezana uz nove neoporezive naknade, potpore, nagrade i druge primitke koji se ne smatraju dohotkom naknadno će biti pojašnjena uputom Ministarstva financija, Porezne uprave.
55 GANESA d.o.o. PRAVILNIK, Članak 1. Naknada iz st.2. r.br. 34. Novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova smještaja i prehrane radnika mora biti propisana u mjesečnom iznosu od 400-500 kn pošto je na predloženi način neprovediva. Naime prema novom stavku 38. naknade iz stavka 2. r.br.34. koja je propisan u godišnjem iznosu međusobno se isključuje sa isplatama primitaka iz stavka 2. r.br. 35. i/ili 36. istog članka koje su propisane u mjesečnim iznosima za isto razdoblje, a obračunsko razdoblje nije isto. Prema tome ukoliko poslodavac ili prethodni poslodavac u siječnju isplati radniku npr. 300,00 kn naknade iz r.br. 34. u paušalnom iznosu, a naknadno želi ugovoriti prehranu radnika iz r.br.35. ili radnik sklopi ugovor o najmu to je nemoguće pošto je djelomično isplaćena naknada propisana u godišnjem iznosu te za isto razdoblje isključuje primitke iz r.br. 35. i/ili 36. Nije prihvaćen Poslodavci imaju mogućnost radnicima isplaćivati ili paušalni iznos neoporezive naknade za trošak prehrane do 5.000,00 kuna ili neoporezive naknade za pokriće prehrane i smještaja radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije. Kako postoje razni slučajevi zakonodavac je poslodavcima dao mogućnosti izbora i odabira modela isplate prema njihovim mogućnostima.
56 GANESA d.o.o. PRAVILNIK, Članak 1. U čl. 7. st.2. r.br. 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe: riječi:"do 2,00 kune po prijeđenom kilometru" zamijeniti sa: "do 3,00 kune po prijeđenom kilometru". Dosadašnji iznos od 2,00 kn/km nije dovoljan za pokrivanje troškova amortizacije vozila, goriva kao i naknade za ceste koje su vezane uz pređene kilometre. U više od 15 godine od kada je visina naknade posljednji puta propisana porasla je cijena goriva, održavanja pa i sama cijena vozila. Nije prihvaćen Povećanje neoporezive naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe sa 2,00 kn/km na 3,00 kn/km nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
57 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRAVILNIK, Članak 1. Pohvalno je i svakako treba podržati povećanje dnevnica iako se zapravo radi o formalnom usklađenju sa porastom stvarnih troškova putovanja, rastom cijena, rastom prosjećne i minmalne plaće. Mišljenja sam kako je potrebno učiniti i sljedeće: U članku 7. stavak 2. preda rednim brojevima predlažem mijenjati odnosno uskladiti godinama neizmjenjene koeficijente i vrijednosti, obzirom da se radi o maksimalno dopuštenom pragu neoporezivih iznosa unutar kojih poslodavci i samozaposleni sukladno svojem poslovanju mogu odrediti, obračunati i izvršavati isplate, (socijalno odgovorno, vrijednosno i troškovno racionalno, sa pozitivnom procjenom kako će se ta sredstva većim dijelom preliti u financijske tokove kroz povećanju osobne potrošnje primatelja -zaposlenika), a kako slijedi: 1. Potpore zbog invalidnosti radnika 1,20 do 3.000,00 kuna godišnje 4. Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu 1,2 do 3.000,00 kuna godišnje 14. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 4,0 do 10.000,00 kuna 15. Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos 3,2 do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 16. Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti 4,0 do visine 10.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,50 kune po prijeđenom kilometru Hvala na pažnji Nije prihvaćen Predložene izmjene članka 7. stavka 2. Pravilnika nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
58 Vesna Varšava PRAVILNIK, Članak 1. Pojasniti tekst: "Oporezivim primitkom iz stavka 2. r.br. 36. i stavka 35. ovoga članka neće se smatrati onaj dio troška smještaja koji se na temelju vjerodostojne dokumentacije može pripisati radniku." Što znači onaj dio troška koji se može pripisati radniku - ovako koncipiranom rečenicom može se tumačiti da ako radnik plaća smještaj za npr. tročlanu obitelj da će mu se priznati 1/3 troška. Predlažem izmijeniti tekst u: "Oporezivim primitkom iz stavka 2. r.br. 36. i stavka 35. ovoga članka neće se smatrati trošak smještaja temeljem vjerodostojne dokumentacije u kojoj je naveden radnik kojem su pružene usluge smještaja." Djelomično prihvaćen Navedena problematika vezana uz nove neoporezive naknade, potpore, nagrade i druge primitke koji se ne smatraju dohotkom naknadno će biti pojašnjena uputom Ministarstva financija, Porezne uprave.
59 Vesna Varšava PRAVILNIK, Članak 1. Osim izmjene čl.7 st.2 r.br.19 predlažem i izmjenu r.br.31 - Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe: riječi:"do 2,00 kune po prijeđenom kilometru" zamijeniti sa: "do 3,00 kune po prijeđenom kilometru". Naime, iznos od 2 kn/km je propisan 2003.godine i to kao 30% cijene euro super goriva, u međuvremenu cijena goriva je porasla, kao i ostali troškovi servisa i održavanja vozila, te bi bilo primjereno iznos povisiti na 3 kn/km imajući u vidu sadašnje cijene. Nije prihvaćen Povećanje neoporezive naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe sa 2,00 kn/km na 3,00 kn/km nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
60 MILAN MARTINOVIĆ PRAVILNIK, Članak 1. Obveza prikupljanja izjava od radnika o vrsti i iznosima primitaka ostvarenim kod bivšeg poslodavca (stavak 4.) je ogroman administrativan teret poslodavcima već sada, naročito poslodavcima s velikom fluktuacijom radnika. To je obveza koju treba ukinuti ili barem izmijeniti (a ne dopuniti kao što namjeravate) jer podrazumijeva da radnik razumije kompleksan asortiman neoporezivih primitaka. To radnik naravno ne razumije, niti bi trebao razumjeti, pa s time opterećuje bivšeg poslodavca koji mu može pomoći, a s druge strane mu nije obavezan pomoći. Znači, osim administrativnog tereta stvara se i dodatan nered u samom provođenju te odredbe. Zbog navedenog predlažem ukinuti navedenu odredbu (stavak 4.) u potpunosti. U slučaju da to nije prihvatljivo omogućite barem putem ePorezne elektroničku dostavu podataka na zahtjev trenutnom poslodavcu o iskorištenim neoporezivim primicima koje je radnik ostvario kod bivšeg poslodavca. Izjave od radnika su suvišne jer Porezna uprava već ima navedene podatke koje je dobila putem JOPPD. Nije prihvaćen Iznosi neoporezivih naknada koji su propisani ovim Prijedlogom pravilnika omogućuju radniku ukoliko radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u istom poreznom razdoblju ili je radio kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju, ali ne istovremeno, ostvariti pravo na maximalan neoporezivi iznos temeljem pisane izjave o iskorištenosti neoporezivog primitka koju je obvezan prije isplate primitka podnijeti poslodavcu. Izjave radnika u skladu su s Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, broj 42/18) koji je na snazi od 25. svibnja 2018. godine, a temelji se na zaštiti osobnih podataka poreznih obveznika.
61 Zdravko Marić PRAVILNIK, Članak 1. Od 33. do 35. smatram sasvim nepotreno komplicirati ni svrhu a još manje prilaganje dokumentacije (računa i slično). 8.500 kuna "razni neoporezivi primici" i gotovo. Nemamo li već dovoljno komplicirani JOPPD? Pod 34. ponovo nepotrebno kompliciranje. Zašto bi djelatnik morao po volji poslodavca birati dobavljača toplog obroka? Nekome je dovoljan burek, netko želi kompletan ručak, netko je vegetarijanac, itd ... Odluka i isplata u paušalnom iznosu do 1000 kn a djelatnik bira gdje i kako će potrošiti na prehranu i da li će uopće potrošiti. Možda će od kuće ponijeti sendvič ili ostatke od večere? Ali to ne znači kako ga poslodavac zbog toga treba diskriminirati u odnosu na one koji žele obrok iz restorana. Na kraju, gotovinski ili bezgotovinski - kakve ima veze? 36. Sve u redu, samo ne vidim kakva je razlika u vrsti plaćanja. Račun je račun, a ako je gotovinski onda je još i fiskaliziran! 37. A što s onima koji ne mogu naći smještaj u vrtiću? Oni neće dobiti, čuva ih baka i nikom ništa? I kod bake djeca moraju jesti, a baka ne izdaje račun... Nije prihvaćen Zbog uvođenja novih neoporezivih naknada potrebno je definirati svaku vrstu neoporezive naknade kako bi poslodavci mogli pratiti koja vrsta naknade je radniku isplaćena. Iznos paušalne naknade za pokriće troškova prehrane radnika do 5.000,00 kuna godišnje je iznos koji je određen na godišnjoj razini te temeljem toga radnik može sam odlučiti o mjestu i načinu trošenja istog.
62 HOK PRAVILNIK, Članak 2. Uz članak 2. Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak Predloženim izmjenama smatramo da će nastati problem za radnike koji imaju ovršene račune i koji na ovaj način neće moći koristiti omogućene refundacije troškova (posebno za troškove usluga namijenjenih odmoru radnika) Trenutno se od najčešće isplaćivanih naknada prigodna godišnja nagrada (do 2.500,00 kn) može isplatiti u gotovini ali ne na zaštićeni račun; dar djetetu može u gotovini i može na zaštićeni račun a nagrada za ostvarene rezultate rada ne može u gotovini i ne može na zaštićeni račun. Tražimo pojednostavljenje i ujednačen status svih isplata neoporezivih naknada. Nije prihvaćen Pravilnikom o porezu na dohodak je propisano koje vrste primitaka se mogu isplatiti na žiro-račun, tekući račun ili u gotovu novcu. Postupanje u slučaju ovrhe računa nije propisano Pravilnikom o porezu na dohodak već Ovršnim zakonom koji je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.
63 Solventa services j.d.o.o. PRAVILNIK, Članak 3. Apsolutno je nepotrebno uvesti 6 novih šifri neoporezivih primitaka, a sve se odnose na smještaj i prehranu radnika. Dovoljno je proširiti postojeću šifru 62 i na radnike koji nisu sezonski radnici. Takvim načinom će se postići jednaka svrha a svi primici bili bi prijavljeni. Nije prihvaćen Uvođenjem novih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada pojavila se potreba da zbog sličnosti navedenih naknada uvođenja novih šifri u Obrascu JOPPD kako bi se točno znalo koja vrsta neoporezivog primitka je ispaćena radniku u poreznom razdoblju.
64 Diana Tomičić PRAVILNIK, Članak 3. Da li je stvarno potrebno uvesti 6 novih šifri neoporezivih primitaka, a koji se svi odnose na smještaj i prehranu radnika? Smatram da bi bilo dovoljno proširiti postojeću šifru 62 i na radnike koji nisu sezonski radnici. Postigla bi se jednaka svrha, svi primici bili bi prijavljeni, a poduzetnicima bi se uštedilo troškove konstantnog ažuriranja softvera. Nije prihvaćen Uvođenjem novih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada pojavila se potreba da zbog sličnosti navedenih naknada uvođenja novih šifri u Obrascu JOPPD kako bi se točno znalo koja vrsta neoporezivog primitka je ispaćena radniku u poreznom razdoblju.
65 Tomislav Dvorski PRAVILNIK, Članak 3. Oznaka 14 Nagrade studentima od strane visokoobrazovnih ustanova za vrijeme studiranja Eventualno i nagrade drugih institucija i zaklada za znanstvene članke studenata Podsjećam na priču iz 2017 (https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ogorcena-majka-izvrsne-studentice-kci-je-fakultetu-vratila-dekanovu-nagradu-od-2000-kn-jer-nam-je-drzava-zbog-toga-htjela-naplatiti-5000-kn-poreza/6345712/) kad je studentica morala vratiti nagradu jer je zbog nje prelazila prag za priznatu poreznu olakšicu roditelju Vjerujem da bi ovakav potez išao u smjeru poticanja uspjeha mladih unutar države, akademske izvrsnosti i tercijarnog obrazovanja Oznakom 29 su nagrade omogućene za sportske uspjehe, predlažem da slično bude i za akademske uspjehe studenata Nije prihvaćen Uvođenje novog neoporezivog primitka s oznakom 14 iz prijedloga, a koja se odnosi na nagrade studentima od strane visokoobrazovanih ustanova za vrijeme studiranja i eventualno i nagrade drugih institucija i zaklada za znanstvene članke studenata nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
66 Zdravko Marić PRAVILNIK, Članak 3. Da, to sam i očekivao. Opet netko bez potrebe u nedogled komplicira. "Razni neoporezivi primici" i gotovo! Nije prihvaćen Uvođenjem novih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada pojavila se potreba da zbog sličnosti navedenih naknada uvođenja novih šifri u Obrascu JOPPD kako bi se točno znalo koja vrsta neoporezivog primitka je ispaćena radniku u poreznom razdoblju.
67 Željka Žganec-Peras PRAVILNIK, Članak 4. Smatram da je apsolutno nepotrebno uvesti 6 novih šifri neoporezivih primitaka, a koji se svi odnose na smještaj i prehranu radnika. Bilo bi dovoljno proširiti postojeću šifru 62 i na radnike koji nisu sezonski radnici. Postigla bi se jednaka svrha, svi primici bili bi prijavljeni, a poduzetnicima bi se uštedilo vrijeme i trošak stalnog ažuriranja softvera. Nije prihvaćen Uvođenjem novih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada pojavila se potreba da zbog sličnosti navedenih naknada uvođenja novih šifri u Obrascu JOPPD kako bi se točno znalo koja vrsta neoporezivog primitka je ispaćena radniku u poreznom razdoblju.
68 Robert Paulić PRAVILNIK, Članak 6. Teško je procijeniti je li razdoblje od 23.8. do 30.8., 6 radnih dana koje graniči s periodom godišnjih odmora, dovoljno vremena za konstruktivnu implementaciju velikog broja relevantnih komentara na prijedlog pravilnika. TEB je za 2.9. najavio seminar s programom "Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak od 1.9.2019.", kao da je predloženi sadržaj pravilnika i konačna verzija. Nadam se da nije, i da ćemo u objavljenom propisu vidjeti rezultat utiska komentara zainteresirane javnosti. Sretno vam s radom, računovođe suosjećaju s kratkim rokovima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.