Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Lezbijska grupa Kontra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA Predlažemo da ove izmjene i dopune uključe također usklađivanje Zakona o posebnom porezu na motorna vozila sa Ustavom, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o životnom partnerstvu i Obiteljskim zakonom, kao i Općim poreznim zakonom, a u pogledu eliminacije diskriminacije osoba koje žive u istospolnim zajednicama (životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu) i osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama. Za takvo usklađivanje potrebno je uvesti dopune u čl. 26., st. 7., točka c) Zakona o posebnom porezu na motorna vozila koji definira stjecanje rabljenih motornih vozila u Republici Hrvatskoj, pri čemu je propisano oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila temeljem ugovora o darovanju ako je stjecatelj bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj koji je u tom odnosu s darovateljem, na način da se uvede jednako oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe ako je stjecatelj životni partner, neformalni životni partner ili izvanbračni drug. Jamstva iz čl. 35. Ustava i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Konvencija) štite privatnost, štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a što se sve mora ogledati i kroz zakonski aspekt. Garancije kojima se štiti obiteljski život odnose se na sve oblike obitelji, uključujući istospolne i izvanbračne zajednice, što proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Zakon o suzbijanju diskriminacije (u čl. 1.) definira diskriminaciju te stipulira da se njome smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi spolne orjentacije. Neizravna diskriminacija u smislu istog zakona postoji kada naizgled neutralna praksa ili kriterij stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljiji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola definira (u čl. 2.) životno partnerstvo kao zajednicu obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljenu pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama tog zakona. Neformalno životno partnerstvo (čl. 3.) je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Načela iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (čl. 6.) na kojima se zasniva životno partnerstvo uključuju ravnopravnost, međusobno poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju životnih partnera. Zabranjen je svaki oblik nasilja u zajednici obiteljskog života, a prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u njoj uređuje se posebnim zakonom. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Obiteljski zakon (u čl . 11.) navodi da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Prilikom donošenja Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) u Prijedlogu je navedeno da isti predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Naglašavamo da sama po sebi navedena odredba Općeg poreznog zakona nije dovoljna, jer se radi o općem zakonu, već je potrebno eksplicitno navesti u svim posebnim zakonima uz bračnog druga također životne i izvanbračne partnere, u suprotnom dolazi do derogacije odredbi koje osiguravaju jednak tretman životnih partnera, neformalnih životnih partnera i izvanbračnih partnera, a time i do diskriminacije. Nije prihvaćen Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18.; dalje: OPZ) predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Prema odredbi članka 40. stavka 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15.) u propisu svaka riječ mora biti upotrijebljena s razlogom, u protivnom propis bez opravdanog razloga postaje duži, a mogućnost pogreške se povećava. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba OPZ-a jasna i nedvosmislena te da Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila kao posebnim zakonom nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u njega.
2 Auto SL 91 d.o.o. Pula II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Pretpostavka je kako postoji evidencija i nekava procjena ukupno neplaćene odnosno broj suspektnih dvostrukih ugovora kojma se legalno izbjeglo plaćanje upravne pristojbe. Da li su ti podaci poznati i kakve su posljedice toga? Upravna pristojba plaća se prema propisanom iznosu upravne pristojbe u kunama po kilovatu (KW), ovisno o godini starosti rabljenog motornog vozila, a iznos se propisuje Uredbom o tarifi upravnih pristojbi (Narodne novine br. 8/17., 37/17., 129/17., 18/19.). Primljeno na znanje Prema podacima Centra za vozila Hrvatske u prvih šest mjeseci 2019. godine prihod od upravnih pristojbi na stjecanje rabljenih motornih vozila iznosio je oko 45 milijuna kuna. Dodatno, zamijećen je porast oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe u slučaju darovanja vozila bračnom drugu, srodniku u uspravnoj liniji te posvojeniku i posvojitelju koji su u tom odnosu s darovateljem temeljem čega je Ministarstvo financija u sklopu četvrtog kruga porezne reforme razmotrilo novo rješenje vezano za predmetni Zakon te je predložena izmjena Zakona o posebnom porezu na motorna vozila kojom bi se propisalo oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za bračne drugove, srodnike u uspravnoj liniji te posvojenike i posvojitelje koji su u tom odnosu s darovateljem, koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja. Naglašavamo da visina prihoda od upravnih pristojbi na stjecanje rabljenih motornih vozila ovisi prvenstveno o broju ostvarenih stjecanja rabljenih motornih vozila (na koji utječu različiti čimbenici kao što su demografski čimbenici, tržišni uvjeti, mogućnosti i izvori financiranja i sl.) te da visina prihoda od upravnih pristojbi nije isključivo rezultat mogućnosti korištenja oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe u slučaju darovanja vozila bračnom drugu, srodniku u uspravnoj liniji te posvojeniku i posvojitelju koji su u tom odnosu s darovateljem prije nego darovatelj registrira to vozilo na svoje ime nego i brojnih drugih čimbenika koji utječu na broj ostvarenih stjecanja rabljenih motornih vozila.
3 DENIS PELOZA II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Uočen je nedostatak unutar propisa i tim je propustom omogućen je dijelu građana izbjegavanje plaćanja upravne pristojbe na teret proračuna , ali i na teret svih onih koji su upravnu pristojbu uredno podmirili. Ovdje postavljam pitanje o koji je procijenjeni inos u pitanju obzirom da se radi o razdoblju od 24 mjeseca i da li je netko ili će tek netko snositi odgovornost za predmetni propust, te koji su razlozi da se takvo daljnje postupanje nije spriječilo promptno unatoč uočenom sklapanju dva ugovora kada je bilo očigledno da se radi o dopuštenoj ali ipak fiktivnoj radnji sa jasnom svrhom izbjegavanja plaćanja upravne pristojbe zbog propusta u zakonu, čime je nanesena određena šteta javnim prihodima. Primljeno na znanje Prema podacima Centra za vozila Hrvatske u prvih šest mjeseci 2019. godine prihod od upravnih pristojbi na stjecanje rabljenih motornih vozila iznosio je oko 45 milijuna kuna. Dodatno, zamijećen je porast oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe u slučaju darovanja vozila bračnom drugu, srodniku u uspravnoj liniji te posvojeniku i posvojitelju koji su u tom odnosu s darovateljem temeljem čega je Ministarstvo financija u sklopu četvrtog kruga porezne reforme razmotrilo novo rješenje vezano za predmetni Zakon te je predložena izmjena Zakona o posebnom porezu na motorna vozila kojom bi se propisalo oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za bračne drugove, srodnike u uspravnoj liniji te posvojenike i posvojitelje koji su u tom odnosu s darovateljem, koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja. Naglašavamo da visina prihoda od upravnih pristojbi na stjecanje rabljenih motornih vozila ovisi prvenstveno o broju ostvarenih stjecanja rabljenih motornih vozila (na koji utječu različiti čimbenici kao što su demografski čimbenici, tržišni uvjeti, mogućnosti i izvori financiranja i sl.) te da visina prihoda od upravnih pristojbi nije isključivo rezultat mogućnosti korištenja oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe u slučaju darovanja vozila bračnom drugu, srodniku u uspravnoj liniji te posvojeniku i posvojitelju koji su u tom odnosu s darovateljem prije nego darovatelj registrira to vozilo na svoje ime nego i brojnih drugih čimbenika koji utječu na broj ostvarenih stjecanja rabljenih motornih vozila.
4 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA, Članak 1. Hrvatska javnobilježnička komora predlaže da 26. st. 8. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila glasi: „Članak 26. (8) Bez dokaza o plaćenoj upravnoj pristojbi ili plaćenom porezu na nasljedstva i darove na stjecanje rabljenog motornog vozila ne može se kod nadležnog tijela obaviti registracija tog motornog vozila, osim u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka. Ako se promjene vlasništva motornog vozila dokazuju ugovorom sklopljenim između fizičkih osoba koje nisu istodobno prisutne pred tijelom nadležnim za registraciju motornog vozila, potpis prenositelja na ugovoru kojom se prenosi pravo vlasništva motornog vozila mora biti javno ovjerovljen. Ukoliko je prenositelj izdao punomoć potpis prenositelja na punomoći mora biti javno ovjerovljen.“ Obrazloženje: Naime, od početka 2018. godine je promjenom zakonskih odredbi omogućeno da kupac rabljenog vozila izvrši prijenos vlasništva na svoje ime, bez potrebe da u stanici za tehnički pregled koja upisuje novog vlasnika bude prisutan i prodavatelj, niti je potpis prodavatelja prethodno ovjeren kod javnog bilježnika. Navedenim zakonskim odredbama moguće je koristiti punomoć na kojoj potpis opunomoćitelja nije ovjeren, a u Ugovoru ista osoba se potpisuje kao kupac i kao prodavatelj po takvoj punomoći. Tijekom proteklog razdoblja praksa je pokazala neželjene učinke ove promjene. Ako netko zlonamjerno prenese vlasništvo na sebe bez stvarne volje i potpisa vlasnika, vlasniku vozila preostaje voditi dugotrajni i skup kazneni i parnični postupak, s ciljem da se kazni krivca i ostvari naknada štete. Rizik postoji čak i za kupca ili daroprimatelja, jer bi zlonamjerni prodavatelj ili darovatelj mogao naknadno ustvrditi da nije nikada potpisao ugovor ili punomoć, a prijenos je izvršen bez njegove nazočnosti. Hrvatska javnobilježnička komora smatra da bi u postupcima prijenosa vlasništva rabljenih vozila trebalo povećati pravnu sigurnost za slučajeve kada prodavatelj ili darovatelj vozila nije osobno došao kod upisa novog vlasnika. Isto vrijedi i za punomoći. Komora predlaže da u slučaju kada se promjene vlasništva motornog vozila dokazuju ugovorom sklopljenim između fizičkih osoba koje nisu istodobno prisutne pred tijelom nadležnim za registraciju motornog vozila, potpisi tih osoba na ugovoru moraju biti ovjereni. To načelo bi trebalo vrijediti i za punomoći, ako je ugovor potpisao punomoćnik. Ukupni trošak ovjere potpisa kod javnog bilježnika je propisan u iznosu 47,50 kn (30,00 kn ovjera, 7,50 kn PDV i 10,00 kn državni biljeg koji nije potrebno posebno kupovati već ga se plaća kod bilježnika) po jednom potpisu. Tim troškom si prenositelj omogućava da ne mora odlaziti sa stjecateljem vozila na registraciju, što ponekad znači i dolazak u drugi grad ili odlazak s radnog mjesta. Javni bilježnici od početka 2018. godine u svakodnevnom poslovanju koriste središnji informacijski sustav eNotar. Nadogradnjom tog sustava i relevantnih propisa, te povezivanjem na informacijske sustave Stanice za tehnički pregled motornih vozila i Porezne uprave, javni bilježnici bi imali mogućnost ugovore i punomoći slati kao digitalne isprave po zahtjevu ugovornih strana, direktno u stanice, te od njih dobiti za stranke povratne informacije i digitalne dokaze vezano uz promjenu vlasništva nad vozilom. Ističemo kako bi se eventualnom provedbom ovih prijedloga značajno povećala pravna sigurnost te pojednostavili procesi provedbe. Umrežavanjem elektroničkih platformi, bio bi i u ovom pravnom području kreiran siguran i informatički napredan, tzv. „one stop shop”, koji bi donio značajnu uštedu vremena i sredstava za kupce i prodavatelje. I što je najvažnije, izbjegle bi se sve mogućnosti zloporabe, štete za građane i stvaranja negativnih utjecaja na državni proračun. Nije prihvaćen U slučaju kupoprodaje rabljenog motornog vozila nakon 1. siječnja 2018. više nije potrebno ovjeravati potpis prodavatelja kod javnog bilježnika već, nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, kupac s istim kod tijela nadležnog za registraciju motornih vozila obavlja prijenos vlasništva odnosno registraciju motornog vozila na svoje ime. Cilj izmjena i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila bio je postupak prijave stjecanja rabljenih motornih vozila kao i plaćanja svih davanja u vezi istog, učiniti bržim i jednostavnijim za stjecatelje rabljenih motornih vozila, omogućavanjem obavljanja svih radnji u svezi motornih vozila na jednom mjestu. Ponovnim uvođenjem obveze ovjere kupoprodajnih ugovora ne bi se postigla svrha pojednostavljenja postupka stjecanja i registracije vozila. Napominjemo da i prije izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila dio kupoprodajnih ugovora odnosno onih ugovora koji su sklopljeni u inozemstvu nije bilo potrebno ovjeriti potpis prodavatelja kod javnog bilježnika. Ministarstvo financija ne raspolaže podacima o neželjenom učinku neovjeravanja potpisa prodavatelja kod javnog bilježnika odnosno korištenju ovog pojednostavljenog postupka u zlonamjerne svrhe.
5 Lezbijska grupa Kontra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA, Članak 1. Predlažemo da se u čl. 26., st. 7., točku c) Zakona o posebnom porezu na motorna vozila iza riječi bračni drug dodaju riječi «izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner». Ova dopuna je potrebna radi usklađivanja Zakona o posebnom porezu na motorna vozila sa Ustavom, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o životnom partnerstvu i Obiteljskim zakonom, kao i Općim poreznim zakonom, a u pogledu eliminacije diskriminacije osoba koje žive u istospolnim zajednicama (životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu) i osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama. Jamstva iz čl. 35. Ustava i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Konvencija) štite privatnost, štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a što se sve mora ogledati i kroz zakonski aspekt. Garancije kojima se štiti obiteljski život odnose se na sve oblike obitelji, uključujući istospolne i izvanbračne zajednice, što proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Zakon o suzbijanju diskriminacije (u čl. 1.) definira diskriminaciju te stipulira da se njome smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi spolne orjentacije. Neizravna diskriminacija u smislu istog zakona postoji kada naizgled neutralna praksa ili kriterij stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljiji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola definira (u čl. 2.) životno partnerstvo kao zajednicu obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljenu pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama tog zakona. Neformalno životno partnerstvo (čl. 3.) je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Načela iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (čl. 6.) na kojima se zasniva životno partnerstvo uključuju ravnopravnost, međusobno poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju životnih partnera. Zabranjen je svaki oblik nasilja u zajednici obiteljskog života, a prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u njoj uređuje se posebnim zakonom. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Obiteljski zakon (u čl . 11.) navodi da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Prilikom donošenja Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) u Prijedlogu je navedeno da isti predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Naglašavamo da sama po sebi navedena odredba Općeg poreznog zakona nije dovoljna, jer se radi o općem zakonu, već je potrebno eksplicitno navesti u svim posebnim zakonima uz bračnog druga također životne partnere, neformalne životne partnere i izvanbračne partnere, u suprotnom dolazi do derogacije odredbi koje osiguravaju jednak tretman životnih partnera, neformalnih životnih partnera i izvanbračnih partnera, a time i do diskriminacije. Nije prihvaćen Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18.; dalje: OPZ) predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Prema odredbi članka 40. stavka 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15.) u propisu svaka riječ mora biti upotrijebljena s razlogom, u protivnom propis bez opravdanog razloga postaje duži, a mogućnost pogreške se povećava. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba OPZ-a jasna i nedvosmislena te da Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila kao posebnim zakonom nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u njega.