Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vesna Varšava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ostaviti PDV 25% obzirom smanjenje od 1% neće osjetiti krajnji kupci, a država će biti zakinuta za taj novac koji može usmjeriti negdje drugdje. S druge strane usklađenje programskih rješenja poduzetnika radi izmjene stope biti će dodatni trošak poduzetnicima. Predlažem povećanje limita za ulazak u sustav PDVa na 370.000 kn obzirom zemlje u okruženju imaju limite od 50.000 eura. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da se zadrži opća stopa PDV- a 25%. Republici Hrvatskoj odobreno je povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. Primjedbu da se poveća prag za upis u sustav PDV-a na 370.000,00 kuna nije moguće prihvatiti jer prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. S tim u vezi tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna te nema osnove za njegovo povećanje.
2 Toni Rilović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Budući se usluge catering-a ni po čemu ne razlikuju od pripreme i posluživanja hrane u ugostiteljskom objektu uistinu ne vidimo valjani razlog, koji bi mogao opravdati odluku da se snižena stopa PDV-a odnosi isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu. Hrana se na catering lokacijama priprema i poslužuje na isti način kao u restoranu!!?? Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba u vezi primjene snižene stope na usluge cateringa obzirom da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta. Primjedba da se snižena stopa primjenjuje na hranu, što uključuje i pića ne prihvaća se jer se prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
3 Vlaho Gverović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Postovani, Priprema i usluzivanje jela u ugostiteljskim objektima kosi se s vasim najavljenim smanjivanjem pdv na13% jer se nece odnositi na cjelokupnu djelatnost nego samo na neke djelatnosti u ugostiteljstvu, a isto tako u usluzivanje jela nece biti obuhvaceno sva hrana u koju spadaju i napitci, vino, kava, piva. Dakle, u stavku 3. iza točke x) trebalo bi preformulirati u :"usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti". Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
4 ANĐELINA MACAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Andelina Macan =tocka3/ snizenje stope PDVa na 13% za pripremanje i usluzivanje jela u restoranima Smatram da kao ugostitelj vlasnik caffe bara i beach bara koja zaposljavam 4 do 6 radnika ovim vasim prijedlogom ostajem zakinuta,diskriminirana i stavljena u nepovoljan polozaju za razvoj svog posla u buducnosti.Ugostitelj sam 31 godinu ,radila i kao zaposlenik i 20 g kao vlasnik,ali nikad mi nije teze bilo razmisljati o investicijama nego ovih posljednjih godina kada sa vasim cestim promjenama i izmjenama nemogu si dozvoliti rizik ,,ulaganja,,Takoder su nam dosla i teza vremena kada mi ugostitelji smo prinudeni izucavati nasu mladez koja je tek zavrsila srednje obrazovanje u ko zna kojoj struci da bi radili u lokalima kao priuceni konobari .zato vas molim izmjenu sporne rijeci ,,jelo,, u hranu koja ce obuhvatiti siri pojam ugostiteljske ponude te ce i meni dati vece rasterecenje gdje dolazi odmah do mogucnosti daljnjih investicija,dizanja placa,skolovanja i konkurentnosti na trzistu.Razmjenom informacija sa kolegama ugostiteljima u Evropskoj uniji saznala sam da su njima sami nameti manji nego nama kao i sam Pdv,te su izjednaceni kao pojam ugostiteljske djelatnosti Podrzavam prijedlog HGK za povecanje stople ulazka u sustav PDVa na 370000kn zbog izjednacavanja sa Evropskim standardima. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Republici Hrvatskoj odobreno je povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. Primjedbu da se poveća prag za upis u sustav PDV-a na 370.000,00 kuna nije moguće prihvatiti jer prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. S tim u vezi tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna te nema osnove za njegovo povećanje.
5 NIKŠA ŠIŠEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, vezano za Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost sa ciljem snižavanja stope PDV-a, u kojem je predložena formulacija “priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima” sporna, odnosno ne obuhvaća sve obećane zahtjeve ugostitelja, predlažem izmjenu sporne formulacije u “priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini”. U nadi da se dogodio propust, te da su namjere uistinu bile dobre, očekujem izmjenu Nacrta. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
6 Karlo Gabrieri NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Potrebno je jasnije formulirati zakonski tekst na nacin da se obuhvati priprema i usluzivanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
7 Miho Obradovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Nikakve logike nema da PDV na cetering, dostavu hrane, pivo vino te povremenu prodaju na raznim dogadajima odtane na 25%. Pojam ugostiteljski objekt mora se zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti!!!!!!! Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba u vezi primjene snižene stope na usluge cateringa obzirom da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta. Primjedba da se snižena stopa primjenjuje i na piće ne prihvaća se jer se prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
8 Ana Popović Kišur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Kao obiteljski ugostiteljski obrt koji posluje cijele godine i ima do 5 zaposlenih u sezoni (van sezone dvoje), podržavam sugestiju kolega i struke da je predloženu formulaciju 'priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima' potrebno izmjeniti u 'priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini'. Naime, praksa i iskustvo je pokazala da se ugostitelj može naći u prekršaju kada gost usred konzumacije predomisli i odluči svoju već plaćenu hranu (odnosno hranu za koju je već izdan račun) odnijeti van. Time se snižena stopa PDVa više ne odnosi na tog gosta. Snižena stopa PDV-a koja se odnosi isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem u praksi, a rješenje je u formulaciji 'priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini'. Također, podržavamo prijedlog HGK za podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na minimalno 370.000 kn kako bi se izjednačili uvjeti poslovanja s državama članicama u okruženju koje imaju postavljene pragove na cca. 50.000 eura. Time bi se stvorili preduvjeti za otvaranje novih obrta i malih firmi te potaknuli i ohrabrili budući mali poduzetnici. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Republici Hrvatskoj odobreno je povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. Primjedbu da se poveća prag za upis u sustav PDV-a na 370.000,00 kuna nije moguće prihvatiti jer prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. S tim u vezi tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna te nema osnove za njegovo povećanje.
9 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Udruženje računovođa HGK smatra kako smanjenje opće stope PDV-a s 25% na 24% neće postići željeni učinak iz razloga što građani tu promjenu neće niti primijetiti, s obzirom da nije za očekivati kako će doći do smanjenja cijena za tih 1%. S druge strane, poduzetnici će opet morati osigurati izmjenu svojih programskih rješenja, što će ih dakako koštati. S druge strane u Državnom proračunu će osjetno faliti tih 1%, uzimajući u obzir da se radi o iznosu koji se mogao bolje preusmjeriti, npr. u daljnje smanjenje poreznog opterećenja plaća. Predlaže se podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 370.000,00 kn. Druge države članice u okruženju imaju pragove postavljene na razini od oko 50.000€, što je ekvivalent od otprilike 370.00,00 kn. Povećanjem praga za ulazak u sustav PDV-a na 370.000,00 kn postiglo bi se izjednačavanje uvjeta poslovanja s državama članicama u okruženju. Podizanje praga dodatno bi rasteretilo postojeće mikro poduzetnike, a uz to ohrabrilo građane na otvaranje novih obrta i tvrtki. Također, Udruženje međunarodnih otpremnika HGK ukazuje na probleme vezane za poslove zastupanja u carinskim postupcima u odnosu na plaćanje poreza na dodanu vrijednost na robu u uvozu i provozu, a koji je sastavni dio carinskog duga. Sukladno carinskim propisima, u određenim carinskim postupcima obvezno je podnošenje osiguranja za carinski dug. Prilikom uvoznog carinjenja, carinski otpremnik (špediter) u pravilu daje svoju garanciju za plaćanje carinskog duga. Zakonski rok za plaćanje carinskih davanja je 10 dana. Ako uvoznik ne plati u roku od deset dana, naplata se obavlja s garancije špeditera ili špediter sam plati kako mu banka ne bi blokirala garanciju, a time i njegovo poslovanje. Nakon toga, uvoznik, ako je u sustavu poreza na dodanu vrijednost, na svojoj kartici u e-poreznoj ima vidljiv iznos uplaćenog PDV-a te ga slobodno može koristiti kao pretporez ili tražiti njegov povrat. Nažalost, česti su slučajevi da odnosni uvoznik taj iznos nikad ne plati špediteru. Pokušaj naplate putem ovrhe obično završava na sudu, gdje se postupak protegne na godinu-dvije pa i više. Nakon presude u korist špeditera, špediter podnese pravomoćno rješenje na naplatu, čime blokira račun dužnika-uvoznika, ako nema naplate, nakon 120 dana blokade pokreće se stečajni postupak nad dužnikom i špediter ostaje bez dužnog iznosa. Špediteri su već i ranije upozoravali na ovaj nepravedan sustav i tražili da se u slučaju kada špediter uplati uvozni PDV u državni proračun umjesto uvoznika taj iznos PDV-a evidentira u e-poreznoj na kartici onog tko je taj PDV uplatio tj. špeditera, a ne na kartici uvoznika. Imajući u vidu da su u tijeku izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, članice Udruženja međunarodnih otpremnika HGK predlažu Ministarstvu financija da razmotri mogućnost propisivanja odgovarajućih odredaba koje bi omogućile evidentiranje uvoznog PDV-a na ime stvarnog uplatitelja, odnosno carinskog otpremnika koji je stvarno i izvršio uplatu. Podredno, ako ovaj problem nije moguće riješiti u okviru izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, predlaže se Ministarstvu da izda odgovarajuću uputu kojom bi se omogućilo da PDV u uvozu može koristiti kao pretporez isključivo stvarni uplatitelj. Dodatno, predlaže se razmotriti i propisati mogućnost korištenja prava na odbitak pretporeza u slučajevima kada je carinski otpremnik podnio svoju garanciju u provoznom postupku, a taj se postupak ne dovrši na odgovarajući način pa carinsko tijelo tereti špeditera za carinski dug. S ovim problemima upoznata i Carinska uprvaa Republike Hrvatske koja je izrazila podršku Udruženju za njezino rješavanje u suradnji s Ministarstvom financija - Poreznom upravom. Nadalje, u nastavku iznosimo stav jedne članice HGK – Županijske komore Rijeka: Ulazni PDV od 25% za nabavu dobara je viši od izlaznog od 13% i kroz neko vrijeme događa se da se traži povrat PDV-a. Sve pravne osobe u sustavu PDV-a , koje bi po najavi novog zakona imale stopu PDV-a od 13%, trebale bi kupovati bez ulaznog PDV-a, dakle po R1 računu bez obračuna PDV-a. U ovom slučaju pojednostavio bi se sistem obračuna, ne bi dolazilo do povrata PDV-a i ugostitelj bi sam bez knjigovodstva na kraju mjeseca na blagajni mogao očitati koliki mu je PDV i sam ga uplatiti. Knjigovodstva bi te podatke mogla samo knjižiti. U vrijeme Jugoslavije pravne osobe trgovale su bez uračunatog poreza na osnovnu cijenu uz predočenje dokumenta koji se zvao narudžbenica sa izjavom. Nadalje, članica predlaže da se onim poduzetnicima, koji će zbog smanjenja PDV-a s 25% na 13% podići plaću zaposlenicima, omogući određeno rasterećenje na porez na dohodak. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da se zadrži opća stopa PDV- a 25%. Republici Hrvatskoj odobreno je povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. Primjedbu da se poveća prag za upis u sustav PDV-a na 370.000,00 kuna nije moguće prihvatiti jer prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. S tim u vezi tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna te nema osnove za njegovo povećanje. Prema članku 60. Zakona o PDV-u, koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, porezni obveznik može odbiti PDV ako za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti ili je omogućeno njegovo izračunavanje, stoga PDV pri uvozu može odbiti primatelj odnosno uvoznik dobara. Drugačije propisivanje prava na odbitak PDV-a pri uvozu bilo bi u suprotnosti s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ.
10 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Koristeći priliku izmjena poreznih propisa koje se predlažu u sklopu IV. kruga porezne reforme, dajemo i nekoliko općenitih primjedbi i prijedloga. Uz članak 30. st. 11. Zakona o PDV-u Predlažemo da se nađe rješenje za granu graditeljstva u slučaju kada je kupac pravna osoba koja nije obveznik PDV-a (općine, gradovi, županije i sl.) budući da se prilikom završetka radova izdaje račun koji kao posljedicu odmah ima obvezu za plaćanje PDV-a za graditelja, a novac se često čeka mjesecima (dok se ne ovjeri situacija, dok se ne provedu do kraja kontrole prijavljenih projekata i sl.) čime se opterećuje važna grana gospodarstva. Prijedlog je da se u takvim slučajevima Pravilnikom propiše mogućnost da obveza plaćanja PDV-a kod isporuka građevinskih usluga pravnim subjektima koji nisu u sustavu PDV-a nastaje po načelu naplate. Uz članak 38. Zakona o PDV-u Opću stopu poreza na dodanu vrijednost predlažemo ne mijenjati na 24% od 01.01.2020., već da se stopa poreza na dodanu vrijednost umanji na 23% s datumom primjene 01.01.2021. godine. Hrvatska obrtnička komora o ovome se već očitovala i krajem 2018. godine te i dalje ostajemo kod našeg prijedloga da se ne uvode minimalne promjene koje samo administrativno i financijski dodatno opterećuju sve sustave (kako gospodarstvo tako i prateća ministarstva). Prijedlog je da se članak mijenja na način da stopa PDV-a nakon 01.01.2020. godine bude 25%, odnosno da se smanji stopa PDV-a na 23% s datumom primjene od 01.01.2021. godine. Uz članak 122. Zakona o PDV-u Rok za redovni PDV obrazac predlažemo izmijeniti tako da se vrati na zadnji dan u mjesecu. Praksa pokazuje da se svaki mjesec sve teže podnose obrasci PDV-a u sada propisanom zakonskom roku, poduzetnici ionako imaju nakon dostavljenih obrazaca rok za plaćanje do kraja mjeseca. Vrlo često se u (pokušaju) obrazloženja od strane Ministarstva dobila informacija da se radi o usklađenju rokova sa Europskom unijom. U tom slučaju, vjerujemo da se usklađuju podaci iz PDV-S obrasca i PDV-ZP te predlažemo da rok za predaju navedenih obrazaca ostane do 20-og u mjesecu, a da se rok za redovni PDV obrazac vrati na zadnji dan u mjesecu. Ovakav pomak u roku dostave PDV obrazaca bi za poduzetnike značilo jako puno, pogotovo sada nakon što je uvedena obveza dostave obrasce eURA čime se dodatno opterećuje razdoblje poslovanja do 20-og u mjesecu. Rok za plaćanje PDV-a i dalje bi trebao ostati na zadnjem danu mjeseca, kako je i sada. Nije prihvaćen Porezni obveznik prijavu PDV-a mora prema odredbi članka 85. stavka 6. Zakona o PDV-u predati na propisanom obrascu do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. Rok za podnošenje prijave PDV-a pomaknut je sa zadnjeg dana u mjesecu na 20-i dan u mjesecu kako bi se izjednačio rok za podnošenje većine prijava koje proizlaze iz Zakona o PDV-u jer je trebalo osigurati da će podaci koje Republika Hrvatska treba poslati u VIES sustav biti poslani na vrijeme, stoga prijedlog nije moguće prihvatiti. Napominje se da daljnje sniženje stope stvara negativni učinak na prihode državnog proračuna Republike Hrvatske.
11 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ispravak porezne obveze zbog nenaplativih potraživanja U hrvatskom poreznom zakonodavstvu nije predviđeno oslobađanje od PDV-a u slučaju nenaplativog duga niti postoji mogućnost jednostranog ispravka PDV-a bez pisane potvrde kupca o obavljenom ispravku pretporeza u evidencijama PDV-a. Mnogi kupci nisu voljni izvršiti ispravak i dati potrebnu potvrdu. AmCham smatra da bi hrvatska Porezna uprava trebala omogućiti jednostrani ispravak PDV-a za nenaplative dugove usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva o PDV-u s pravilima EU-a. Ključni razlozi za hitnu potrebu izmjene hrvatskog zakonodavstva o PDV-u proizlaze iz nedavne prakse (presuda) Suda Europske unije (CJEU). Sud se zalaže za pravo poreznih obveznika da smanje poreznu osnovicu u slučaju neplaćanja, čak i u slučajevima kada države članice EU-a ne dopuštaju takvo smanjenje, kao što je slučaj u Hrvatskoj (a porezna tijela država članica moraju se pridržavati sudskih presuda). Između ostalog, iz prakse Suda proizlazi: da bi zabrana smanjenja porezne osnovice u slučaju neplaćanja bila u suprotnosti s načelom porezne neutralnosti, da države članice mogu propisati uvjete za smanjenje porezne osnovice s ciljem sprečavanja utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza. Međutim, te mjere moraju biti ograničene na postizanje tih ciljeva i trebale bi što manje utjecati na načela Direktive o PDV-u, a posebice na načelo neutralnosti. Osobito u slučaju neplaćanja, ti bi uvjeti trebali biti ograničeni na to da porezni obveznik pribavi dokaz da naknada za isporuku primatelju neće biti naplaćena. Porezni obveznik može smanjiti poreznu osnovicu nakon što se definitivno utvrdi da kupac neće platiti punu cijenu za isporuku ili kada porezni obveznik može s razumnom vjerojatnošću pokazati da dug neće biti podmiren. Zakonske odredbe daju hrvatskim obveznicima mogućnost ispravka obveze PDV-a u vezi s nenaplativim potraživanjima, ali je procedurom taj ispravak za porezne obveznike otežan. Naime, jedan od uvjeta za ispravak je da porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu raspolaže pisanom izjavom primatelja isporuke da je ispravio odbitak pretporeza u svojim poslovnim knjigama i evidencijama. Drugim riječima, ispravak nije moguć bez suradnje kupca. Primjerice, porezni sustav Velike Britanije nalaže automatsku i zakonsku obvezu kupcima da izvrše povrat pretporeza Poreznoj upravi ako nisu platiti svojim dobavljačima u roku od šest mjeseci od primitka dobara, odnosno usluga. Američka gospodarska komora smatra da se Porezna uprava Hrvatske također, promjenom zakonskih propisa, treba uključiti u postupak naplate nenaplativih potraživanja i propisati rok u kojem porezni obveznici moraju obaviti ispravak pretporeza ako nisu platili svoje dobavljače na vrijeme. Time bi se olakšao proces ispravka poreznim obveznicima koji se nisu uspjeli naplatiti za isporučena dobra i obavljene usluge, a istovremeno su imali obvezu platiti PDV iz vlastitih sredstava jer nisu naplatili svoja potraživanja od kupca. Također bi se teret ispravka pomaknuo s poreznog obveznika na Poreznu upravu, što se smatra ispravnim i djelotvornijim postupkom. Mnoge zemlje EU-a dopuštaju oslobađanje od PDV-a za nenaplativi dug i propisuju određene formalne zahtjeve u tom pogledu. Na primjer, u Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Sloveniji, za primjenu oslobođenja od PDV-a kod nenaplativog duga općenito se zahtijeva da dužnik pokrene službeni stečajni postupak ili druge postupke u slučaju insolventnosti kako je određeno zakonom, često s dodatnim ograničavajućim uvjetima za primjenu oslobođenja od PDV-a (npr. izmijenjeni račun isporučitelja ili odobrenje, sudska odluka i slično). S druge strane, za primjenu oslobođenja od PDV-a kod nenaplativog duga u Belgiji propisuje se samo uvjet da se nenaplativi dug mora iskazati u financijskim izvještajima i drugim obvezama izvještavanja, kao što je izdavanje korektivnog dokumenta koji uključuje specifične informacije povezane s nenaplativim dugom u trenutku kada isporučitelj može svim sredstvima dokazati da se potraživanje smatra izgubljenim. Slični uvjeti koji omogućuju širi opseg primjene oslobođenja od PDV-a kod nenaplativog duga primjenjuju se, primjerice, u Austriji, Cipru, Danskoj, Irskoj, Latviji i Poljskoj, uz dodatni uvjet izdavanja pisane obavijesti isporučitelja kupcu, na temelju koje kupac ima obvezu ispraviti (tj. smanjiti) svoj pretporez. AmCham smatra da nema zapreke da se takvo rješenje implementira i u hrvatski porezni sustav. Stoga, kako bi svoje propise prilagodili pozitivnim praksama u drugim zemljama EU-a, AmCham predlaže da se sadašnji članak 33. stavak 7. hrvatskog Zakona o PDV-u izmijeni na sljedeći način: „Ako se porezna osnovica naknadno promijeni zbog opoziva, različitih popusta ili nemogućnost naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio robu ili usluge može ispraviti iznos PDV-a ako poreznog obveznika kojem je roba isporučena ili usluge obavljene pisanim putem obavijesti o iznosu PDV-a za koji primatelj nema pravo na odbitak”. Također, AmCham predlaže da se sljedeći stavci dodaju članku 33. (8) Porezni obveznik također može ispraviti (smanjiti) iznos zaračunanog PDV-a ako nakon pravomoćne sudske odluke o završetku stečajnog postupka ili uspješnog završetka postupka prisilne nagodbe potraživanje poreznog obveznika nije naplaćeno ili nije u cijelosti naplaćeno. Porezni obveznik može postupiti na isti način ako dobije pravomoćnu sudsku odluku kojom se obustavlja ovršni postupak ili drugi dokument kojim se pokazuje da završetkom izvršnog postupka njegovo potraživanje nije naplaćeno ili nije u cijelosti naplaćeno. Isto vrijedi i za poreznog obveznika kojemu dug nije vraćen ili nije u cijelosti vraćen jer je dužnik izbrisan iz registra ili registara ili drugih relevantnih zakonom propisanih evidencija. (9) Ne uzimajući u obzir prethodni stavak, ako porezni obveznik naknadno primi uplatu ili djelomičnu uplatu za isporuku dobara ili usluga, porezni obveznik mora ispraviti (smanjiti) iznos po toj osnovi neplaćenog PDV-a, tj. mora platiti odgovarajući iznos PDV-a u državni proračun. Daljnja pravila o smanjenju obveze PDV-a zbog nemogućnosti naplate propisana u članku 43. stavku 1. Pravilnika o PDV-u ostaju nepromijenjena: „Ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja, rabati i druge vrste odobrenja ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način propisan člankom 33. stavkom 7. Zakona o PDV-u.” Nije prihvaćen Zakonom o PDV-u propisano ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako dođe do ispravka porezne osnovice odnosno obveze poreza zbog nemogućnosti naplate, tada se ispravak može obaviti samo na način da i isporučitelj i primatelj na propisani način i za isti iznos isprave porez odnosno pretporez. Odredbama Pravilnika o PDV-u propisano je da se u slučaju ispravka računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza obveza obračuna PDV-a može ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost da porezni obveznici čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, mogu obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke, a pravo na odbitak pretporeza imaju kad plate račun dobavljaču.
12 Dario Zrnić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
13 Marin Dumančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
14 Martina Dumančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
15 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka ponovo želi ukazati na važnost da se, osim mlijeka koje se stavlja u promet u tekućem stanju, nižom stopom poreza na dodanu vrijednost obuhvate i ostali mliječni proizvodi. Trenutno hrvatski građani za ove proizvode plaćaju jednu od najviših stopa PDV-a (za usporedbu; stopa PDV-a na mlijeko, mliječne proizvode i sireve u Sloveniji iznosi 9,5 posto, u Njemačkoj 7 posto, u Italiji 4 posto, u Austriji 10 posto, u Poljskoj 5 posto, u Irskoj 0 posto, u Srbiji 10 posto, Crnoj Gori 7 posto te Makedoniji 5 posto). Svježi mliječni proizvodi poput vrhnja i fermentiranih mliječnih proizvoda u koje se prerađuje veliki dio mlijeka otkupljen od hrvatskih farmera, u usporedbi sa ostalim svježim proizvodima poput mesa, ribe ili jaja, zajedno sa mlijekom za piće imaju nemali udio u potrošnji kućanstva (prema podacima DZS-a za 2017. godinu ovi izdaci čine 13,7 posto u ukupnim izdacima kućanstva za hranu) te bi niža stopa PDV-a u kombinaciji sa ostalim mjerama pridonjela da bi oni bili dostupniji građanima, a ovi proizvodi bi se po pitanju stope PDV-a doveli u pravedniji položaj na tržištu u odnosu na ostale prehrambene proizvode koji na tržište dolaze u svježem stanju, što danas nije slučaj. Kroz pozitivan utjecaj na potražnju i potrošnju mliječnih proizvoda pridonosi se i konkurentnosti i održivosti mljekarskog sektora u našoj zemlji, te očuvanju radnih mjesta i zaposlivosti kako u mljekoprerađivačkoj industriji tako i u ruralnim područjima. Kada se uzme u obzir da od početka ove godine pa do kolovoza otkup mlijeka u ponovo bilježi pad za visokih 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i da je u našoj zemlji sve manje farmera koji se bave proizvodnjom mlijeka, što je samo nastavak dugogodišnjeg negativnog trenda prisutnog u našem mljekarskom sektoru, smatramo da je i ova mjera važna u stabilizaciji mljekarskog sektora koji čini važan segment poljoprivrede kao najznačajnije gospodarske grane u ruralnim područjima. Nije prihvaćen U okviru cjelovite i sustavno provedene porezne reforme kroz tri kruga poreznog rasterećenja izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u smanjen je regresivni učinak PDV-a na građane na način da je proširen krug dobara i usluga koje se oporezuju sniženom stopom PDV-a od 5% i 13%. Kako bi se porezna reforma provodila sustavno i cjelovito, istu nije moguće provesti na način da se za pojedina dobra ili usluge pojedinačno propisuje oporezivanje sniženom stopom PDV-a bez sagledavanja ukupnog utjecaja promjena na porezni sustav. Ujedno se napominje da smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
16 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Naš prijedlog je: Osloboditi porez najma sportskih dvorana u vlasništvu Gradova jer amaterski sportovi nemaju prihoda tj. ne mogu dobiti sponzora ili donacije Osloboditi porez za najam sportskih prostora tj. ureda u vlasništvu Gradova Osloboditi od poreza kupnje za sportske opreme (odjeća i dresovi) koja inače zahtjeva 20.000 kn godišnje za amaterski sport. Osloboditi od poreza kupnje za sportske kombi vozila za amaterski sport( gluhih sportaša , invalida sportaša itd) Lp Miro Nije prihvaćen Direktivom Vijeća 2006/112/EZ s kojom je Zakon o PDV u potpunosti usklađen nije propisana mogućnost oslobođenja od plaćanja PDV-a za nabavu sportske opreme i prijevoznih sredstava, stoga bi drugačije propisivanje bilo u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. U vezi oslobođenja od plaćanja PDV-a za najam sportskih dvorana napominje se da je člankom 39. stavkom 1. točkom m) Zakona o PDV-u propisano da su PDV-a oslobođene usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Stoga ako grad kao neprofitna pravna osoba daje na korištenje sportske objekte osobama koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona o PDV-u.
17 Hedona d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Stoga, predloženu formulaciju „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“ je potrebno izmjeniti u “priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini.” Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
18 Tatjana Schneider NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ova godina nam je pokazala koji utjecaj je imalo smanjenje PDV-a na voće i povrće sa 25 na 13%. Maloprodajne cijene su, uglavnom, ostale nepromijenjene, te krajnji kupci nisu imali nikakvu korist od tog umanjenja PDV-a. Pretpostavka je da će i ovo smanjenje, ma koliko se slažem sa smanjenjem poreznog opterećenja, ostati samo dobra ideja na papiru. Prelažem da se ukinu dvije stope PDV-a, te da ih zamjeni jedna opća stopa od 18% gdje će velika količina robe i usluga moći korigirati cijenu. Ugostiteljska djelatnos se potiče smanjenjem PDV-a, no tu povlasticu bi trebala, prije svega imati proizvodnja u svim granama. Smanjenjem PDV-a za 1% će prouzročiti veće troškove prilagodbe, nego li dobrobiti, te je čista floskula u vidu ispunjenja predizbornog obećanja. Povećati prag ulaska u sustav bar na 370.000,00 kn (cca 50.000 €). Ukinuti neke neoporezive stavke npr. bankarske usluge. Ukinuti tj. smanjiti broj obaveznih obrazaca za prijavu PDV-a. Moguće je objediniti trenutne obrasce u 1 što bi smanjilo mogućnost pogreške i nedostavljanje svih obrazaca, samim time i sankcije, te bi došlo do administrativnog rasterećenja. Nije prihvaćen Republici Hrvatskoj odobreno je povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. Primjedbu da se poveća prag za upis u sustav PDV-a na 370.000,00 kuna nije moguće prihvatiti jer prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. S tim u vezi tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna te nema osnove za njegovo povećanje. Vezano uz oporezivanje naknada banaka napominje se da su člankom 40. stavkom 1. točkama b) do g) Zakona o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ propisana oslobođenja u vezi sa financijskim uslugama, stoga bi drugačije propisivanje bilo u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Vezano uz mogućnost objedinjavanja trenutnih obrazaca vezanih uz PDV u jedan, napominjemo da isto nije moguće jer obveza podnošenje pojedinih obrazaca proizlazi i iz Direktive Vijeća 2006/112/EZ, međutim napominje se da se kontinuirano razmatraju mogućnosti kako bi se smanjilo administrativno opterećenje poreznih obveznika.
19 Danijela Razum NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smanjenje stope PDV-a na 24% je nepotrebno i mislim da neće u konačnici imati učinak, ukoliko smanjenje neće biti barem za 2%. Kao vlasnica računovodstvenog servisa zalažem se za smanjenje PDV-a na računovodstvene usluge na 13 % kao i na turističke usluge. Usluge računovodstvenih servisa su usluge koje bitno utječu na poslovanje poduzetnika i vrlo su bitan segment ne samo za poduzetnika već i za Poreznu upravu. Nas koji smo u sustavu PDV-a stavlja nepovoljan položaj prema klijentima koji nisu u sustavu PDV-a (paušalni obrti, mikro d.o.o.) i bitno povećava cijenu naše usluge. Često se u praksi događa da kolege koji dosegnu prag prelaska PDV-a, otvaraju nove obrte i društva kako bi na tržištu bili konkurentiniji sa cijenom bez PDV-a. Računovodstveni servisi su već nekoliko godina i servisi Porezne uprave, budući da sva izvješća odrađujemo putem e-porezna, a time uveliko rasterećujemo državnu upravu.... Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da se zadrži opća stopa PDV- a 25%. Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. Dodatkom III. navedene Direktive nije propisana mogućnost primjene snižene stope PDV-a na računovodstvene usluge, a Zakonom o porezu na dodanu vrijednost nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
20 Lezbijska grupa Kontra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažemo da ove izmjene i dopune uključe također usklađivanje Zakona o porezu na dodanu vrijednost sa Ustavom, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o životnom partnerstvu i Obiteljskim zakonom, kao i Općim poreznim zakonom, a u pogledu dokidanja diskriminacije osoba koje sklapaju životno partnerstvo u odnosu na osobe koje sklapaju brak, tj. diskriminacije na temelju spolne orijentacije i bračnog statusa. Za takvo usklađivanje potrebno je uvesti dopune u čl. 44., st. 1., Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji definira oslobođenje od PDV-a pri uvozu, tako da se od PDV-a oslobodi uvoz dobara koja pripadaju osobama koje su prethodno izvan Europske unije boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci, a preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi sklapanja životnog partnerstva, na jednak način kako je definirano u točki 4. kod sklapanja braka. Jamstva iz čl. 35. Ustava i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Konvencija) štite privatnost, štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a što se sve mora ogledati i kroz zakonski aspekt. Garancije kojima se štiti obiteljski život odnose se na sve oblike obitelji, uključujući istospolne i izvanbračne zajednice, što proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Zakon o suzbijanju diskriminacije (u čl. 1.) definira diskriminaciju te stipulira da se njome smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi spolne orjentacije. Neizravna diskriminacija u smislu istog zakona postoji kada naizgled neutralna praksa ili kriterij stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljiji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola definira (u čl. 2.) životno partnerstvo kao zajednicu obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljenu pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama tog zakona. Načela iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (čl. 6.) na kojima se zasniva životno partnerstvo uključuju ravnopravnost, međusobno poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju životnih partnera. Zabranjen je svaki oblik nasilja u zajednici obiteljskog života, a prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u njoj uređuje se posebnim zakonom. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Prilikom donošenja Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) u Prijedlogu je navedeno da isti predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Naglašavamo da sama po sebi navedena odredba Općeg poreznog zakona nije dovoljna, jer se radi o općem zakonu, već je potrebno eksplicitno navesti u svim posebnim zakonima uz bračnog druga također životne i izvanbračne partnere, u suprotnom dolazi do derogacije odredbi koje osiguravaju jednak tretman životnih partnera, neformalnih životnih partnera i izvanbračnih partnera, a time i do diskriminacije. Nije prihvaćen Člankom 15. Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Prema odredbi članka 40. stavka 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15.) u propisu svaka riječ mora biti upotrijebljena s razlogom, u protivnom propis bez opravdanog razloga postaje duži, a mogućnost pogreške se povećava. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba OPZ-a jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu dodanu vrijednost kao posebnim zakonom nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u njega.
21 RENATO HORVAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Moj doprinos za koji smatram u savjetovanju,da je trebao biti Vaš.ovo su uvjeti rada ugostitelja.sve ostalo nije. Poštovani, Za ovo se zalažite ne za kozmetiku.moj objavljeni komentar na esavjetovanju. „x) pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.“... obrtnik sam,ugostitelj,4 zaposlena,28 godina.najavom svake inspekcije na popisu su ugostitelji uvijek.puno je pitanja i nedoumica.kontroliraju se samo registrirane djelatnosti.neregistrirane ne. smanjenje stope na 13% ovim zakonom samo na dio usluge pripremanja hrane je nikakva bitna olakšica,obzirom da neugostiteljski objekti pružaju istu uslugu.to su trgovački lanci.to liči na olakšice od početka ove godine kada su ugostiteljima ili obrtnicima ukinuta tri doprinosa.tada sa šest doprinosa davanja su iznosila 1900 kuna za vlasnika.ukidanjem ili olakšicama sada imamo samo tri doprinosa koji iznose 1970 kuna davanja.dakle nikakve olakšice nisu stečene ukidanjem tri doprinosa pošto su preostala tri porasla davanja. smanjnjem stope na 13% na ovakav način ne pogoduje se ugostiteljima u radu sa pripremom hrane ili u nebitnom dijelu.čitam svakakve komentare da su ili nisu cijene išle dolje ili nisu prije nekoliko godina smanjenom stopom,istina je ovakva.ako je kava u zagrebu bila 15 kuna.možda je i trebala pojeftiniti.ako je bila 8 kuna teško da je mogla pojeftiniti.to se nebulozne priče laika i neukih u ovom poslu.istina ide dalje..nije bilo poskupljenja usluga.istina ide dalje...konkretno ja sam pokrenuo investicije koje zahtjeva moj posao ,širiti poslovanje,poveći broj zaposlenih...nakon vraćanja na pdv 25% sve je stalo i vratilo se unazad.inspekcijski nadzori su naravno za podržati ,na ovaj način zasigurno ne.to ne postoji nigdje u EU.zakone je teško ili nemoguće zadovoljiti.prisiljeni su mnogi krivotvoriti poslovanje.kažu blago njemu on je na ulazu u trgovinski centar.sve je puno.radi dva djelatnika kao i u kvartovskom kafiću.dkale nije točno da stopa od 13 posto nije donijela dobrobiti.upravo suprotno DA.pokrenula je investicije,zakonski se poslovalo.ova najavljena stopa ne jedan minimalan dio neće donijeti baš nikakvu olašicu ugostiteljima.koji su širokog raspona.od malih i puno većih.dok trgovački lanci prodaju isto što i ugostitelji.to se zove nelojalna konkurencija.ugostitelji su uvijek na udaru.ne zato što muljaju nego zato što rade sa gotovinom.naravno ne generalno. kada bi stopa bila 13% na proizvode sve osim na žestoka pića kao i prije ima mjesta za investicije koje su stale-u mom slučaju.stopa pdva je narasla cca za plaću radnika.što govori da jedan radnik manje u poslu.puniti državni buđet je naravno ispravno.no na ovaj način to nevjerujem da će biti slučaj.vani je porezni sustav kontrole puno drugačiji i konkretniji.za što se zalažem.no treba dati uvjete za rad prije svega.kako u ugostiteljstvu tako i u drugim segmentima.ništa se ne postiže ovakvim kontrolama.dokaz su podatci koji su objavljeni na službenim stranicama inspektorata.statistika je pokazala da se više reda i pdva ubere sa boljim uvjetima rada.nito generalno ne želi raditi u sivoj zoni.na ovaj način je vrlo teško poslovati.ugostitelji su mnogima kamen spoticanja,no ne sagledavaju se u realnom svjetlu.je neželim biti bogat.samo živjeti.ova zakonska olakšica mi tome nećže pridonijeti.investicijom koja je stala država bi ubraala više pdva nego ovom mjerom kao olakšicom i razumijevanjem da će ta djelatnost smanjiti sivu zonu.ovakvom ne.realna stopa pdva za ugostitelje kao i u EU je 13% obzirom na stope pdva u nabavi,većinom 13%,to su mogućnosti za poslovanje,investicije,povećanje plaća,bolje uvjete za radnike i poslodavce,kontrolu nabavljača,tada se zalažem za rigorozne konntrole ugostitelja koji ne poštuju te mjere.ova mjera to nije.ništa se promijeniti neće.rigorozne mjere drastično.a ne ovakve kontrole koje ne daju rezultate nikakve osim punjenje buđeta represivnim mjerama,i nerazumnimm mjerama,zakonima.ugostitelji nisu opterećeni samo pdvom od 25%,puno drugih davanja koje druge djelatnosti nemaju.ako ste soboslikar davanja su tri puta manja za vlasnika.jako dobro mi je poznata situacija u ugostiteljstvu.većinom se radi godinu dvije,promjeni ime na papiru i slično.ja snosim posljedice takvih mogućnosti i manipulacija.dizanje poreza toj djelatnosti opterećenom sa više davanja nego druge djelatnosti nije način.nadalje,u ugostiteljstbvu za razliku od drugih djelatnosti je potrebno stalno ulagati u inventar,aparate-nema tu skidanja pdva(odbitka bitnog u obrtu) i slično.i svega toga proizlazi da ova mjera nikako nije pogodila bit niti pridonijela bitno ničemu.pdv od 13% na sve osim na žestoka pića bi bila korisna i bitna mjera. primjer je ugostiteljstvo u njemačkoj.sasvim drugačiji poreezni sustav.oktoberfest.vlasnik zakupi prostor-paušalno plaća pdv,zaposli djelatnika.zaduži ga za određenu količini recimo pive za cca eura.nema potrebe za imspekcijama niti ih ima.oktoberfest i njemaču kao uređenu državu sa pozitivnim priljevom davanja netreba ni spominjati.kod nas se sve svodi na čekanje iza čoška da li je izdan račun ili ne.a što se dešava kada ode inspekcija.ništa.sada su bili.nema ih.ne kuca se više.nikako da država shvati da ako je stopa 13% raširebna na širi raspon artikala nema ni malo potrebe za manipulacijama koje će ćini mi se ostati kao i do sada.ja se zalažem za sustav od 13% iz tih razloga i primjera izvana na sve artikle u ugostiteljstvu koje je opterećeno davanjima vipše nego druge djelaztnosti-za one koji netnaju-uz 13 % za sve artikle osim žestokih pića koje bih oporezovao u nebo,zalažem se i za još rigoroznije kontrole nego sada.tako barem rade van Hrvatske.i puno bolje stoje države i buđeti nego ovdje. jedino u Hrvatskoj imate prilikom plaće radnicima plačanje prvo pdv stope što znači da je plača oporezovana prvo stopom pdva od 25%,tek onda ostaje isplatiti plaću(pošto se pdv plaća na promet)naravno tu su i ostala davanja za radnika,vlasnika itd.to dovodi do toga da su davanja na plaću do 70%.to je u redu..sa 25% nije.da radnik koji radi dobije najamnje svojim radom.nije u redu.smanjenjem stope na 13% ,odbicima na tom nivou pdva to se korigira u smislu radnika bolji uvjeti ali i isplativih investicija.mogao bih do pr3ekosutra o poreznoj politici koja ne pridonosi ekonomiji nego državnom buđet i opet je u deficitu.dok u njemačkoj nije.a nitko im ne visi iza čoška i gleda da li je izado račuin ili ne.danas se to radi tehnologijom ne represijom inspektorata.naravno ne optužujem inspektorat u nikakvom smislu.oni obavljaju svoju zakonsku zadaću.zakon je loš kao i ovaj o smanjenju pdva koji zvoni na sva zvona pdv 13%-na ništa.većina objekata od toga koristi imati bitne neće.pdv na sve osim žestoka pića i rigoroznije mjere.to svakako nosi osjetno i odmah na bolje.ovo ne.spomoiinje se izračun smanjenja tri doprinosa i koliko je država "izgubil" time a ne spominje se paraleleno koliko je dobila povećanjem ostala trri doprinosa. moj komentar,u smislu poreznog zakona nzenam kojeg kruga.ako želite korist i državi i građanima onda je stopa kao i u EU 13%(iako najveća)kod nas je ona realna.ostalo sve ništa ne mijenja.apsolutno ništa. moj iskreni,otvoreni prijedlog.nadam se- vrijeme je odavno prošlo kada je sve stalo- ili ide unazad.to bi bio korak naprijed.svakako.unatoč komentarima koji ne poznaju temu. Dakle pdv 13 % na sve artikle osim žestoka pića.rigorozne kontrole.ne punjenje buđeta sa represivnim mjerama nego rigoroznim uz uvjete poslovanja,tada kroz investicije i zapošljavanje ovako to moguće nije u ovom segmentu. Nadzorom-bez prigovora na rad djelatnika određenog nadzora-rade svoj posao zakonski i ljubazno na nivou,sa objašnjenjem itd.nalazim se u poslovnom prostoru,vlasnik sam,ne radim.ali sam vlasnik iu đepa mi je uzet novac i to je bilo dovoljno za mišljenje da je to novac od prometa,uz naravno strašno rigorozne mjere.što naravno ne stoji.napomena molim-nemam prigovor na rad nadzora.za svaku pohvalu.no čitajući zakon-on je represivan. Sve ste riješili pdvom 13% na širi raspon artikala uz rigorozne mjere nadzora za koje se zalažem za one koji ne poštuju tada uvjete koji su u redu za naše područje.zbog tkavih i ja trpim represivni aparat koji je teško ili nemoguće zadovoljiti.stajanjem iza čoška gledajući da li je izdan račun ili ne,da li je neki papirić o stanju pologa potpisan i pravilan,i u đepu moram imati papirić o stanju u đepu.... i discipliniranjem građana nikako smisla nema.bio sam vani.poreznui sustav vrlo jednostavan za razliku od našeg.i učinkovitiji. Sa poštovanjem da ćete uzeti u obzir moje razmatranje Horvat Renato Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Iz prijedloga nije jasno što se sve podrazumijeva pod "svi artikli" osim žestokih pića , stoga napominjemo da Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Također sniženje stope PDV-a stvara dodatni negativni učinak na prihode državnog proračuna.
22 RENATO HORVAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA „x) pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.“... obrtnik sam,ugostitelj,4 zaposlena,28 godina.najavom svake inspekcije na popisu su ugostitelji uvijek.puno je pitanja i nedoumica.kontroliraju se samo registrirane djelatnosti.neregistrirane ne. smanjenje stope na 13% ovim zakonom samo na dio usluge pripremanja hrane je nikakva bitna olakšica,obzirom da neugostiteljski objekti pružaju istu uslugu.to su trgovački lanci.to liči na olakšice od početka ove godine kada su ugostiteljima ili obrtnicima ukinuta tri doprinosa.tada sa šest doprinosa davanja su iznosila 1900 kuna za vlasnika.ukidanjem ili olakšicama sada imamo samo tri doprinosa koji iznose 1970 kuna davanja.dakle nikakve olakšice nisu stečene ukidanjem tri doprinosa pošto su preostala tri porasla davanja. smanjnjem stope na 13% na ovakav način ne pogoduje se ugostiteljima u radu sa pripremom hrane ili u nebitnom dijelu.čitam svakakve komentare da su ili nisu cijene išle dolje ili nisu prije nekoliko godina smanjenom stopom,istina je ovakva.ako je kava u zagrebu bila 15 kuna.možda je i trebala pojeftiniti.ako je bila 8 kuna teško da je mogla pojeftiniti.to se nebulozne priče laika i neukih u ovom poslu.istina ide dalje..nije bilo poskupljenja usluga.istina ide dalje...konkretno ja sam pokrenuo investicije koje zahtjeva moj posao ,širiti poslovanje,poveći broj zaposlenih...nakon vraćanja na pdv 25% sve je stalo i vratilo se unazad.inspekcijski nadzori su naravno za podržati ,na ovaj način zasigurno ne.to ne postoji nigdje u EU.zakone je teško ili nemoguće zadovoljiti.prisiljeni su mnogi krivotvoriti poslovanje.kažu blago njemu on je na ulazu u trgovinski centar.sve je puno.radi dva djelatnika kao i u kvartovskom kafiću.dkale nije točno da stopa od 13 posto nije donijela dobrobiti.upravo suprotno DA.pokrenula je investicije,zakonski se poslovalo.ova najavljena stopa ne jedan minimalan dio neće donijeti baš nikakvu olašicu ugostiteljima.koji su širokog raspona.od malih i puno većih.dok trgovački lanci prodaju isto što i ugostitelji.to se zove nelojalna konkurencija.ugostitelji su uvijek na udaru.ne zato što muljaju nego zato što rade sa gotovinom.naravno ne generalno. kada bi stopa bila 13% na proizvode sve osim na žestoka pića kao i prije ima mjesta za investicije koje su stale-u mom slučaju.stopa pdva je narasla cca za plaću radnika.što govori da jedan radnik manje u poslu.puniti državni buđet je naravno ispravno.no na ovaj način to nevjerujem da će biti slučaj.vani je porezni sustav kontrole puno drugačiji i konkretniji.za što se zalažem.no treba dati uvjete za rad prije svega.kako u ugostiteljstvu tako i u drugim segmentima.ništa se ne postiže ovakvim kontrolama.dokaz su podatci koji su objavljeni na službenim stranicama inspektorata.statistika je pokazala da se više reda i pdva ubere sa boljim uvjetima rada.nito generalno ne želi raditi u sivoj zoni.na ovaj način je vrlo teško poslovati.ugostitelji su mnogima kamen spoticanja,no ne sagledavaju se u realnom svjetlu.je neželim biti bogat.samo živjeti.ova zakonska olakšica mi tome nećže pridonijeti.investicijom koja je stala država bi ubraala više pdva nego ovom mjerom kao olakšicom i razumijevanjem da će ta djelatnost smanjiti sivu zonu.ovakvom ne.realna stopa pdva za ugostitelje kao i u EU je 13% obzirom na stope pdva u nabavi,većinom 13%,to su mogućnosti za poslovanje,investicije,povećanje plaća,bolje uvjete za radnike i poslodavce,kontrolu nabavljača,tada se zalažem za rigorozne konntrole ugostitelja koji ne poštuju te mjere.ova mjera to nije.ništa se promijeniti neće.rigorozne mjere drastično.a ne ovakve kontrole koje ne daju rezultate nikakve osim punjenje buđeta represivnim mjerama,i nerazumnimm mjerama,zakonima.ugostitelji nisu opterećeni samo pdvom od 25%,puno drugih davanja koje druge djelatnosti nemaju.ako ste soboslikar davanja su tri puta manja za vlasnika.jako dobro mi je poznata situacija u ugostiteljstvu.većinom se radi godinu dvije,promjeni ime na papiru i slično.ja snosim posljedice takvih mogućnosti i manipulacija.dizanje poreza toj djelatnosti opterećenom sa više davanja nego druge djelatnosti nije način.nadalje,u ugostiteljstbvu za razliku od drugih djelatnosti je potrebno stalno ulagati u inventar,aparate-nema tu skidanja pdva(odbitka bitnog u obrtu) i slično.i svega toga proizlazi da ova mjera nikako nije pogodila bit niti pridonijela bitno ničemu.pdv od 13% na sve osim na žestoka pića bi bila korisna i bitna mjera. primjer je ugostiteljstvo u njemačkoj.sasvim drugačiji poreezni sustav.oktoberfest.vlasnik zakupi prostor-paušalno plaća pdv,zaposli djelatnika.zaduži ga za određenu količini recimo pive za cca eura.nema potrebe za imspekcijama niti ih ima.oktoberfest i njemaču kao uređenu državu sa pozitivnim priljevom davanja netreba ni spominjati.kod nas se sve svodi na čekanje iza čoška da li je izdan račun ili ne.a što se dešava kada ode inspekcija.ništa.sada su bili.nema ih.ne kuca se više.nikako da država shvati da ako je stopa 13% raširebna na širi raspon artikala nema ni malo potrebe za manipulacijama koje će ćini mi se ostati kao i do sada.ja se zalažem za sustav od 13% iz tih razloga i primjera izvana na sve artikle u ugostiteljstvu koje je opterećeno davanjima vipše nego druge djelaztnosti-za one koji netnaju-uz 13 % za sve artikle osim žestokih pića koje bih oporezovao u nebo,zalažem se i za još rigoroznije kontrole nego sada.tako barem rade van Hrvatske.i puno bolje stoje države i buđeti nego ovdje. jedino u Hrvatskoj imate prilikom plaće radnicima plačanje prvo pdv stope što znači da je plača oporezovana prvo stopom pdva od 25%,tek onda ostaje isplatiti plaću(pošto se pdv plaća na promet)naravno tu su i ostala davanja za radnika,vlasnika itd.to dovodi do toga da su davanja na plaću do 70%.to je u redu..sa 25% nije.da radnik koji radi dobije najamnje svojim radom.nije u redu.smanjenjem stope na 13% ,odbicima na tom nivou pdva to se korigira u smislu radnika bolji uvjeti ali i isplativih investicija.mogao bih do pr3ekosutra o poreznoj politici koja ne pridonosi ekonomiji nego državnom buđet i opet je u deficitu.dok u njemačkoj nije.a nitko im ne visi iza čoška i gleda da li je izado račuin ili ne.danas se to radi tehnologijom ne represijom inspektorata.naravno ne optužujem inspektorat u nikakvom smislu.oni obavljaju svoju zakonsku zadaću.zakon je loš kao i ovaj o smanjenju pdva koji zvoni na sva zvona pdv 13%-na ništa.većina objekata od toga koristi imati bitne neće.pdv na sve osim žestoka pića i rigoroznije mjere.to svakako nosi osjetno i odmah na bolje.ovo ne.spomoiinje se izračun smanjenja tri doprinosa i koliko je država "izgubil" time a ne spominje se paraleleno koliko je dobila povećanjem ostala trri doprinosa. moj komentar,u smislu poreznog zakona nzenam kojeg kruga.ako želite korist i državi i građanima onda je stopa kao i u EU 13%(iako najveća)kod nas je ona realna.ostalo sve ništa ne mijenja.apsolutno ništa. moj iskreni,otvoreni rpijedlog.nadam se vrijeme je odavno prošlo kada je sve stalo ili ide unazad.to bi bio korak naprijed.svakako.unatoč komentarima koji ne ppoznaju temu. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke robe ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Iz prijedloga nije jasno što se sve podrazumijeva pod "svi artikli" osim žestokih pića , stoga napominjemo da Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Također sniženje stope PDV-a stvara dodatni negativni učinak na prihode državnog proračuna.
23 Ivanka Renac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi: Sniziti stopu PDV-a na 13% za sapun, pastu za zube, toaletni papir i higijenske uloške. Sniziti stopu PDV-a na 5% za žive životinje (krave, svinje, konje, koze, ovce, ) u slučajevima kada se promet živim životinjama odvija između OPG-ova, obrta i trgovačkih društava koji su registrirani kao poljoprivredni proizvođači. Nije prihvaćen U okviru cjelovite i sustavno provedene porezne reforme kroz tri kruga poreznog rasterećenja izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u smanjen je regresivni učinak PDV-a na građane na način da je proširen krug dobara i usluga koje se oporezuju sniženom stopom PDV-a od 5% i 13%. Kako bi se porezna reforma provodila sustavno i cjelovito, istu nije moguće provesti na način da se za pojedina dobra ili usluge pojedinačno propisuje oporezivanje sniženom stopom PDV-a bez sagledavanja ukupnog utjecaja promjena na porezni sustav. Ujedno se napominje da smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
24 Vesna Varšava II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Ostaviti poreznu stopu 25% i taj novac usmjerite u povećanje plaća učiteljima koji obrazuju nove generacije. Prihvaćen Prihvaća se.
25 SANDI LAZARIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Opću poreznu stopu bi trebalo ostaviti na 25%. Građani i tako neće vidjeti niti osjetiti bilo kakve promjene, kao što nisu nikada do sada, osim kada je došlo do povećanja porezne stope. Prihvaćen Prihvaća se.
26 Andreja Vučkovečki II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima - predlažem brisanje "u ugostiteljskim objektima", jer se velik dio ugostiteljske djelatnosti odvija van ugostiteljskih objekata, kao što su svadbene svečanosti u šatorima, razni prigodni domjenci u tvrtkama, sajmovi, razne manifestacije i sl. Dakle usluga cateringa svakako bi trebala biti ovdje uključena. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da se snižena stopa primjenjuje i na catering obzirom da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta. Ne prihvaća se primjedba da se brišu riječi “u ugostiteljskim objektima” jer i posebni propis o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da se ugostiteljska djelatnost obavlja u ugostiteljskim objektima ili izvan njih.
27 Denis Peloza II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Zakonom (NN 106/18) je propisano smanjenje opće stope PDV-a od 25% na 24% s primjenom od 1. siječnja 2020. godine. Predmetna odredba nije planirana i ne spada u kategoriji predviđenih novela izmjena i dopuna zakona, pa tako ne bi trebala niti biti predmet rasprave za 4. krug porezne reforme. Pritisak prema ministarstvu financija nije korektan, posebno ako je isti uvjetovan izmjenom drugog poreznog propisa. Možemo se složiti da umanjenje za jedan postotni bod uz očekivani rast prihoda/osnovice obračuna neće imati značajnog utjecaja. Ukoliko zakonodavac odluči povući, odgoditi primjenu odnosno dodatno izmijeniti vlastitu zakonsku odredbu i predizborno obećanje, što je u najmanju ruku neozbiljno, onda umjesto vraćanja opće stope na 25% predlažem smanjenje opće stope na 23% što će imati konkretniji učinak, kreira se bolji "image" i ukoliko ne donese smanjenje potrošačkih cijena proizvoda i usluga na malo svakako će pozitivno utjecati na održavanje istih koje će se ionako vratiti kroz porez na dohodak , porez na dobit i paušlalna davanja. Udio PDV unutar kalkulativnih elemenata maloprodanih cijena prizvoda i usluga, odnosno ukupnih prihoda namijenjenih građanstvu time sa 20% pada na 18,69% odnosno ispod 1/5 maloprodajnih cijena. Pogrešno je zaključivati kako građanstvo neće osjetiti pozitivne efekte, možda ne odmah ali poduzetnička konkurentost i slobodno tržište će dati prve rezultate već nakon 6 mjeseci početka primjene. Istovremeno smanjuje se porezni jaz između opće i sniženih stopa PDV. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
28 Denis Peloza II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Upravo suprotno. Ne treba očekivati čuda niti se čuda događaju u prvoj godini. Potrebno je napraviti strategiju smanjenja redovne stope pdv sa 25% u razdoblju sljedeće 3, 4 ili 5 fiskalnih godina, dakle prema 22, 21 ili 20%. Itekako će ne samo građani nego i pravne osobe porezni obveznici osjetiti učinak. Samo se zapitajmo kolike nam miljarde odlaze na kupovinu preko ino webshopova B2C, PB2C te na prekogranični promet sa zemljama okruženja pri čemu to naravno čini odljev ne samo PDV (VAT), već je to istovremeno i porez na dohodak koji se slijeva izvan RH. Sniženje stope PDV ne smije se gledati samo kroz maloprodajnu potrošačku robu kroz neku od trgovačkih jedinica ili određenih artikala. Svako rasterećenje u krajnosti povećava konkurentnost vlastitog gospodarstva posebno na zemlje u okruženju. Ako su ministarstvo i vlada pali pod pritiskom određenih lobija to je svakako moguće ali dugoročno odstupaju od zacrtanih ciljeva. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
29 Solventa services j.d.o.o. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Sa smanjenjem porezne stope sa 25% na 24% neće se dogoditi nikakva promejna. Navedeno smanjenje neće osjetiti građani, a poerzni obveznici će sa druge strane opet morati plaćati programere da se riješe programska rješenja. Mišljenja sam da se niti cijene u maloprodaji neće smanjiti za tih 1% i da je ovo još samo jedna politička igra. Ostavite stopu 25%. Prihvaćen Prihvaća se.
30 Diana Tomičić II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Smanjenjem opće porezne stope sa 25% na 24% nikakvo dobro se neće dogoditi, građani tu promjenu neće niti primijetiti, niti je to neka promjena koja bi se primjetila. S druge strane, poduzetnici će opet morati osigurati izmjenu svojih programskih rješenja, što će ih dakako koštati, međutim nije za očekivati da će doći do smanjenja cijena za tih 1%. Državni proračun će, dapače, dobro osjetiti tih 1% - a to je novac koji se je mogao negdje drugdje puno bolje preusmjeriti - npr. u daljnje smanjenje poreznog opterećenja plaća. Prema tome, još jedna u nizu beskorisnih mjera, politički obojanih, bez stvarne vizije gospodarskog razvoja. Stoga bi prijedlog bio ostaviti opću stopu 25% I drugi opći prijedlog bi bio podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 350.000kn - naime zemlje članice u okruženju imaju pragove postavljene na nivou od oko 50.000€ - time bi se postiglo izjednačavanje uvjeta poslovanja sa zemljama članicama u okruženju. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da se zadrži opća stopa PDV- a 25%. Republici Hrvatskoj odobreno je povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. Primjedbu da se poveća prag za upis u sustav PDV-a na 350.000,00 kuna nije moguće prihvatiti jer prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. S tim u vezi tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna te nema osnove za njegovo povećanje.
31 Gordan Horbec II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Poštovani, predlažem da stopa PDV-a ostane 25%, građani i poduzetnici neće imati nikakve konkretne koristi od toga, a državni proračun će izgubiti mnogo. Bolje je da smanjite/ukinete namete na plaću i sl. a PDV ostavite na 25%. Prihvaćen Prihvaća se.
32 Dominik Tomislav Vladić II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Opću poreznu stopu bi trebalo ostaviti na 25%. Građani i tako neće vidjeti niti osjetiti bilo kakve promjene, kao što nisu nikada do sada, osim kada je došlo do povećanja porezne stope. S obzirom da većina građana nije za smanjivanje ove porezne stope, upravo iz navedenog razloga, treba ostati na 25% ili omogućiti građanima neki oblik izjašnjavanja a tek nakon toga mijenjati postojeće. Ipak je ovo porez koji plaćaju građani kao privatne osobe a ne poduzeća. Ako je do sada bila praksa da se komunicira s predstavnicima gospodarstvenika onda bi trebalo kod ovoga na isti način postupiti i prema građanima kao pojedincima. Prihvaćen Prihvaća se.
33 Hrvoje Japunčić II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Nastavno na pokazatelje i izračune, a vezano na apekte (ne)priznavanja 50% tj. 100% prava predporeza u sustavima nabavke vozila kod pravnih osoba, mišljenja sam da bi bilo svrsishodno uzeti u obzir : a/ starost "voznog parka" na razini HR ; b/ aspekte ekologije i značajnih trendova promjena vrsti pogonskih goriva na razini svijeta/EU c/ aspekta sigurnosti u prometu koja se povećavaju nabavkom novih/novijih vozila d/ aspekta sigurnosti u prometu koja se povećavaju uvođenje tržišne utakmice (pr: taxi djelatnosti) e/ izračunima o nažalost troškovima liječenja osoba stradalih u prometu f/ aspektima da u današnjim globalizacijskim i strukturnim promjenama načina obavljanja poslova u kontekstu gdje poduzetniku/poduzetnicima "osnovna sredstva" bivaju: radna odjeća, IT sredstvo i prijevozno sredstvo da bi povrat odnosno proširenje prava na 100% priznavanje (pred)poreza prilikom nabavke novog /novih vozila za pravnu osobu imao višestruko veći pozitivan efekt u odnosu na kratkoročni ne-priljev po osnovici poreza na dodanu vrijednost u navedenoj sferi. S obzirom na pažnju aspekta posljedica mogućeg prihvaćanja, predlaže se kroz pripadni pravilnik definirati određeni vremenski tijek i/ili srazmjer u konteku financijskih pokazatelja poslovanja poslovnog subjekta i mogućnosti prihvaćanja prethodnog prava. Nije prihvaćen Omogućavanje odbitka 50% pretporeza za nabavu ili najam automobila uključujući i nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima Republici Hrvatskoj je temeljem dostavljenih analiza kojima je utvrđen postotak korištenja osobnih automobile za poslovne svrhe odobreno Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2018/1994 od 11. prosinca 2018. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2021. godine. Republika Hrvatska navedenu Provedbenu odluku Vijeća treba primjenjivati, a u ovom trenutku ne postoji osnova za određivanje drugačijeg postotka prava na odbitak pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila.
34 Hrvatski olimpijski odbor II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Hrvatski olimpijski odbor (HOO) predlaže dodatne izmjene i dopune Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost sa ciljem doprinosa razvoju hrvatskog sporta a uvažavajući odredbu Zakona o sportu da su sportske djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Predložene su izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost na način: 1. Da se HOO temeljem obavljanja svih svojih djelatnosti (prema posebnim propisima i gospodarskoj) ne smatra poreznim obveznikom poreza na dodanu vrijednost, predlažemo izvršiti dopunu članka 6. Zakona i dodati novi stavak 6. ili 2. Da se prošire oslobođenja od obveze PDV-a odnosno uključe izuzeća: temeljem sponzorskih aranžmana: - za usluge poticanja i promicanja sporta temeljem sponzorskog aranžmana, izvršiti dopunu u članku 39. stavku 1. Zakona dodavanjem nove točku s) - za stjecanje dobara unutar Europske unije - oprema sportaša temeljem sponzorskog aranžmana, izvršiti dopunu članka 42. stavka 1. Zakona i dodati novu točku d); - za uvoz opreme sportaša nabavljene temeljem sponzorskog aranžmana, izvršiti dopunu članka 44. stavka 1. Zakona i dodati novu točku 39. temeljem donacija i darovanja: - za isporuke dobara i usluga (donacije) koje pravne i fizičke osobe (donatori) poklanjaju u robi i uslugama bez naknade neprofitnim pravnim osobama usko povezanim sa sportom, uključujući i stjecanja iz Europske unije i uvoza iz trećih zemalja. 3. Smanjenjem stopa PDV-a na prodaju karata za ulaznice za sportske priredbe, članak 38. stavak 1. i stavak 2. Zakona o PDV-u. Nije prihvaćen Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije moguće pojedine porezne obveznike isključivati iz definicije poreznih obveznika te propisivati oslobođenja koja nisu propisana navedenom Direktivom. Ujedno se napominje da smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
35 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Smanjenjem stope poreza na dodanu vrijednost sa sadašnjih 25 posto, pored mlijeka koje se stavlja u promet u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano i kondenzirano, i na ostale mliječne proizvode pridonjelo bi se da bi ovi proizvodi bili dostupniji građanima, a svježi mliječni proizvodi bi se doveli u pravedniji položaj na tržištu u odnosu na gotovo sve ostale prehrambene proizvode u svježem stanju koji čine značajan udio u izdacima kućanstva za hranu te koji se sada na prilikom stavljanja u promet oporezuju sa stopom poreza na dodanu vrijednost od 13 posto. Nije prihvaćen U okviru cjelovite i sustavno provedene porezne reforme kroz tri kruga poreznog rasterećenja izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u smanjen je regresivni učinak PDV-a na građane na način da je proširen krug dobara i usluga koje se oporezuju sniženom stopom PDV-a od 5% i 13%. Kako bi se porezna reforma provodila sustavno i cjelovito, istu nije moguće provesti na način da se za pojedina dobra ili usluge pojedinačno propisuje oporezivanje sniženom stopom PDV-a bez sagledavanja ukupnog utjecaja promjena na porezni sustav. Ujedno se napominje da smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
36 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Kažete: smanjenje na 13% za pripremu i usluživanje jela kako bi porezni obveznici mogli samostalno odlučiti na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a. Ima još obveznika u drugim djelatnostima koji bi željeli tu mogućnost. Umjesto djelomičnog smanjivanja stope za samo neke isporuke, pravednije bi bilo smanjiti opću stopu pdv-a od 25%, ali za više od 1%, a dok se ne stvore uvjeti za to, moguća rasterećenja bi trebala ići u smjeru nižeg troška rada. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
37 GORDANA JANKOVIĆ BESEDNIK II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Smanjenje opće stope pdv-a sa 25% na 24% , neće imati apsolutno nikakv učinak, potrebno je smanjiti porez na dohodak te porez na kapital. Prihvaćen Prihvaća se.
38 Solventa services j.d.o.o. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Smanjenje stope Pdv-a sa 25% na 13% za pripremanje i usluživanje jela neka se proširi na sve ugostiteljske usluge odnosno i na konzumaciju napitaka ne samo na jela. Kada ste imali stopu 13% u ugostiteljstvu bio je veći prihod ugostiteljima i na taj način se financirala lokalna samouprava kroz lokalne poreze tj porez na dohodak od obrta. Isto tako zašto su banke oslobođene od plaćanja poreza na svoje usluge? Uvedite porez na naknade koje banka zaračunava i prilit će se dobar dio novca u državni proračun Ujedno bi se prag ulaska u sustav PDV-a trebao povečati minimalno na 350.000 kn Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Vezano uz oporezivanje naknada banaka napominje se da su člankom 40. stavkom 1. točkama b) do g) Zakona o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ propisana oslobođenja u vezi sa financijskim uslugama, stoga bi drugačije propisivanje bilo u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije. Republici Hrvatskoj odobreno je povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. Primjedbu da se poveća prag za upis u sustav PDV-a na 350.000,00 kuna nije moguće prihvatiti jer prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. S tim u vezi tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna te nema osnove za njegovo povećanje.
39 Irena Đuranović II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom - smanjenje stope Pdv-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela , proširiti na sve ugostiteljske usluge odnosno i na konzumaciju napitaka.. Naime, imate vjerojatno pokazatelje kod prvog uvođenja stope od 13% iako većina ugostitelja nije smanjila cijenu svojih usluga i proizvoda, povećali su se dohodci od samostalnih djelatnosti, kao i dobiti kod poduzeća. Dio novca iz državnog proračuna, prelilo se u lokalne proračune, putem plaćanja većeg poreza na dohodak i poreza na dobiti što je i ispravnije baš kod ove djelatnosti. Jer eto ako moramo raditi na turističkoj ponudi a samim tim i ugostiteljskoj, onda ugostitelji mogu više uložiti u svoje poslovanje, zaposliti lokalno stanovništvo, ponuditi bolje plaće, a ne da naša mladost odlazi konobariti u Irsku, a mi prisiljeni plaćati strance, jer eto nema tko raditi.. eto vam demografske mjere..i sami znate sve je to začarani krug Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
40 Anka Milčetić Čop II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom 3. sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima, radi rasterećenja poslovanja, što će poreznim obveznicima omogućiti da samostalno odluče na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a. Zašto se pogoduje isključivo ugostiteljima? Čime oni to zaslužuju? Ovakva mjera ne donosi se prvi put, već je promjena stope na ugostiteljske usluge bila donesena unatrag nekoliko godina, a da niti jedna kava pojeftinila nije, da plaće nisu korigirane na više, u korist zaposlenika. Kome će ova mjera uopće donijeti bilo kakvu dobrobit, osim vlasnicima ugostiteljskih objekata? Kojima bi, da nema fiskalizacije prometa gotovinom i pojačanih kontrola PU i CU, zapravo odgovaralo da stopa bude što veća jer bi im ostajalo više novaca za vlastite potrebe (jednostavna računica: stopa PDV-a je visoka, ugostiteljske usluge su skupe, ugostitelji ne izdaju račun jer nema fiskalizacije i kontrole, njima ostaje veća količina novaca). Zašto su se ugostitelji počeli bunit na visoke stope PDV-a upravo onda kada je Slavko Linić uveo fiskalizaciju? Oni zapravo nemaju ništa protiv stope PDV-a od 25%, oni imaju problema samo sa fiskalizacijom i pojačanim kontrolama, ali to ne mogu otvoreno reći pa su uzeli stopu PDV-a kao trn u oku, koji to stvarno nije. Građani uopće ne osjete smanjenje bilo kakve stope jer se njima zapravo ništa niti ne mijenja. O smanjenju PDV-a i nekoj "velikoj" poreznoj reformi bombardirani su sa svih strana, a da zapravo uopće ne razumiju da to sa njima nema nikakve veze i da im nikakva dobrobit iz toga proisteći neće. Zapravo, toga su već pomalo svjesni. Umjesto da stopa PDV-a ostane 25%, ionako PDV najviše i najbrže puni držvni proračun. Ako se već hoće pogodovati poslodavcima, mada sumnjam u to, zašto se uporno odbija veća reforma na području oporezivanja plaća, pri tome zapravo mislim na doprinose, ne na porez na dohodak. I kako to uopće može biti rečeno, u nastavku teksta, da „za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske“. Iz čega će se namiriti razlika? Dalje u tekstu piše da se procjenjuje da će ova mjera imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a u iznosu od oko 900 milijuna kuna godišnje. Zašto se poduzetnicima u proizvodnim djelatnostima ili npr. uslužnim djelatnostima ne pogoduje, nego imaju visoku stopu PDV-a? Čime su to ugostitelji zaslužili? U godini dana, razne stope u hrvatskom poreznom sustavu toliko se puta korigiraju, da treba dobro promisliti koja je i za koje područje trenutno važeća. U uređenim državama stope se ne mijenjaju godinama. U Hrvatskoj se netko igra pokušaja i pogrešaka pa kako ispadne. A ispadne najčešće nepovoljno za većinu, što građana, što poduzetnika. Nije prihvaćen Snižavanja stope PDV-a za usluge pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima predloženo je kako bi se stopa PDV na te usluge približno uskladila sa stopama PDV-a na iste usluge u zemljama u okruženju. Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. Obzirom da u primjedbi nisu točno navedene proizvodne i uslužne djelatnosti kojima bi snižena stopa olakšala poslovanje, napominjemo da uslužne i proizvodne djelatnosti nisu kao takve navedene u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, a Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
41 VLADIMIR ILČIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom 7. Uvođenje PDV-a na naknadu za pružanje usluga vezanih uz platni promet. Važećim zakonom od PDV-a su oslobođene "transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiroračunima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga". Pravilnikom o primjeni zakona o PDV-u, međutim, propisano je da su od PDV-a oslobođene i naknade za pružanje usluga vezanih uz navedene radnje. Takvo oslobođenje od PDV-a nema ni logičko uporište niti uporište u nekoj stvarnoj ekonomskoj potrebi financijskih institucija da im država pomaže na taj način, pa treba u Zakonu o PDV-u eksplicitno pojasniti da oslobođenje navedenih novčanih prijenosa od PDV-a ne implicira i oslobođenje naknada koje subjekti u platnom prometu naplaćuju za izvršavanje tih prijenosa. Nije prihvaćen Članak 40. stavak 1. točka d) Zakon o PDV-u kojom je propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a za transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiroračunima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga u cijelosti je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, stoga bi drugačije propisivanje bilo u suprotnosti s pravnom stečevinom Europske unije.
42 Branimir Jurković II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Kako je dosadašnja praksa pokazala, a i ovaj zakon navodi jasno je za očekivati kako sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima će biti usmjereno prvenstveno na povećanje ekstra profita vlasnika ugostiteljskih objekata na teret ostalih korisnika državnog proračuna kao i samih građana RH. Dosad smo imali primjere gdje cijene u ugostiteljskim objektima su za istu razinu usluge višestruko premašivale prosiječne cijene u RH sa isključivim ciljem stvaranja ekstra profita. Navedenom mjerom će građani umijesto poboljšanja životnih uvijeta, plaća državnih službenika i snižavanja poreznih nameta u globalu subvencionirati luksuzna vozila, jahte i sl. Kome su u interesu marže od preko 100 Kn na jednom hamburgeru u državi u kojoj se na preglede nekad čeka i preko godine i pol, a opskrba lijekovima se dogovara iz mjeseca u mjesec kad se država odriče 900 mil Kn? Nije prihvaćen Snižavanja stope PDV-a za usluge pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima predloženo je kako bi se stopa PDV-a na te usluge približno uskladila sa stopama PDV-a na iste usluge u zemljama u okruženju.
43 MARICOM D.O.O. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Poštovani, s obzirom da se razmatra sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima, radi rasterećenja poslovanja, molim vas da uzmete u obzir turističku sezonu koja nije bila dobra i poslovanje turističkih agencija koje se sve teže održavaju (naročito receptivne agencije koje preskaču i dobavljači i kupci) jer su nekonkurentne upravo zbog velike stope poreza (25% i u redovnom i u posebnom postupku oporezivanja). Upravo su turističke agencije oni poslovni subjekti koji doprinose legalnom poslovanju svih ostalih sudionika u međusobnim transakcijama te bi stoga bilo poželjno i dobrodošlo smanjenje stope na 13% za sve usluge turističke agencije (posebice tamo gdje je ulazni PDV 13% ili u posebnom postupku gdje se ne priznaje ulazni PDV). Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. Obzirom da usluge turističkih agencija nisu navedene u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije.
44 Hrvatski olimpijski odbor ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 2. HOO predlaže uvođenje izuzeća od oporezivanja PDV-om donacije sportske opreme. U skladu sa člankom 7. stavkom 4. Zakona o PDV-u neoporezivim isporukama smatra se besplatno davanje darova male vrijednosti koje obavi porezni obveznik u okviru obavljanja svoje gospodarske djelatnosti uz uvjet da se obavljaju povremeno i ne istim osobama gdje se poklonima male vrijednosti smatraju pokloni čija vrijednost nije veća od 160,00 kn. Prijedlog bi se mogao razmotriti kroz izuzeće o oporezivanja PDV-om neovisno o limitu od 160,00 kn za darove male vrijednosti, ukoliko se radi o donaciji sportske opreme . Također prema članku 39. stavku 1. točki m) PDV-a su oslobođene usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Obrazloženje: Vezano za donacije sportskim udrugama i klubovima mogu se primijeniti i iskustva drugih zemalja gdje se odobravaju dodatne porezne olakšice na donirana sredstva. Doniranjem sportske opreme udrugama i klubovima potiče se razvoj i omasovljenje sporta kod mladih na način da se osigurava neophodna oprema svim uzrastima i kategorijama sa ciljem omogućavanja bavljenja sportom u procesu treninga i sudjelovanja na sportskim natjecanjima, a također i prilikom organizacije sportskih natjecanja. Nije prihvaćen Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije moguće propisivati oslobođenja koja nisu propisana navedenom Direktivom.
45 Hrvatski olimpijski odbor ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 2. HOO predlaže isključenje HOO-a kao poreznog obveznika iz porezne obveze poreza na dodanu vrijednost, i to ispred članka 2. predloženih Izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Predlažemo izvršiti dopunu članka 6. Zakona i dodati novi stavak 6. isključenjem krovnih neprofitnih pravnih osoba zaduženih za provođenje Programa javnih potreba sporta na državnoj razini, kao poreznih obveznika novi stavak 6) Poreznim obveznicima u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju se krovne neprofitne pravne osobe (udruge, ustanove) koje su zadužene za provođenje izvršenja Programa javnih potreba u sportu na državnoj razini, i u slučaju kada naplaćuju i druge naknade u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, pod uvjetom da obavljanje tih djelatnosti ili transakcija ne dovodi do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja i da upotrebljavaju ta sredstava za ostvarenje ciljeva neprofitne udruge ili ustanove. Obrazloženje: Sukladno odredbama Zakona o sportu utvrđene su javne potrebe u sportu na državnoj razini, koje u određenim, zakonom utvrđenim programima provode Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez i Hrvatski školski sportski savez. Nadležnosti i zadaće navedenih pet sportskih udruga nacionalne razine (krovne sportske udruge) utvrđene su Zakonom o sportu i pripadajućim međunarodnim sportskim propisima. Hrvatski olimpijski odbor najviša je nevladina nacionalna sportska udruga u koju se udružuju nacionalni sportski savezi, sportske zajednice u županijama i Gradu Zagrebu te druge udruge čija je djelatnost od značaja za razvoj sporta i olimpijskog pokreta u Republici Hrvatskoj. Ciljevi HOO-a su: predstavljanje cjelokupnog hrvatskog sporta pred Međunarodnim olimpijskim odborom i odgovarajućim međunarodnim sportskim organizacijama i udruženjima, usklađenje i poticanje aktivnosti NSS-a, razvoj i promicanje sporta na državnoj razini, te poticanje organizacije i usklađivanje razvoja sporta na razini županija, gradova i općina. Nije prihvaćen Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije moguće pojedine porezne obveznike isključivati iz definicije poreznih obveznika, jer bi isto bilo u suprotnosti s navedenom Direktivom.
46 ZAPRAF - Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Predlaže se dopuna Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakon o PDV-u jer važeći Zakon o PDV-u nije usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (daje: Direktiva), te je diskriminatoran u odnosu na pojedine nositelje autorskih i srodnih prava. Direktivom je predviđena mogućnost da države članice Europske unije uvedu primjenu snižene stope PDV-a na pojedine robe i usluge (čl. 98.) te je u Dodatku III. Direktive sadržan popis dobara i usluga na koje se snižena stopa može primjenjivati, a među kojima su usluge pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača. Spomenuta mjera implementirana je u čl. 38. st. 3. t. z. trenutno važećeg Zakona o PDV-u, no uz to je uneseno i dodatno ograničenje prema kojemu se snižena stopa od 13% odnosi samo na isporuke usluga i povezanih autorskih prava pisaca, skladatelja i umjetnika, koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije najprije je potrebno naznačeno ograničenje koje je dodano u Zakon o PDV-u, a nije sadržano u važećoj Direktivi, u cijelosti ukinuti, a uz to je potrebno Zakonsku odredbu izmijeniti tako da se njome osim pisaca, autora i umjetnika izvođača obuhvate i svi ostali nositelji autorskih i srodnih prava koji su tom odredbom stavljeni u neravnopravnu poziciju u odnosu na druge pružatelje sličnih usluga. Budući da se Hrvatska diskografska udruga (HDU) kao strukovna udruga proizvođača fonograma zastupa i promovira djelatnost proizvodnje fonograma, te da se Udruga za zaštitu prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) bavi zaštitom prava proizvođača fonograma, niže navodimo neke od ključnih razloga zbog kojih bi se ta odredba trebala proširiti tako da obuhvaća i proizvođače fonograma: U Konačnom prijedlogu važećeg Zakona o PDV-u, na str. 14., para. 3., obrazloženo je da je snižena stopa PDV-a od 13% uvedena u zakonodavstvo radi poticanja usluga u kulturi i općenito radi kulturnog stvaralaštva. U glazbenoj industriji upravo su proizvođači fonograma ti koji njeguju i potiču kreativni rad i stvaralaštvo autora i umjetnika izvođača. Proizvođači fonograma, kako ih i sam zakonodavac definira su fizičke ili pravne osobe koje poduzimaju inicijativu i koje su odgovorne za prvo fiksiranje zvukova izvedbe. Ključno je da su proizvođači fonograma ne samo poduzetnici nego i kreativci koji stvaraju velike izvođače i autore, bilo izravno kroz investiranje ili kroz know how. Bez vizije, ideje, poticanja, truda i rada proizvođača fonograma ne bi bilo niti glazbenih snimaka pa je nepravedno i zbunjujuće da je zakonodavac zaboravio njihovu ulogu u poticanju kulturnog stvaralaštva i da ih je izostavio iz zakona. U preambuli spomenute Direktive dalje je sadržano obrazloženje da je primjena smanjene stope PDV-a uvedena s ciljem rješavanja problema nezaposlenosti (para. 33). Proizvođači fonograma itekako potiču zapošljavanje i zapošljavaju velik broj osoba! Za snimanje i stavljanje na tržište kvalitetnog glazbenog programa potrebno je poduzeti čitav niz aktivnosti od produkcije i proizvodnje preko marketinga do distribucije snimljenog sadržaja. Radi obavljanja tih djelatnosti diskografske kuće koriste usluge producenata, dizajnera, ton majstora, aranžera urednika i dr. s kojima zasnivaju ugovorne odnose ili druge oblike suradnje te upravo na taj način potiču zapošljavanje kako unutar svoje poslovne organizacije, tako i u još znatnijoj mjeri zasnivanjem suradnji s vanjskim kooperantima. Proizvodnja fonograma je okosnica glazbene industrije pa nije i nikako ne smije biti promatrana kao sporedna djelatnost, čemu u prilog jasno govore i sljedeće brojke: - Broj proizvođača fonograma apsolutno je bitan za glazbenu industriju. Samo ZAPRAF kao udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava broji preko 250 proizvođača fonograma kao davatelja punomoći. Od toga njih 169 ulazi u sustav pdv-a dok preostali broj čine inozemni ili domaći proizvođači fonograma kao davatelji punomoći koji ne ulaze u sustav pdv-a. - ZAPRAF štiti cjelokupan svjetski repertoar, od čega je posebno bitno naglasiti preko 100.000 hrvatskih snimaka koji su rezultat rada kako autora izvođača tako i proizvođača fonograma i svih ostalih kreativaca. - Proizvođači fonograma dio su kreativne i kulturne industrije koja sudjeluje u BDP-u sa čak 2,3% što je oko 6,3 milijardi kuna godišnje. - Zaposlene osobe u diskografskoj industriji broje se u stotinama. Primjerice samo Croatia Records kao vodeća diskografska kuća broji pedesetak stalnozaposlenih zaposlenika, dok se i u manjim diskografskim kućama broj zaposlenika kreće barem oko dvadeset. Uz navedeno za svaki projekt angažiraju se i vanjski suradnici. Primjena snižene porezne stope isključivo na usluge i povezana prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača je bez dvojbe negativna za razvoj glazbenog tržišta. U preambuli spomenute Direktive propisano je da mjere koje Direktiva dopušta, a među kojima je i uvođenje snižene stope PDV-a ne smiju biti u sukobu s načelom zaštite tržišnog natjecanja (para. 4), te da slične robe i usluge moraju nositi isto porezno opterećenje (para. 7). Očigledno je da su uvođenjem snižene porezne stope samo na usluge pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača odnosi na tržištu izmijenili na štetu proizvođača fonograma tako da su sada diskriminirani i da su u nepravednoj tržišnoj utakmici s ostalim sudionicima glazbene industrije. Prava proizvođa fonograma trebala bi biti jednaka kao i sva druga autorska i srodna prava. Zato ih zakonodavac i svrstava u istu grupu prava pa se onda ne bi trebala različito tretirati kod obračuna pdv-a. Ovakvo razdvajanje poreznih stopa je očigledno i nezakonito. Uzmimo za primjer situaciju kada umjetnik izvođač temeljem ugovora određeni iznos naknade od koncerata isplaćuje i proizvođaču fonograma. U tom slučaju na svoju uslugu obračunava pdv po stopi od 13%, a kada kasnije isplaćuje naknadu proizvođaču fonograma dužan je na nju obračunati pdv po stopi od 25%. Tu je umjetnik izvođač direktno u gubitku jer mora platiti više nego što je primio čime se postiže upravo suprotan efekt od poticanja zapošljavanja i kulturnog stvaralaštva. Uzmimo za daljnji primjer reklamu u kojoj se koristi snimka u kojoj su sadržana sva tri prava (davanje odobrenja za takozvana sinkronizacijska prava). Nejasno je po kojoj stopi korisnik treba ispostaviti fakturu s obzirom da su sadržana sva tri prava, koji pdv se primjenjuje, na koga, te kako se kasnije isplaćuje. Konačno, danas je zahvaljujući tehnološkom razvoju, proizvođač fonograma nerijetko individua koja sama snima, zapisuje i kreativno oblikuje zapis izvedbe svog glazbenog sadržaja, a koji je sada na svoj rad prisiljen obračunavati različite porezne stope. Takvo razdvajanje poreznih tretmana je i za korisnike i za nositelje prava potpuno zbunjujuće, osobito imajući u vidu da HDS ZAMP (Hrvatsko društvo skladatelja) već godinama, temeljem ugovornih odnosa sa ZAPRAF-om i HUZIP-om (Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava), prikuplja naknadu za korištenje prava za sve tri organizacije izravno od korisnika, te ispostavlja jedan račun korisnicima na kojemu se sada pojavljuju iznosi na koje se obračunava različita stopa PDV-a. Time se na korisnike automatski ostavlja dojam da se usluge proizvodnje fonograma skuplje naplaćuju, odnosno da iste predstavljaju veći financijski teret za poslovanje što je nepravedno jer za tako što nema valjanih razloga. Svakako je potrebno razmotriti i koja bi bila korist za državu od uvođenja snižene porezne stope za proizvođače fonograma. Svi korisnici koji koriste predmete zaštite autorskog odnosno srodnih prava (radijske i televizijske postaje, hoteli, ugostiteljski objekti, trgovine, poslovni prostori i kabelski operateri i sl.), a kojih prema našim podacima ima preko 34.000 uredno plaćaju naknadu za korištenje prava proizvođača fonograma izravno ZAMPU tj. ZAPRAF-u, te će sa smanjenjem poreza na 13% plaćati nižu naknadu za korištenje prava. To znači da će korisnicima ostati više novaca za unapređenje poslovanja, zapošljavanje i ostale investicijske aktivnosti. To će za državu značiti i veće prihode, samo s druge osnove. Dodatni argumenti za izjednačavanje povlaštene porezne stope je jednostavno činjenica da će proizvod, a ovdje govorimo o glazbenim sadržajima, o glazbenoj kulturi, biti jeftiniji, bit će dostupniji, što u konačnici vodi većoj akumulaciji i obrtu sredstava. To je značajno iz dva razloga, s jedne strane, na taj način će se pokriti eventualni manjkovi u proračunu s osnove smanjenja stope PDV-a, odnosno izjednačavanja iste prema sve tri skupine nositelja prava na pojedinom glazbenom proizvodu. S druge strane na taj način će se osigurati financijska podloga za dodatnu digitalizaciju cjelokupne hrvatske glazbene baštine. Proizvođač fonograma, bilo individua, bilo promatran kao kolektiv, smanjenom stopom PDV-a imat će priliku da svoj proizvod lakše plasira na tržište, kako domaće tako i međunarodno koje s obzirom na veliku dijasporu nije zanemarivo, te će povećanu akumulaciju moći usmjeriti u investicije kojima se povećava ukupni glazbeni fond i kojima se angažiraju novi ljudski potencijali potrebni za kreiranje novih sadržaja. I Europski zakonodavac bio je svjestan da uvođenje ove mjere može dovesti do neravnopravnosti na tržištu pa je propisao mehanizme kontrole kako bi se utvrdile i ispravile nejednakosti, i to na dvije razine: a) Na nacionalnoj razini svaka država članica mora osigurati provjerljivost i ograničenost te mjere te predvidjeti uvođenje postupka odobrenja za razdoblje koje je fiksno utvrđeno ali dovoljno dugo, tako da je moguće ocijeniti učinak sniženih stopa na lokalno isporučene usluge. b) Na razini Europske unije predviđeno je da Komisija pripremi izvješće o ocjeni učinka sniženih stopa koje se primjenjuju na usluge koje se isporučuju lokalno, posebno u pogledu otvaranja radnih mjesta, gospodarskog rasta i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Dakle, svakako je potrebno uzeti u obzir i ne smije se zanemariti da nejednakosti postoje i da je potrebno bez odgađanja potrebno poduzeti mjere radi uklanjanja neravnopravnosti. Povoljnija pozicija, odnosno situacija da se uopće ne plaća porez na korištenje fonograma nije nepoznata pojava u Europskoj uniji, pa tako postoji primjer Danske, Latvije i Portugala u kojima se ne primjenjuje porez na ubiranje naknade za korištenje fonograma. U ostalim europskim zemljama porezna stopa je ista za sva tri nositelja prava; autore, umjetnike izvođače i proizvođače fonograma (Austrija, Češka, Finska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija). U skladu sa svim navedenim predlaže se da odredba čl. 38. st. 3 t. z. izmijeni tako da se njome obuhvate i proizvođači fonograma. Nije prihvaćen Potrebno je dodatno provjeriti da li su takve usluge obuhvaćene Dodatkom III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, jer isto nije razvidno iz točke 9. Dodatka III. Stoga u ovom trenutku nije moguće procijeniti obuhvat primjene snižene stope za usluge proizvođača fonograma te utjecaj na prihode državnog proračuna Republike Hrvatske. Ujedno se napominje da smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
47 Hrvatski olimpijski odbor ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. HOO predlaže smanjenje stopa PDV-a na prodaju ulaznica za sportske priredbe, izmjenom i dopunom članka 38. stavak 1. i stavak 2. Zakona o PDV-u Zbog važnosti sporta za društvo, kao što važnost imaju kulturne manifestacije za koje se primjenjuju dvije snižene stope poreza na dodanu vrijednost za kino ulaznice i ulaznice za koncerte predlažemo i smanjenje stope PDV-a i na ulaznice za sportske priredbe. Napominjemo kako se u Dodatku III Direktive vijeća 2006/112/EZ predviđa mogućnost oporezivanja po sniženoj stopi prodaja ulaznica za sportske priredbe te sukladno svemu navedenom predlažemo uvrstiti „ulaznice za sportske priredbe“ u članak 38. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te iste oporezivati sniženom stopom od 5% kao i kino ulaznice. Predloženo smanjenje doprinijeti će popularizaciji sporta. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
48 Roko Baric ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Zelio bih kopirati komentar od gos.Franca Letice te podrzavam sve navedeno POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
49 HERA D.O.O ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Snizavanje porezne stope na hranu obavezno treba obuhvatiti sokove,vino,kavu i pive jer se i oni smatraju prehrambenim proizvodima. Ne poštujući takav status tih namirnica dodatno stvarate konfuziju i diskriminaciju u ugostiteljskoj djelatnosti. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
50 Ivica tolja ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Postovani, Priprema i usluzivanje jela u ugostiteljskim objektima kosi se s vasim najavljenim smanjivanjem pdv na13% jer se nece odnositi na cjelokupnu djelatnost nego samo na neke djelatnosti u ugostiteljstvu, a isto tako u usluzivanje jela nece biti obuhvaceno sva hrana u koju spadaju i napitci, vino, kava, piva. Dakle, u stavku 3. iza točke x) trebalo bi preformulirati u :"usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti". S poštovanjem.. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
51 Nezavisna udruga ugostitelja ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Vlada Republike Hrvatske je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1. siječnja 2020. godine. Trenutni prijedlog zakonskog teksta sa stajališta struke izaziva niz pitanja. Formulacija "pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima" je nejasna sa stajališta jela, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. I. Uvidom u postojeće normativne akte Republike Hrvatske i nekoliko relevantnih rječnika hrvatskoga jezika (Rječnik hrvatskoga jezika, Anić, 2006.; Hrvatski enciklopedijski rječnik Anić i drugi, 2002.) možemo zaključiti da trenutno ne postoji jednoobrazna, unificirana definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Hrvatski enciklopedijski rječnik kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koja ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? Odabirom pojma jelo u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja zakonske odredbe. S druge strane pojam hrane je jasno definiran Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane na način da je „hrana” (ili „prehrambeni proizvod”) svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Sukladno Uredbi je usklađen Zakon o hrani (NN 81/13, 14/14, 30/15, 115/18). Pojam hrane kao takav u potpunosti ispunjava zahtjeve zakonske norme koja mora biti jasna i određena. II. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 % ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
52 Ana Popović Kišur ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Kao obiteljski ugostiteljski obrt koji posluje cijele godine i ima do 5 zaposlenih u sezoni (van sezone dvoje), podržavam sugestiju kolega i struke da je predloženu formulaciju 'priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima' potrebno izmjeniti u 'priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini'. Naime, praksa i iskustvo je pokazala da se ugostitelj može naći u prekršaju kada gost usred konzumacije predomisli i odluči svoju već plaćenu hranu (odnosno hranu za koju je već izdan račun) odnijeti van. Time se snižena stopa PDVa više ne odnosi na tog gosta. Snižena stopa PDV-a koja se odnosi isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem u praksi, a rješenje je u formulaciji 'priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini'. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
53 rudi barbir ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. U najavi Vlade o rasterećenju sektora ugostiteljstva u vidu snižavanja stope PDV-a na 13% pod formulacijom "priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima" je najasan pojam jelo i također pojam ugotiteljski objekat je poprilično oraničen. Smatram da bi bilo prikladnije pojam ugostiteljski objekat zamijeniti sa ugostiteljskom djelatnosti. Stavkom 3. Članka 5. se nepravedno diskriminira ostale djelatnosti koje se bave pripremom i usluživanja hrane, poput ceteringa, dostave, povremene pripreme i prodaje na sajmovima, gastro manifestacijama, hrane za ponijeti, itd. Također catering i dostava je vrlo bitan dio ugostiteljske djelatnosti, a sa ovakom definicijom su postavljeni u jako nepovoljan položaj.Isto se tako pojavljuje problem ako se gost, prilikom konzumacije u objektu, odluči sa hranom( koja je već plaćena) napustiti objekat, tada se ugostiteljski objekat automatski ni kriv ni dužan nađe u prekršaju. Druga nejasoća u formulaciji je pojam jelo, kojega bi trebalo zamijeniti pojmom hrana, budući daje to precizan pojam za razliku od jela. Hrana je jasno određena Uredbom Europskog parlamenta. Hrana je svaki proizvod koji je namjenjen prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi kozumirati, tako da hrana uključuje i vodu,kavu, pivo,vino i sl. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
54 Ante Vlašić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Stavkom 3. Članka 5. se nepravedno diskriminira ostale djelatnosti koje se bave pripremom i usluživanja hrane, poput keteringa, dostave, povremene pripreme i prodaje na sajmovima, gastro manifestacijama, hrane za ponijeti, itd. Nadalje, pojam "jelo" je potpuno nejasan i teško tumačiv dok je pojam "hrana" već precizno zakonski definiran te već po zakonu uključije kavu, pivo, vodu i drugo. Bilo bi puno poštenije i pravednije preformulirati stavak u :" pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti." Hvala. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
55 HGK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK predlaže izmijeniti točku x) tako da glasi: „x) usluge pripremanja hrane, usluge dostave i cateringa hrane, obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima u skladu s posebnim propisima.“ Udruženje smatra da ograničavanje dosega preferencijalne stope PDV-a na ugostiteljske usluge isključivo u obliku „pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima“, kako je predviđeno NPZ-om predstavlja opasnost po zajamčene ustavne vrjednote i ne predstavlja mjeru od najavljenih 900 milijuna kuna rasterećenja. Zbog toga Udruženje predlaže ovu izmjenu te smatra da bi se na ovaj način ispunilo obećanje o povećanju plaća zaposlenika u ugostiteljstvu od 10 %, potaknulo domaću potrošnju te podignulo kvalitetu usluge kroz usmjeravanje domaćim, lokalnim namirnicama. Udruženje računovođa HGK predlaže se u točki x) brisati riječi “u ugostiteljskim objektima”. Navedena odredba, na način kako je predložena, ponovno će prouzročiti pravnu nesigurnost, s obzirom na to da se priprema hrane u istom objektu nejednako oporezuje ovisno o činjenici jede li gost hranu u objektu ili je hrana spremljena za dostavu. Članice Udruženja smatraju kako ova odredba nije u skladu ni sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 85/15, 121/16, 99/18, 25/19), koji u članku 4. stavak 2. definira ugostiteljsku djelatnost kao pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja. Prema tome, pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskom objektu ili izvan njega, mora ima jednaki porezni status, jer se radi o istoj usluzi. Članice Udruženja smatraju kako ograničenje stope PDV-a od 13% samo na jela poslužena u ugostiteljskim objektima neće postići svrhu izmjene važećega zakona, s obzirom na to da se isključuju ugostiteljski objekti koji imaju sezonski karakter popunjenosti objekta, dok im izvan sezone dostava jela predstavlja značajniji dio prometa pa bi u dijelu godine u kojem imaju manje prihode imali veće opterećenje poslovanja PDV-om. Zagrebačka pivovara d.o.o. i Heineken Hvatska d.o.o. iz Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja HGK predlažu da se sniženje stope PDV-a na 13% proširi i na pripremanje i usluživanje vina i piva, budući da su i druge europske zemlje (primjerice Češka koja je nedavno usvojila smanjenje PDV-a na točeno pivo) napravile izmjene, odnosno uvele sniženje stope PDV-a na pića u ugostiteljskim objektima. Stoga se predlaže odredbu iz x) izmijeniti na način da glasi: „ x) pripremanje hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje vina i piva u tim objektima u skladu s posebnim propisima.“ Članice HGK- Županijske komore Rijeka predlažu smanjenu stopu PDV-a od 13% za pripremanje i usluživanje jela, proširiti na sve ugostiteljske usluge odnosno i na konzumaciju napitaka. Nadalje, iznosimo prijedlog jedne članice koja se bavi turizmom i ugostiteljstvom na području grada Zagreba. Objekt nudi sportsko rekreativne sadržaje poput unutarnjih i vanjskih bazena, wellness sadržaja, fitnessa i ugostiteljstva (restoran i caffe bar). Objekt je otvoren u ljeto 2013. godine te od tada zbog ogromnih davanja kao poslodavac u Hrvatskoj, nije bio u mogućnosti za daljnje investicije i proširenje ponude što je potpuno nužno za održavanje konkurentnosti na trenutnom tržištu. S obzirom na to da je glavna djelatnost bazenski kompleks, koji je već zadnjih šest godina poslovanja dosta dotrajao te na njemu nisu izvođene veće sanacije (a koje su itekako nužne), najveći problem konkurentnosti za ovu tvrtku je stopa PDV-a na ulaznice za bazen koja iznosi 25%. Članica je mišljenja kako bi se ta stopa trebala izjednačiti sa stopom PDV-a na kino ulaznice i slične sadržaje, a koja iznosi 5%. Smanjenjem stope PDV na 5% otvorila bi se mogućnost novih investicija poput gradnje većih vanjskih bazena s toboganima i drugim vodenim atrakcijama, investiranje u proširenje wellness centra te smještajnih kapaciteta što bi Zagrebu pružilo dodatni turistički sadržaj za privlačenje stranih gostiju posebice iz okolnih država. Također, smanjenje stope PDV-a utjecalo bi i na povećanje plaća zaposlenicima te na smanjenje cijena ulaznica za bazen. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
56 HOK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Predlažemo izmjenu stavka 2. tako da glasi: „U stavku 3. iza točke z) briše se točka i stavlja zarez i dodaje se točka x) koja glasi: x) pripremanje i usluživanje hrane, kave i toplih napitaka u ugostiteljskoj djelatnosti". Obrazloženje: Hrvatska obrtnička komora snažno se protivi ovakvoj formulaciji odredbe kojom se uvodi oporezivanje sniženom stopom PDV-a s 25 % na 13 % za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima, i to zbog korištenja pojma „jelo“ i zbog sužavanja primjene snižene stope samo „u ugostiteljskim objektima“. 1/ Pojam „jelo“ –je nedefiniran našim zakonskim propisima, počevši od toga da je jedino jasno definiran pojam „hrana“. Naime, Zakon o hrani koji je na snazi i usklađen sa Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane, u čl. 2. definira hranu kao svaku tvar ili proizvod koji je prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati. Pojam hrane uključuje i piće, žvakaću gumu i bilo koju drugu tvar, uključujući vodu, koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade. Smatramo da će odabirom pojma jela doći do problema primjene i razumijevanja odredbe, budući da niti sam Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ne definira pojam jela. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi, catering objekti i objekti jednostavnih usluga jedini spominje pojam jela u smislu razlikovanja 28 kategorija objekata, a odredba u čl. 4. postojećeg Pravilnika daje pravo npr. da svi navedeni ugostiteljski objekti mogu vršiti dostavu jela iz svog asortimana, čime se dodatno komplicira drugi dio ove zakonske odredbe. Da li je moguće da će Pravilnik o minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata definirati na što misli Zakon o porezu na dodanu vrijednost? Ako će se zakonodavac voditi takvim odredbama, gdje će to točno građanstvo konzumirati jela u objektu jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu (ili priključnom vozilu) – koji se definira kao ugostiteljski objekt u kojem se mogu pripremati i usluživati jednostavna jela, pića i napici, usluživati jednostavna jela u konfekcioniranom obliku, pića u originalnom pakovanju te slastice i sladoled. Na visokim stolovima? A ako nema mjesta, ugostitelj će biti kažnjen jer je na računu trebao biti obračunat PDV po stopi od 25%. Pozivajući se na rječnik hrvatskoga jezika, jedan od njih pod pojmom jelo upućuje na pojam "jesti". Jesti znači žvakati i gutati. Kako ćemo u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? Što je to smoothie? Kiflice u restoranima? Voće ili povrće koje se primjerice servira uz doručak. Dodatno, da li ćemo se ponovno vratiti na obračunavanje posebnog PDV-a na pizzu ako istu naručujemo za van ili ako ju pojedemo u ugostiteljskom objektu? 2/ „U ugostiteljskim objektima“ - Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljskom objektu. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosću koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ugostiteljska djelatnost u smislu ovoga Zakona je pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja te pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i slično) i opskrba tim jelima, pićima i napicima (catering). Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje jela u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćuje se razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodi u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Vratit ćemo ugostitelje na duple šifre „pizza za van“, „pizza u objektu“ a to smo već isprobali i nije bilo dobro! Osim svega navedenog, ne smijemo zaboraviti da je zakonodavac od 01.09.2019. nadopunom Pravilnika o porezu na dohodak (napokon) omogućio poslodavcima da svojim djelatnicima mogu naručiti hranu i isto evidentirati kao porezno priznati trošak poslovanja. Spremno su poslodavci prihvatili isto, bez obzira što u tom slučaju gube pravo na odbitak pretporeza od 25% jer je već u najavi bio povrat na oporezivanje stopom od 13% PDV-a za ugostiteljske usluge. Sada ispada da će poslodavac ako naruči hranu za svoje djelatnike platiti 25% PDV-a, a pauza nije dovoljna da poslodavac pošalje svoje djelatnike u restoran kako bi osigurao trošak prehrane sa uračunatom stopom PDV-a od 13%, čime se u konačnici ne štedi novac od smanjenja PDV-a u ugostiteljstvu kako je najavljeno, već se isti jednim dijelom prebacuje na poslodavce koji su ionako već opterećeni raznoraznim davanjima. U odnosu na prijašnje odredbe Zakona o PDV-u kada su se ugostiteljske usluge oporezivale nižom stopom, ali kako bi se uskladile i nove zakonske odredbe kojima će se dodatno oporezivati pića s dodanim šećerom, predlažemo da se uz pripremanje i usluživanje hrane doda i kava te topli napici (čaj, kakao i sl.) kako se ne bi poticala konzumacija alkoholnih pića, vina i pive među mladima, ali kako bi se i osigurala konzumacija najčešćeg napitka – kave, jer je općepoznato da naši ugostitelji žive od kave, a građanima kava postaje preskupa. Za kraj, prema dostupnim podacima o prometu u ugostiteljstvu i procijenjenom smanjenju prihoda s osnove PDV-a od oko 900 milijuna kuna godišnje (sukladno izjavi ministra Marića) isto je obračunato na osnovi ukupnog prihoda ugostiteljstva (7,5 mlrd. kn), a ne samo na bazi hrane u ugostiteljskim objektima pa smatramo da zaista nema nikakve osnove za ograničenjem primjene snižene stope samo na jela u ugostiteljskim objektima. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
57 Pero Đurić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. U najavi Vlade o rasterećenju sektora ugostiteljstva u vidu snižavanja stope PDV-a na 13% pod formulacijom "priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima" je najasan pojam jelo i također pojam ugotiteljski objekat je poprilično oraničen. Mislim da bi bilo prikladnije pojam ugostiteljski objekat zamijeniti sa ugostiteljskom djelatnosti, Prije navedom definicijom se izuzimaju razne gastro manifestacije i sajmovi koji su važan dio promocije destinacija. Također smatram da je catering i dostava vrlo bitan dio ugostiteljske djelatnosti, a sa ovakom definicijom su postavljeni u jako nepovoljan položaj.Isto se tako pojavljuje problem ako se gost, prilikom konzumacije u objektu, odluči sa hranom( koja je već plaćena) napustiti objekat, tada se ugostiteljski objekat automatski ni kriv ni dužan nađe u prekršaju. Druga nejasoća u formulaciji je pojam jelo, kojega bi trebalo zamijeniti pojmom hrana, budući daje to precizan pojam za razliku od jela. hrana je jasno određena Uredbom Europskog parlamenta. Hrana je svaki proizvod koji je namjenjen prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi kozumirati, tako da hrana uključuje i vodu,kavu, pivo i sl. Ukoliko se trenutačni prijedlog ne promjeni oko 75 posto ugostiteljskih objekata neće biti obuhvačeno navedenom poreznom reformom Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
58 Udruženje ugostitelja Split ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Članak 38. st. 3. točka x) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima, dostave i cateringa te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima u skladu s posebnim propisima Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da se snižena stopa primjenjuje i na catering obzirom da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta. Ne prihvaća se primjedba da se sniženom stopom oporezuje i pripramanje i usluživanje pića. Naime, prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
59 Udruženje ugostitelja Split ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Pojam jela i pojam hrane se bitno razlikuju. Sukladno definicijama jela iz relevantnih rječnika hrvatskoga jezika (RHJ, Anić; HER, Anić i dr; RHJ, Šonje;) jelom se smatra ono što se jede, ono što je predviđeno da se može jesti, kao obrok pripravljene hrane postavljen na tanjur. Jelo kao takvo nije definirano zakonom. S druge strane pojam hrane je jasno definiran Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane na način da je „hrana” (ili „prehrambeni proizvod”) svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. „Hrana” uključuje piće, žvakaću gumu i svaku drugu tvar, uključujući vodu koja se namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili prerade. Pojam hrane uključuje i vodu nakon točke sukladnosti određene u članku 6. Direktive 98/83/EZ i ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz direktiva 80/778/EEZ i 98/83/EZ. Zakon o hrani (NN 81/13, 14/14, 30/15, 115/18) je usklađen sa Uredbom (EZ) br. 178/2002. U domenu Zakona o hrani ulaze i voda, voćni sokovi, kava, pivo i dr, te uzimajući u obzir prethodno navedeno i Zakon o porezu na dodanu vrijednost morao bi biti usklađen s ostalim zakonima, kao i citiranom Uredbom EU posebno uzimajući u obzir činjenicu da je Republika Hrvatska članica EU kao i to da zakoni moraju biti usklađeni s ostalim Zakonima, Ustavom, međunarodnim ugovorima i europskom pravnom stečevinom. Nadalje, promjena u vidu snižavanja stope PDV-a na pripremu i usluživanje jela(hrane) u ugostiteljskim objektima ostavit će pozitivan trag na tek tridesetak posto svih ugostiteljskih objekata na području Republike Hrvatske. Otvorit će se prostor za povećanje plaća osoblja ugostiteljskih objekata koji pripremaju hranu isključivo za konzumaciju u sklopu ugostiteljskog objekta. Sedamdeset posto drugih ugostiteljskih objekata je izostavljeno izvan djelokruga predložene promjene. Svi ugostiteljski objekti, koji ne pripremaju hranu ili ne pripremaju hranu isključivo za konzumaciju u sklopu objekta neće dobiti prostor za pronalaženje adekvatnih radnika, za povećanje plaća radnika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluge. Tih sedamdeset posto ugostiteljskih objekata će ostati u škarama poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao do sada. Snižavanje stope PDV-a u vidu pripremanja hrane i obavljanja prehrane u ugostiteljskim objektima, uključujući kavu, pivo i vino omogućava svim ugostiteljima neophodan financijski prostor za rad. Uključivanjem kave, piva i vina u preferencijalnu stopu PDV-a dodatno potičemo kvalitetu i proizvodnju domaćih proizvođača. Hrvatska s jedne strane ima raširenu kulturu uživanja kave, piva, vina i vrhunske hrane. Tome u prilog govori i činjenica da trideset posto turista u Hrvatsku dolazi primarno motivirano našom enogastronomskom ponudom. Hrvatska s druge strane ima široku paletu proizvoda u segmentu proizvodnje kave, piva i vina, no i dalje cjenovno ne može konkurirati uvoznim proizvodima. Obzirom na trenutno stanje hrvatskog ugostiteljstva, selektivnim poticanjem poslovanja tek jedne trećine ugostiteljskih objekata možemo očekivati intenziviranje postojećih problema vezanih za visoko porezno opterećenje i nedostatak radne snage. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanja ugostiteljskih usluga u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom zasigurno povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Shodno navedenom, mišljenja smo da ograničavanje dosega preferencijalne stope PDV-a na ugostiteljske usluge isključivo u vidu „pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima“ ima za posljedice: 1) Problem primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom, možemo li se voditi definicijama jela iz hrvatskih rječnika ili diskrecijskom procjenom državnog službenika. Kako ocijeniti krem juhu, smoothie… 2) Selektivnim pristupom, dvije trećine ugostiteljskih objekata ostavljamo na rubu egzistencije. Problemi s nedostatkom radne snage i nemogućnosti podmirivanja svakodnevnih obaveza zbog visokog poreznog opterećenja će se primarno produbiti na kontinentu. Radnici će se nastaviti iseljavati, ugostiteljski objekti će propadati. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
60 Marin Dumančić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
61 Martina Dumančić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
62 Dario Zrnić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
63 franz letica ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. POSLJEDICE OGRANIČENOG DOSEGA PREFERENCIJALNE STOPE PDV-A NA UGOSTITELJSKE USLUGE ISKLJUČIVO U VIDU „PRIPREMANJA I USLUŽIVANJA JELA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA“ Vlada je 26. srpnja 2019. godine najavila rasterećenje sektora ugostiteljstva za 900 milijuna kuna u vidu snižavanja stope PDV-a na 13 % na pripremanje i usluživanje hrane u ugostiteljstvu od 1.1.2020. U tijeku je otvoreno e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Sa ciljem snižavanja stope PDV-a na usluge u ugostiteljstvu predložena je formulacija „priprema i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima“. Predložena formulacija zakonskog teksta bitno odstupa od prethodno najavljenog. Vjerujemo da se radi o omašci, no svejedno smo dužni upozoriti. Ugostiteljstvo je danas puno više od pripreme i usluživanja jela u ugostiteljskom objektu. Predložena formulacija je nejasna sa stajališta pojma jelo, a izrazito ograničena pojmom ugostiteljskog objekta. Trenutno ne postoji jednoobrazna definicija jela pa je nejasno što će to smanjenje zapravo obuhvatiti. Odabirom pojma jela u kontekstu prijedloga zakonskog teksta dolazimo do problema primjene i razumijevanja odredbe. Što danas smatramo jelom u sklopu ugostiteljske ponude? Jedan rječnik hrvatskoga jezika kod pojma jelo upućuje na pojam jesti. Jesti znači žvakati i gutati. Kako u tom kontekstu tretirati hranu koju ne žvačemo, kojom stopom oporezivati juhu ili kašastu hranu? Ulaze li slastice u pojam jela? S druge strane imamo pojam hrane, koji je za razliku od pojma jelo precizan i određen. Definicija hrane je jasno opisana Uredbom (EZ) Europskog parlamenta i Europske agencije za sigurnost hrane. Sukladno Uredbi je uređen i naš Zakon o hrani. Hrana ili prehrambeni proizvod je svaka tvar ili proizvod, prerađen, djelomično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je prehrani ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati. Hrana tako uključuje i vodu, kavu, pivo i drugo. Pojam ugostiteljski objekt nužno je zamijeniti ugostiteljskom djelatnosti koja je kao takva definirana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Ograničavanjem snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljskom objektu s jedne strane uskraćujemo razvoj punog potencijala ugostiteljske djelatnosti, a s druge strane poduzetnika dovodimo u stanje pravne nesigurnosti. Puni potencijal ugostiteljske djelatnosti se ostvaruje kroz ponudu hrane za konzumaciju unutar i izvan ugostiteljskog objekta, kroz mogućnost dostave i cateringa. Prema podacima UNWTO-a čak 79 % ispitanika smatra da su gastro manifestacije i sajmovi vrlo važni za prezentaciju turističke ponude destinacije. Gastro manifestacije i sajmovi se destimuliraju predloženom formulacijom zakonskog teksta. Izuzev toga, iskustvo je pokazalo da ograničavanje snižene stope PDV-a isključivo na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljskom objektu predstavlja problem kada gost odluči, usred konzumacije, sa hranom napustiti ugostiteljski objekt. Obzirom da je račun prethodno izdan, neočekivanom reakcijom gosta se ugostitelj našao u prekršaju. Stoga se predlaže formulirati zakonski tekst na način da se obuhvati priprema i usluživanje hrane u ugostiteljskoj djelatnosti u cjelini. Ostanemo li pri trenutnom prijedlogu, dvije trećine ugostitelja će ostati izvan djelokruga predložene izmjene. Dvije trećine ugostitelja neće dobiti potreban prostor za valoriziranje rada svojih zaposlenika većim plaćama, za pronalaženje novih zaposlenika i ulaganje u kvalitetu namirnica i usluga. Oni će ostati u škarama visokog poreznog opterećenja i kroničnog nedostatka radne snage kao i do sada. Izostavljanjem 80 posto ugostiteljskih objekata i 40 tisuća zaposlenika izvan domene zahvata porezne reforme može se očekivati intenziviranje postojećih problema. Za očekivati je da će se rezultati selektivnog pristupa oporezivanju ugostiteljske djelatnosti u svom najgorem obliku odraziti na kontinentalnu Hrvatsku. Obzirom na niske plaće, visoke troškove života i poslovanja, dodatno će se potaknuti iseljavanje domaćeg stanovništva, što će za sobom povući i zatvaranje postojećih ugostiteljskih objekata. Važno je naglasiti da su to velikim dijelom mali ugostiteljski objekti čiji nosioc je obitelj, žena, muž i djeca koji u njima rade i od istog rada žive. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
64 DAVOR LOVRENČIĆ ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Predlažem da definicija bude "priprema i usluživanje hrane u ugostiteljstvu". To jedino ima smisla. Ionako pravilnikom možete ograničiti što sve u to NE ulazi - žestoka alkoholna pića, pića s dodanim šećerima i dr..... Ako fali u proračunu tako možete otpuštati uzicu više i više kad stvarni efekt proradi. Ovako će efekt izostati. Radili smo godinama na OPG-ovima i malim privatnim proizvođačima vina, likera i sl. oni su svi izostavljeni. preskupi smo. Naši ugostitelji žive od kave, a građanima kava postaje preskupa.... smanjuje se potrošnja. Kontinetalni turizam je u povojima, ovime dodatno kočite njegov razvoj. Otpremite dio ljudi iz državnog aparata prema gospodarstvu gdje fali kadrova, uvedite efikasniju e-državu, nemojte da dalje nekompetentni ljudi donose odluke- uključite struku. To se pokazalo kobno, rađe prepišite uspješne modele iz okruženja. Nemojte više ništa izmišljati, ne ide nam... Mi plaćamo školstvo i zdravstvo, ako ne možemo zaraditi ona vam fali za njih... Nekonkurentni smo prema okruženju, Mađari nas već sad gaze, Austrija na jezeru kog Graz-a radi bolji posel nego neke naše priznate turističke regije. I na kraju skinite si lokalne šerife s vrata jer nas sve koče i uzima nam previše provizija, ovako siromašni previše plaćamo za nikakvu kvalitetu, drugi put, pa treći put ako je sreće da se svari konačno dobro odrade. Proučite malo tranziciju, radikalni potezi doveli su do prosperiteta, dajte da vam narod diže spomenike a ne da vas narod pamti prema zlatnim WC-ima koje ste si samo izgradili... Viši porezi više sive ekonomije, represija vodi u revolt. Sad više ne morate trgovinu toliko podržavati - uvoz, stimulirajte proizvodnju, zaštite ju. Sve smo industrije upropastili ALO dokle!? Samo još vode prodajte i svi će se iseliti. Pitam se tko profitira.... Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
65 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Smanjenjem stope poreza na dodanu vrijednost sa sadašnjih 25 posto, pored mlijeka koje se stavlja u promet u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano i kondenzirano, i na ostale mliječne proizvode pridonjelo bi se da bi ovi proizvodi bili dostupniji građanima, a svježi mliječni proizvodi poput vrhnja, fermentiranih proizvoda i svježeg sira u koje se prerađuje veliki dio mlijeka otkupljen od hrvatskih farmera bi se doveli u pravedniji položaj na tržištu u odnosu na gotovo sve ostale prehrambene proizvode u svježem stanju koji čine značajan udio u izdacima kućanstva za hranu te koji se sada na prilikom stavljanja u promet oporezuju sa stopom poreza na dodanu vrijednost od 13 posto. Nije prihvaćen U okviru cjelovite i sustavno provedene porezne reforme kroz tri kruga poreznog rasterećenja izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u smanjen je regresivni učinak PDV-a na građane na način da je proširen krug dobara i usluga koje se oporezuju sniženom stopom PDV-a od 5% i 13%. Kako bi se porezna reforma provodila sustavno i cjelovito, istu nije moguće provesti na način da se za pojedina dobra ili usluge pojedinačno propisuje oporezivanje sniženom stopom PDV-a bez sagledavanja ukupnog utjecaja promjena na porezni sustav. Ujedno se napominje da smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
66 Tomislav Kovačević ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. promjenom termina "hrana" u "jelo" iz reforme se isključuje gotovo 70% ugostitelja! Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
67 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Točka x!? Što ćemo kad ponestane slova u abecedi? :) ... Ako stopa od 13% već mora ići, napraviti to pod jasnim i jednostavnim uvjetima kako opet ne bi bilo nepotrebnih komplikacija. Umjesto predloženog, dodati slijedeću točku: " x) pripremanje i usluživanje jela " Nije prihvaćen Ne prihvaća se primjedba jer i posebni propis o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da se ugostiteljska djelatnost obavlja u ugostiteljskim objektima ili izvan njih.
68 Solventa services j.d.o.o. ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. U ovom dijelu ne smije stajati "ugostiteljskim objektima" jer će doći do velikog nereda na tržištu. Pod ugostiteljskom djelatnosću se smatra pripremanje jela, pića i napitaka. Ako ograničite na ugostiteljske objekte što će se desiti sa potrošnjom na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (na priredbama, u prijevoznom sredstvu, catering)???? Prouzročit će se dodatni nesporazumi jer ugostitelj neće moći znati koju će stopu primjeniti ako se bavi i prodajom u prijevoznom sredstvu i ima ugostiteljski objekat... Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da se snižena stopa primjenjuje i na catering obzirom da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta. Ne prihvaća se primjedba da se brišu riječi “u ugostiteljskim objektima” jer i posebni propis o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da se ugostiteljska djelatnost obavlja u ugostiteljskim objektima ili izvan njih.
69 Zoran Dedić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Iz ovoga dijeljenja poreza isčitava se dodatan "udarac" na caffe barove i ostale ugostiteljske objekte koji uslužuju samo piće. Već i sada takvi objekti imaju velikih problema sa pronalaženjem kvalitetne radne snage i teško mogu ponuditi plaću u rangu restorana ili hotela. Nema mjesta niti podizanju kvalitete ponude (uvođenje kvalitetnijih, domaćih proizvoda u ponudu). Ovim izmjenama zakona restoranima se daje nešto više "prostora" za rad, ali se zato svi ostali stavljaju u neugodan položaj različitosti i nekompetentnosti za "utrku". Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
70 Salečić Robert ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Poštovani,ne razumijem djeljenje ugostiteljskih objekata koji samo uslužuju piće i objekata koji uslužuju i hranu? Time se radi komplikacija i ugostiteljima i poreznim službenicima jer smo svi već pomalo izgubljeni od silnih stopa različitih poreza. U ovom slučaju izdvajanjem kave u poreznoj reformi iz hrane ugrožavate mnoštvo malih poduzetnika koji muku muče sa djelatnicima i cjelokupnim poslovanjem a kava im je praktički najbitniji artikl.Taman kad se najavilo spuštanje PDV-a za hranu (među kojima je i kava) meni je moj poslodavac odmah najavio povećanje plaće za 15-tak % od trenutka kad PDV bude išao na nižu stopu,nažalost promjenom prijedloga i on je promjenio svoju prvobitnu dobru namjeru jer jednostavno mi nema mogućnosti dati veću plaću,poštujem ga i znam da govori istinu pošto sam svakodnevno involviran u poslovanje njegovog malog bara u kojem radim.Iskreno sam se nadao da ću s povećanjem plaće prestati razmišljati o odlasku u inozemstvo ,ali vidim da je to najozbiljnija opcija ako se niža stopa ne odnosi na kavu,posljedično na moju plaću i posljedično na moj odlazak iz voljene mi domovine iz koje nikad ne bi odlazio uz malo bolje uvjete za život.Garantiram vam da mnogo mojih kolega konobara slično razmišlja i da su se svi poveselili najavljenoj većoj plaći koja očito uz ovu promjenu za kavu neće biti moguća.Poslodavci su se rastegli koliko su mogli i ja kao djelatnik susosjećam s njima,a u nekim trenucima im se i divim kako to sve izdržavaju.Zaključno naglašavam da je kava hrana i za tu tezu bi svaki nutricionist bez problema mogao napravit studiju. Lijepi pozdrav od djelatnika koji poštuje poslodavce i suosjeća s njima,ali zbog novonastalih okolnosti razmišlaj o odlasku u inozemstvo kao i mnogi dosad. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
71 NIKOLA ETEROVIĆ ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Prije svega, neophodno je da tekst glasi: x) pripremanje i usluživanje jela. Uz dovoljno otežane uvjete rada, nikako nam nije potrebno raditi razliku između spravljanja i posluživanja u objektu ili izvan. Ta praksa je isprobana do pred 2 godine i otežala je rad svim ugostiteljima počevši od unošenja dvostrukih artikala s različitim stopama PDV-a u blagajne pa nadalje do problema u praksi koje nitko tko se ne bavi ugostiteljstvom ne može zamisliti. Nadalje, kada bi se izvršila korekcija koju sam prethodno naveo, stvara se diverzifikacija između ugostitelja koji se bave pripremom jela od onih koji uslužuju samo pića. Ugostiteljstvo je u Hrvatskoj, visokim porezima i drugim nametima bačeno na koljena i uskoro će biti u potpunosti uništeno. Mali ugostitelji kojima su vino, pivo i kava osnovni artikli, a nemojte zaboraviti da od toga mnoga usta prehranjuju, na ovaj način više neće moći poslovati. Zaustavite odlazak ljudi iz ove zemlje. Stvorite mogućnost za povećanje plaća, rasterećenjem ugostitelja, jer, na žalost, osim turizma i ugostiteljstva nije ostalo puno privrednih grana koje pune državni proračun i prehranjuju mnogobrojne obitelji. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna.
72 GANESA d.o.o. ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Ispravno bi bilo: U stavku 3. iza točke z) briše se točka i stavlja zarez i dodaje se točka x) koja glasi: „x) pripremanje i usluživanje jela „ Pošto i Zakon o ugostiteljstvu definira u čl.4., st.2. da je ugostiteljska djelatnost je i pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i slično) i opskrba tim jelima, pićima i napitcima (catering) nepotrebno je ograničiti sniženu stopu PDV-a na pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima. U svakom slučaju i kod jela koja se isporučuju i konzumiranju izvan ugostiteljskog objekta postoji dodatna usluga pakiranja i dostave. Primjena snižene stope do 2017. godine donijela je dosta problema ugostiteljima sa dvostrukim šifrarnicima za ista jela po različitim stopama PDV-a pa sve do praćenja kupaca da li je sa sladoledom koji nije za van sjeo na terasu ili ne. Uz to prema dostupnim podacima o prometu u ugostiteljstvu i procijenjeno smanjenje prihoda s osnove PDV-a od oko 900 milijuna kuna godišnje napravljeno je na osnovi ukupnog ugostiteljstva, a ne samo na bazi jela u ugostiteljskim objektima pa nema osnove za ograničenje primjene snižene stope samo na jela u ugostiteljskim objektima. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
73 Diana Tomičić ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. U točki x) brisati riječi “u ugostiteljskim objektima” Obrazloženje: Navedena odredba ponovno će prouzročiti nered i mogućnost zlouporabe (to smo već isprobali) s obzirom da je priprema hrane u istom objektu nejednako oporezovana ovisno o činjenici da li gost jede hranu u objektu ili je hrana spremljena za dostavu. Ovakve odredbe stvaraju pravnu nesigurnost. Nadalje, ovakva odredba nije u skladu niti sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, koji u članku 4. Stavak 2. definira ugostiteljsku djelatnost kao pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluživanja. Prema tome, pripremanje i usluživanje jela bez obzira da li u ugostiteljskom objektu ili van, mora ima jednaki porezni status, jer se radi o jednoj jedinstvenoj usluzi. Također je nemoguće kalkulirati cijenu unaprijed, jer naprosto ugostitelj nije u mogućnosti unaprijed znati s kojim porezom će mu biti hrana oporezovana - što je besmislica samo po sebi. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga navedene u Dodatku III. U točki 12a) Dodatka III navedene Direktive propisano je da se snižena stopa može primijeniti na usluge restorana i cateringa, s time da je moguće isključiti isporuku (alkoholnih i/ili bezalkoholnih) pića. Republika Hrvatska iskoristila je mogućnost da se iz primjene snižene stope isključi isporuka alkoholnih i bezalkoholnih pića obzirom da smanjenje stope PDV-a na pripremanje i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Napominje se da će primjena snižene stope na pripremanje i usluživanje jela i slastica biti u skladu s posebnim propisom o ugostiteljskoj djelatnosti kojim je među ostalim propisano da se pripremanje i usluživanje jela i slastica može obavljati u i izvan ugostiteljskog objekta.
74 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 6. Predlažemo da se u članku 39. stavku 1. točki i) iza riječi: „sveučilišno obrazovanje,“ dodaju riječi: „izvođenje obrazovnih programa visokih učilišta koji se temelje na načelima cjeloživotnog obrazovanja,“. Obrazloženje: Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, (Narodne novine 124/2014.) posebno mjesto je dano cjeloživotnom učenju koje se „odnosi na sve aktivnosti stjecanja znanja, vještina, stavova i vrijednosti tijekom života s ciljem njihova usvajanja ili proširenja, i to u okviru osobnog, društvenog ili profesionalnog razvoja i djelovanja pojedinca. Takav sveobuhvatni koncept obuhvaća učenje u svim životnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima, tj. uključuje programe formalnog odgoja i obrazovanja (ranog i predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog, kao i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja odraslih), neformalnog obrazovanja, ali i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja, vještina, stavova i vrijednosti na neformalne i informalne načine. Cjeloživotno učenje predstavlja osnovu osobnog razvoja te snalaženja i neprestane prilagodbe pojedinca promjenjivim okolnostima u osobnom životu, na radnom mjestu i u društvenoj zajednici.“ Nadalje, Strategijom je posebno mjesto dano sveučilištima koja „moraju preuzeti aktivnu ulogu u prijenosu inovacija iz znanosti u gospodarstvo i društvene djelatnosti te moraju imati važnu ulogu u sustavu cjeloživotnog obrazovanja kreirajući obrazovne kurikulume te programe edukacije i doedukacije (napose stručnjaka koji rade u sustavu obrazovanja), kao i stvaranjem suvremenih nastavnih pomagala.“ Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 2/2007, 46/2007, 45/2009, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014, 60/2015, 131/2017, 96/2018.), odredbom Članka 76.a, posebno je propisao da „(1) Visoka učilišta mogu izvoditi različite obrazovne programe koji se ne smatraju studijem u smislu ovoga Zakona, te se temelje na načelima cjeloživotnog učenja.“ Zakonom o liječništvu (Narodne novine 121/2003, 117/2008.), odredbom članka 14. posebno je propisano da se: „Liječnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete liječničke djelatnosti. Liječnici su obvezni svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj liječničkoj komori u cilju obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima liječničke djelatnosti.“ Kako bi se ostvarili ciljevi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te ispunile obveze po prethodno rečenim zakonima neophodno je potrebno da izvođenje obrazovnih programa visokih učilišta koji se temelje na načelima cjeloživotnog obrazovanja bude oslobođeno PDV-a. Izvođenje programa cjeloživotnog učenja uz naplatu PDV-a znatno bi zaustavio, a pojedinim građanima Republike Hrvatske i onemogućilo stjecanje novih znanja i vještina neophodno potrebnih za rad javnih službi te posebno gospodarskih pravnih subjekata i njihovu međunarodnu konkurentnost. Neizmjerno je to važno u području Biomedicine i zdravstva kako bi se liječnicima i djelatnicima u zdravstvu omogućilo stručno usavršavanje radi održavanja i unapređivanja kvalitete zdravstvene skrbi na dobrobit građana Republike Hrvatske. Posebno valja istaknuti da je u području Biomedicine i zdravstva zakonom utvrđena obveza liječnika da se educiraju nakon završetka formalnog obrazovanja tijekom integriranog preddiplomskog i diplomskog studija i poslijediplomskih studija. Naime, ta je obveza organizacijski i financijski velika i optimalno se radi toga izvodi od strane sveučilišta. Ta obveza liječnicima predstavlja značajno financijsko opterećenje i ukoliko se na taj trošak nadoda PDV ta će edukacija mnogima postati nedostupna. Time se poništavaju učinci proglašavanja nastavne i medicinske djelatnosti "onom od posebnog društvenog interesa" svodi ju se na puku komercijalnu djelatnost. Sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju visoka učilišta izvode programe cjeloživotnog obrazovanja bez posebnih odobrenja nadležnih ministarstava te bi bilo nužno nakon stupanja na snagu ovog Zakona obrisati i odredbu članka 58. stavka 5. Pravilnika o porezu na dodan vrijednost. Nije prihvaćen Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije moguće propisivati oslobođenja koja nisu propisana navedenom Direktivom. Oslobođenje za usluge obrazovanja odnosi se na obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose odnosno odobre nadležna ministarstva.
75 Hrvatski olimpijski odbor ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 6. Predlažemo izvršiti dopunu u članku 39. stavku 1. Zakona dodavanjem nove točku s), oslobođenje neprofitne pravne osobe od PDV-a za izvršene usluge iz sponzorskog aranžmana Članak 39. stavak (1) PDV-a je oslobođeno: nova točka s) usluge poticanja i promicanja sporta u partnerskim aranžmanima sa sponzorima što ih obavljaju krovne neprofitne pravne osobe i/ ili ostale neprofitne pravne osobe usko povezane sa sportskom djelatnošću drugim osobama (pravnim i fizičkim) - sponzorima, pod uvjetom da oslobođenje od PDV-a neće značajno narušiti načela tržišnog natjecanja. Obrazloženje: Partnerskim aranžmanima sa sponzorima potiče se i promiče sport i sportaši, te se sredstvima sponzora doprinosi financiranju i proširenju materijalne osnove za razvoj hrvatskog sporta ali i sportske djelatnosti, kao djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Neprofitne pravne osobe obraćaju se velikim kompanijama (sponzorima) kako bi osigurale dodatna sredstava za financiranje ciljeva neprofitne udruge što je zahtjevan proces za realizaciju, protučinidba koju dobivaju sponzori nije jednoznačno prepoznatljiva a time i teže prihvatljiva, kompanije žele jednoznačno prepoznati svoj interes u sponzorskom aranžmanu koji stvara motivaciju davanja sponzorstava. Sponzorstvo je uloženi marketinški napor koji često uključuje aktivnu suradnju sponzora i događaja (nije isto što i oglašavanje) i ima za cilj stvaranje svjesnosti koja potiče povezanost događaja i javnosti. Smisao sponzorskih aranžmana je ulaganje u sport sa ciljem osiguravanja dostatne materijalne osnove za razvoj sporta i sportaša, sa istovremenim očekivanjem sponzora da će protučinidba za dano sponzorstvo dati podršku ostvarenju korporativnih i marketinških ciljeva sponzora, prepoznatljivosti, pojavnosti i vrijednosti na tržištu. Predlažemo izuzeti od oporezivanja PDV-om protučinidbe koje dobiva sponzor i na taj način pomoći financiranju hrvatskog sporta. Nije prihvaćen Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije moguće propisivati oslobođenja koja nisu propisana navedenom Direktivom.
76 Adera usluge d.o.o. ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 6. Vezano uz pružanje medicinskih usluga da li brisanje stavka 3. u članka u 39. znači da će društva koja se bave medicinskom djelatnosti po sili zakona izaći iz sustava PDVa od 01.01.2020., odnosno biti oslobođena obračuna PDV-a? Nije prihvaćen U vezi s postavljenim pitanjem napominje se da porezni obveznici koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su na obavljene isporuke obračunavali PDV (primjerice poliklinika trgovačko društvo, usluge skrbi o djeci koje se obavljaju u okviru obrta i sl.), od 1. siječnja 2020. primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o PDV-u. Porezni obveznici koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su na obavljene isporuke obračunavali PDV ne izlaze iz registra obveznika PDV-a po sili zakona, međutim mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja 2020. ako je vrijednost oporezivih isporuka koje su obavili u 2019. godini bila manja od 300.000,00 kuna.
77 Hrvatski olimpijski odbor ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 7. Nakon članka 7. Izmjena i dopuna Zakona HOO predlaže dodavanje nova dva članka kojima bi se utvrdila izmjena i dopuna članka 42. stavak 1. dodavanjem nove točke d) i članka 44. stavak 1. dodavanjem nove točke 39. HOO predlažem izvršiti dopunu članka 42. stavka 1. Zakona i dodati novu točku d), oslobođenje neprofitne pravne osobe od PDV-a za stjecanje dobara unutar Europske unije temeljem sponzorskog aranžmana Članak 42. stavak 1. PDV-a je oslobođeno stjecanje dobara unutar Europske unije: nova točka d) ako bi uvoz tih dobara prema članku 44. stavku 1. točki 39. ovoga Zakona (koja je dopunjena predloženim izmjenama HOO-a) bio u svakom slučaju oslobođen plaćanja PDV-a. Obrazloženje: Globalizacija u svijetu, pa tako i globalizacija u sportu dovodi do toga da i hrvatski sportaši, nacionalni sportski savezi, odnosno Hrvatski olimpijski odbor pronađu sponzore koji isporučuju određenu sportsku opremu koja se u pravilu ne proizvodi u Hrvatskoj. Nažalost, za prihvaćanje sponzorstva u robi (sportska oprema) sportske udruge trebaju osigurati sredstva za plaćanje PDV-a ali i carine, a to je za njih najčešće preskupo i gotovo neostvarivo. Predlažemo da se izuzećem od plaćanja PDV-a na stjecanje sportske opreme temeljem sponzorskih aranžmana pomogne materijalnoj osnovi razvoja sporta u Republici Hrvatskoj. Predlažemo izvršiti dopunu članka 44. stavka 1. Zakona i dodati novu točku 39., oslobođenje neprofitne pravne osobe od PDV-a za uvoz opreme sportaša nabavljene temeljem sponzorskog aranžmana Članak 44. stavak 1. Zakona PDV-a je oslobođen: nova točka 39) uvoz sportske opreme koju neprofitne pravne osobe usko povezane sa sportom nabavljaju za potrebe nastupa sportaša na sportskim međunarodnim priredbama, temeljem sponzorskih aranžmana s partnerima, pod uvjetom da to ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja. Obrazloženje: Globalizacija u svijetu, pa tako i globalizacija u sportu dovodi do toga da i hrvatski sportaši, nacionalni sportski savezi, odnosno Hrvatski olimpijski odbor pronađu sponzore koji isporučuju određenu sportsku opremu koja se u pravilu ne proizvodi u Hrvatskoj. Nažalost, za prihvaćanje sponzorstva u robi (sportska oprema) sportske udruge trebaju osigurati sredstva za plaćanje PDV-a ali i carine, a to je za njih najčešće preskupo i gotovo neostvarivo. Predlažemo da se izuzećem od plaćanja PDV-a na uvoz sportske opreme temeljem sponzorskih aranžmana pomogne materijalnoj osnovi razvoja sporta u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Zakonom o PDV-u koji je u potpunosti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ nije moguće propisivati oslobođenja koja nisu propisana navedenom Direktivom.
78 HOK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 11. Uz članak 11. Predlažemo kod izmjene članka 85. izmijeniti i stavak 9. tako da glasi: „(9) Porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske prijavu PDV-a mora podnijeti u papirnatom ili elektroničkom obliku. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku mogu podnijeti i mali porezni obveznici koji isključivo primaju i obavljaju usluge poreznim obveznicima iz trećih zemalja te kada su obvezni platiti PDV prema članku 75. stavku 2. ovoga Zakona.“ Obrazloženje: U trenutnom čl. 85. st. 9. stoji: Porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Republike Hrvatske prijavu PDV-a može podnijeti u papirnatom obliku. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku mogu podnijeti i mali porezni obveznici koji isključivo primaju i obavljaju usluge poreznim obveznicima iz trećih zemalja te kada su obvezni platiti PDV prema članku 75. stavku 2. ovoga Zakona. Novim stavkom 12. propisuje se da je porezni obveznik iz st. 9. koji obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika obvezan podnijeti Prijavu usluga međunarodnog cestovnog prijevoza putnika prije ulaska u Republiku Hrvatsku. Nije propisano kome se prijava podnosi, što dodatno otvara mnoga pitanja, a time se NIJE riješila glavna problematika na koju Hrvatska obrtnička komora godinama upozorava: strani prijevoznici NE obračunavaju i ne plaćaju PDV u RH čime su konkurentniji na tržištu, a novom odredbom ponovno se istom neće doskočiti jer je upitno kome će i kako prijevoznik podnijeti prijavu u papirnatom obliku ako se nalazi izvan teritorija RH. Naše traženje je bilo da osoba iz čl. 85. st. 9. MORA podnijeti prijavu PDV-a u elektroničkom ili u papirnatom obliku te da se jasno definiraju načini kontrole istih. Nije prihvaćen Obveza podnošenja prijave PDV-a propisana je odredbama članka 85. stavka 6. Zakona o PDV-u. Stavkom 9. toga članka propisuje se mogućnost podnošenja prijave PDV-a u papirnatom obliku za navedene porezne obveznike.
79 HOK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 13. Uz članak 13. i članak 14. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja želju zakonodavca da se, kako je navedeno u obrazloženju, povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama olakša poslovanje poreznim obveznicima te skrećemo pažnju da se time i u Zakonu o porezu na dobit značajno smanjuje stopa poreza na dobit za značajan broj poreznih obveznika te sukladno tome tražimo i smanjenje stope u Zakonu o porezu na dohodak za oporezivanje dohotka, sa 24% na 18%. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Napominje se da smanjenje stope za oporezivanje dohotka nije predmet Zakona o PDV-u.
80 Denis Peloza ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 13. Vrlo dobro. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Auto SL 91 d.o.o. Pula ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 13. Unatoč nekim prijedlozima i zahtjevima za dodatnim podizanjem praga, ovaj prijedlog sa 3 na 7,5 miliona zaslužuje pohvale i podršku. Ukoliko se primjena pokaže učinkovitom može se djelovati u jednom od sljedećih krugova poreznih izmjena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 HOK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Uz članak 13. i članak 14. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja želju zakonodavca da se, kako je navedeno u obrazloženju, povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama olakša poslovanje poreznim obveznicima te skrećemo pažnju da se time i u Zakonu o porezu na dobit značajno smanjuje stopa poreza na dobit za značajan broj poreznih obveznika te sukladno tome tražimo i smanjenje stope u Zakonu o porezu na dohodak za oporezivanje dohotka, sa 24% na 18%. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.Napominje se da smanjenje stope za oporezivanje dohotka nije predmet Zakona o PDV-u.
83 Denis Peloza ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Vrlo dobro. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Auto SL 91 d.o.o. Pula ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Unatoč nekim prijedlozima i zahtjevima za dodatnim podizanjem praga, ovaj prijedlog sa 3 na 7,5 miliona zaslužuje pohvale i podršku. Ukoliko se primjena pokaže učinkovitom može se djelovati u jednom od sljedećih krugova poreznih izmjena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Krešimir Runac PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 16. Znači li članak 6. i članak 16. Nacrta prijedloga ZIZ PDV da trgovačka društva koja su obavljala medicinske usluge iz članka 39.st.1.t.c, ali su ostala u sustavu PDV-a nakon 2017.godine jer se smatralo da obavljaju usluge u uvjetima iz točke b. toga članka, izlaze po sili zakona iz sustava PDV-a s 01.01.2020.? Nije prihvaćen U vezi s postavljenim pitanjem napominje se da porezni obveznici koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su na obavljene isporuke obračunavali PDV (primjerice poliklinika trgovačko društvo, usluge skrbi o djeci koje se obavljaju u okviru obrta i sl.), od 1. siječnja 2020. primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o PDV-u. Porezni obveznici koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su na obavljene isporuke obračunavali PDV ne izlaze iz registra obveznika PDV-a po sili zakona, međutim mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a najkasnije do 15. siječnja 2020. ako je vrijednost oporezivih isporuka koje su obavili u 2019. godini bila manja od 300.000,00 kuna.
86 HOK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 17. S obzirom na to da se sve izmjene uz promjenu sustava oporezivanja vrše u razdoblju do 15. siječnja, predlažemo da se i u članku 17. za obveznike koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1.siječnja 2020. godine datum veže uz 15. siječnja 2020. godine. Nije prihvaćen Objava Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u u Narodnim novinama očekuje se u prosincu 2019. godine te se prijelaznom odredbom poreznim obveznicima omogućuje da do 20. siječnja 2020. godine dostave pisanu izjavu da žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2020. godine. Ujedno se napominje da je rok za dostavu navedene pisane izjave vezan uz rok za podnošenje prijave PDV-a.
87 Auto SL 91 d.o.o. Pula OBRAZLOŽENJE, Uz članak 13. i 14. Podržavamo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.