Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vesna Varšava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Promijeniti rok iz članka 21 Zakona, a koji se odnosi na naknadnu fiskalizaciju umjesto “dva dana” na “dva radna dana” - ukoliko se radi o vikendu ili blagdanu koji je spojen s vikendom nije moguće unutar dva dana izvršiti naknadnu fiskalizaciju, odnosno zahtijeva da netko dolazi na prodajno mjesto u neradni dan. Promijeniti rok iz članka 22 Zakona a koji se odnosi na prestanak rada naplatnog uređaja umjesto “pet dana” na “pet radnih dana” - u slučaju kvara naplatnog uređaja pet dana nije nikako dovoljno za nastavak rada, jer uređaj prvo mora na detekciju kvara, popravak, eventualno zamjenu, ponovno instaliranje postavki i šifrarnika, da ne spominjem kada se radi o naplatnim uređajima na otocima, rok od pet dana nikako ne može biti dovoljan, nije dovoljno niti pet radnih dana. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) u članku 21. stavku 4. propisano je kako su obveznici fiskalizacije dužni osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pri čemu se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa radi prekida uspostavljene veze smatraju izuzecima. Obveznik fiskalizacije odgovoran je za utvrđivanje odgovarajuće propusnosti mreže, a koju utvrđuje samostalno na temelju broja poruka u sekundi u trenutku najvećeg opterećenja. Navedenim se dodatno naglašava odgovornost obveznika fiskalizacije da osigura sve preduvjete za dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, a kako bi se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa s Jedinstvenim identifikatorom računa (dalje: JIR) zbog nedovoljne propusnosti mreže svele na minimum. Isto tako je Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom u članku 13. propisano da poruke koje nisu dobile JIR treba naknadno dostaviti u periodu manjeg opterećenja, uzimajući u obzir zakonom propisan rok od 48 sati za dostavu računa pri čemu obveznik fiskalizacije treba napraviti procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora, a kako bi njegovo programsko rješenje automatizmom dostavilo račune sukladno određenom zakonskom roku. Isto tako napominjemo da ključnu ulogu u dostavi podataka od obveznika prema elektroničkom sustavu ePorezna ima stabilna internetska veza te je istu obveznik fiskalizacije dužan osigurati odnosno ugovoriti s pružateljem internetske usluge. Nadalje, u slučaju potpunog prestanka rada naplatnog uređaja putem kojeg izdaje račune (članak 22. Zakona) obveznik fiskalizacije u roku od pet dana (računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja) mora uspostaviti rad naplatnog uređaja. U istom roku obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti sve izdane račune i to putem uspostavljene elektroničke veze. Svim dostavljenim računima Ministarstvo financija, Porezna uprava određuje Jedinstveni identifikator računa te ga dostavlja obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa. Ovim putem napominjemo kako je izmjenama Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine rok za uspostavu rada naplatnog uređaja produljen s dva dana na pet dana te držimo da je ovo razuman rok za sve obveznike budući da u slučaju produljenja roka moramo ovdje napomenuti kod velikih količina računa (posebno onih s malim iznosima) došlo bi do još više poslova i radnji koje je prema Zakonu potrebno napraviti.
2 ANĐELINA MACAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Andelina Macan Postovani,kod prijedloga uvodenja QR koda ,smatramda je on nepotreban i da samo namece dodatne troskove meni kao poduzetniku.Posto je bilo dovoljno kontrola kao i redovito slanja racuna na vase igre mogucnost provjere svakog racuna gradanu je dovoljan cak i sa JIROM.Poduzetnik ima i ovako dovoljno parafiskalnih nameta od kojih bite neke trebali i uknuti vec. Takoder smatram da je potrebno produziti mogucnost nefiskaliziranih racuna na 5 radnih dana,ako je pri tom doslo do odredenih kvarova ili nedostupnosti interneta. takoder ne podrzavam vas prijedlog uvodenja dokumenta,,ovo nije racun,,posebnojer se sa time vecinu poduzetnika lose karakterizira. Nije prihvaćen Ovim izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što bi posljedično utjecalo na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na one obveznika fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) u članku 21. stavku 4. propisano je kako su obveznici fiskalizacije dužni osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pri čemu se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa radi prekida uspostavljene veze smatraju izuzecima. Obveznik fiskalizacije odgovoran je za utvrđivanje odgovarajuće propusnosti mreže, a koju utvrđuje samostalno na temelju broja poruka u sekundi u trenutku najvećeg opterećenja. Navedenim se dodatno naglašava odgovornost obveznika fiskalizacije da osigura sve preduvjete za dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, a kako bi se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa s Jedinstvenim identifikatorom računa (dalje: JIR) zbog nedovoljne propusnosti mreže svele na minimum. Isto tako je Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom u članku 13. propisano da poruke koje nisu dobile JIR treba naknadno dostaviti u periodu manjeg opterećenja, uzimajući u obzir zakonom propisan rok od 48 sati za dostavu računa pri čemu obveznik fiskalizacije treba napraviti procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora, a kako bi njegovo programsko rješenje automatizmom dostavilo račune sukladno određenom zakonskom roku. Isto tako napominjemo da ključnu ulogu u dostavi podataka od obveznika prema elektroničkom sustavu ePorezna ima stabilna internetska veza te je istu obveznik fiskalizacije dužan osigurati odnosno ugovoriti s pružateljem internetske usluge. Nadalje, u slučaju potpunog prestanka rada naplatnog uređaja putem kojeg izdaje račune (članak 22. Zakona) obveznik fiskalizacije u roku od pet dana (računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja) mora uspostaviti rad naplatnog uređaja. U istom roku obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti sve izdane račune i to putem uspostavljene elektroničke veze. Svim dostavljenim računima Ministarstvo financija, Porezna uprava određuje Jedinstveni identifikator računa te ga dostavlja obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa. Ovim putem napominjemo kako je izmjenama Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine rok za uspostavu rada naplatnog uređaja produljen s dva dana na pet dana te držimo da je ovo razuman rok za sve obveznike budući da u slučaju produljenja roka moramo ovdje napomenuti kod velikih količina računa (posebno onih sa malim iznosima) došlo bi do još više poslova i radnji koje je prema Zakonu potrebno napraviti. Nadalje, Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju, a posljedično neće ni primjenjivati odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju takvih dokumenata.
3 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Udruženje računovođa HGK predlaže da se u članku 21. stavku 2. važećega Zakona, a koji se odnosi na naknadnu fiskalizaciju, riječi “dva dana” izmijeniti u riječi “dva radna dana”. Ukoliko se radi o vikendu ili blagdanu koji je spojen s vikendom nije moguće unutar dva dana izvršiti naknadnu fiskalizaciju. U članku 22. stavku 3. važećega Zakona, a koji se odnosi na prestanak rada naplatnog uređaja, predlaže se riječi “pet dana” izmijeniti u riječi “pet radnih dana”. U slučaju kvara naplatnog uređaja pet dana nije dovoljno za nastavak rada jer uređaj prvo treba dostaviti na detekciju kvara, popravak, eventualno zamjenu te ponovno instaliranje postavki i šifrarnika. Nadalje, Udruženje predlaže odustanak od uvođenja QR koda. Prema obrazloženju NPZ-a, predlaže se uvođenje ovoga koda isključivo kako bi se kupcima omogućila brža i lakša provjera računa, no s druge strane poduzetnicima bi time bili prouzročeni značajni dodatni troškovi. Slijedom navedenoga, predlaže se provesti studiju opravdanosti uvođenja QR koda iz koje bi bilo vidljivo na koji bi način unaprijedilo ili povećalo broj računa koji kupci provjeravaju, u protivnom uvođenje QR koda je samo dodatni trošak poduzetnicima bez stvarne svrhe i koristi. Također, predlaže se ukinuti članak 27.a, pri čemu ne bi bilo potrebe niti za predloženim člancima 27.b i 27.c (članak 7. NPZ-a). Uvođenje odredbe o izdavanju dokumenta na kojem piše “ovo nije fiskaliziran račun” uvelo je pravnu nesigurnost u poslovanju. Stoga se ovu odredbu predlaže ukinuti. Nadalje, umjesto uvođenja fiskalizacije pratećih dokumenata, predlaže se ukloniti potrebu za izdavanjem pratećih dokumenata. U članku 9. stavku 1. važećega Zakona predlaže se izmijeniti točku 3., odnosno smanjiti broj mogućih oznaka načina plaćanja na gotovinu i transakcijski račun ili podredno, brisati točku 3. u cijelosti, odnosno ukinuti obvezu da račun sadrži navedeni podatak. Druga je mogućnost da se u slučaju izdanog računa s krivom oznakom načina plaćanja ne zahtjeva ispravak računa kroz sustav fiskalizacije, tj. prvo storniranje te zatim izdavanje novog računa. Dovoljno bi bilo takav račun ili bilješku priložiti u blagajnu s naznačenom ispravnom oznakom načina plaćanja. Nadalje, u nastavku iznosimo mišljenje jedne naše članice vezano za blagajnički maksimum, članak 29. važećega Zakona. Postojeće odredbe Zakona kao jedino mjerilo u određivanju visine blagajničkom maksimuma navode veličinu poduzetnika. Jedino izuzeće su mjenjačnice. Ova članica smatra kako je to neadekvatno jer veličina poduzetnika nema posebne veze s potrebom za gotovinom. U ovom slučaju radi se o srednje velikom poduzeću koje se bavi maloprodajom, jedino je srednje veliko poduzeće u registriranom razredu djelatnosti i obveznik fiskalizacije. Preko 1/3 potraživanja naplaćena je u gotovini unatoč činjenici da omogućuje kupcima plaćanje svim debitnim i kreditnim karticama. Evidenciju o računima plaćenima gotovinom (i ostalim vrstama plaćanja) Porezna uprava ima odmah prilikom fiskalizacije/izdavanja maloprodajnih računa. Osim što su manipulativni troškovi razmjene i pologa gotovine značajni, ovoj članici ograničen je rast i razvoj u smislu otvaranja novih prodajnih mjesta jer sa svakim novim prodajnim mjestom mora blagajnički maksimum od 50.000 kuna (pre)rasporediti. Razlika između dopuštenih blagajničkih maksimuma u SME segmentu su poticajne za male i mikro subjekte, a ograničavajuće za srednje velika društva. Porezna uprava nema nadležnost, na temelju zahtjeva i obrazloženja, dopustiti izuzeća iako su svjesni ograničenja s kojima se poduzetnici susreću. Stoga, ova članica HGK predlaže sljedeće: kao mjerilo u određivanju blagajničkom maksimuma potrebno je uzeti u obzir djelatnost kojom se poduzeće realno bavi te potrebu za gotovinom s obzirom na djelatnost, ne (isključivo) veličinu poduzeća. Također, jedna članica iz HGK – ŽK Rijeka iznosi primjedbu na čl. 23. st.2. važećega Zakon, a kojim se regulira postupak dokazivanja nemogućnosti uspostave Internet veze za razmjenu podataka obveznika fiskalizacije prema Poreznoj upravi. Naime, poduzetnicima koji žive i posluju na područjima na kojima je pokrivenost internet vezom loša ili je uopće nema (npr. otoci), ispunjavanje obveza fiskalizacije je uvelike otežano. Naša članica je na temelju odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, od 1. srpnja 2017. godine kao mali obveznik fiskalizacije postala obveznik izdavanja računa putem naplatnih uređaja spojenih Internet vezom, a na području na kojem posluje nema Internet veze. Stoga je, na temelju odredbi predmetnoga zakona, kao i pratećeg Pravilnika, članica morala ispoštovati proceduru ishođenja potvrde o nemogućnosti uspostave internet veze za razmjenu podataka, od strane Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), s rokom važenja od godine dana. Prije podnošenja zahtjeva HAKOM-u bilo je potrebno za poslovni prostor provjeriti dostupnost usluge pristupa internetu, i to kod 3 operatora elektroničkih komunikacija koji te usluge pružaju putem: 1. nepokretne mreže, 2. kabelskih mreža, 3. pokretnih mreža. Uz zahtjev HAKOM-u trebalo je priložiti sljedeće dokaze: 1. negativan odgovor na zahtjev za pružanje usluge pristupa internetu putem nepokretnog pristupa od najmanje dva operatora, od kojih je jedan operator univerzalne usluge Hrvatski telekom d.d., 2. negativan odgovor na zahtjev za pružanje usluge pristupa internetu putem kabelskog pristupa od najmanje jednog operatora koji djeluje na području na kojem je poslovni prostor u kojem podnositelj obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, 3. izvješće što sadrži dan i točno vrijeme neuspjelog spajanja na internet putem podatkovnog uređaja za mobilni pristup svakog od operatora koji nude uslugu mobilnog pristupa, a to su Hrvatski telekom d.d., Vipnet d.o.o. i Tele2 d.o.o., kojeg je podnositelj uzeo na besplatno dvodnevno testiranje. Prednje opisanu kompliciranu proceduru članica mora ponavljati svakih godinu dana te smatra kako je ista komplicirana i nepotrebna, zahtjeva utrošak velike količine vremena i financijskih sredstava od strane poduzetnika, a u današnje digitalno doba telekomunikacijski operateri mogu navedeno provesti na puno jednostavniji način, budući da posjeduju digitalne karte na kojima je jasno i transparentno označena pokrivenost Internet vezom na području cijele Republike Hrvatske. Slijedom navedenih argumenata, predlaže se da se u ove izmjene i dopune unese i izmjena čl. 23. st.2., na način da se ukine rok važenja potvrde od godine dana, te da Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) sama od elektroničkih operatera pribavi dokaze o nedostupnosti Internet veze na određenom području, a nastavno na zahtjev poduzetnika koji posluje na tom području. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) u članku 21. stavku 4. propisano je kako su obveznici fiskalizacije dužni osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pri čemu se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa radi prekida uspostavljene veze smatraju izuzecima. Obveznik fiskalizacije odgovoran je za utvrđivanje odgovarajuće propusnosti mreže, a koju utvrđuje samostalno na temelju broja poruka u sekundi u trenutku najvećeg opterećenja. Navedenim se dodatno naglašava odgovornost obveznika fiskalizacije da osigura sve preduvjete za dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, a kako bi se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa s Jedinstvenim identifikatorom računa (dalje: JIR) zbog nedovoljne propusnosti mreže svele na minimum. Isto tako je Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom u članku 13. propisano da poruke koje nisu dobile JIR treba naknadno dostaviti u periodu manjeg opterećenja, uzimajući u obzir zakonom propisan rok od 48 sati za dostavu računa pri čemu obveznik fiskalizacije treba napraviti procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora, a kako bi njegovo programsko rješenje automatizmom dostavilo račune sukladno određenom zakonskom roku. Isto tako napominjemo da ključnu ulogu u dostavi podataka od obveznika prema elektroničkom sustavu ePorezna ima stabilna internetska veza te je istu obveznik fiskalizacije dužan osigurati odnosno ugovoriti s pružateljem internetske usluge. Nadalje, u slučaju potpunog prestanka rada naplatnog uređaja putem kojeg izdaje račune (članak 22. Zakona) obveznik fiskalizacije u roku od pet dana (računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja) mora uspostaviti rad naplatnog uređaja. U istom roku obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti sve izdane račune i to putem uspostavljene elektroničke veze. Svim dostavljenim računima Ministarstvo financija, Porezna uprava određuje Jedinstveni identifikator računa te ga dostavlja obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa. Ovim putem napominjemo kako je izmjenama Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine rok za uspostavu rada naplatnog uređaja produljen s dva dana na pet dana te držimo da je ovo razuman rok za sve obveznike budući da u slučaju produljenja roka moramo ovdje napomenuti kod velikih količina računa (posebno onih s malim iznosima) došlo bi do još više poslova i radnji koje je prema Zakonu potrebno napraviti. Nadalje, ovim izmjenama Zakona propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. Nadalje, Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju, a posljedično neće ni primjenjivati odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju takvih dokumenata. Nadalje, činjenica nemogućnosti uspostave veze dokazuje se potvrdom HAKOM-a te će se u suradnji s HAKOM-om razmotriti pojednostavljenje postupka dokazivanja nemogućnosti uspostave veze. S obzirom na mali broj obveznika, konkretno 6 obveznika fiskalizacije koji su u 2019. godini zatražili potvrdu o nemogućnosti uspostave veze, a koju je HAKOM-a dostavio Poreznoj upravi došlo se do zaključka da za sada ne postoji opravdana potreba za promjenom dosadašnjeg načina rješavanja pitanja razmjene podataka iz postupka fiskalizacije s Poreznom upravom kada nema mogućnosti uspostave veze prema potvrdi HAKOM-a. Ovim putem napominjemo kako Porezna uprava prati razvoj digitalnog tržišta te će i predlagati druga rješenja kada se za to steknu uvjeti. Vezano za blagajnički maksimum napominjemo kako obveznici fiskalizacije visinu blagajničkog maksimuma određuju samostalno internim aktom, sukladno potrebama i sigurnosti, a najviše do propisanih iznosa. Visina blagajničkog maksimuma određuje se u skladu s kategorizacijom veličine poduzetnika,a koja se utvrđuje sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog poduzetništva pa tako navedeni Zakon razlikuje mikro subjekte, male subjekte i srednje subjekte malog gospodarstva ovisno o ispunjavanju uvjeta određenih istim Zakonom. Slijedom navedenog, blagajnički maksimum utvrđuje se za obveznike fiskalizacije i to do 10.000,00 kuna za mikro subjekte i fizičke osobe, do 30.000,00 kuna za male subjekte i do 50.000,00 kuna za srednje subjekte. Obveznici fiskalizacije koji obavljaju djelatnost koja prelazi mjerila koja određuju malo gospodarstvo (u nastavku: veliki poduzetnici) mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu od 100.000,00 kuna, a isti mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru koji može iznositi najviše 15.000,00 kuna. Dakle, ako obveznik fiskalizacije obavlja takvu djelatnost u više poslovnih prostora, za svaki poslovni prostor obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum koji ne može biti veći od 15.000,00 kuna po pojedinom poslovnom prostoru. U tom slučaju blagajnički maksimum zavisan je od broja poslovnih prostora u kojima se ta djelatnost obavlja.
4 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Koristeći priliku izmjena poreznih propisa koje se predlažu u sklopu IV. kruga porezne reforme, dajemo i nekoliko općenitih primjedbi i prijedloga. Uz članak 5. Zakona Ponavljamo prijedlog za izmjenu, odnosno dopunu točke 4. članka 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom tako da glasi: „4. prodaja karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom i riječnom prometu.“ Obrazloženje: HOK je već u prijašnjim izmjenama poreznih propisa počevši od porezne reforme provedene 2016. godine, uključivo i Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, predlagao izjednačavanje položaja svih prijevoznika vezano za izuzeće od obveze fiskalizacije. Naime, važećom odredbom od obveze fiskalizacije izuzete su sve vrste prijevoza, osim riječnog prometa. Smatramo da je do toga došlo nehotičnim propustom, jer ne nalazimo opravdane razloge zbog kojih bi baš riječni prijevoznici bili stavljeni u drugačiji, nepovoljniji položaj u odnosu na prijevoznike u svim drugim vrstama prijevoza. Način i uvjeti poslovanja s putnicima te postupak izdavanja karata istovrsni su neovisno o tome da li se radi o cestovnom, pomorskom, željezničkom ili riječnom prijevozu. Stoga predlažemo u ovom, IV. krugu porezne reforme izmijeniti odredbu kojom su riječni prijevoznici stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na ostale vrste prijevoza. uz Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom U nekoliko navrata HOK je tražio izmjene propisa iz područja fiskalizacije u prometu gotovinom vezano uz postupak dokazivanja nemogućnosti uspostave internet veze za razmjenu podataka obveznika fiskalizacije prema Poreznoj upravi. Smatramo kako je procedura krajnje komplicirana i nepotrebna, zahtijeva utrošak velike količine vremena i financijskih sredstava od strane poduzetnika. U današnje digitalno doba telekomunikacijski operateri mogu navedeno provesti na puno jednostavniji način, budući da posjeduju digitalne karte na kojima je jasno i transparentno označena pokrivenost Internet vezom na području cijele Republike Hrvatske. Smatramo da je potrebno provesti pojednostavljenje procedure dokazivanja nemogućnosti uspostave internet veze za razmjenu podataka obveznika fiskalizacije (čl. 34. -37. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom), na način da Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) sama od elektroničkih operatera pribavi dokaze o nedostupnosti Internet veze na određenom području, a nastavno na zahtjev poduzetnika koji posluje na tom području. Dodatno, tražimo i izmjenu samog naziva Zakona na način da se isti zove ZAKON O FISKALIZACIJI, kako veliki broj obveznika ne bi bio u zabludi da nisu obveznici ovog Zakona ukoliko ne posluju gotovinom. Naplatu karticama potrebno je HITNO isključiti iz obveze fiskalizacije kod naplate na način da se osigurava ZKI i JIR, budući da smatramo da zakoni moraju pratiti nova programska rješenja dvadesetprvog stoljeća (keks pay i sl.) koji itekako šire mogućnost prodaje i naplate. Dodatno, prema Zakonu o PDVu, naplata putem kartice u sustavu PDVa po naplati dospijeva kada sredstva budu doznačena na žiro račun, a novim izmjenama proširujete mogućnost ovakvog plaćanja PDVa na 92% obveznika poreza na dobit, a za obveznike poreza na dohodak ova mogućnost vrijedi oduvijek. Zakon o porezu na dohodak propisuje da je za obveznike poreza na dohodak (sve samostalne djelatnosti, obrtnici, OPG) trenutak priznavanja prihoda u trenutku naplate kartice na žiro račun. Stoga je već u početku bilo neprirodno ovim Zakonom propisati drugačiji položaj plaćanja karticom kada se zbog toga u drugim zakonima događaju „anomalije“ i odstupanja od evidencija. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) preciznije se reguliraju određena oslobođenja od obveze fiskalizacije pa su tako ista bila prispitivana 2016.g. Tada je izmjenama Zakona propisana odredba koje je stupila na snagu 1. srpnja 2017.g., a koja se odnosi na izuzeće od obveze fiskalizacije gdje se obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete u djelatnostima prodaje karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu. Sukladno navedenom, kako su već predmetna oslobođenja od obveze fiskalizacije bila razmatrana i propisana prethodno navedenim zakonskim izmjenama, ista nisu bila predmetom ovih izmjena Zakona. Nadalje, činjenica nemogućnosti uspostave veze dokazuje se potvrdom HAKOM-a te će se u suradnji s HAKOM-om razmotriti pojednostavljenje postupka dokazivanja nemogućnosti uspostave veze. S obzirom na mali broj obveznika, konkretno 6 obveznika fiskalizacije koji su u 2019. godini zatražili potvrdu o nemogućnosti uspostave veze, a koju je HAKOM-a dostavio Poreznoj upravi došlo se do zaključka da za sada ne postoji opravdana potreba za promjenom dosadašnjeg načina rješavanja pitanja razmjene podataka iz postupka fiskalizacije s Poreznom upravom kada nema mogućnosti uspostave veze prema potvrdi HAKOM-a. Ovim putem napominjemo kako Porezna uprava prati razvoj digitalnog tržišta te će i predlagati druga rješenja kada se za to steknu uvjeti. Nadalje, odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uređuju postupak fiskalizacije kao skup mjera kojima se uvodi nadzor nad prometom u gotovini na području Republike Hrvatske pri čemu se promet gotovine definira kao plaćanje za sva isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koja se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka, ako istim Zakonom nije uređeno drugačije. Dakle, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom ne uređuje obvezu izdavanja računa, već postupak fiskalizacije kada postoji obveza izdavanja računa koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju gotovinom sukladno prethodno navedenom. Nadalje, vezano za izuzimanje kartične naplate iz obveze fiskalizacije može se primjetiti kako se poduzetnici dijele na one koji plaćanje obavljaju direktno na transakcijski račun kod banaka i oni koji plaćanje obavljaju putem gotovine i kartica. Kako se naplata putem kartica provodi putem posrednika odnosno kartične kuće ovaj segment plaćanja odvojeno se prati za razliku od izravnog plaćanja kao što je plaćanje na transakcijski račun kod banaka. Sukladno navedenom, kako kartični segment plaćanja ne bi bio izvan kontrole i ekonomskih tokova, isto se smatra prometom gotovine za koji postoji obveza fiskalizacije.
5 SABINA KUFNER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Ovim putem iznosimo svoj komentar u svezi nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, za koji je u tijeku postupak savjetovanja do 16. listopada 2019., sve u svezi sa predviđenom obvezom fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnih uređaja. Naime, iznesenim prijedlogom zakona nameće se obveza provedbe postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kada se prodaja robe ili usluge ostvaruje prometom gotovine. Pritom je obveznik fiskalizacije dužan omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o prodaji, te omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom. Prilikom prijedloga opisanog sadržaja očito nije cijenjena (ne)mogućnost realizacije takve zakonske odredbe u odnosu na pojedine samoposlužne uređaje koji ulaze u okvire zakonske formulacije. Naime, konkretno, uređaji za naplatu parkiranja postavljeni na javnim parkiralištima s naplatom po pojedinim gradovima i mjestima gdje se prodaja usluge parkiranja ostvaruje upravo prometom gotovine, za što bi prema izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom trebala biti provođena fiskalizacija, tehnički ne omogućavaju istu. Naime, parkirni aparati kao takvi ni sada ne izdaju račune, nego samo potvrde o plaćanju. Aparati kod pražnjenja blagajne izdaju potvrde iz kojih je vidljiv promet aparata i kao takve su do sada bile potvrda kod poreznih nadzora o prometu parkirnih aparata. Postojeći samoposlužni uređaji tehnički ne mogu biti priključeni na sustav Porezne uprave radi provedbe fiskalizacije, odnosno ne postoji mogućnost korištenja programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o prodaji, te veze (interneta) za elektroničku razmjenu podataka s Poreznom upravom i iz razloga što nisu priključeni na naponsku mrežu, nego se napajaju iz solarnih panela koji su sastavni dio aparata i ograničenih mogućnosti. Opisani uređaji su proizvedeni u inozemstvu po standardu tržišta EU i proizvođači uređaja nisu obvezni voditi računa o zakonskim propisima drugih zemalja, a niti je obveza fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnog uređaja standard EU tržišta. Iz komunikacije s dobavljačima upozoreni smo da traženo tehničko rješenje nije moguće izvesti na uličnim aparatima koji se napajaju iz solarnih panela. Implementacija predložene zakonske odredbe praktički bi značila uklanjanje svih uređaja za naplatu parkirnih karata na javnim parkiralištima, budući da isti ne mogu biti povezani s Poreznom upravom, te bi se na taj način otežalo poslovanje komunalnih društava, a ujedno i korištenje od strane korisnika. Sve prethodno navedeno odnosi se isključivo na uređaje za naplatu parkiranja ugrađene na vanjskim (otvorenim) javnim parkiralištima, dakle, one za koje tehnički nije moguće iznaći rješenje kojim bi bilo udovoljeno prijedlogu zakonske odredbe u iznesenom smislu. Nastavno, mišljenja smo da bi prodaja usluga naplate parkiranja putem prodajnih automata trebala predstavljati izuzeće u obvezi provedbe fiskalizacije, odnosno podredno, barem da je potrebno detaljnije razraditi pitanje fiskalizacije u navedenom segmentu, uz primarno nužnu provjeru dostupnosti i mogućnosti instalacije tehničkog rješenja za sve takve uređaje. U svakom slučaju mišljenja smo da rok implementacije predloženog zakonskog rješenja ne odgovara stvarnim mogućnostima implementacije istoga. Zaključno, svakako se ukazuje i na činjenicu da naplata parkiranja putem samoposlužnih uređaja kako je prethodno opisano, predstavlja tek neznatni postotak u načinu prodaje iste usluge (manje od 20%), dok se glavnina prodaje usluge parkiranja ostvaruje putem SMS poruka, aplikacije ParkWallet i preplatnih karata, odnosno sustava koji su već fiskalizirani. Nije prihvaćen Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine broj 106/18) koje se odnose na obvezu fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja stupaju na snagu 1. siječnja 2021., a kako bi se obveznicima fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu. Ministar financija će pravilnikom propisati protokole, modele primjene za slanje i potpisivanje poruka o prodaji, standardne poruke o greškama te postupanja po njima i ostalo, a koji će biti objavljen na javnom savjetovanju te Vas upućujemo na isto.
6 Diana Tomičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Opći komentar na postojeći Zakon a nije obuhvaćeno ovim izmjenama: Promijeniti rok iz članka 21 Zakona, a koji se odnosi na naknadnu fiskalizaciju umjesto “dva dana” na “dva radna dana” - ukoliko se radi o vikendu ili blagdanu koji je spojen s vikendom nije moguće unutar dva dana izvršiti naknadnu fiskalizaciju, odnosno zahtijeva da netko dolazi na prodajno mjesto u neradni dan. Promijeniti rok iz članka 22 Zakona a koji se odnosi na prestanak rada naplatnog uređaja umjesto “pet dana” na “pet radnih dana” - u slučaju kvara naplatnog uređaja pet dana nije nikako dovoljno za nastavak rada, jer uređaj prvo mora na detekciju kvara, popravak, eventualno zamjenu, ponovno instaliranje postavki i šifrarnika, da ne spominjem kada se radi o naplatnim uređajima na otocima, rok od pet dana nikako ne može biti dovoljan, nije dovoljno niti pet radnih dana. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) u članku 21. stavku 4. propisano je kako su obveznici fiskalizacije dužni osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pri čemu se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa radi prekida uspostavljene veze smatraju izuzecima. Obveznik fiskalizacije odgovoran je za utvrđivanje odgovarajuće propusnosti mreže, a koju utvrđuje samostalno na temelju broja poruka u sekundi u trenutku najvećeg opterećenja. Navedenim se dodatno naglašava odgovornost obveznika fiskalizacije da osigura sve preduvjete za dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, a kako bi se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa s Jedinstvenim identifikatorom računa (dalje: JIR) zbog nedovoljne propusnosti mreže svele na minimum. Isto tako je Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom u članku 13. propisano da poruke koje nisu dobile JIR treba naknadno dostaviti u periodu manjeg opterećenja, uzimajući u obzir zakonom propisan rok od 48 sati za dostavu računa pri čemu obveznik fiskalizacije treba napraviti procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora, a kako bi njegovo programsko rješenje automatizmom dostavilo račune sukladno određenom zakonskom roku. Isto tako napominjemo da ključnu ulogu u dostavi podataka od obveznika prema elektroničkom sustavu ePorezna ima stabilna internetska veza te je istu obveznik fiskalizacije dužan osigurati odnosno ugovoriti s pružateljem internetske usluge. Nadalje, u slučaju potpunog prestanka rada naplatnog uređaja putem kojeg izdaje račune (članak 22. Zakona) obveznik fiskalizacije u roku od pet dana (računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja) mora uspostaviti rad naplatnog uređaja. U istom roku obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti sve izdane račune i to putem uspostavljene elektroničke veze. Svim dostavljenim računima Ministarstvo financija, Porezna uprava određuje Jedinstveni identifikator računa te ga dostavlja obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa. Ovim putem napominjemo kako je izmjenama Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine rok za uspostavu rada naplatnog uređaja produljen s dva dana na pet dana te držimo da je ovo razuman rok za sve obveznike budući da u slučaju produljenja roka moramo ovdje napomenuti kod velikih količina računa (posebno onih sa malim iznosima) došlo bi do još više poslova i radnji koje je prema Zakonu potrebno napraviti.
7 Vladimir Šarunić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Ovim putem iskazujem primjedbu na čl. 23 st.2. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji nije predmetom ovih izmjena i dopuna, smatram da bi njega također trebalo uvrstiti, budući se njime regulira postupak dokazivanja nemogućnosti uspostave Internet veze za razmjenu podataka obveznika fiskalizacije prema Poreznoj upravi. Naime, nama poduzetnicima koji žive i posluju na područjima na kojima je pokrivenost internet vezom loša ili je uopće nema (u mom slučaju, otoci), ispunjavanje obveza fiskalizacije je uvelike otežano. S obzirom da sam temeljem odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, od 1. srpnja 2017. godine kao mali obveznik fiskalizacije postao obveznik izdavanja računa putem naplatnih uređaja spojenih Internet vezom, a i na području na kojem poslujem nema Internet veze, temeljem odredbi predmetnog zakona, kao i pratećeg Pravilnika, morao sam ispoštovati proceduru ishodovanja potvrde o nemogućnosti uspostave internet veze za razmjenu podataka, od strane Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), s rokom važenja od godine dana. Prije podnošenja zahtjeva HAKOM-u morao sam za poslovni prostor provjeriti dostupnost usluge pristupa internetu, i to kod 3 operatora elektroničkih komunikacija koji te usluge pružaju putem: 1. nepokretne mreže, 2. kabelskih mreža, 3. pokretnih mreža. Uz zahtjev HAKOM-u morao sam priložiti sljedeće dokaze: 1. negativan odgovor na zahtjev za pružanje usluge pristupa internetu putem nepokretnog pristupa od najmanje dva operatora, od kojih je jedan operator univerzalne usluge Hrvatski telekom d.d., 2. negativan odgovor na zahtjev za pružanje usluge pristupa internetu putem kabelskog pristupa od najmanje jednog operatora koji djeluje na području na kojem je poslovni prostor u kojem podnositelj obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, 3. izvješće što sadrži dan i točno vrijeme neuspjelog spajanja na internet putem podatkovnog uređaja za mobilni pristup svakog od operatora koji nude uslugu mobilnog pristupa, a to su Hrvatski telekom d.d., Vipnet d.o.o. i Tele2 d.o.o., kojeg je podnositelj uzeo na besplatno dvodnevno testiranje. Ističem kako, sukladno zakonskim odredbama, prednje opisanu kompliciranu proceduru moram ponavljati svakih godinu dana ! Smatram kako je prednje opisana procedura krajnje komplicirana i nepotrebna, zahtjeva utrošak velike količine vremena i financijskih sredstava od strane poduzetnika, a smatram kako u današnje digitalno doba telekomunikacijski operateri mogu navedeno provesti na puno jednostavniji način, budući posjeduju digitalne karte na kojima je jasno i transparentno označena pokrivenost Internet vezom na području cijele Republike Hrvatske. Slijedom navedenih argumenata, molim da se u ove izmjene i dopune unese i izmjena čl. 23 st.2., na način da se ukine rok važenja potvrde od godine dana, te da Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) sama od elektroničkih operatera pribavi dokaze o nedostupnosti Internet veze na određenom području, a nastavno na zahtjev poduzetnika koji posluje na tom području. Nije prihvaćen Činjenica nemogućnosti uspostave veze dokazuje se potvrdom HAKOM-a te će se u suradnji s HAKOM-om razmotriti pojednostavljenje postupka dokazivanja nemogućnosti uspostave veze. S obzirom na mali broj obveznika, konkretno 6 obveznika fiskalizacije koji su u 2019. godini zatražili potvrdu o nemogućnosti uspostave veze, a koju je HAKOM-a dostavio Poreznoj upravi došlo se do zaključka da za sada ne postoji opravdana potreba za promjenom dosadašnjeg načina rješavanja pitanja razmjene podataka iz postupka fiskalizacije s Poreznom upravom kada nema mogućnosti uspostave veze prema potvrdi HAKOM-a. Ovim putem napominjemo kako Porezna uprava prati razvoj digitalnog tržišta te će i predlagati druga rješenja kada se za to steknu uvjeti.
8 RENATO HORVAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Poštovani, Moj doprinos za koji smatram u savjetovanju,da je trebao biti Vaš.ovo su uvjeti rada ugostitelja.sve ostalo nije. Poštovani, Za ovo se zalažite ne za kozmetiku.moj objavljeni komentar na esavjetovanju. „x) pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.“... obrtnik sam,ugostitelj,4 zaposlena,28 godina.najavom svake inspekcije na popisu su ugostitelji uvijek.puno je pitanja i nedoumica.kontroliraju se samo registrirane djelatnosti.neregistrirane ne. smanjenje stope na 13% ovim zakonom samo na dio usluge pripremanja hrane je nikakva bitna olakšica,obzirom da neugostiteljski objekti pružaju istu uslugu.to su trgovački lanci.to liči na olakšice od početka ove godine kada su ugostiteljima ili obrtnicima ukinuta tri doprinosa.tada sa šest doprinosa davanja su iznosila 1900 kuna za vlasnika.ukidanjem ili olakšicama sada imamo samo tri doprinosa koji iznose 1970 kuna davanja.dakle nikakve olakšice nisu stečene ukidanjem tri doprinosa pošto su preostala tri porasla davanja. smanjnjem stope na 13% na ovakav način ne pogoduje se ugostiteljima u radu sa pripremom hrane ili u nebitnom dijelu.čitam svakakve komentare da su ili nisu cijene išle dolje ili nisu prije nekoliko godina smanjenom stopom,istina je ovakva.ako je kava u zagrebu bila 15 kuna.možda je i trebala pojeftiniti.ako je bila 8 kuna teško da je mogla pojeftiniti.to se nebulozne priče laika i neukih u ovom poslu.istina ide dalje..nije bilo poskupljenja usluga.istina ide dalje...konkretno ja sam pokrenuo investicije koje zahtjeva moj posao ,širiti poslovanje,poveći broj zaposlenih...nakon vraćanja na pdv 25% sve je stalo i vratilo se unazad.inspekcijski nadzori su naravno za podržati ,na ovaj način zasigurno ne.to ne postoji nigdje u EU.zakone je teško ili nemoguće zadovoljiti.prisiljeni su mnogi krivotvoriti poslovanje.kažu blago njemu on je na ulazu u trgovinski centar.sve je puno.radi dva djelatnika kao i u kvartovskom kafiću.dkale nije točno da stopa od 13 posto nije donijela dobrobiti.upravo suprotno DA.pokrenula je investicije,zakonski se poslovalo.ova najavljena stopa ne jedan minimalan dio neće donijeti baš nikakvu olašicu ugostiteljima.koji su širokog raspona.od malih i puno većih.dok trgovački lanci prodaju isto što i ugostitelji.to se zove nelojalna konkurencija.ugostitelji su uvijek na udaru.ne zato što muljaju nego zato što rade sa gotovinom.naravno ne generalno. kada bi stopa bila 13% na proizvode sve osim na žestoka pića kao i prije ima mjesta za investicije koje su stale-u mom slučaju.stopa pdva je narasla cca za plaću radnika.što govori da jedan radnik manje u poslu.puniti državni buđet je naravno ispravno.no na ovaj način to nevjerujem da će biti slučaj.vani je porezni sustav kontrole puno drugačiji i konkretniji.za što se zalažem.no treba dati uvjete za rad prije svega.kako u ugostiteljstvu tako i u drugim segmentima.ništa se ne postiže ovakvim kontrolama.dokaz su podatci koji su objavljeni na službenim stranicama inspektorata.statistika je pokazala da se više reda i pdva ubere sa boljim uvjetima rada.nito generalno ne želi raditi u sivoj zoni.na ovaj način je vrlo teško poslovati.ugostitelji su mnogima kamen spoticanja,no ne sagledavaju se u realnom svjetlu.je neželim biti bogat.samo živjeti.ova zakonska olakšica mi tome nećže pridonijeti.investicijom koja je stala država bi ubraala više pdva nego ovom mjerom kao olakšicom i razumijevanjem da će ta djelatnost smanjiti sivu zonu.ovakvom ne.realna stopa pdva za ugostitelje kao i u EU je 13% obzirom na stope pdva u nabavi,većinom 13%,to su mogućnosti za poslovanje,investicije,povećanje plaća,bolje uvjete za radnike i poslodavce,kontrolu nabavljača,tada se zalažem za rigorozne konntrole ugostitelja koji ne poštuju te mjere.ova mjera to nije.ništa se promijeniti neće.rigorozne mjere drastično.a ne ovakve kontrole koje ne daju rezultate nikakve osim punjenje buđeta represivnim mjerama,i nerazumnimm mjerama,zakonima.ugostitelji nisu opterećeni samo pdvom od 25%,puno drugih davanja koje druge djelatnosti nemaju.ako ste soboslikar davanja su tri puta manja za vlasnika.jako dobro mi je poznata situacija u ugostiteljstvu.većinom se radi godinu dvije,promjeni ime na papiru i slično.ja snosim posljedice takvih mogućnosti i manipulacija.dizanje poreza toj djelatnosti opterećenom sa više davanja nego druge djelatnosti nije način.nadalje,u ugostiteljstbvu za razliku od drugih djelatnosti je potrebno stalno ulagati u inventar,aparate-nema tu skidanja pdva(odbitka bitnog u obrtu) i slično.i svega toga proizlazi da ova mjera nikako nije pogodila bit niti pridonijela bitno ničemu.pdv od 13% na sve osim na žestoka pića bi bila korisna i bitna mjera. primjer je ugostiteljstvo u njemačkoj.sasvim drugačiji poreezni sustav.oktoberfest.vlasnik zakupi prostor-paušalno plaća pdv,zaposli djelatnika.zaduži ga za određenu količini recimo pive za cca eura.nema potrebe za imspekcijama niti ih ima.oktoberfest i njemaču kao uređenu državu sa pozitivnim priljevom davanja netreba ni spominjati.kod nas se sve svodi na čekanje iza čoška da li je izdan račun ili ne.a što se dešava kada ode inspekcija.ništa.sada su bili.nema ih.ne kuca se više.nikako da država shvati da ako je stopa 13% raširebna na širi raspon artikala nema ni malo potrebe za manipulacijama koje će ćini mi se ostati kao i do sada.ja se zalažem za sustav od 13% iz tih razloga i primjera izvana na sve artikle u ugostiteljstvu koje je opterećeno davanjima vipše nego druge djelaztnosti-za one koji netnaju-uz 13 % za sve artikle osim žestokih pića koje bih oporezovao u nebo,zalažem se i za još rigoroznije kontrole nego sada.tako barem rade van Hrvatske.i puno bolje stoje države i buđeti nego ovdje. jedino u Hrvatskoj imate prilikom plaće radnicima plačanje prvo pdv stope što znači da je plača oporezovana prvo stopom pdva od 25%,tek onda ostaje isplatiti plaću(pošto se pdv plaća na promet)naravno tu su i ostala davanja za radnika,vlasnika itd.to dovodi do toga da su davanja na plaću do 70%.to je u redu..sa 25% nije.da radnik koji radi dobije najamnje svojim radom.nije u redu.smanjenjem stope na 13% ,odbicima na tom nivou pdva to se korigira u smislu radnika bolji uvjeti ali i isplativih investicija.mogao bih do pr3ekosutra o poreznoj politici koja ne pridonosi ekonomiji nego državnom buđet i opet je u deficitu.dok u njemačkoj nije.a nitko im ne visi iza čoška i gleda da li je izado račuin ili ne.danas se to radi tehnologijom ne represijom inspektorata.naravno ne optužujem inspektorat u nikakvom smislu.oni obavljaju svoju zakonsku zadaću.zakon je loš kao i ovaj o smanjenju pdva koji zvoni na sva zvona pdv 13%-na ništa.većina objekata od toga koristi imati bitne neće.pdv na sve osim žestoka pića i rigoroznije mjere.to svakako nosi osjetno i odmah na bolje.ovo ne.spomoiinje se izračun smanjenja tri doprinosa i koliko je država "izgubil" time a ne spominje se paraleleno koliko je dobila povećanjem ostala trri doprinosa. moj komentar,u smislu poreznog zakona nzenam kojeg kruga.ako želite korist i državi i građanima onda je stopa kao i u EU 13%(iako najveća)kod nas je ona realna.ostalo sve ništa ne mijenja.apsolutno ništa. moj iskreni,otvoreni prijedlog.nadam se- vrijeme je odavno prošlo kada je sve stalo- ili ide unazad.to bi bio korak naprijed.svakako.unatoč komentarima koji ne poznaju temu. Dakle pdv 13 % na sve artikle osim žestoka pića.rigorozne kontrole.ne punjenje buđeta sa represivnim mjerama nego rigoroznim uz uvjete poslovanja,tada kroz investicije i zapošljavanje ovako to moguće nije u ovom segmentu. Nadzorom-bez prigovora na rad djelatnika određenog nadzora-rade svoj posao zakonski i ljubazno na nivou,sa objašnjenjem itd.nalazim se u poslovnom prostoru,vlasnik sam,ne radim.ali sam vlasnik iu đepa mi je uzet novac i to je bilo dovoljno za mišljenje da je to novac od prometa,uz naravno strašno rigorozne mjere.što naravno ne stoji.napomena molim-nemam prigovor na rad nadzora.za svaku pohvalu.no čitajući zakon-on je represivan. Sve ste riješili pdvom 13% na širi raspon artikala uz rigorozne mjere nadzora za koje se zalažem za one koji ne poštuju tada uvjete koji su u redu za naše područje.zbog tkavih i ja trpim represivni aparat koji je teško ili nemoguće zadovoljiti.stajanjem iza čoška gledajući da li je izdan račun ili ne,da li je neki papirić o stanju pologa potpisan i pravilan,i u đepu moram imati papirić o stanju u đepu.... i discipliniranjem građana nikako smisla nema.bio sam vani.poreznui sustav vrlo jednostavan za razliku od našeg.i učinkovitiji. Sa poštovanjem da ćete uzeti u obzir moje razmatranje Horvat Renato Primljeno na znanje Stopa poreza na dodanu vrijednost nije predmet Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
9 RENATO HORVAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM disciplina ,olakšice..a davanja sve veća.nadzore pordžavam zakonske opcije naravno. nedavnim nadzorom određene inspekcije kao vlasnik bio sam u objektu.uzeti mi je novac iz hlača iako nisam radio.i to je bio povod za mišljenje da je to dio prometa u poslovnom prostoru što nije bilo točno.to se zove represivni aparat.nalog je u iznosu koji nemogu platiti,a i nije na temelju mišljenja isprrasvno niti korisno u ničijem smislu.zalažem se za ne represivne nego rigorozne mjere.drastične uz uvjete poslovanja,to se odnosi na smanjenje pdva na 13 % na sve artikle a new samo usluge hrnae jer to rade i trgovački lanci,prodaju sve i svašta naravno sa nižom nabavnoom cijenoom u nabavi.kontr4ola rada gotovinom naravno.zaštoi ne i kontrola bezgotovinskig plaćanja.tu se mulja samo tako.javna tajna kao što je i jabvna tajna da neregistrirane djelatnoisti ili rad na crlo bez reg djelatnosti se kažnjava prekršajima,manjim iznossima,vjerujem zato što nisu pravne nego fizičke osobe.i taj posao cvate.registrirani su na meti i kontroliraju ose rigorozno.osti ne ni približno.to gledam svaki dan,bez gotovinskim plčanjima koje nitko ne kontrolira,ili po placevima prodaje se sve i svašta,usluge pripremanja hrane pa trgo centrima uz njima uvjete za nabavu svakako manje i jeftinije.nekoliko puta smanjuju ilki odbijaju porez za istu stvar.uostalom kontrole se svode na menj objekte,nikako na veće,ili trgo lance.sitnre obrte,sitne radnje,sitne dućane....uz to i ovo o pdvu....u pozitivnom smsilu svakako. „x) pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.“... obrtnik sam,ugostitelj,4 zaposlena,28 godina.najavom svake inspekcije na popisu su ugostitelji uvijek.puno je pitanja i nedoumica.kontroliraju se samo registrirane djelatnosti.neregistrirane ne. smanjenje stope na 13% ovim zakonom samo na dio usluge pripremanja hrane je nikakva bitna olakšica,obzirom da neugostiteljski objekti pružaju istu uslugu.to su trgovački lanci.to liči na olakšice od početka ove godine kada su ugostiteljima ili obrtnicima ukinuta tri doprinosa.tada sa šest doprinosa davanja su iznosila 1900 kuna za vlasnika.ukidanjem ili olakšicama sada imamo samo tri doprinosa koji iznose 1970 kuna davanja.dakle nikakve olakšice nisu stečene ukidanjem tri doprinosa pošto su preostala tri porasla davanja. smanjnjem stope na 13% na ovakav način ne pogoduje se ugostiteljima u radu sa pripremom hrane ili u nebitnom dijelu.čitam svakakve komentare da su ili nisu cijene išle dolje ili nisu prije nekoliko godina smanjenom stopom,istina je ovakva.ako je kava u zagrebu bila 15 kuna.možda je i trebala pojeftiniti.ako je bila 8 kuna teško da je mogla pojeftiniti.to se nebulozne priče laika i neukih u ovom poslu.istina ide dalje..nije bilo poskupljenja usluga.istina ide dalje...konkretno ja sam pokrenuo investicije koje zahtjeva moj posao ,širiti poslovanje,poveći broj zaposlenih...nakon vraćanja na pdv 25% sve je stalo i vratilo se unazad.inspekcijski nadzori su naravno za podržati ,na ovaj način zasigurno ne.to ne postoji nigdje u EU.zakone je teško ili nemoguće zadovoljiti.prisiljeni su mnogi krivotvoriti poslovanje.kažu blago njemu on je na ulazu u trgovinski centar.sve je puno.radi dva djelatnika kao i u kvartovskom kafiću.dkale nije točno da stopa od 13 posto nije donijela dobrobiti.upravo suprotno DA.pokrenula je investicije,zakonski se poslovalo.ova najavljena stopa ne jedan minimalan dio neće donijeti baš nikakvu olašicu ugostiteljima.koji su širokog raspona.od malih i puno većih.dok trgovački lanci prodaju isto što i ugostitelji.to se zove nelojalna konkurencija.ugostitelji su uvijek na udaru.ne zato što muljaju nego zato što rade sa gotovinom.naravno ne generalno. kada bi stopa bila 13% na proizvode sve osim na žestoka pića kao i prije ima mjesta za investicije koje su stale-u mom slučaju.stopa pdva je narasla cca za plaću radnika.što govori da jedan radnik manje u poslu.puniti državni buđet je naravno ispravno.no na ovaj način to nevjerujem da će biti slučaj.vani je porezni sustav kontrole puno drugačiji i konkretniji.za što se zalažem.no treba dati uvjete za rad prije svega.kako u ugostiteljstvu tako i u drugim segmentima.ništa se ne postiže ovakvim kontrolama.dokaz su podatci koji su objavljeni na službenim stranicama inspektorata.statistika je pokazala da se više reda i pdva ubere sa boljim uvjetima rada.nito generalno ne želi raditi u sivoj zoni.na ovaj način je vrlo teško poslovati.ugostitelji su mnogima kamen spoticanja,no ne sagledavaju se u realnom svjetlu.je neželim biti bogat.samo živjeti.ova zakonska olakšica mi tome nećže pridonijeti.investicijom koja je stala država bi ubraala više pdva nego ovom mjerom kao olakšicom i razumijevanjem da će ta djelatnost smanjiti sivu zonu.ovakvom ne.realna stopa pdva za ugostitelje kao i u EU je 13% obzirom na stope pdva u nabavi,većinom 13%,to su mogućnosti za poslovanje,investicije,povećanje plaća,bolje uvjete za radnike i poslodavce,kontrolu nabavljača,tada se zalažem za rigorozne konntrole ugostitelja koji ne poštuju te mjere.ova mjera to nije.ništa se promijeniti neće.rigorozne mjere drastično.a ne ovakve kontrole koje ne daju rezultate nikakve osim punjenje buđeta represivnim mjerama,i nerazumnimm mjerama,zakonima.ugostitelji nisu opterećeni samo pdvom od 25%,puno drugih davanja koje druge djelatnosti nemaju.ako ste soboslikar davanja su tri puta manja za vlasnika.jako dobro mi je poznata situacija u ugostiteljstvu.većinom se radi godinu dvije,promjeni ime na papiru i slično.ja snosim posljedice takvih mogućnosti i manipulacija.dizanje poreza toj djelatnosti opterećenom sa više davanja nego druge djelatnosti nije način.nadalje,u ugostiteljstbvu za razliku od drugih djelatnosti je potrebno stalno ulagati u inventar,aparate-nema tu skidanja pdva(odbitka bitnog u obrtu) i slično.i svega toga proizlazi da ova mjera nikako nije pogodila bit niti pridonijela bitno ničemu.pdv od 13% na sve osim na žestoka pića bi bila korisna i bitna mjera. primjer je ugostiteljstvo u njemačkoj.sasvim drugačiji poreezni sustav.oktoberfest.vlasnik zakupi prostor-paušalno plaća pdv,zaposli djelatnika.zaduži ga za određenu količini recimo pive za cca eura.nema potrebe za imspekcijama niti ih ima.oktoberfest i njemaču kao uređenu državu sa pozitivnim priljevom davanja netreba ni spominjati.kod nas se sve svodi na čekanje iza čoška da li je izdan račun ili ne.a što se dešava kada ode inspekcija.ništa.sada su bili.nema ih.ne kuca se više.nikako da država shvati da ako je stopa 13% raširebna na širi raspon artikala nema ni malo potrebe za manipulacijama koje će ćini mi se ostati kao i do sada.ja se zalažem za sustav od 13% iz tih razloga i primjera izvana na sve artikle u ugostiteljstvu koje je opterećeno davanjima vipše nego druge djelaztnosti-za one koji netnaju-uz 13 % za sve artikle osim žestokih pića koje bih oporezovao u nebo,zalažem se i za još rigoroznije kontrole nego sada.tako barem rade van Hrvatske.i puno bolje stoje države i buđeti nego ovdje. jedino u Hrvatskoj imate prilikom plaće radnicima plačanje prvo pdv stope što znači da je plača oporezovana prvo stopom pdva od 25%,tek onda ostaje isplatiti plaću(pošto se pdv plaća na promet)naravno tu su i ostala davanja za radnika,vlasnika itd.to dovodi do toga da su davanja na plaću do 70%.to je u redu..sa 25% nije.da radnik koji radi dobije najamnje svojim radom.nije u redu.smanjenjem stope na 13% ,odbicima na tom nivou pdva to se korigira u smislu radnika bolji uvjeti ali i isplativih investicija.mogao bih do pr3ekosutra o poreznoj politici koja ne pridonosi ekonomiji nego državnom buđet i opet je u deficitu.dok u njemačkoj nije.a nitko im ne visi iza čoška i gleda da li je izado račuin ili ne.danas se to radi tehnologijom ne represijom inspektorata.naravno ne optužujem inspektorat u nikakvom smislu.oni obavljaju svoju zakonsku zadaću.zakon je loš kao i ovaj o smanjenju pdva koji zvoni na sva zvona pdv 13%-na ništa.većina objekata od toga koristi imati bitne neće.pdv na sve osim žestoka pića i rigoroznije mjere.to svakako nosi osjetno i odmah na bolje.ovo ne.spomoiinje se izračun smanjenja tri doprinosa i koliko je država "izgubil" time a ne spominje se paraleleno koliko je dobila povećanjem ostala trri doprinosa. moj komentar,u smislu poreznog zakona nzenam kojeg kruga.ako želite korist i državi i građanima onda je stopa kao i u EU 13%(iako najveća)kod nas je ona realna.ostalo sve ništa ne mijenja.apsolutno ništa. moj iskreni,otvoreni rpijedlog.nadam se vrijeme je odavno prošlo kada je sve stalo ili ide unazad.to bi bio korak naprijed.svakako.unatoč komentarima koji ne ppoznaju temu. Primljeno na znanje Stopa poreza na dodanu vrijednost nije predmet Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
10 IVAN PIŠKULIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Predlažem da sadržaj QR koda, koji će biti iskazan na računu, bude link na REST servis koji bi bio otvorenog tipa kako bi mogle pristupiti razne zainteresirane strane (web i mobilne aplikacije) bez dodatne autentifikacije. Servis bi prihvaćao JIR i ZKI, a vraćao bi podatke: OIB IZDAVATELJA IZNOS RAČUNA FISKALIZIRAN (DA/NE) VRIJEME FISKALIZACIJE (po potrebi i druge podatke) Smatram da bi time otvorili mogućnost povezivanja raznih eUsluga (privatnih i javnih) preko kojih bi građani mogli provjeravati valjanost izdanog računa. Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Navedeni Nacrt prijedloga zakona u svojim odredbama propisuje da će ministar financija pravilnikom propisati način generiranja QR koda, obvezne podatke koji sadrži QR kod te tip zapisa za QR kod.
11 Vesna Varšava II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Predlažem ukinuti izdavanje pratećih dokumenata ili ih ograničiti samo kod prodaje na daljinu sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, i kod terminskih narudžbi. Izdavanje pratećih dokumenata u ugostiteljstvu, trgovini i općenito maloprodajama nema nikakvog smisla, i ta mogućnost je dovela do novih problema. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju.
12 Koren services doo II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom "Ovo nije fiskaliziran račun" je jedna od većih gluposti koje je ova vlada ozakonila. To nije nikada trebalo biti ni uvedeno. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju.
13 Irena Đuranović II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Vi kao zakonodavac sami ste zakomplicirali Zakon time što ste omogućili da se izdaju takvi računi na kojima piše "Ovo nije fiskaliziran račun" koji prethode fiskaliziranom računu. Takvo nešto niste trebali niti uvoditi, ali eto vi ne živite praksu pa ne znate. Naime, prije ove odredbe u zakonu, npr. konobar je donesao račun gostu ne znajući kako će gost taj račun platiti, da li karticom ili gotovinom, da li pola gotovinom , da li pola karticom i onda bi konobar vratio se nazad na kasu i otipkao ispravan račun u smislu naplate (gotovina,kartica), a vlasnik objekta ili odgovorna osoba ugositeljskog objekta bi na kraju smjene takve ne ispravne račune storniralo jer se ne dozvoljava konobarima da sami rade storno račune , i onda bi vi poslali inspektore da vide, zašto je tako puno storno računa poslije ponoći ili u toku dana. I onda vi uvedete uredbu da se ipak na račun napiše "Ovo nije fisklaiziran računa" kako ne bi bilo storno računa, umjesto da ste tražili u 21.st. od Apisa da vaš sustav fiskalizacije prepoznaje račune s istim iznosima u istom danu kod istog poduzetnika, a sa drugačijom vrstom naplate, pa bi inspektori hvatali one koji uopće ne izdaju račune, a ne one koje izdaju, ali se prilagođavaju platežnoj volji gosta. Ovo s barkodovima je totalna glupost koja opet ide na teret poduzetnika(nabaviti programa), da bi građani mogli lakše slati račun koji je 98% fiskaliziran i dostavljen u PU, a oni koji ne izdaju račune opet rade po starom. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Bitno je naglasiti da se navedena odredba odnosi na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promet gotovinom, te provode postupak fiskalizacije izdavanja računa. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZFPG uvodi se obveza fiskalizacije takvih pratećih dokumenata koji se izdaju kada je sasvim sigurno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluga uključujući dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluga već započelo. Razlog uvođenja predmetne odredbe je u tome što je uočeno kako obveznici fiskalizacije izdaju prateće dokumente koji imaju napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" prije izdavanja računa međutim takve račune ne fiskaliziraju. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju. Nadalje, ovim izmjenama Zakona propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.
14 Željan Rikalo II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Glede fiskalizacije pratećih dokumenata (ponude i sl): 1.Koji način plaćanja će stajati na takvom dokumentu (vrsta plaćanja je obavezni element) ? 2.Što ako se prateća dokumentacija ne može fiskalizirati ? npr namjerno. ZKI ima ali JIR nema. Obveznik jednostavno prebaci analitiku ponude na neku firmu i ne fiskalizira istu jer nije obavezno fiskalizirati oznaku "Transakcijski račun" i opet nemamo ništa od ovog dodatka. 3.Omogućiti u xml shemi da se jasno vidi da se ne radi o računu. 4.Omogućiti da oznaka naplatnog mjesta smije biti u alfanumeričkom formatu , a ne isključivo brojčanom. Nema potrebe da to bude cijeli ASCII range, dovoljno je da prihvaća HEX znakove ABCDEF te brojeve 0..9. Ovime će se riješiti problem onih koji redne brojeve dodjeljuju putem numeracije na poslovnom prostoru a ne naplatnom mjestu, a bitno je za formirati poslovne procese na osnovu vrste dokumenta. Osim toga ovo rješava pod 3.) na način da se propiše da npr . slovo A stoji nakon oznake naplatnog mjesta ako se radi o ponudi npr ponuda broj 560 na P1, naplatno mjesto 1 bi onda bila 560-P1-1A. Primljeno na znanje Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisana je obveza navođenja obavijesti "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" na pratećim dokumentima na kojima se navode podaci o plaćanju, a koji se izdaju prije samog izdavanja računa pri čemu se navedena obveza odnosi na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promet u gotovini i koji izdaju račune u sredstvima koja se smatraju gotovinom sukladno navedenom Zakonu. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZFPG uvodi se obveza fisklizacije takvih pratećih dokumenata koji se izdaju kada je sasvim sigurno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluga uključujući dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluga već započelo. Navedeni Nacrt prijedloga zakona u svojim odredbama propisuje da će ministar financija pravilnikom propisati protokole, modele za razmjenu podataka o pratećem dokumentu, obvezne elemente pratećeg dokumenta, podatkovni skup za razmjenu podataka kao i standardne poruke o greškama i protokole o postupanju u slučaju grešaka.
15 IVAN PIŠKULIĆ II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Predlažem da sadržaj QR koda, koji će biti iskazan na računu, bude link na REST servis koji bi bio otvorenog tipa kako bi mogle pristupiti razne zainteresirane strane (web i mobilne aplikacije) bez dodatne autentifikacije. Servis bi prihvaćao JIR i ZKI, a vraćao bi podatke: OIB IZDAVATELJA IZNOS RAČUNA FISKALIZIRAN (DA/NE) VRIJEME FISKALIZACIJE (po potrebi i druge podatke) Smatram da bi time otvorili mogućnost povezivanja raznih eUsluga (privatnih i javnih) preko kojih bi građani mogli provjeravati valjanost izdanog računa. Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Navedeni Nacrt prijedloga zakona u svojim odredbama propisuje da će ministar financija pravilnikom propisati način generiranja QR koda, obvezne podatke koji sadrži QR kod te tip zapisa za QR kod.
16 Auto SL 91 d.o.o. Pula II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći "1. siječnja 2021. – započela bi obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu – prijedlog izmjena i dopuna ovoga Zakona." Prigovor: Zbog čega treba implementciju upravo QR koda propisivati kao obveznu za porezne obveznike , stječe se dojam da bi se pod opravdanjem kompliciranosti JIK i ZIR građanima. Dakle , najjednostavnije je obvezu prenijeti na pravne osobe. Zar nismo u RH specifični već po sustavu Fiskalizacije, pa se navedeno trebalo prilagođavati zbog E računa. Postalljam pitanje koliko je zemalja članica već uvelo QR kod odnonso isti propisalo kao obvezan. Obvezom uvođenja QR koda neće se riješiti pitanje sive ekonomije i obavljanje neregistriranih djelatnosti. Zar je tako teško shvatiti da se siva zona odrađuje bez ikakve dokumentaicije i bez ikakvog traga, bez računa, bez fikalizacije Jira i Zika, tako će se odrađivati i bez QR koda. Zar nam nije jasna činjenica da isti ti građani na koje se pozivate upravo vrlo rado uz određeni značajan popust vole platiti uslugu sa strane ako je to ikako moguće. Dakle, registrirane , redovne i odgovorne porezne obveznike treba dodatno obvezivati propisima, uredbama, fiskalizacijama, radnom i ekološkom zaštitom, gdpr, razim registrima pa ovime i QR, QR kod trebao bi ostati preporuka i pitanje vlastite odluke odnosno razumijevanja tehnoloških prednosti koje pruža. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. Države koje su preuzele hrvatski model fiskalizacije primjerice Republika Slovenija koriste QR kod upravo u dijelu olakšavanja provjere računa od strane kupaca odnosno korisnika i zaštite poreznih obveznika.
17 MARIO KOPJAR II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Od 1. lipnja 2020. do 1. siječnja 2021. - prijelazno razdoblje u kojem se mogu, ali i ne moraju iskazivati QR kodovi na svakom izdanom i fiskaliziranom računu Potrebno je u Zakonu navesti vrijeme za prilagodbu kako bi se na vrijeme prilagodile aplikacije za izdavanje računa. Nije prihvaćen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine u dijelu koji se odnosi na obvezu iskazivanja QR koda na računima koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju prometom gotovine. Navedeno znači da propisana obveza za obveznike fiskalizacije započinje 1. siječnja 2021., a način testiranja sustava elektroničkih naplatnih uređaja koje mogu provesti obveznici fiskalizacije prije početka obveze fiskalizacije propisati će se pravilnikom.
18 Fakta d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Potrebno je promijeniti rok iz članka 21 Zakona, a koji se odnosi na naknadnu fiskalizaciju umjesto “dva dana” na “dva radna dana” . Promijeniti rok iz članka 22 Zakona a koji se odnosi na prestanak rada naplatnog uređaja umjesto “pet dana” na “pet radnih dana” jer u slučaju kvara uređaja pet dana nije dovoljno za nastavak rada. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) u članku 21. stavku 4. propisano je kako su obveznici fiskalizacije dužni osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi pri čemu se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa radi prekida uspostavljene veze smatraju izuzecima. Obveznik fiskalizacije odgovoran je za utvrđivanje odgovarajuće propusnosti mreže, a koju utvrđuje samostalno na temelju broja poruka u sekundi u trenutku najvećeg opterećenja. Navedenim se dodatno naglašava odgovornost obveznika fiskalizacije da osigura sve preduvjete za dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, a kako bi se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa s Jedinstvenim identifikatorom računa (dalje: JIR) zbog nedovoljne propusnosti mreže svele na minimum. Isto tako je Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom u članku 13. propisano da poruke koje nisu dobile JIR treba naknadno dostaviti u periodu manjeg opterećenja, uzimajući u obzir zakonom propisan rok od 48 sati za dostavu računa pri čemu obveznik fiskalizacije treba napraviti procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora, a kako bi njegovo programsko rješenje automatizmom dostavilo račune sukladno određenom zakonskom roku. Isto tako napominjemo da ključnu ulogu u dostavi podataka od obveznika prema elektroničkom sustavu ePorezna ima stabilna internetska veza te je istu obveznik fiskalizacije dužan osigurati odnosno ugovoriti s pružateljem internetske usluge. Nadalje, u slučaju potpunog prestanka rada naplatnog uređaja putem kojeg izdaje račune (članak 22. Zakona) obveznik fiskalizacije u roku od pet dana (računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja) mora uspostaviti rad naplatnog uređaja. U istom roku obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti sve izdane račune i to putem uspostavljene elektroničke veze. Svim dostavljenim računima Ministarstvo financija, Porezna uprava određuje Jedinstveni identifikator računa te ga dostavlja obvezniku fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa. Ovim putem napominjemo kako je izmjenama Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine rok za uspostavu rada naplatnog uređaja produljen s dva dana na pet dana te držimo da je ovo razuman rok za sve obveznike budući da u slučaju produljenja roka moramo ovdje napomenuti kod velikih količina računa (posebno onih s malim iznosima) došlo bi do još više poslova i radnji koje je prema Zakonu potrebno napraviti.
19 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM uz članak 5. Zakona Ponavljamo prijedlog za izmjenu, odnosno dopunu toke 4. članka 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom tako da glasi: „4. prodaja karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom i riječnom prometu.“ obrazloženje: HOK je već u prijašnjim izmjenama poreznih propisa počevši od porezne reforme provedene 2016. godine, uključivo i Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, predlagao izjednačavanje položaja svih prijevoznika vezano za izuzeće od obveze fiskalizacije. Naime, važećom odredbom od obveze fiskalizacije izuzete su sve vrste prijevoza, osim riječnog prometa. Smatramo da je do ispuštanja riječnog prijevoza došlo nehotičnim propustom, jer ne nalazimo opravdanog razloga zbog kojeg bi baš riječni prijevoznici bili stavljeni u drugačiji, nepovoljniji položaj u odnosu na prijevoznike u svim drugim vrstama prijevoza. Način i uvjeti poslovanja s putnicima te postupak izdavanja karata istovrsni su neovisno o tome da li se radi o cestovnom, pomorskom, željezničkom ili riječnom prijevozu. Stoga predlažemo u ovom, IV. krugu porezne reforme izmijeniti odredbu kojom su riječni prijevoznici stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na ostale vrste prijevoza. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) preciznije se reguliraju određena oslobođenja od obveze fiskalizacije pa su tako ista bila prispitivana 2016.g. Tada su izmjenama Zakona propisane odredbe koje su stupile na snagu 1. srpnja 2017.g., a koje se odnose na izuzeće od obveze fiskalizacije gdje se obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete u djelatnostima prodaje karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu. Sukladno navedenom, kako su već predmetna oslobođenja od obveze fiskalizacije bila razmatrana i propisana prethodno navedenim zakonskim izmjenama, ista nisu bila predmetom ovih izmjena Zakona.
20 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Predlažemo brisati članak 1., kojim se dopunom članka 2. dodavanjem nove točke 5. uvodi definicija QR koda, kao obveznog elementa računa. obrazloženje: Najoštrije se protivimo nastavku prebacivanja poslova državnih službi na obrtnike i gospodarstvo, a pogotovo kada to podrazumijeva i financijske izdatke za poduzetnike. Izmjenama i dopunama zakona želi se uvesti još jedan novi element računa, kako bi se omogućilo da građani dodatno provjeravaju i kontroliraju račune odnosno provođenje fiskalizacije. Za to će poreznim obveznicima biti potrebna nova programska rješenja, ali i zamjena opreme kao što su pisači i slično. Pri tom se poziva na rješavanje sive ekonomije i smanjenje nelojalne konkurencije, te napominjemo da građani nisu ti koji isto trebaju provjeravati i kontrolirati. Dodatno, uvođenjem QR koda to se neće riješiti, jer sivu zonu karakterizira: - izostanak računa, ikakve dokumentacije ili pisanog traga, - zbog gospodarskih razloga građani je dobrovoljno koriste zbog popusta koje tako ostvaruju. Jedini učinak koji bi ova mjera proizvela je administrativno opterećenje redovnih i odgovornih poreznih obveznika i mogućnost dodatnog kažnjavanja ako zbog raspoložive tehnike QR kod računa ne bude čitljiv. Neovisno o ostavljenom roku prilagodbe, ovakva izmjena predstavlja novu obvezu obrtnika i nove troškove. Samo za obrtnike radi se o trošku prilagodbe programa od najmanje 16 milijuna kuna. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.
21 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Prigovor: Izvješća sa prethodne procjene učinka nisu objavljene prema planiranome do 30.09.2019. Zbog čega treba implementciju upravo QR koda propisivati kao obveznu za porezne obveznike , stječe se dojam da bi se pod opravdanjem kompliciranosti JIK i ZIR građanima nametnulo odnosno jednostavnije je admnistrativnu obvezu prenijeti na pravne osobe-gospodarstvo. Zar nismo u RH specifični već po sustavu fiskalizacije, pa se navedeno trebalo nedavno prilagođavati zbog potrebe implementacije E računa. Postavljam pitanje koliko je zemalja članica već uvelo QR kod odnonso gdje je isto propisano kao zakonska obveza. Obvezom uvođenja QR koda neće se riješiti pitanje sive ekonomije i obavljanje neregistrirane djelatnosti, niti će se taj platni promet evidentirata kroz fiskalizaciju ili QR kod. Zar je tako teško shvatiti da se siva zona odrađuje bez ikakve dokumentaicije i bez ikakvog traga, bez računa, bez fikalizacije Jira i Zika, tako će se odrađivati i bez QR koda. Činjenica da isti ti građani na koje se predlagač poziva na taj upravo vrlo rado uz određeni značajan popust vole platiti uslugu "sa strane" ako je to ikako moguće. Dakle, registrirane , redovne i odgovorne porezne obveznike treba dodatno obvezivati propisima, uredbama, fiskalizacijama, radnom i ekološkom zaštitom, GDPR, E-računima, razim registrima pa konačno QR kodom koji bi trebao ostati preporuka i pitanje vlastite odluke odnosno razumijevanja tehnoloških prednosti koje pruža na korist isporučitelja i primatelja roba odnosno usluga. Smatram da se radi o preuranjenom i trenutno nepotrebnom administrativnom opterećenju, a koje djelom ima težinu iskazivanja nepovjerenja prema urednim poreznim obveznicima pravnim osobama. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika od onih obveznika koji svoje porezne obveze ne podmiruju. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.Države koje su preuzele hrvatski model fiskalizacije primjerice Republika Slovenija koriste QR kod upravo u dijelu olakšavanja provjere računa od strane kupaca odnosno korisnika i zaštite poreznih obveznika.
22 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Ukolio su JIR i ZIK kompleksni i komplicirani umjesto zakonskog propisivanja QR ili drugog koda pod formom olakšanog učitavanja za građane mišljenja sam da je nužno je iznaći druga rješenja ili odgoditi primjenu donošenja propisa obzirom na predviđeni rok primjene. Nepotrebna žurnost pod izlikom pravodobne najave jer ionako sve uobičajeno kasni. Nije prihvaćen Važeći zakonski model provjere računa podrazumijeva upis podataka iz računa, među ostalim, svih znamenki ZKI-a ili JIR-a što građanima znatno otežava postupak provjere zbog velikog broja znamenki te mogućnosti pogrešaka kod prijepisa znamenki. Upravo bi se očitovanjem QR koda iskaznog na računu u aplikaciju za provjeru podataka iz slike automatski upisali svi podaci što bi građanima olakšalo postupak provjere računa te se kao preduvjet korištenja QR koda predlaže zakonskim izmjenama obvezati obveznika da na računima ispisuju i QR kod. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.
23 Koren services doo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Definitivno odustajanje od QR koda. Uvođenjem QR koda nećete ništa postići osim da se građani mogu igrati sa pametnim telefonima i provjeriti neki račun. A na drugu stranu opet će poduzetnici imati dodatne troškove uvođenja QR koda (platiti informatičare da to riješe, kupiti nove printere - jer neki imaju prastaru tehnologiju sa kojom se služe pa neće moći printati QR kod). U svakom slučaju odustati od QR koda Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.
24 Diana Tomičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Odustanak od uvođenja QR koda. Obrazloženje: QR kod prema obrazloženju uvodi se isključivo iz razloga da bi se kupcima omogućila brža i lakša provjera računa. Navedeno bi međutim prouzročilo značajne troškove poduzetnicima. Slijedom navedenog trebalo bi napraviti neku studiju opravdanosti uvođenja QR koda iz koje bi bilo vidljivo da bi navedeno na bilo koji način unaprijedilo ili povećalo broj računa koji kupci provjeravaju, u protivnom uvođenje QR koda je samo dodatni trošak poduzetnicima bez neke stvarne svrhe i koristi. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika od onih obveznika koji svoje porezne obveze ne podmiruju. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.U okviru porezne reforme Odlukom ministra financija formirana je radna skupina u čijem radu su sudjelovali članovi akademske zajednice te predstavnici poslovne zajednice i poreznih savjetnika. Po donesenoj odluci o opravdanosti izmjena ZFPG-a, Ministarstvo financija je izvršilo prethodnu procjenu učinaka propisa. Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopuni ZFPG-a bio je objavljen na portalu eSavjetovanje od 1.-15.8.2019. na internetskoj stranici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=11580.
25 MARIO KOPJAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 3. Ako je u softwerskom rješenju omogućeno izmijeniti stavke na računu, ali tako da se iznos računa ne mijenja (nije moguće pohraniti račun ako nakon izmjene iznos nije jednak iznosu s kojim je račun fiskaliziran), hoće li se takvo programsko rješenje smatrati programskim rješenjem kojim se izbjegava postupak fiskalizacije, odnosno nezakonitim? Nije prihvaćen Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje da je obveznik fiskalizacije dužan koristiti programsko rješenje koje omogućava postupanje u skladu s odredbama istog Zakona odnosno programsko rješenje koje će onemogućiti postupke kojima se izbjegava postupak fiskalizacije izdavanja računa. Isto tako ovim zakonskim izmjenama propisuje se da se programskim rješenjem koje omogućava izbjegavanje postupka fiskalizacije izdavanja računa osobito smatra programsko rješenje koje ima mogućnost promjene stavaka u već izdanom računu, a što se odnosi na sve stavke računa koje su propisane Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
26 Financijska agencija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 4. Predlažemo da se u predloženi novi stavak 2. članka 18. doda i rečenica koja glasi: "Istim pravilnikom ministar financija propisuje da zapis QR koda, osim obveznih podataka, može sadržavati i druge podatke sukladno posebnim potrebama poreznih obveznika." Obrazloženje: Ova dopuna se predlaže s ciljem multifunkcionalnosti primjene QR koda kod poreznih obveznika ne samo za potrebe fiskalizacije već i za potrebe iniciranja naloga za plaćanja roba i usluga kod poreznih obveznika ili nekih drugih potreba poreznih obveznika. Predložena formulacija omogućila bi standardizaciju rješenja za plaćanja u trgovačkom okruženju gdje se razmjenjuju podaci s platiteljevim uređajem na način na koji se i na razini EU priprema uređivanje ove tematike. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Navedeni Nacrt prijedloga zakona u svojim odredbama propisuje da će ministar financija pravilnikom propisati način generiranja QR koda, obvezne podatke koji sadrži QR kod te tip zapisa za QR kod.
27 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 7. Smatramo da u potpunosti treba ukinuti odredbu fiskalizacije za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa. Uvođenje obvezne fiskalizacije pratećih dokumenata prije izdavanja fiskaliziranog računa predstavlja dodatno administrativno i financijsko opterećenje obveznicima koji u svom poslovanju izdaju takve dokumente (počevši, primjerice, od ponuda koje su svakodnevni dokumenti u poslovanju poduzetnika). Oni će morati prilagođavati svoje fiskalne naplatne uređaje novim zahtjevima što će izazvati dodatni trošak, bez razvidnih učinaka u pogledu discipliniranja obveznika fiskalizacije uvođenjem ove obveze. Kroz godinu dana od kako je na snazi odredba o obvezi izdavanja pratećih dokumenata nema rezultata, a novi predloženi način samo će dodatno zakomplicirati tumačenje i stvoriti sumnju da li sustav na ispravan način povezuje prateće dokumente s izdanim i fiskaliziranim računima. U konačnici to znači da će Porezna uprava tražiti pojašnjenje poreznog obveznika, a poduzetnici neće moći objasniti svaku pojedinu razliku jer za to nemaju resurse s obzirom da se ponude npr. ne evidentiraju knjigovodstveno (podsjećamo da su ponude obvezni dio poslovanja temeljem Zakona o zaštiti potrošača za svaku uslugu za koju se očekuje da će biti skuplja od 500,00 kn). Zakonodavac ovdje ponovno uvodi opterećenje poslovanja bez koordinacije sa svim postojećim zakonskim propisima koji su već na snazi. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Bitno je naglasiti da se navedena odredba odnosi na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promet gotovinom, te provode postupak fiskalizacije izdavanja računa. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZFPG uvodi se obveza fiskalizacije takvih pratećih dokumenata koji se izdaju kada je sasvim sigurno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluga uključujući dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluga već započelo. Razlog uvođenja predmetne odredbe je u tome što je uočeno kako obveznici fiskalizacije izdaju prateće dokumente koji imaju napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" prije izdavanja računa međutim takve račune ne fiskaliziraju. Isto tako važno je napomenuti da kako bi se postigla svrha Zakona, bez nametanja obveze svim obveznicima fiskalizacije, ovim izmjenama predlaže se da se obveznici fiskalizacije izjasne koriste li po poslovnicama mogućnost odnosno imaju li potrebu izdavanja takvih pratećih dokumenata uz napomenu da se navedeno odnosi na obveznike fiskalizacije koji bez propisane zakonske obveze koriste takav način poslovanja, a što je i propisano u članku 5. u ovim izmjenama Zakona te se obveza fiskalizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih pratećih dokumenata prije izdavanja samog fiskalnog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju, a posljedično neće ni primjenjivati odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju takvih dokumenata.
28 MARIO KOPJAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 7. Prateći dokumenti ne bi trebali biti fiskalizirani jer se prema izdanim pratećim dokumentima ne moraju dogoditi transakcije. Oznaka na dokumentima "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" bi se trebala koristiti samo u posebnim slučajevima, trebala bi označavati da se prema tom dokumentu nije odvila transakcija, što je moguće iskoristiti u negativne svrhe. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Bitno je naglasiti da se navedena odredba odnosi na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promet gotovinom, te provode postupak fiskalizacije izdavanja računa. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZFPG uvodi se obveza fiskalizacije takvih pratećih dokumenata koji se izdaju kada je sasvim sigurno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluga uključujući dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluga već započelo. Razlog uvođenja predmetne odredbe je u tome što je uočeno kako obveznici fiskalizacije izdaju prateće dokumente koji imaju napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" prije izdavanja računa međutim takve račune ne fiskaliziraju. Isto tako važno je napomenuti da kako bi se postigla svrha Zakona, bez nametanja obveze svim obveznicima fiskalizacije, ovim izmjenama predlaže se da se obveznici fiskalizacije izjasne koriste li po poslovnicama mogućnost odnosno imaju li potrebu izdavanja takvih pratećih dokumenata te se obveza fiskalizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih pratećih dokumenata prije izdavanja samog fiskalnog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju, a posljedično neće ni primjenjivati odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju takvih dokumenata.
29 Antonija Rozalija Kalember NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 7. Umjesto uvođenja fiskalizacije pratećih dokumenata, treba ukloniti potrebu za izdavanjem pratećih dokumenata. U čl 9. st. 1. treba promijeniti točku 3., odnosno smanjiti broj mogućih oznaka načina plaćanja na gotovinu i transakcijski račun ili uopće ne slati taj podatak. Druga je mogućnost da se u slučaju izdanog računa s krivom oznakom načina plaćanja ne zahtjeva ispravak računa kroz sustav fiskalizacije, tj. prvo storno, pa onda izdavanje novog računa. Dovoljno bi bilo takav račun ili bilješku priložiti u blagajnu s naznačenom ispravnom oznakom načina plaćanja. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju, a posljedično neće ni primjenjivati odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju takvih dokumenata. Nadalje, sukladno Zakonu, račun mora sadržavati oznaku načina plaćanja –novčanice, kartica, ček, transakcijski račun i ostalo jer primjerice u slučaju poreznog nadzora način plaćanja računa bitan je kod stanja blagajne u trenutku nadzora.
30 GANESA d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 7. Jedno loše rješenje zamjenjuje drugo. Nakon neuspjeha sa „ovo nije fiskalizirani račun“ sprema se novi neuspjeh sa fiskalizacijom popratnih dokumenta. Primjena ovog prijedloga samo će zakomplicirati rad onima koji su popratne dokumente koristili na zakonit način ali neće spriječiti namjerne zlorabitelje u kršenju zakona o fiskalizaciji. Umjesto pokušaja krpanja propusta u zakonu potrebna je nova jednostavna i jasna odredba zakona. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju, a posljedično neće ni primjenjivati odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju takvih dokumenata. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZFPG uvodi se obveza fiskalizacije takvih pratećih dokumenata koji se izdaju kada je sasvim sigurno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluga uključujući dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluga već započelo. Razlog uvođenja predmetne odredbe je u tome što je uočeno kako obveznici fiskalizacije izdaju prateće dokumente koji imaju napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" prije izdavanja računa međutim takve račune ne fiskaliziraju. Isto tako važno je napomenuti da kako bi se postigla svrha Zakona, bez nametanja obveze svim obveznicima fiskalizacije, ovim izmjenama predlaže se da se obveznici fiskalizacije izjasne koriste li po poslovnicama mogućnost odnosno imaju li potrebu izdavanja takvih pratećih dokumenata te se obveza fiskalizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije. Dakle, kako je prethodno napomenuto, svi obveznici fskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju jer u tom slučaju neće biti u obvezi i fiskalizirati prateće dokumente.
31 Diana Tomičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 7. Ukinuti članak 27a - pa onda nema potrebe niti za 27b niti 27c, a niti za prijavom nekakvog virtualnog poslovnog prostora koji će fiskalizirati račune koji to nisu. Uvođenje odredbe o izdavanju dokumenta na kojem piše “ovo nije fiskaliziran račun” samo je uvelo nered u poslovanju. Više nitko nije siguran gdje to treba pisati, a gdje ne. S druge strane neki su se neopravdano okoristili situacijom. Stoga ovu odredbu treba u startu ukinuti, i točno se zna koji računi moraju biti fiskalizirani, a koji ne. Dokument po kojem se plaća gotovinom ili karticama je račun i kao takav mora biti fiskaliziran, bez isprike. Ove odredbe o popratnim dokumentima, o tome kada je izvjesno da će biti realizirano, a kada nije, samo stvaraju dodatni nered u već postojeći nered kojeg je prouzročio članak 27a postojećeg Zakona. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da kada obveznici fiskalizacije iz bilo kojeg poslovnog razloga izdaju dokumente prije samog izdavanja računa kupcu, moraju na takvim dokumentima navesti napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Razlog propisivanja ovakve odredbe je da se kupcima olakša raspoznavanje računa izdanog u skladu s navedenim Zakonom od ostalih dokumenata („ponuda“, „informacija o računu“ i sl.), koji se u postupku prodaje proizvoda ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa. Ovim putem napominjemo kako se predmetna odredba primjenjuje samo na one obveznike fiskalizacije koji u svome poslovanju imaju potrebu za izdavanjem takvih dokumenata. Oni obveznici fiskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju, a posljedično neće ni primjenjivati odredbu koja se odnosi na fiskalizaciju takvih dokumenata. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZFPG uvodi se obveza fiskalizacije takvih pratećih dokumenata koji se izdaju kada je sasvim sigurno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluga uključujući dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluga već započelo. Razlog uvođenja predmetne odredbe je u tome što je uočeno kako obveznici fiskalizacije izdaju prateće dokumente koji imaju napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" prije izdavanja računa međutim takve račune ne fiskaliziraju. Isto tako važno je napomenuti da kako bi se postigla svrha Zakona, bez nametanja obveze svim obveznicima fiskalizacije, ovim izmjenama predlaže se da se obveznici fiskalizacije izjasne koriste li po poslovnicama mogućnost odnosno imaju li potrebu izdavanja takvih pratećih dokumenata te se obveza fiskalizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije. Dakle, kako je prethodno napomenuto, svi obveznici fskalizacije koji svoje poslovanje mogu prilagoditi na način da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata prije izdavanja samog fiskaliziranog računa ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju jer u tom slučaju neće biti u obvezi i fiskalizirati prateće dokumente.
32 MARIO KOPJAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, OBRAZAC PRIJAVE PODATAKA U SUSTAVU FISKALIZACIJE Podatke o proizvođaču krajnji korisnik programskog rješenja najčešće ne može dobiti zbog čuvanja poslovne tajne nekih od sudjelujućih strana. Nije prihvaćen Obveznici fiskalizacije dužni su dostaviti podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja pri čemu obavezno kao podatak dostavljaju OIB proizvođača i/ili održavatelja programskog rješenja. Ako obveznik fiskalizacije nema podatak o OIB-u proizvođača i/ili održavatelja programskog rješenja jer se radi o stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi bez OIB-a, u tom slučaju dostavlja podatke o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja koji obavezno moraju sadržavati ime i prezime/naziv, adresu, oznaku države i identifikacijski broj strane fizičke ili pravne osobe iz države u kojoj ista ima poslovni nastan sukladno članku 19.a Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.