Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KPMG Croatia d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK KPMG KOMENTAR uz postojeće članke 68. i 70. Zakona o porezu na dohodak Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019. značajno je pojednostavljen sustav oporezivanja dioničkih planova te se primici ostvareni po toj osnovi smatraju neto primitkom u naravi od kapitala oporezivim po stopi od 24%. U praksi navedeno rezultira efektivnim poreznim opterećenjem od 39,51% (za osobe koje imaju prebivalište na području grada Zagreba) jer se navedeni primitak smatra neto dohotkom u naravi koji treba preračunati na bruto za porez na dohodak i prirez. Unatoč značajnom sniženju poreznog opterećenja primitaka po osnovi dioničkih planova, efektivna porezna stopa je i nadalje viša od poreznih stopa kojima se dionički planovi oporezuju u državama središnje i istočne Europe. S obzirom da dionički planovi predstavljaju sve atraktivniji način nagrađivanja zaposlenika, predlažemo dodatno izmijeniti odredbe kojima se uređuje pitanje oporezivanja dioničkih planova i to: — Izmijeniti i dopuniti postojeći članak 68. na način da glasi: „Članak 68. (1) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici članova uprave trgovačkih društava, a koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje dionica. (2) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici koji se ostvaruju po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica, a koje poslodavci i/ili isplatitelji primitaka daju radnicima. (3) Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se i primici koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem po osnovi udjela u dobiti putem dodjele dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu. (4) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje dionica iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se kao razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije te se tako utvrđena vrijednost smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. (5) Realizacijom prava iz opcije u smislu stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (članova uprave društva), radnika i drugih fizičkih osoba ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu. (6) Dohodak od kapitala po osnovi opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se poreznom obvezniku koji je vlasnik opcije u trenutku realizacije prava iz opcije prema stavku 5. ovoga članka. (7) Primici koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom dionica tih društava, kao i po osnovi dodjele dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu te se tako utvrđena vrijednost smatra bruto primitkom koji u sebi sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.“, — Izmijeniti članak 70. stavak 18. na način da glasi: „(18) Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica iz članka 68. ovoga Zakona plaća se po odbitku, po stopi od 12%.“. Predložene izmjene i dopune članka 68. i 70. dovele bi do primjene efektivne porezne stope 14,16% (s uključenim zagrebačkim prirezom), primjenjive na primitke po osnovi dioničkih planova, što bi imalo dodatan pozitivan utjecaj na ovakav način nagrađivanja. KPMG KOMENTAR uz postojeći članak 80.a Zakona o porezu na dohodak: S obzirom da se člankom 80.a Zakona o porezu na dohodak daje mogućnost preuzimanja oporezivog dohotka kao što ga je utvrdila država izvora, mišljenja smo da je potrebno dodatno pojasniti da li se ovo preuzimanje odnosi na sve dohotke koje porezni obveznik ostvaruje iz inozemstva ili porezni obveznik može birati način utvrđivanja oporezivog dohotka ovisno o vrsti dohotka/izvoru dohotka/poreznom razdoblju. Nastavno na navedeno predlažemo da se dodatno pojasni kako se određeni jedinstven porezni tretman primitaka iz inozemstva – preuzimanje dohotka/utvrđivanje prema hrvatskim propisima primjenjuje na dohodak koji istodobno ispunjava sljedeća tri uvjeta: ista vrsta dohotka; ista država izvora; i isto porezno razdoblje. U skladu s navedenim prijedlogom porezni obveznik bi primjerice mogao birati da u slučaju ako unutar iste kalendarske godine ostvaruje dohodak od imovine iz Italije i Austrije da dohodak iz Italije preuzima kako ga je utvrdila talijanska porezna uprava, a austrijski dohodak da se utvrđuje prema hrvatskim propisima. Dohoci različite vrste ostvareni iz iste države mogli bi imati različit porezni tretman, odnosno porezni obveznik koji je za određeno porezno razdoblje odabrao jedan porezni tretman iduće bi godine mogao odabrati drukčija pravila oporezivanja dohotka iz inozemstva. Nadalje, predlažemo ovlastiti ministra financija da pravilnikom može dodatno pojasniti odredbe u preuzimanju dohotka iz inozemstva. U skladu s navedenim ovlaštenjem u slučaju nejasnoća, ministar financija bi provedbenim propisom mogao normativno urediti sporna pitanja vezano uz oporezive primitke iz inozemstva. Nije prihvaćen Prijedlog izmijena članka 68. i članka 70. Zakona o porezu na dohodak nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira, te promjene nisu predviđene u četvrtom krugu poreznog rasterećenja slijedeći postavljene ciljeve. Analiza u svezi s izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak u svezi s dohotkom od kapitala je napravljena za potrebe prethodnog kruga porezne reforme. Nakon što se provede naknadna procjena učinaka izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak ocjenit će se potreba za daljnje promjene. Snižavanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Porezni tretman primitaka iz inozemstva – preuzimanje dohotka propisano je prethodnim krugom poreznog rasterećenja, te će ovisno o potrebi biti pojašnjeno uputom Ministarstva financija, Porezne uprave.
2 Franjo Golubić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Predlažem da se u Nacrtu izmjena i dopuna zakona dodaju i slijedeće dopune pojedinih članaka postojećeg Zakona kako slijedi: 1. Predlažem da se u članku 12. važećeg Zakona iza stavka 8. doda novi stavak 9., a koji glasi: "izuzetno od stavka 4. ovog članaka ostvareni dohodak se ne smatra konačnim za one porezne obveznike koji nisu koristili, ili koji nisu u cijelosti iskoristili prava na neoporezivi dio dohotka u tijeku godine iz bilo kojeg razloga te takovi porezni obveznici mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarenja prava na povrat poreza radi korištenja prava na neoporezivi dio dohotka, sukladno čl.14. ovog Zakona, uključivo za sve izvore ostvarenog dohotka" 2. Predlažem da se u čl.49., iza stavka 2. doda novi stavak 3. koji glasi: "izuzetno od stavka 1. ovog članka Zakona godišnju poreznu prijavu može podnijeti porezni obveznik koji u tijeku godine nije iskoristio, ili nije u cijelosti iskoristio pravo na neoporezivi dio dohotka iz bilo kojeg razloga, sukladno odredbama propisanim u čl.14. ovoga Zakona" 3. Predlažem da se u čl.55., iza čl. 5. doda novi čl. 6. koji glasi: "izuzetno od odredbama stavka 1., 2. i 3. ovog članka isti se ne primjenjuju u slučaju ako godišnju poreznu prijavu podnosi porezni obveznik koji zbog male visine ostvarenog dohotka u tijeku godine nije bio u mogućnosti iskoristiti osobne odbitke, a imao je ostavarene druge izvore dohotka koji se prema ovom zakonu smatraju "konačnim dohotkom", radi mogućnosti korištenja prava na neoporezivi dio dohotka sukladno odredbama ovog Zakona" Obrazloženje: Smatram da su moji prijedlozi socijalno pravedni jer omogućuju velikom broju umirovljenika i radnika, čija su primanja ispod razine osobnog odbitka, povrat plaćenog poreza i na vrste dohotka koji se smatraju konačnim dohotkom i korištenje osobnih odbitka po godišnjoj poreznoj prijavi, a što je bio slučaj i u prethodnom razdoblju prije izmjene Zakona koji je utvrdio dvije vrste dohotka, "konačni dohodak" za koji se ne može podnijeti porezna prijava i ostale vrste dohotka (nesamostalni rad, samostalni rad i drugi dohodak) za koje se može podnijeti godišnja porezna prijava ako porezni obveznik za to ima pravni interes. Ovaj moj prijedlog pruža mogućnost povrata poreza po godišnjoj poreznoj prijavi i siromašniji građanima za tzv. konačni dohodak, posebno umirovljenicima sa niskim mirovinama kao i radnicima sa niskim plaćama koji nisu mogli iskoristiti osobne odbitke za svoju djecu, a ukoliko su tokom godine imali primitke od tzv. konačnog dohotka. Ukoliko se prihvati ovaj prijedlog ti porezni obveznici mogli bi podnositi godišnju poreznu prijavu za povrat plaćenog poreza za sve izvore dohotka bez izuzetka, ukoliko u tijeku godine nisu koristili, ili nisu u cijelosti iskoristili, pravo na neoporezivi dio dohotka sukladno odredbama čl.14 ovog Zakona. Navedeni prijedlog u cijelosti je sukladan čl.51. Ustava RH koji propisuje da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima te da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Sadašnje stanje odgovara poreznim obveznicima sa visokim primanjima, posebno onima koji ostvaruju drugi dohodak, jer bi u slučaju podnošenja godišnje porezne prijave morali doplatiti razliku poreza, ali isto ne odgovara poreznim obveznicima koji ne mogu putem godišnje porezne prijave povratiti plaćeni porez iako u tijeku godine nisu iskoristili mogućnost za korištenje poreznih olakšica sukladno Zakonu. Poznata je praksa Europskog suda za ljudska prava da se prema jednakima treba postupati jednako, a prema različitima različito i da u tom slučaju ne postoji diskriminacija pa bi istu praksu trebalo primijeniti i u ovom slučaju kako bi siromašni porezni obveznici koji nisu iskoristili svoje pravo na osobne odbitke prema ovom Zakonu u tijeku godine to pravo mogli iskoristiti, djelomično ili u cijelosti, u zavisnosti od visine plaćenog poreza, podnošenjem godišnje porezne prijave za povrat poreza za neiskorištene osobne odbitke. Smatram da nije u redu da građani koji nisu iskoristili svoje osobno pravo na neoporezivi dio dohotka bez obzira na izvore dohotka, sudjeluju u podmirenju javnih troškova više nego oni građani koji su to pravo iskoristili, jer isto nije u skladu sa čl.51. Ustava RH koji propisuje da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak propisano je što se smatra godišnjim, a što konačnim dohotkom. Člankom 48. i člankom 49. Zakona o porezu na dohodak propisano je tko je obvezan podnijeti prijavu poreza na dohodak, a tko nije. Za konačan dohodak pažljivo je određena najniža porezna stopa od 12% iz razloga što za konačan dohodak nije moguće korištenje osobnog odbitka, niti pravo na povrat, dok se kod godišnjeg dohotka ne primjenjuje najniža stopa, već se primjenju porezna stopa od 24% odnosno 36%. Sukladno navedenim zakonskim odredbama, navedeni prijedlog nije uzet u obzir prilikom izrade ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
3 Tanja Šestanj-Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vezano uz mjeru za mlade, možete li objasniti na koji ćete način spriječiti (a ne možete) da poslodavac jednostavno mladoj osobi ponudi ugovor o radu s manjom bruto plaćom koja će dovesti do istog neto iznosa kakav mladi zaposlenici u toj istoj firmi imaju sada? Jedino u državnom i javnom sektoru to neće biti moguće. A sigurno je da će takvih slučajeva u privatnom sektoru biti puno jer će omogućiti poslodavcima snižavanje troškova rada . To nije intencija ove mjere i zato razmislite što radite (primjer nedovoljnog razmišljanja: smanjenje PDV-a na 13% na prehrambene proizvode nije baš dovelo do smanjenja cijena hrane već se prelilo u više marže trgovaca; ako su bar radnike malo bolje platili, ajde neka korist). I dodatno, svi ljudi žive od neto plaća, radnici koji su sada u svojim 30-tim, ..., 60-tim, isto su tako doprinosili i doprinose ovoj državi i ovakve selektivne mjere nisu dobre. Smanjite lokalnu upravu koja je korisnik poreza i prireza na dohodak i osmislite mjere za povećanje dohotka svim radnicima! Prihodi od poreza vezanih uz potrošnju najznačajniji su prihod središnjeg proračuna, veći dohodak, a time i potrošnja, potaknut će njihov rast. Nije prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Iako je prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno širenje poreznih razreda te je smanjena stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukinuta je najviša porezna stopa od 40% i dalje je zadržana progresivnost u oporezivanju. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. S obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, namjera je daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvarati poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama utjecalo bi se na povećanje neto primitaka mladih radnika odmah, koji bi imali na raspolaganju veći iznos dohotka za potrošnju. Reguliranje broja zaposlenih u lokalnoj upravi nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Poreznim propisima ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već propisima radnog prava.
4 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Izmjenama poreznih propisa koje su stupile na snagu od 01.01.2017. godine, propisan je rok podmirenja obveza isti dan kada se i predaje godišnja prijava poreza na dohodak / poreza na dobit. Isto smatramo neprimjerenim, jer zahtijeva dodatnu administrativnu koordinaciju računovođa i poreznih obveznika, posebice ako se radi o računovodstvenim servisima, gdje se javlja problem tko će koji dan predati prijavu ili tko će koji dan izvršiti plaćanje. Smatramo da je potrebno isto izmijeniti na način da su rokovi za predaju obrazaca 28.02. za obrazac DOH odnosno do 30.04. za obrazac PD, a rok za plaćanje obveza koje nastaju predajom navedenih obrazaca produljiti kako slijedi - 31.03. za porez na dohodak i 31.05. za porez na dobit. Porezna uprava ionako ne stiže obraditi porezne prijave, na karticama su evidentirane preplate, potvrde za natječaj ili slične potrebe ne mogu se dobiti jer prijava nije verificirana pa ne vidimo svrhu istovremenog plaćanja poreza sa predajom obrasca. Pomak od 30 dana puno će značiti gospodarstvu. Uz članak 17. Zakona Ukoliko roditelj nije odjavio dijete/uzdržavanog člana sa svoje porezne kartice, a uzdržavani član ostvari više od 15 tisuća kuna primitaka, roditelj mora na kraju godine platiti porez jer je izgubio pravo na korištenje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanog člana. Ukoliko je roditelj odjavio dijete sa svoje porezne kartice, a ono izvadilo svoju poreznu karticu, smatramo da se u ovakvim situacijama ne treba primjenjivati ista obveza – točnije da od tog datuma kada uzdržavani član prestane biti uzdržavani član, sam plaća svoje obveze uz primjenu osobnog odbitka za razdoblje kada nije uzdržavani član, točnije kada je promijenio svoj porezni status i postao obveznik obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak za svoje primitke. Mnogi roditelji se pitaju zašto moraju platiti porez kad su na vrijeme odjavili dijete s porezne kartice i ono je izvadilo svoju. Dio brojke od 120.000 studenata koji rade preko studentskog servisa produljuju studij, čime dodatno stvaraju troškove obrazovnog sustava, što je jednim dijelom rezultat načina primjene ovog članka - na kraju godine roditelj zbog zaposlenja djeteta tijekom godine, mora platiti dodatni porez (iako je na vrijeme napravio promjenu na PK). U više izračuna dokazali smo upravo činjenicu da roditelj više plaća nego što dijete ostvari povrat. Uz članak 19. Zakona Ukidanje treće stope poreza na dohodak od 12% te uvođenje sustava oporezivanja kroz dvije stope (24% i 36%) dodatno su opteretile građanstvo, a time i poduzetništvo budući da smo još uvijek društvo koje neto plaće ugovara u „neto iznosu“. Smatramo da zbog postojećih obveza mirovinskog sustava nema dovoljno prostora za snižavanje stopa za mirovinsko osiguranje te je jedino moguće utjecati na povećanje osobnih dohodaka na način da se smanjuje stopa poreza na dohodak, čime bi itekako korist ostvarilo otprilike 1,2 milijuna građana koji se sada oporezuju sa stopom od 24% ili više. Dodatno, u sustavu poreza na dobit 92% obveznika ostvaruje promet do 7.500.000,00 kn i time ostvaruje pravo na stopu poreza na dobit od 12% te sukladno tome smatramo primjerenim da se i najniža stopa poreza na dohodak za obrtnike umanji sa trenutnih 24% na 18% za prvi razred oporezivanja. Uz članak 19. Zakona Porez na dobit uplaćuje se na račun 1651 te se sve obveze, plaćene akontacije i zaduženja vode na jednom računu. Tražimo da se isto izjednači i za obrtnike (kako paušaliste, tako i obrtnike u sustavu poreza na dohodak). Time će se dodatno doprinijeti transparentnosti oporezivanja, ali i neprisiljavanju dijela poduzetnika na plaćanje akontacije po jednom računu dok se ne evidentiraju godišnji obračuni na drugom računu i time stvaraju zatezne kamate. - od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, od slobodnih zanimanja i od poljoprivrede i šumarstva HR 68 1430 – OIB - dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje paušalno (čl. 44. st. 1. i 5. Zakona) HR68 1449 – OIB - po godišnjoj prijavi HR68 1619 – OIB primatelja – ukinuti ovaj račun te evidencije na tom računu „spojiti“ sa računima 1430 i 1449 Uz članak 33. Zakona U članku 33. stavak 1. točka 1. predlažemo broj 50% izmijeniti u 100% (reprezentacija). Smatramo da se sve troškove koji su stvarno vezani uz obavljanje djelatnosti treba priznati u 100%-tnom iznosu u svrhu poreznog rasterećenja poduzetnika, pogotovo pozivajući se na praksu u Europskoj uniji. Uz članak 42. Zakona Slijedom predstavke obrtnika, HOK je u nekoliko navrata predlagao izmjenu članka 42. Zakona o porezu na dohodak, kojim se propisuje umanjenje poreza na dohodak od nesamostalnog rada HRVI iz Domovinskog rata za postotak utvrđene invalidnosti. Nažalost, zakonska je odredba takva da se primjenjuje samo na umanjenje poreza na plaću, tj. na dohodak od nesamostalnog rada. Za dohodak od samostalnog rada umanjenje nije propisano. Takvim propisivanjem olakšice jedna se kategorija HRVI stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge i to samo iz razloga što svoj dohodak ostvaruje samostalno, tj. obavljajući djelatnost u obrtu. Smatramo da ovako različito propisivanje nije opravdano i stoga predlažemo izmjenu odredbe članka 42. tako da se iz odredbe brišu riječi „od nesamostalnog rada (plaća i mirovina)“, kako bi se umanjenje jednako primjenjivalo na sve vrste dohotka. Nije prihvaćen Sukladno zadanim ciljevima poreznog rasterećenja u vidu jednostavnije i jeftinije porezne administracije, prijedlog izmjene roka za podmirenje obveze po osnovi prijave poreza na dohodak, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak nije predviđena promjena Zakona u tom dijelu. Porezni obveznici koji dohodak utvrđuju od samostalne djelatnosti mogu tijekom poreznog razdoblja (godine) tražiti povećanje ili smanjenje predujmova kako bi predujmovi odgovarali stvarnom dohotku kojeg ostvare. Predajom prijave poreza na dohodak obveznici su dužni platiti samo razliku po utvrđenim predujmovima koje mogu tijekom cijelog poreznog razdoblja korigirati kako bi odgovarali ostvarenom dohotku u toj godini. Porezni tretman uzdržavanog člana koji se nalazi na poreznoj kartici roditelja gleda se za cijelo porezno razdoblje odnosno od 01.01. do 31.12. godine. Ukoliko uzdržavani član ostvari više od 15.000 kuna primitaka te ne može biti uzdržavani član na poreznoj kartici tada će Porezna uprava po službenoj dužnosti u priznavanju prava u posebnom postupku odnosno temeljem podnijetog ZPP-a napraviti obračun na godišnjoj razini temeljem kojeg će se utvrditi razlika za uplatu ili povrat. Sukladno navedenom, za ostvarivanje prava po osnovi uzdržavanh članova gleda se cijelo porezno razdoblje. Daljnje snižavanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Plaćanje akontacija poreza na dohodak za obveznike koji dohodak utvrđuju po osnovi samostalnih djelatnosti te korištenje olakšice HRVI obveznicima koji dohodak utvrđuju od samostalne djelatnosti ovim Nacrtom prijedloga zakona o izmjena i dopunama nije predviđen, slijedeći zadane ciljeve porezng rasterećenja. Mjera umanjenja porezne obveze mladim zaposlenicima ne odnosi se na porezne obveznike koji dohodak utvrđuju po osnovi samostalne djelatnosti, budući da je cilj rasteretiti rad mladih ljudi, porezno rasterećenje odnosi se na plaće tj. dohodak od nesamostalnog rada.
5 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham predlaže sljedeće rasterećenje davanja na pojedina primanja radnika: Uvođenje porezne olakšice kod privatnog korištenja službenih plug-in vozila. Ukoliko tvrtka posjeduje plug-in vozila (BEV i PHEV) čiji radnici ista koriste i u privatne svrhe AmCham smatra da takva uporaba treba biti oslobođena plaćanja poreza na dohotka u naravi po uzoru na Ujedinjenu Kraljevinu i Nizozemsku. Nije prihvaćen Korištenje službenog vozila u private svrhe predstavlja sukladno zakonskim odredbama plaću u naravi, te uvođenje porezne olakšice za ovakve slučajeve nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
6 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Produljenje roka za predavanje prijava poreza na dohodak i poreza na dobit U hrvatskom poreznom zakonodavstvu predviđeni su vrlo kratki godišnji rokovi za podnošenja prijava poreza na dohodak i poreza na dobit, što često dovodi do nepotpunih podnesaka zbog nedostatka informacija. AmCham smatra kako bi Porezna uprava trebala omogući produljenje roka za podnošenje. Porez na dohodak Datumi za prijavljivanje poreza na dohodak (Izvor: https://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/ey-2018-19-worldwide-personal-tax-and-immigration-guide/$FILE/ey-2018-19-worldwide-personal-tax-and-immigration-guide.pdf Pristupano: 23.7.2019.) Rok (u tekućoj godini za prethodnu godinu) i produljenja roka* Hrvatska 28. veljače Bosna i Hercegovina 28. veljače Slovačka 31. ožujka 30. lipnja * 30. rujna* Češka 1. travnja 1. srpnja* 1. studenoga* Austrija 30. travnja 30. lipnja* Poljska 30. travnja Srbija 15. svibnja Mađarska 20. svibnja 20. studenoga* Slovenija 31. svibnja 31. srpnja* Njemačka 31. srpnja 28. veljače* Italija 31. listopada U hrvatskom zakonodavstvu o porezu na dohodak predviđaju se vrlo kratki godišnji rokovi za podnošenje prijava poreza na dohodak, 31. siječnja (obrazac INO-DOH) i zadnji dan veljače (obrazac ZPP-DOH) tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini. U praksi to često dovodi do podnošenja nepotpune dokumentacije, posebno za osobe koje ostvaruju dohodak iz inozemstva. Naime, u trenutku podnošenja te osobe nemaju potpune informacije o dohotku ostvarenom iz inozemstva ili o inozemnim poreznim obvezama koje se mogu iskoristiti kao porezni kredit s obzirom na hrvatske porezne obveze i, u nekim slučajevima, čak ni o njihovoj poreznoj rezidentnosti. AmCham predlaže da se hrvatsko zakonodavstvo o porezu na dohodak izmijeni tako da: Rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak bude 31. ožujka tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini. Osobe koje 31. ožujka nemaju potpune informacije o dohotku ostvarenom iz inozemstva i inozemnim poreznim obvezama mogu zatražiti „automatsko” produljenje roka podnošenja prijave poreza na dohodak do 30. studenoga tekuće godine za dohodak ostvaren tijekom prethodne godine. U skladu s AmCham-ovim prijedlogom, opći rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak bio bi 31. ožujka tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini (umjesto trenutačno važećih rokova 31. siječnja i kraja veljače). Osoba koja ostvaruje dohodak iz inozemstva i nema potpune informacije o dohotku iz inozemstva ostvarenom u prethodnoj godini i inozemnim poreznim obvezama obavijestit će Poreznu upravu i zatražiti produljenje roka. Obavijest treba dostaviti do 31. ožujka tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini (AmCham predlaže da sadržaj i oblik obavijesti budu propisani u zakonodavstvu o porezu na dohodak). Nakon što osoba bude imala potpune informacije o ostvarenom dohotku iz inozemstva i inozemnim poreznim obvezama, podnijet će hrvatske godišnje obrasce, ali najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za dohodak ostvaren tijekom prethodne godine. Ovaj je prijedlog u skladu sa sadašnjim odredbama propisa o porezu na dohodak u kojima je određeno da se potvrda o plaćenom porezu u inozemstvu dostavlja Poreznoj upravi do 30. studenog tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini. Očekuje se da će to imati pozitivan učinak na administrativne kapacitete poreznih obveznika i Porezne uprave, tj. smanjit će se dodatna administracija na obje strane: Osobe koji ostvaruju dohodak iz inozemstva neće biti dužne podnijeti nepotpunu dokumentaciju (zbog nedostatka informacija) kako bi poštovale rok za podnošenje, niti podnijeti dokumentaciju po primitku informacija putem izmjena prethodno dostavljene nepotpune dokumentacije (kako bi na odgovarajući način iskazale odgovarajući dohodak i inozemne porezne obveze). Porezna uprava neće primati netočnu, nepotpunu dokumentaciju, koju treba obraditi po primitku, o inozemnom dohotku i inozemnim poreznim obvezama, što može dovesti do pogrešnog planiranja povrata poreza na dohodak. Ovaj će prijedlog također značajno olakšati administrativno opterećenje i poboljšati usklađenost / raspored izvješćivanja za osobe koje primaju dohodak iz inozemstva, što će biti pozitivan pomak za: one hrvatske građane koji ostvaruju dohodak iz inozemstva; i one strane građane koji rade i posluju u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Rok za predaju godišnje prijave poreza na dohodak predstavlja zaokruženu cjelinu koja se uklapa u rokove propisane računovodstvenim propisima. Porezni obveznici ukoliko ne raspolažu s informacijama o ostvarenim dohocima prilikom predaje godišnje porezne prijave, istu mogu nadopuniti do 30. studenog tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini.
7 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham predlaže sljedeće rasterećenje davanja na pojedina primanja radnika: Korištenje usluga taksi prijevoza na službenom putovanju Ako se radnik za prijevoz od zračne luke do mjesta u koje je upućen na službeno putovanje koristio taksijem ili nekim drugim prijevozom, ti se izdaci ne smatraju prijevozom u mjestu službenog putovanja i priznaju se kao troškovi prijevoza na službenom putovanja. Riječ je o prijevozu do mjesta službenog puta, a ne u mjestu službenog puta, stoga se i mogu nadoknaditi zaposleniku bez plaćanja poreza na dohodak i doprinosa. U slučaju da se izdaci za usluge taksi prijevoza odnose na prijevoz u samom mjestu službenog puta, spomenuti izdaci trebaju se platiti iz iznosa dnevnice. Ako se ipak nadoknade zaposleniku, za spomenuti izdatak morala bi se obračunati plaća u naravi. Radnici u pravilu pokušavaju maksimalno iskoristiti vrijeme u mjestu službenog putovanja. U situacijama kada se organizira više sastanaka i poslovnih aktivnosti u jednom danu, uobičajeno je korištenje taksi usluga kako bi se izbjeglo usporavanje dnevnog plana ili nepotrebno produljivanje boravka. Korištenje taksi usluga u poslovne svrhe je poslovni izdatak te ne bi trebao biti pokriven iz dnevnica radnika. AmCham smatra kako bi korištenje usluga taksi prijevoza na službenom putovanju trebalo biti tretirano kao trošak službenog puta, bez obračunavanja plaće u naravi, tj. da dnevnica treba biti namijenjena samo pokrivanju troškova pića i prehrane tijekom trajanja službenog puta. Nije prihvaćen Pravilnikom o porezu na dohodak koji je u primjeni naknada prijevoznih troškova na službenom putovanju smatra se neoporezivim primitkom do visine stvarnih izdataka. Isto tako, Pravilnikom je propisano povećanje dnevnica za službena putovanja u tuzemstvu.
8 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham predlaže sljedeće rasterećenje davanja na pojedina primanja radnika: Naknada za smještaj i prehranu privremeno preseljenih radnika Nužno je ujednačiti prava svih poreznih obveznika u sličnoj/istoj kategoriji. Dopunama propisa o oporezivanju dohotka početkom ove godine omogućeno je neoporezivo plaćanje smještaja i prehrane radnika u turizmu, čime se potakla mobilnost radne snage te se pomoglo radnicima u turizmu koji su se radi posla privremeno preselili iz mjesta prebivališta u neko mjesto rada pokriti troškove smještaja te druge troškove koji se vežu za navedenu promjenu. Međutim, nema razloga da ta mogućnost bude dostupna samo u turističkoj djelatnosti. Na primjer, društvo Mirna, članica grupe Podravka, ima tvornicu sardina u Rovinju i potrebu slanja određenog broja radnika na rad u tu tvornicu. Plaćanje smještaja i prehrane tim privremeno preseljenim radnicima podliježe porezima i doprinosima, što poskupljuje troškove njihovog rada i samim time umanjuje konkurentnost poslovanja. Stoga AmCham predlaže da se spomenute zakonske odredbe o sezonskim radnicima koje se odnose na turistički sektor primijene na sve industrije. Primljeno na znanje Napominje se, da je prethodnim izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji u primjeni od 01.09.2019. godine propisano je da se neoporezivim primitkom smatraju novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane radnika do 5.000 kuna godišnje, troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000 kuna godišnje i troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Navedene izmjene i dopune odnose se na sve skupine djelatnika, a ne samo na radnike u turizmu.
9 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham predlaže sljedeće rasterećenje davanja na pojedina primanja radnika: Organiziranje aktivnosti za jačanje tima „team building“ Rad iziskuje određeni psihofizički napor svakog zaposlenika. Istovremeno, pojedini radnici najčešće su dio određene organizacijske jedinice ili tima s kojim kroz zajedničke poslovne poduhvate rješavaju i obavljaju zadatke. U skladu s trendovima razvijenih gospodarstava, i hrvatski poslodavci sve češće organiziraju aktivnosti za jačanje tima, odnosno team building. Zajedničke aktivnosti poslovnih kolega vode boljoj izgradnji timskog duha, osjećaju pripadnosti kolektivu te doprinose boljem međusobnom poznavanju, povjerenju, razumijevanju i poštovanju, što rezultira znatno boljim pojedinačnim, ali i kolektivnim poslovnim rezultatima. Trenutačno ovaj tip aktivnosti podliježe oporezivanju, što predstavlja značajan trošak poslodavcima, koji nerijetko odustaju od organiziranja rekreativnih aktivnosti za zaposlenike ili pak smanjuju opseg i kvalitetu planiranih aktivnosti u svrhu smanjivanja troškova. Organiziranje team buildinga predstavlja standard kod modernog upravljanja organizacijama i menadžmenta ljudskim potencijalima te se oporezivanjem rekreativnih aktivnosti za zaposlenike otežava pratiti najmodernije poslovne trendove u Hrvatskoj. AmCham smatra da bi neoporezivanje aktivnosti za jačanje tima, tj. jasno propisivanje tretmana troškova tih aktivnosti u poreznom smislu, imalo višestruke pozitivne učinke na psihofizičku dobrobit zaposlenika, ali i na bolju produktivnost pojedinaca, poduzeća i, u konačnici, hrvatskog gospodarstva. Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa i prema propisima koji uređuju radni odnos. Sukladno tome, primici po osnovi primanja radnika za aktivnost jačanja tima “team building” predstavlja primitak u naravi te se oprezuje sukladno propisima za oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada.
10 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham predlaže sljedeće rasterećenje davanja na pojedina primanja radnika: Naknada za sportske aktivnosti S obzirom na visoki broj dana bolovanja, pretilost dijela stanovništva, troškove zdravstvenog sektora i time nastale štete za gospodarstvo i opću državu, predlaže se uvođenje mogućnosti neoporezivog financiranja sportskih aktivnosti zaposlenika, s ciljem poboljšanja njihovog općeg zdravstvenog stanja (npr. mjesečne ili godišnje članarine za teretanu, gradski bazen, termini za korištenje sportskih terena i slično). AmCham predlaže da se neoporezivi iznos za sportske aktivnosti radi jednostavnijeg administriranja može isplaćivati izravno pružatelju usluge. Nije prihvaćen Primitak radnika po osnovi naknade za sportske aktivnosti (npr. mjesečne ili godišnje članarine za teretanu, sportske terene, gradski bazen i slično) sukladno zakonskim propisima smatra se primitkom (plaćom) od nesamostalnog rada te se na takav način i oporezuje.
11 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham predlaže sljedeće rasterećenje davanja na pojedina primanja radnika: Dodatak za prehranu radnika Predlaže se uvođenje mogućnosti isplate neoporezivog dodatka za prehranu radnika u razumnom dnevnom iznosu (po radnom danu) od npr. 30-35 kuna. Taj iznos ne bi trebao biti podložan ni doprinosima za obvezna osiguranja. To bi potaknulo poslodavce da razmjerno jeftino omoguće svojim radnicima dodatnu pogodnost lakšeg financiranja njihove prehrane u radnom danu. Isto tako, za djelatnosti niske dohodovne vrijednosti takva mjera imala bi i važnu ulogu u smanjivanju socijalnih razlika, odnosno prevenciji siromaštva. Primljeno na znanje Napominje se da je Pravilnikom o porezu na dohodak propisano da se neoporezivim primitkom smatraju novčane paušalne naknade za podmirenje troškova prehrane radnika do 5.000 kuna godišnje i troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000 kuna godišnje koji se međusobno isključuju.
12 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Od 1. siječnja 2019. svi primici na temelju nagrada u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica imaju jednak porezni tretman, tj. smatraju se dohotkom od kapitala u naravi, koji podliježe 24-postotnoj poreznoj stopi (uvećanoj za prirez grada, ako postoji). Međutim, u praksi postoje različita tumačenja novih odredbi Zakona o porezu na dohodak: treba li se vrijednost primitka u naravi u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica smatrati kao neto naknada (koja se mora preračunati u bruto iznos za potrebe oporezivanja) ) ili bruto naknada (bez potrebe za preračunavanja u bruto iznos). Na temelju usvojenog tumačenja efektivna porezna stopa može varirati: • ako se vrijednost dotičnih primitaka smatra neto primitkom u naravi (s potrebom za preračunavanje u bruto iznos), efektivna porezna stopa iznosi 39,51% (za porezne obveznike s prebivalištem u Gradu Zagrebu). • ako se vrijednost dotičnih primitaka smatra bruto primitkom u naravi (bez potrebe za preračunavanje u bruto iznos), efektivna porezna stopa iznosi 28,32% (za porezne obveznike s prebivalištem u Gradu Zagrebu), što je još uvijek iznad prosječne efektivne porezne stope u regiji srednje i istočne Europe. Preporuka AmCham-a: Predlaže se izmjena hrvatskog zakonodavstva o porezu na dohodak tako da se primici od nagrada u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica smatraju bruto primitkom od kapitala, koji podliježe 12-postotnoj poreznoj stopi (uvećanoj za prirez grada, ako postoji). Porezna stopa od 12% trenutačno je primjenjiva porezna stopa za dividende, kamate i kapitalne dobitke, tako da bi smanjenje porezne stopa s 24% na 12% bilo u skladu s tim poreznim stopama. U skladu s AmCham-ovim prijedlogom, efektivna porezna stopa primjenjiva na dotične primitke bila bi 14,16% (za porezne obveznike s prebivalištem u Gradu Zagrebu). To bi dovelo do smanjenja ukupnog poreznog opterećenja na nagrade u obliku dodjele dionica za zaposlenike i opcijske kupnje dionica za zaposlenike, čime bi Hrvatska postala povoljnija zemlja za strana ulaganja, prvenstveno za osnivanje regionalnih sjedišta, od čega bi cijela hrvatska ekonomija imala koristi. Ako bi zakonodavstvo o porezu na dohodak sadržavalo odredbe kojima se strogo propisuje da se primici od nagrada u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica smatraju bruto primitkom od kapitala (bez potrebe za preračunavanje u bruto iznos), različita tumačenja postojećih odredbi poreza na dohodak koji se pojavljuju u praksi će se izbjeći. Nije prihvaćen Za prethodni krug poreznog rasterećenja napravljena je analiza prilikom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak a u svezi s dohotka od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica. Nakon što se provede naknadna procjena učinaka izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak ocjenit će se potreba za daljnje promjene. Snižavanje porezne stope na 12% nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira, te takve promjene nisu predviđene u četvrtom krugu poreznog rasterećenja slijedeći postavljene ciljeve.
13 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham predlaže povećanje neoporezivog iznosa 'Novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)' s 5.000 HRK na 12.000 HRK (Pravilnik o porezu na dohodak, članak 7, stavak 2.) Mjera omogućava optimalni neto učinak za posloprimce i poslodavce u okolnostima kad poslodavci imaju mogućnost dodatno nagraditi radnike. AmCham smatra da je primjeren iznos za ovu potrebu 1.000 kuna mjesečno. Ova mjera ne bi utjecala na prihode lokalnih vlasti čime bi se olakšalo njezino usvajanje bez primjedbi drugih zainteresiranih strana. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika propisani su kao neoporeziv primitak do 5.000 kuna godišnje. Primitak iznad priopisanog iznosa smatra se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) te se kao takav i oporezuje sukladno zakonskim odredbama. Daljnje povećanje neoporezivog primitka po osnovi novčanih nagrada za radne rezulatate i druge oblike dodatnog nagrađivanja nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
14 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Kako bi se u potpunosti potaknula ulaganja, privukla regionalna sjedišta i potaknulo povećanje više plaćenih profesija u Hrvatskoj, stopu poreza na dohodak od 36 % trebalo bi značajno smanjiti. Alternativno, stopa od 36% trebala bi se primjenjivati samo za bruto mjesečne plaće veće od 75.000 HRK. Za djelatnosti koje su razmjerno „bolje“ plaćene stopa poreza od 36% (uvećana za prirez, gdje je propisan) predstavlja značajno opterećenje dohotka i umanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u odnosu na one u usporedivim drugim državama. Smanjenje te porezne stope omogućava otvaranje/privlačenje poslova za visokoobrazovane zaposlenike koji kreiraju visoku dodanu vrijednost (npr. IT, turizam, financijski sektor, farmaceutika….). Hrvatska treba pratiti trend promjene uloga zaposlenika u društvima koja posluju u više zemalja, gdje su ti zaposlenici zaduženi za tržišta u više država. Atraktivni sustav oporezivanja dohotka, s nižim opterećenjem za razmjerno viša primanja, privući će takve kompanije i omogućiti da regionalne uloge (ne nužno upravljačke, već visoko stručne) dobiju hrvatski porezni rezidenti jer će uz isti trošak plaće ti zaposlenici imati viša neto primanja. Zato predlažemo smanjenje više stope ili daljnje povećanje praga za ulazak u viši porezni razred. Obje mjere pozitivno utječu na povećanje neto dohotka uz isti trošak. Nije prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja s ciljem poreznog rasterećenja zaposlenika, te poboljavanja standarda radnika proširena je mjesečna porezna osnovica po stopi od 24% sa 17.500 kuna na 30.000 kuna, a po stopi od 36% mjesečna porezna osnovica iznad 30.000 kuna. Daljnje snižavanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
15 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Smanjenje porezne stope na dohodak od 24% na 12% imalo bi vrlo snažan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i povećalo bi kupovnu moć velikog broja zaposlenih. Mjera se predlaže radi daljnjeg rasterećenja razmjerno nižih ili „srednjih“ dohodaka. Uz isti trošak poslodavaca zaposlenici dobivaju veća neto primanja, što povećava njihovu gospodarsku moć i kapacitet za potrošnju, tj. povećava životni standard. To posredno ima pozitivan utjecaj na gospodarski rast u Hrvatskoj. Tijekom posljednjih nekoliko kvartala veća gospodarska snaga stanovništva zbog provedenog poreznog rasterećenja dovela je do viših stopa gospodarskog rasta u značajnom iznosu generiranom osobnom potrošnjom. AmCham smatra da bi snižavanje stope od 24% poreza na dohodak pridonijelo daljnjem gospodarskom rastu zbog veće potrošnje građana, koji bi imali viši iznos raspoloživog dohotka. Nije prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja, izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnje snižavnanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
16 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Povećanje neoporezivog dijela dohotka (tj. osobnog odbitka) s 3.800 na 4.800 kuna bilo bi korisno za širok krug radne populacije u Hrvatskoj tako što bi osobama s višim i srednjim primanjima bilo sniženo ukupno porezno opterećenje i povećana neto primanja. Također, to bi otvorilo prostor poslodavcima osoba s neto primanjima do 3.800 kuna (kojima povećanje neoporezivog dijela plaće inače ne proizvodi učinak jer zbog razmjerno niske plaće ne plaćaju porez na dohodak) da razmotre povećanje plaća tih osoba jer bi neto učinak za posloprimca i bruto učinak za poslodavca bio povoljniji nego u situaciji kad bi na odgovarajući dio povećanja plaće trebalo primijeniti porez na dohodak od 24% ako je osobni odbitak ostao isti. Socijalne učinke koje bi ova mjera imala ne treba posebno objašnjavati. Djelomično prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna.
17 Nezavisni hrvatski sindikati NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U nastavku se nalaze dodatni prijedlozi Nezavisnih hrvatskih sindikata: Budući da se pokazalo da je ukidanje najniže stope poreza na dohodak i pomicanje granice za „ulazak“ u drugu stopu najviše pomoglo onima sa najvišim plaćama (na što su sindikati upozoravali), a gotovo nije ni „okrznulo“ ciljane skupine koje je naglasila Vlada RH (liječnike, informatičare, druge stručnjake…). Ako baratamo točnim podatcima, u trenutku priprema izmjena Zakona takvih je plaća (predsjednici i članovi uprava, vršni menadžeri i sl.) među ukupno zaposlenima bilo nešto manje od 20.000, a sada ih je tek nešto više od 11.000. Bilo bi dobro i društveno korisno, a i pravedno utvrditi koji su to bili ljudi, gdje su nestali i što se dogodilo s njihovim plaćama (a radi se o više tisuća ljudi, odnosno plaća). Kako je jasno da veliki broj radnika zbog niskih plaća ne osjeća nikakve učinke tih promjena u sustavu poreza na dohodak, ali im raste nezadovoljstvo zbog povećanja društvenih nejednakosti, očito je da nešto treba mijenjati. Želimo ponovno podsjetiti kako se u „Globalnom izvještaju o plaćama 2016/2017 Međunarodne organizacije rada naglašava kako je fiskalna politika, u obliku poreza i transfera, potrebna za cjelokupno rješavanje nejednakosti. Iz toga jasno proizlazi kako je za smanjivanje nejednakosti u društvu jedna od ključnih mjera progresivno oporezivanje dohotka, a vlast je prigodom prošlih izmjena sustava poreza na dohodak napravila upravo suprotno. Pri oporezivanju dohotka sustav je sveden na realno gotovo jednu stopu (jer je jedna ukinuta, a druga postavljena na previsoku granicu) pa od toga „profitiraju“ oni sa većim plaćama. To doprinosi rastu nejednakosti u društvu. Uz to se povećala nemogućnost korištenja poreznih olakšica na ime uzdržavanih članova obitelji. Paradoksalno je da, prema važećem propisu, veću korist na ime uzdržavanih članova obitelji ostvaruju oni sa visokim primanjima (jer su im primanja dovoljno visoka da te olakšice mogu koristiti u velikom dijelu ili u potpunosti). Za razliku od njih, oni sa niskim i nižim primanjima imaju toliko mala primanja da te olakšice na njih nemaju gotovo nikakav učinak (pogotovo na one sa više djece). Tako oni sa višim primanjima (i kojima manje treba) mogu koristiti veće državne potpore od onih kojima su te potpore od vitalnog značaja. Svako dijete, svaki uzdržavani član obitelji jednako vrijedi, neovisno je li član bogatije ili siromašne obitelji, tako da te olakšice treba izdvojiti iz sustava oporezivanja dohotka i uvrstiti u neki drugi, pravedniji sustav i to s fiksnim iznosima po članu, odnosno djetetu. Za one sa najnižim primanjima jedino što može donijeti neko poboljšanje je povećanje minimalne plaće. Za one radnike koji „ulaze“ u porezne škare rješenje treba tražiti u povećanju neoporezivog dijela plaće (osobnog odbitka) na 5.000,00 kn. Uz to bi prvu poreznu stopu trebalo podijeliti na 2 stope, 12% i 24%. Pri svemu tome trebalo bi za iznos ispravka osobnog odbitka (1.200,00 kn) umanjiti granicu za ulazak u dosadašnju 2., a prema našem prijedlogu 3. poreznu stopu (sa 30.000,00 kn na 28.800,00 kn). Višekratno smo predlagali, ali bez uspjeha, da se Zakonom o porezu na dohodak jasno propiše kako će obitelj preminulog člana sindikata biti oslobođena obveze plaćanja poreza, doprinosa i prireza na iznos pomoći koju im zbog smrti svog člana isplati sindikat. Riječ je o iznosu pomoći koja je za obitelj pokojnika izuzetno važna u takvom trenutku, koja bi se uplaćivala na račun nekog od članova obitelji, kako bi se s isplaćenom svotom moglo nesmetano raspolagati, što nije moguće u slučaju isplate na račun preminule osobe, budući se sredstvima na računu može raspolagati tek po okončanju ostavinske rasprave. Djelomično prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Iako je prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno širenje poreznih razreda te je smanjena stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukinuta je najviša porezna stopa od 40% i dalje je zadržana progresivnost u oporezivanju. S obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, namjera je daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvarati poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje.
18 Podravka NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK - vezano uz realizaciju opcijske kupnje vlastitih dionica predlažemo da se iz Zakona o porezu na dohodak čl. 68. briše slijedeći tekst '…po osnovi udjela u dobiti, te da se predmetni primitak definira kao bruto primitak oporeziv po stopi od 12% o obrazloženje – tekst „po osnovi udjela u dobiti“ stvar određene neusklađenosti sa drugim propisima, pa bi brisanje navedenog teksta eliminiralo tu neusklađenost o definicija primitka kao neto primitka dovodi do realne porezne stope s uključenim prirezom od 31,5%– 39,5% - podizanje osnovnog osobnog odbitka plaće s 3.800,00 na 4.800,00 kuna Djelomično prihvaćen Prijedlog izmjena članka 68. Zakona nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. U ovom trenutku nije predmet izmjena s obzirom da je uzeto u obzir prilikom trećeg kruga poreznog rasterećenja. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna.
19 Denis Peloza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Ministarstvo financija objavilo je Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak otvoreno od 01.08.2019. i zatvoreno sa 15.08.2019. sa očekivanim rokom objave izvješća 30.09.2019. Kako izvješće nije objavljeno isto je logično očekivati ranije ili najkasnije sa objavom izvješća sa ovog savjetovanja. Primljeno na znanje Odgovori za Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak objavljeni su na internetskom portalu e-Savjetovanja.
20 Ivan Strunje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Kao mladi čovjek u svojoj 25. Godini života smatram rastrećenje mladih osoba jednim od najboljih poteza u novijoj povijesti Hrvatske. Sa mnom taj stav dijele i druge mlade osobe koje s nestrpljenjem iščekuju ove pomjene. Razlozi za to su više nego očigledni. Mladi čovjek nije bio nikada opterećen kao danas. Nad nama je cijeli niz očekivanja koja treba ispuniti, a plaće su niske. Stanarine su svaki dan sve više i više, a mladi ostaju bez načina kako da se s tim okolnosima nose - tako direktno opterećujući svoje roditelje s kojima u prosjeku žive do svoje 32. Godine (najviše u EU). Ovo je direktan pokazatelj da su u Hrvatskoj mladi, među svim zemljama EU, daleko financijski najugroženiji. Znamo da nitko ne živi sa roditeljima zato što želi, već zato što nema drugog izbora. Uzmimo sada u kontekst sve samohrane roditelje ili mlade bez roditelja ili s roditeljima na granici siromaštva. Tko će njima pomoći? Osobno sam zaposlen i inženjer sam elektrotehnike. U krugu svojih kolega često pričamo kako su inženjerske plaće zapravo nevjerojatno niske. Mogu potvrditi da će porast plaća visokoobrazovanim inženjerima biti itekako značajan. Ovo je odlično targetirana mjera. Nastavljajući na navedene argumente, trebaju se svi komentatori ovog zakona pomiriti sa činjenicom da mladi čovjek kumulativno najviše doprinosi državi tokom svog životnog vijeka. Čovjek u 25. Godini ima punih 40 godina ispred sebe kroz koje će porezno doprinositi državi i svi trebaju jasno razumijeti da je najveći gubitak za državu odlazak mladog čovjeka koji je trebao sve te godine doprinositi državi. Idemo dalje sa argumentima nastavljajući na umirovljenike i ljude koji će uskoro u mirovinu. Prosto je nevjerojatno da itko može uopće biti protiv ovakve mjere uzimajući u obzir da je rizik od urušavanja mirovinskog sustava doista ogroman. Statistički Hrvatska je jedna od država sa nagorim omjerom radne snage u odnosu na umirovljenike. Što to znači? To znači da je svakom čovjeku u RH u cilju zadržati mlade jer taj mladi čovjek uplaćuje doprinose za prvi mirovinski stup iz kojeg svi u mirovini dobivaju mirovini, a mladi čovjek će to nastaviti raditi i idućih četrdesetak godina ako dobije uvjete u kojima može živjeti. Upravo je kristalno jasno da je svima u cilju zadržati mlade ljude više nego bilo koju dobnu skupinu unutar države. Ova mjera utječe ne samo na mlade, nego na sve u ovoj državi. Nastavljamo dalje sa argumentima. Smanjenjem poreza povećava se konkurentnost mlade radne snage u odnosu na ostale. Mladi su najmanjene konkurentan sektor koji u odnosu sa ostalima nema puno šanse. Tome u prilog ide i statistika da su mladi u RH u pono većem broju nezaposleni od svojih starijih kolega ( nezaposlenost mladih u RH među najvećima je u EU). Poslodavci u Hrvatskoj uvijek biraju iskusnije pa čak i kada to iskustvo nije direktno korelirano sa zahtjevima rada. Ovakva situacija dodatno narušava razvoj mlade osobe koja je često prinuđena raditi za nevjerojatno niske iznose plaća, pošto Hrvati itekako znaju iskoristiti situaciju. Moramo se pomiriti sa činjenicom da ne radimo u savršeno moralnom društvu gdje se mlade gura pod svaku cijenu i daje im se vrijeme da nauče posao koji trebaju raditi, već naprotiv pred njih se postavljaju nemogući zahtjevi u nemoguće kratkim rokovima za iznimno nizak iznos plaće. Ovo društvo je nastajalo na tim temeljima generacijama i opiranje ovakvom zakonu pokazuje samo razinu licemjerja mnogih u RH, a to posebno uključuje sindikate koji se sve više pokazuju pravom zastarjelim tijelom koje nema mehanizme za buduće izazove. Horizontalno dizanje plaća u odnosu na nagrađivanje nikada neće imati šanse. Kada dodamo i ovo protivljenje povećanje plaće mladima shvaćamo da oni jednostavno nisu u dodiru sa našom stvarnosti i postaju sve više nepotrebni. Želim samo za kraj potvrditi da ovakvi zakoni više od svih omogućuju mladima ostanak u Hrvatskoj. Budite sigurni da nema boljeg načina. Ne trebamo prodike o moralnim vrijednostima koje nitko ne provodi, već prave šanse. Tako i svima ostalima koji kritiziraju ovakve promjene poručio bih kako uvijek čujemo upravo od njih da mladima treba ovo ili treba ono, međutim kada vidimo prvu manifestaciju takvog pozitivnog smjera proradi hrvatski jal i sve pada u vodu. Nemojte držati puna usta mladih ako vam zapravo do toga nije stalo, i pustite nas da se sami borimo za svoja prava bez vašeg ispiranja mozga nekim normama i načinima koji ni za vas nisu bili baš uspješni. Hvala ministru na odličnom zakonu i samo tako naprijed. Ovo je odličan korak prema poboljšanju standarda mladog čovjeka. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
21 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Naša prijedlog: Osloboditi poreza na dohodak zapošljavanja gluhih osoba u administrativnim poslovima u sportu Lp Miro Nije prihvaćen Cilj četvrtog kruga poreznog rasterećenja je daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Sukladno tome, potrebno je porezno rasteretiti rad mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Navedena mjera predstavlja i demografsku mjeru te je u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja. U ovom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećati će se sa 3.800 kuna na 4.000 kuna i odnositi će se na sve skupine dobne skupine zaposlenika, a umanjenje porezne obveze za mlade osobe odnosi se na sve mlade osobe do 25 godina života odnosno od 26 do 30 godina života.
22 Marko Kremenjaš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, smatram da prijedlog novih promjena nije najispravniji. Bolja opcija bi bila dodatno povećanje neoporezivog osobnog odbitka za sve skupine radnika. Ovim prijedlogom se diskriminiraju osobe starije od 30. godina na koje nove mjere ne bi imale utjecaja. Također, prijedlog bi se negativno mogao odraziti i na poslodavce iz slijedećih razloga: - mlade osobe koje navrše 25 ili 30 godina će doživjeti smanjenje plaće. Sa dužim radnim stažom osoba bi očekivala veću plaću, a ne smanjenje iste; - posotji mogućnost da će osobe koje rade kod istoga poslodavca 10ak i duže godina (a starije su od 30 godina), u konačnici primati manji neto iznos od radnika koji se kod poslodavca zaposlio prije dvije - 3 godine (a mlađi je od 30 godina). Poslodavci će teško moći odgovoriti na gornje slučajeve: povećati bruto plaću osobama kada navrše 25 ili 30 godina kako u konačnici ne bi primali manji neto iznos. Također, poslodavci neće moći reagirati i od 1.1.2020. povećati plaće radnicima koji su zaposleni duže vrijeme kod njih, a imaju preko 30 godina kako u konačnici oni ne bi primali manji neto iznos. Pozdrav, Marko Djelomično prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske.
23 Danijela Razum NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vlasnica sam računovodstvenog ureda i pozdravljam nastojanja rasterećenja novim poreznim politikama. Budući da imam u uredu zaposlene u dobi od 25 - 35 godina, mislim da olakšice za porezno rasterećenje vezano za mlade do 30 godina nisu dobar put, jer u konačnici diskriminiraju radnike iznad 30 godina koji stažom i hijerarhijom su u nepovoljnom položaju u odnosu na mlađe kolege budući da radnika i dalje bez obzira na brutto plaću u konačnici zanima samo netto. Mislim da bi bolje rješenje za sve zaposlene bilo povećanje osobnog odbitka na 5.000,00 kuna i smanjenjenje poreza na dohodak. Ovakvom promjenom izbjegli bi dodatno kompliciranje obračuna plaće, a i radnike bi stavili u ravnopravan položaj. Danijela Razum Djelomično prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske.
24 Lezbijska grupa Kontra NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Predlažemo da ove izmjene i dopune uključe također usklađivanje Zakona o porezu na dohodak sa Ustavom, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o životnom partnerstvu i Obiteljskim zakonom, kao i Općim poreznim zakonom, a u pogledu eliminacije diskriminacije osoba koje žive u istospolnim zajednicama (životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu) i osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama. Za takvo usklađivanje potrebno je uvesti dopune u čl. 14. st. 6. Zakona o porezu na dohodak uključivanjem životnih partnera, neformalnih životnih partnera i izvanbračnih partnera u pojam «uzdržavanog člana uže obitelji». Naime, čl. 14. st. 6. vezano za utvrđivanje osobnog odbitka definira pojam uzdržavanog člana uže obitelji, a na njega se referira i čl. 58. st 2. koji propisuje: „Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.“, te čl. 58. st. 4.: „Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.“, te čl. 67. st. 8. koji propisuje: „Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave odnosno stjecanja te imovine.“ Jamstva iz čl. 35. Ustava i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (u daljnjem tekstu: Konvencija) štite privatnost, štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a što se sve mora ogledati i kroz zakonski aspekt. Garancije kojima se štiti obiteljski život odnose se na sve oblike obitelji, uključujući istospolne i izvanbračne zajednice, što proizlazi i iz prakse Europskog suda za ljudska prava. Zakon o suzbijanju diskriminacije (u čl. 1.) definira diskriminaciju te stipulira da se njome smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi spolne orjentacije. Neizravna diskriminacija u smislu istog zakona postoji kada naizgled neutralna praksa ili kriterij stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljiji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola definira (u čl. 2.) životno partnerstvo kao zajednicu obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljenu pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama tog zakona. Neformalno životno partnerstvo (čl. 3.) je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Načela iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (čl. 6.) na kojima se zasniva životno partnerstvo uključuju ravnopravnost, međusobno poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju životnih partnera. Zabranjen je svaki oblik nasilja u zajednici obiteljskog života, a prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u njoj uređuje se posebnim zakonom. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Obiteljski zakon (u čl . 11.) navodi da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka. Prilikom donošenja Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 115/16.; dalje: OPZ) u Prijedlogu je navedeno da isti predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. OPZ-a propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Naglašavamo da sama po sebi navedena odredba Općeg poreznog zakona nije dovoljna, jer se radi o općem zakonu, već je potrebno eksplicitno navesti u svim posebnim zakonima uz bračnog druga također životne i izvanbračne partnere, u suprotnom dolazi do derogacije odredbi koje osiguravaju jednak tretman životnih partnera, neformalnih životnih partnera i izvanbračnih partnera, a time i do diskriminacije. Djelomično prihvaćen Cilj četvrtog kruga poreznog rasterećenja je daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Sukladno tome, potrebno je porezno rasteretiti rad mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Navedeni prijedlog nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira, te takve promjene nisu predviđene u četvrtom krugu poreznog rasterećenja slijedeći postavljene ciljeve. Prethodnom poreznom reformom navedena temetika uređena je člankom 15. Općeg poreznog zakona kao općeg zakona, stoga nije potrebno propisivati pojedinčnim zakonima što je u ovom slučaju Zakon o porezu na dohodak.
25 Davor Geci NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Jedna planska kratkoročno i dugoročno isplativija mjera bez potrebe mijenjanja stopa poreza na dohodak, prireza ili zadiranja u postojeće obračune ionako već sada prekompliciranog obračuna i stvaranja novog troška za poduzetnike. Kako trenutne stope poreza i prireza iskoristiti kao prednost, a ne nedostatak i potaknuti domaće investicije fizičkih osoba, povećanje demografije i zadovoljstvo hrvata jer pomažu sebi i svojima. Uvođenjem samo jedne jedine porezne olakšice za građane, prilikom godišnjeg obračuna. Umjesto da u potpunosti ili djelomično oslobađamo plačanje poreza na dohodak i prireza odmah, bolje da se taj novac iskoristi za poticanje gospodarstva i poduzetništva Hrvatske. Kako? Uz samo jednu poreznu olakšicu koja ne mijenja ništa u mjesečnim obračunima, jedino oduzima bankama milijune koji sada stoje na računima građana ili u neisplativim štednjama. Pojednostavljen primjer razumljiv širem krugu ljudi uz okvirne brojke: Štef (41 godina, 5 djece, sve teži mu je posao u građevini) razmišlja o otvaranju firmice za izradu suvenira (ili bilo koje druge djelatnosti). Nema novaca za početno ulaganje jer ima npr. 3 studenta i 1 školarca. Prijatelj Imbra (23 godine, informatičar, plaća neto 24.000kn, porez i prirez mjesečno cca. 7.000kn), bratić Petar (23 godine, radi u prodaji, plaća neto 15.000kn, porez i prirez mjesečno cca. 4.000kn), kćer Ivana (23 godine, računovođa, plaća 6.500kn, porez i prirez mjesečno cca. 1.000kn), kum Ivo (23 godine, političar, plaća neto 18.000kn, porez i prirez mjesečno cca. 5.000kn). Nakon 12 mjeseci: Po trenutnom prijedlogu: Štef nakon osobnog bankrota završava u bolnici i na zavodu. Imbra, Petar, Ivana i Ivo ako nisu spiškali novce, ostavili su ih na računu ili kako bi "pametni" savjetovali, oročili u banci uz kamatu od npr. nategnutih 1%. (7.000 + 4.000 + 5.000 + 1.000)*12 = 204.000kn, uz 1% kamate, svi zajedno zaradili su 2.040kn Uz poreznu olakšicu: Uz malo besplatne edukacije kroz snimljene besplatne online tečajeve kako funkcionira ta porezna olakšica: Štefu krene posao i zarađuje vlastitim rukama, djeca mu se vrate kući pomoći u poslu i dovedu svoje prijatelje da zarađuju u obiteljskoj firmici. Imbra, Petar, Ivana i Ivo pošto su uložili u Štefovu firmicu i dobili udio u istoj, isto tako svaki odmah dobiva poreznu olakšicu od 50% i vrate si odmah polovicu uloženog po prvoj poreznoj prijavi. Ako Štefov posao propadne (unutar npr. 3 godine) Imbra, Petar, Ivana i Ivo dobivaju ostalih 50% porezne olakšice i tako ih to financijski nije ništa koštalo. Mladi vole malo izazova da zarade svojim trudom i zalaganjem par desetaka ili stotina tisuća kuna godišnje, koliko im trenutni prijedlog poklanja. Odn. tek sada dobivaju od nas ostalih poreznih obveznika ono što trenutni prijedlog želi odmah dati. Ako pak Štefov poduzetnički poduhvat uspije, Imbra, Petar, Ivana i Ivo ne dobivaju 1% na godinu (kao kod štednje u bankama), nego mogu dobivati i nekoliko puta (x) svog uloženog iz godine u godinu od dobiti i još ih mi ostali porezni obveznici nagradimo za hrabrost i oslobodimo od poreza na kapitalnu dobit, jer su spasili Štefa (i nas od financiranja njegovog liječenja i bivanja na birou), djeca su ostala u Hrvatskoj i dovela i prijatelje i poznanike da rade sa njima ovdje... A pošto je Imbra, informatičar, uložio svoj novac, želi da firmica uspije i da ubire dobit iz godine u godinu i brine se za internet stranicu te firme, stavljanje Štefovih proizvoda na Amazon, Alibabu, Njuškalo, i vlastitu Štefovu web trgovinu (informatičaru par minuta posla dnevno). Petar isto želi zaraditi na svojoj investiciji i pomaže Štefu, pošto radi u prodaji, kako prodati unutar Hrvatske i na svim portalima koje je Imbra osposobio. Kćer Ivana rješava svu silnu hrvatsku birokraciju i sa osmjehom gleda kako i otac i obitelj, rodbina i prijatelji rade, zarađuju i uživaju u životu u Hrvatskoj. Ivo, političar, uh, ovo je teško, ali i on može pomoći slatkoriječivim tekstovima, promocijom i opisima proizvoda da i on zaradi čim više od svoje investicije. Ukratko kako jedna porezna olakšica može isti ovaj novac koji sada želimo odmah "pokloniti" potaknuti gospodarstvo, ostanak i dolazak mladih i sposobnih ljudi, bez velikih filozofija, troškova i birokracije. Ništa se ne mora mijenjati, samo uvesti jednu poreznu olakšicu u postojeći sustav i nešto malo promocije da se ljude nauči kako pomoći bližnjima i uz to i zaraditi i zarađivati dugoročno. Velika Britanija već ima nekoliko godina takvu olakšicu, kod njih su to "EIS" za velike kompanije i "SEIS" za početnike. U nekoliko rečenica kako to kod njih funkcionira: Princip je SEED kapitala, grupno financiranje. Startupi i kompanije daju udio u vlasništvu, a građani Velike Britanije investiraju u svoje prijatelje, rođake i pozitivne poslovne ideje. Kada je Velika Britanija uvodila SEIS 2012/13 dala je svojim građanima da uz minimalni rizik ulažu u startupe i to uz pokriće države i od moguće propasti ulaganja, te uz olakšice u oba slučaja i kada startup propadne i kada pozitivno posluje. Godine 2012/13 kada je prezentirala taj projekt: Građanin Velike Britanije može investirati do 100.000 funti unutar porezne godine. Država unaprijed daje 50% porezne olakšice na investirani iznos. Pa tako građaninu VB već u ovom koraku smanjuje rizik za 50% uloženog iznosa. Ako kompanija uspije i građanin VB zaradi na prodaji svojih udjela, građanin VB je oslobođen i od poreza na kapitalnu dobit na taj iznos profita (mislim da ako ga dalje reinvestira). Ako pak kompanija propadne imaju pravo neutralizirati taj gubitak kroz olakšicu i za preostali iznos (ostalih 50%) ili dio tog iznosa (ovisi o u kojoj ste stopi poreza na doh.). Npr. Ako investiraju u prijateljev startup 10.000 funti. Dobivju poreznu olakšicu odmah od 5.000 funti i tako smanjuju rizik za 50%. Ako poslije kompanija propadne ostatak od 5.000 funti mogu unijeti kao poreznu olakšicu. Prve godine (2013/14) je bilo: - 78% iznosa čak i ako startup uspije i ne moraš platiti porez na kapital kada prodaju svoj udio - 100.5 % natrag svoje investicije ako startup propadne (čak 0.5% su imali prilike zaraditi ako propadne) Poslije 2014: - 64% ako startup uspije i ne moraju platiti porez na kapital - 86.5% natrag ako startup propadne pa s time se drastično smanjuje rizik ovakve investicije. Kratki video kako to funkcionira u VB: https://www.youtube.com/watch?v=b7DQk7YNwTo&t=158s Iz stvarnog života, ako hrvatski startup na seedrs.com platformi (crowdfounding - grupno financiranje) želi prodati udio za svježi kapital, isti se nagovara da može, ali da nema smisla stavljati hrvatsku firmu, nego da preseli startup u Veliku Britaniju da uđe u taj sustav SEIS, a poslije u EIS, a i da bi bilo zgodno i da bude građanin VB da onda može i investirati uz minimalni gubitak u VB kompanije. Velika Britanija i zahtijeva da osobno dođeš u banku otvoriti poslovni račun (a u međuvremnu te valjda zaskoče i kak je lijepo tu živjeti) "Prednost" nam je i u tome što nam se najviša stopa okida dosta nisko naspram drugim državama pa je potencijal mogućih investicija veći kroz ovakav sustav. Što je veći porez, veća je i potencijalna porezna olakšica, pridonosi na povećanju prikupljanja poreza na dohodak i prireza i na prikazivanju svih prihoda kroz dohodak jer ulaze u potencijalne privatne investicije koje naspram bankovnoj štednji ili drugim investicijama može povećati kapital poreznog obveznika ne 2-10% već 2-10 puta!! S Poštovanjem, Davor Nije prihvaćen Cilj četvrtog kruga poreznog rasterećenja je daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Sukladno tome, potrebno je porezno rasteretiti rad mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Navedena mjera predstavlja i demografsku mjeru te je u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja. Navedeni prijedlog nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
26 Željko Tošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, kao prvo bih pohvalio inicijativu za povećanjem olakšica i smanjenjem poreza na dohodak. Međutim, smatram da se ovim prijedlogom, ionako kompliciran obračun plaće, dodatno komplicira i zahtijeva prilagodbu svih programa za obračuna plaće i joppd-a, a čime se stvara dodatni trošak za svakog poslodavca tj. isplatitelja plaće. Stoga predlažem da razmotrite mogućnost da se korekcija tj, smanjenje poreza na dohodak postigne promjenom nekog od postojećih parametara već uvedenih u obračun ( npr. koeficijent osobne olakšice kao što se koristi za djecu ili uzdržavane članove obitelji ) . Time bi se postigao isti efekt, a bez dodatnog kompliciranja obračuna i promjene programa za obračun plaće i kreiranje joppd-a. Hvala na čitanju. Djelomično prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Povećanje osobnog odbitka i uvođenje olakšice za mlade neće značajno utjecati na dosadašnji način obračuna plaća budući da već postoje slična umanjenja kao što je umanjenje za stanovnike Grada Vukovara.
27 Vuka d.d. za vodno gospodarstvo i graditeljstvo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vuka d.d. za vodno gospodarstvo i graditeljstvo predlaže na neoporeziv način urediti naknade za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, roditeljskog dopusta i potporama za djecu radnika. Za vrijeme trudnoće radnica ima pravo na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći za koje vrijeme prima 100% svoje plaće, no ne više od 4.257,28 kn [3.326,00(proračunska osnovica) + 931,28(28%)]. Poslije rođenja djeteta radnica ima pravo na rodiljni dopust za vrijeme kojeg prima 100% neto svoje plaće. Nakon toga za vrijeme roditeljskog dopusta trenutno zakonodavstvo određuje da radnica/radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od maksimalno 120% proračunske osnovice (što iznosi 3.991,2 kn). Poslodavci koji bi htjeli (npr. u svojim kolektivnim ugovorima) ugovoriti da se radnicama za vrijeme bolovanje zbog komplikacija u trudnoći i za vrijeme roditeljskog dopusta isplaćuje naknada u iznosu razlike između prethodno navedenih iznosa i 100% plaće radnice, moraju to obračunavati kao plaću, tj. plaćati zakonske doprinose na navedene iznose. Nadalje, naknade (potpore) radnicima za djecu koje bi poslodavac isplaćivao na mjesečnoj razini se također oporezuju kao dodatak plaći. Takvim načinom oporezivanja se kažnjava poslodavce koji bi htjeli svojim radnicama/radnicima omogućiti isti nivo materijalne egzistencije koji su imali dok su normalno radili (prije trudnoće, tj. rođenja djeteta), kao i poslodavci koji bi htjeli svojim radnicama/radnicima isplaćivati dodatne mjesečne potpore za djecu. Mišljenje Vuke d.d. je da bi se tim promjenama postojeći propisi izmijenili na način da bi prethodno navedena davanja (razlika između davanja države/HZZO-a i 100% plaće radnice/radnika i potpore za djecu radnika) postanu neoporeziva što bi uvelike pomoglo da i drugi poslodavci naprave slične izmjene u svojim internim i vanjskim aktima (kolektivni ugovori, sporazumi sa radničkim vijećem, ugovorima o radu, pravilnicima o radu) te na taj način pomognu „demografskoj obnovi RH“ o kojoj se u posljednje vrijeme puno priča. Nadamo se da ćete razmotriti i usvojiti navedeni prijedlog. Nije prihvaćen Cilj četvrtog kruga poreznog rasterećenja je daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Neoporezive naknade, potpore, nagrade propisane su Pravilnikom o porezu na dohodak te poslodavac može samostalno odlučiti hoće li ih isplaćivati ili ne. Sukladno važećim zakonskim odredbama Zakona o porezu na dohodak svi primici po osnovi radnog odnosa smrataju se primitkom od nesamostalnog rada te se kao takvi i obračunavaju. Navedeni prijedlog nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
28 Savez samostalnih sindikata Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Savez samostalnih sindikata Hrvatske predlaže izmjenu članka 14. Zakona o porezu na dohodak (NN106/18) (utvrđivanje osnovnog osobnog odbitka), u stavku 3. osobni osnovni odbitak povećati s 3800,00 kn na 4370,00 kn te u stavku 4. koeficijente poreznih olakšica za prvo uzdržavano dijete povećati sa 0,7 na 1, a za drugo uzdržavano dijete s 1 na 1,3 i za treće uzdržavano dijete s 1,4 na 1,7. Izmjena članka 24. Zakona o porezu na dohodak, stavak 3. u kojem se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava po stopi od 12% od mjesečne porezne osnovice na iznos do 17.500,00 kn, zatim po stopi od 24 % na iznos do 30.000,00 kn te po stopi od 40% na iznos preko 30.000,00 kn. Djelomično prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Četvrtim krugom poreznog rasterežćenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Prethodnim krugovima poreznog rasterećenja povećali su se koeficijenti za uzdržavane članove, djecu i invalidnost uzdržavanog člana i radnika. Daljnje snižavnanje poreznih stopa te pomicanje poreznih razreda nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
29 Pravobranitelj za djecu RH II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja Temeljem odredbi čl. 9. i 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo mišljenje na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Preporuku i prijedlog za dopunu ovog Zakona dostavili smo Ministarstvu financija kao stručnom nositelju izrade propisa još u veljači 2019., ali smo ostali bez povratnog odgovora. Stoga ovim putem dostavljamo primjedbe, kao i inicijativu za dopunu važećih odredbi Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16 i 106/18). Mišljenje i inicijativa za dopunu propisa temelje se na spoznajama o poteškoćama u realizaciji prava i najboljih interesa djece, a za koje ovaj Ured saznaje temeljem obraćanja građana. Prva primjedba odnosi se na potrebu zaštite imovinskih interesa djece u životno mogućim situacijama u kojima roditelji nemaju primanja te djecu uzdržavaju bake i djedovi koji s djecom (i njihovim roditeljima) stanuju u istom kućanstvu. Naime, vrlo često bake i djedovi materijalno, financijski i na druge načine pomažu roditeljima u brizi i skrbi za djecu. Ujedno, napominjemo da su oni i obveznici uzdržavanja maloljetnog djeteta sukladno odredbi čl. 288. stavak 2. Obiteljskog zakona (NN 103/15). Unatoč tome, od 1. siječnja 2018., odnosno od stupanja na snagu čl.14. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16) bake i djedovi više nisu u mogućnosti koristiti poreznu olakšicu za svoje unuke (do tada je na snazi bila odredba čl. 95. Zakona o porezu na dohodak prema kojoj su se drugim uzdržavanim članovima uže obitelji, između ostalih, smatrali i preci i potomci u izravnoj liniji), tako da važeće odredbe negativno utječu na imovinski status djece i članova obitelji koje o djeci skrbe. Stoga predlažemo da se odredba čl. 14. stavka 6 važećeg Zakona o porezu na dohodak dopuni na način da se uzdržavanim članovima uže obitelji i dalje smatraju potomci u izravnoj liniji. Jednako tako, prepoznajemo potrebu intervencije u članak 14. stavka 5. važećeg Zakona o porezu na dohodak na način da se uvećanje osobnog odbitka priznaje i bračnom drugu udomitelja, jer i dalje smatramo da je to u najboljem interesu udomljene djece. Također u odnosu na istu odredbu prepoznajemo potrebu zaštite imovinskih interesa djece čiji roditelj živi u životnom partnerstvu, a u skladu s odredbama Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/14). Nadalje, koristimo priliku ukazati na pritužbu koju smo zaprimili tijekom 2019. godine, a koja se odnosi na oporezivanje kamata na dječje štednje. Pritužba roditelja odnosi se na zakonske odredbe prema kojima se pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka priznaje samo na dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima koji se ne smatraju konačnim, dok se osobni odbitak ne ostvaruje na dohotku koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava i kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. S obzirom na navode iz pritužbe prema kojima je vrlo često dječja štednja jedini „dohodak“ koji djeca imaju, molimo razmotriti mogućnosti efikasnije zaštite dječjih imovinskih prava i najboljih interesa. Nije prihvaćen U prethodna tri kruga poreznog rasterećenja provedene su mjere s ciljem povećanja dohotka građana svih dobnih skupina. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Time su omogućena veća neto primanja svih dobnih skupina. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Prethonim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je uvećanje osobnog odbitka za djecu roditeljima, maćehama odnosno očusima, posvojiteljima, udomiteljima i skrbnicima. Prethodnom poreznom reformom tematika vezana za položaj životnog partnerstva propisana je člankom 15. Općeg poreznog zakona kao općeg zakona, stoga nije potrebno propisivati Zakonom o porezu na dohodak. Za konačan dohodak pažljivo je određena najniža porezna stopa od 12% iz razloga što za konačan dohodak nije moguće korištenje osobnog odbitka, niti pravo na povrat, dok se kod godišnjeg dohotka ne primjenjuje najniža stopa, već se primjenju porezna stopa od 24% odnosno 36%.
30 Udruga gradova u RH II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja Predlaže se ovim izmjenama i dopunama Zakona propisati da je paušalni porez na dohodak po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici, prihod jedinice lokalne samouprave na čijem području se nekretnina/krevet/smještajna jedinica nalazi. U postojećem uređenju predstavnička tijela lokalnih jedinica donose odluku o visini paušalnog poreza koji postaje prihod drugih jedinica na čijem području obveznik ima prebivalište te se na taj način ne može adekvatno upravljati fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja na području jedinice koja odluku donosi. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
31 HRVOJE BORAS II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja Znači opet udarate po "paušalcima", ....godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36%. Niste naveli kako i kome će to pomoći. Znam da obrtnicima neće pomoći. Niste napisali da u EU nigdje ne prelazi 25%. Nije prihvaćen Slijedeći ciljeve svih krugova poreznog rasterećenja u vidu jednostavnijeg poreznog sustava, odnosno jednostavnije i jeftinije porezne administracije, poreznim obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu Porezna uprava će zadužiti iznos poreza na dohodak temeljem obrasca PO-SD. Temeljem popunjenog obrasca tj. ukupnih primitkaka i već utvrđenih poreznih razreda, koji su propisani Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, obveznici su upoznati sa svojim poreznim obvezama. Porezna uprava će i dalje izdavati porezna rješenja za porezne obveznike koji počinju obavljati djelatnost ili mijenjaju način oporezivanja. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje svih dobnih skupina radno sposobnog stanovništva.
32 Hrvoje Japunčić II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom 1/ Uzimajući u obzir na razinama Europske zajednice i šire, već višegodišnju prisutnost, a i perceptivnost kretanja općih i specifičnih kamatnih stopa, slobodan sam predložiti da se u odnosu na priznavanje kamatne stope koja se smatra porezno prihvatljiva ("2,00%") pristupi izmjeni/dopuni na način da se primjerice u tekućoj godini (tj od 0101) primjenjuje izracun u odnosu na nacionalnu referentnu kamatnu stopu (bez valutne klauzule, 12M) ili primjer EURIBOR + NRS ili neki od mogucih izracuna. Navedenim bi se ostvarili visestruke troskovne koristi za sve (sud)dionike u domenama financiranja. 2/ U odnosu na pripadni pravilnik o porezu na dohodak u sferi priznavanja plaćanja troškova vrtića, predlažem proširenje na način obuhvata troškova "boravka u školama i prehrane "osnovnoškolcima" Kratko obrazloženje: Iako je u mnogim gradovima i općinama "subvencioniran" trošak boravka i prehrane za djecu u osnovnoj školi, nažalost mjesečni izdaci za navedeno ipak predstavljaju dio ukupnosti troškova, pa bi slijedom obuhvata i priznavanja troškova plaćenih od strane poslodavca, navedeno imalo pozitivne efekte kako na strani zaposlenika, vlasnika ali i šire zajednice Nije prihvaćen Način izračuna kamatnih stopa, perceptivnost kretanja općih i specifičnih kamatnih stopa nije propisan Zakonom o porezu na dohodak. Neoporezivi primitak po osnovi plaćanja troškova vrtića, te proširenje navedene naknade propisano je Pravilnikom o porezu na dohodak.
33 Hrvatski olimpijski odbor II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom HOO predlaže dodatne izmjene ovog Zakona HOO predlaže izvršiti izmjenu članka 9. stavka 1. točke 11. Zakona o porezu na dohodak, oslobođenje plaćanja poreza na dohodak primitaka fizičkim osobama koje su u tom poreznom razdoblju ostvarile primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak u neprofitnoj organizaciji Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na primitke po osnovu službenih putovanja za osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju službenog natjecanja ili za druge potrebe angažirane u sportskoj djelatnosti, bez obzira da li su u istom poreznom razdoblju ostvareni primitci po osnovu nesamostalnog rada ili drugog dohotka u neprofitnim organizacijama uz naknadu, imati će za rezultat omogućavanje organiziranja većeg broja sportskih natjecanja, bolju kvalitetu te snižavanje troškova za angažirane aktivnosti. U članku 9. stavak 17. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa, a u članku 4. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da je neoporezivi iznos nagrade za sportska ostvarenja do 20.000,00 kn godišnje. HOO predlaže povećanje neoporezivog iznosa nagrade za sportska ostvarenja s 20.000,00 kn godišnje na 50.000,00 kn godišnje, koje su utvrđene Pravilnikom o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja ( NN 46/2014. i 9/2017.) Smatramo da bi predložena olakšica doprinijela zalaganju i motivaciji izvrsnih mladih sportaša da budu još bolji a istovremeno bi im se financijski pomoglo. U Zakonu o porezu na dohodak u članku 15. stavku 2. propisana je mogućnost uvećanja osobnog odbitka za darovanja u sportske svrhe do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. - Predlažemo izvršiti izmjenu članka 15. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak, HOO predlaže razmotriti mogućnost povećanja iznosa primitaka za koje je predviđena mogućnost uvećanja osobnog odbitka s dosadašnjih 2% na 4,5%. Smatramo da bi povećanje iznosa porezno priznatog troška kod darovanja u sportske svrhe bilo poticaj za rast ulaganja poduzetnika u sport. - Predlažemo izvršiti dopunu članka 15. novim stavkom 4. Zakona o porezu na dohodak, uvođenjem porezne olakšice sa ciljem očuvanja zdravlja kroz sportsku aktivnost novi stavak) Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za iznos stvarnih troškova rekreativnog bavljenja sportom poreznog obveznika i osoba koje porezni obveznik uzdržava, a koji predstavljaju članarine za rekreativno bavljenje sportom do iznosa od 2.400,00 kuna godišnje u pravnim osobama koje su registrirane za obavljanje sportske djelatnosti sportske rekreacije kao i za članarine djece i maloljetnika za obavljanje sportske djelatnosti pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju. Obrazloženje: Istaknutim prijedlogom želi se potaknuti veći broj osoba svih dobnih skupina za aktivnije bavljenje sportom, kako rekreativno za osobe starije životne dobi tako i poticanje bavljenja sportom djece i mladih. Time će se zasigurno povećati aktivnost stanovništva, čime se izravno sudjeluje u prevenciji pretilosti, kardiovaskularnih i drugih bolesti, odnosno postiže se izravni učinak u smanjenju troškova zdravstvene zaštite pučanstva. S druge strane, potiče se gospodarska djelatnost u sportu, zapošljavanje stručnih kadrova u sportu, kao i povećanje financijske transparentnosti. U članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se djelatnost novinara, umjetnika i sportaša. - Predlažemo izvršiti dopunu članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak, dopuna stavka) HOO predlaže da se odredbama članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak obuhvate i treneri, instruktori i voditelji u sportu kako bi se sukladno odredbama članka 30. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak navedenim kategorijama fizičkih osoba koje obavljaju sportske djelatnosti dala mogućnost utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza na dohodak po osnovi obavljanja sportskih djelatnosti, temeljem odredbi članka 39. i 40. Zakona o porezu na dohodak. Obrazloženje: Uvažavajući važnost stručnog rada i specifičnost pri kojoj stručni kadrovi u sportu često puta djelatnost obavljaju u više sportskih klubova odnosno više pravnih osoba u sustavu sporta istovremeno te činjenicu kako je Zakon o sportu prepoznao i sportaše i stručne kadrove kao osobe koje djelatnost mogu obavljati kao slobodno zanimanje. Držimo opravdanim da Zakon o porezu na dohodak u poreznom smislu izjednači djelatnost trenera, instruktora i voditelja u sportu s poreznim statusom u smislu Zakona o porezu na dohodak sportaša ili novinara. Nije prihvaćen Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Prijedlog oslobođenja plaćanja poreza na dohodak na primitke po osnovu službenih putovanja za osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju službenog natjecanja ili za druge potrebe angažirane u sportskoj djelatnosti, bez obzira da li su u istom poreznom razdoblju ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada ili drugog dohotka u neprofitnim organizacijama uz naknadu nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Povećanje nagrada za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima sa 20.000 kuna na 50.000 kuna propisani su Pravilnikom o porezu na dohodak te nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Uvećanje osobnog odbitka za dana darovanja u sportske svrhe sa 2% na 4,5% nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira, a pri tome slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja. Prijedlog za izjednačavanje trenera, instruktora i voditelja u sportu sa umjetnicima, novinarima i sportašima u smislu članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak, nije predviđen ovim krugom poreznog rasterećenja.
34 JOSIP VLADIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Nije dobro urediti sustav na način da se sve prepušta volji pojedinaca. Izmjenom na predložen način će se omogućiti da ovisno o načinu na koji je definiran obračun plaće, pojedinci ne dobiju iznose koji su im trebali biti garantirani. Umjesto predloženih postotaka za umanjenje poreza na dohodak, omogućite povećanje porezno priznatog izdatka, odnosno povećajte neoporezivi osobni odbitak kroz obračun povrata poreza na kamate po stambenim kreditima. Vratite već ukinut iznos od 12.000 kn koji se mogao koristiti za plaćene kamate na kreditima. Tako ćemo svi biti sigurni da će taj novac ostati u obiteljima i da će ga oni moži iskoristiti za poboljšanje svog životnog standarda. Djelomično prihvaćen Slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja poreznim i administranivnim rasterećenjima poreznih obveznika, porezno rasterećenje rada mladih osoba predstavlja kako poreznu tako i demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja radne snage kao jednu od temeljnih sloboda Europske unije. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Time su omogućena veća neto primanja svih dobnih skupina. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Uvećanje osobnog odbitka za plaćene kamate na kredite i snižavanje poreznih stopa nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
35 Alen Vlahinic II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Poštovanje, kao mlada osoba koja bi od iduće godine bila oslobođena plaćanja poreza na dohodak, predlažem da to ne radite iz dva razloga. Prvi razlog je stoga što bi uveli dodatnu komplikaciju pri izračunu plaća, što nebi predstavljalo administrativno rasterećenje poduzetnika. Drugo, zašto ciljate tu skupinu poreznih obveznika, zašto ne učinite nešto za sve porezne obveznike? Zašto napokon ne uvedete flat tax ili bar ne povećate osobne odbitke. Fokusom poreznog sustava na nas mlade, diskriminirate ostale porezne obveznike s jedne strane, a s druge strane dovodite do toga da nam plaća umjesto da u neto iznosu s godinama raste, ona će padati ili ostajati ista baš zbog toga što postajemo stariji. Uvedite flat tax za tih 800 milijuna kuna, to će rezultirati većom konkurentnošću države i boljem Doing Buisness okruženju. Djelomično prihvaćen Slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja poreznim i administranivnim rasterećenjima poreznih obveznika, porezno rasterećenje rada mladih osoba predstavlja kako poreznu tako i demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja radne snage kao jednu od temeljnih sloboda Europske unije. Cilj mjere umanjenja porezne obveze mladim osobama je da mladi osjete učinak odmah prilikom prve isplate neto plaće. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Time su omogućena veća neto primanja svih dobnih skupina. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Povećanje osobnog odbitka i uvođenje olakšice za mlade neće značajno utjecati na dosadašnji način obračuna plaća budući da već postoje slična umanjenja kao što je umanjenje za stanovnike Grada Vukovara. Daljnje snižavnanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
36 Denis Peloza II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predlaže se izmijeniti: Utvrđivanje osobnog odbitka kod invalidnosti poreznog obveznika, uzdržavanog člana uže obitelji i djeteta Prijedlog izmjene članka 14. stavka 4. r.br. 12 Zakona o porezu na dohodak koji sada glasi: "12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,4 1.000,00" Treba glasiti "12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,7 1.750,00" Obrazloženje Isti je nužno iz logičnih, vrijednosnih, socijalnih, humanih, moralnih i opće društveno odgovornih razloga izjednačiti sa koeficijetima i iznosima po uzdržavanom članu obitelji i prvo uzdržavanom dijetetu. Radi se o usklađenju za 0,3 adekvatnom najniže predviđenoj razlici od prvog do drugog uzdržavanog djeteta u odnosu na svako daljnje povećanje po uzdržavanom djetetu. Obzirom na osnovni odbitak i kalkulativne postavke obračunskih modela bruto plaća i često neprimjenjivi učinak kod većeg ukupnog koeficijenta osobnih odbitaka u odnosu na prosjećnu plaću, ipak bi jedan manji dio populacije osoba sa rješenjem o stupnju tjelesnog oštećenja (osobe s invaliditetom), na neki način bio kompenziran u odnosu na svoje stanje, a većina njih je uz prirodni proces starenja suočena sa progresivno smanjenom kompetitivnosti u odnosu na rad i životne procese, otežanim zapošljavanjem i često nedovoljnim performansama ili smanjenom mobilnošću. Većina iz te skupine aktivnih u osiguranju ili evidentiranih nezaposlenih osoba tražitelja posla pri HZZZ ne spadaju ili ne ispunjava uvjete za ulazak u popis osoba s invaliditetom odnosno ne ispunjavaju kriterije za poticajne mjere koje poslodavci mogu dobiti u nakon zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno istima poslodavci ne mogu zadovoljiti potrebe sa kojom bi mogli ispuniti kvotno zapošljavanje ili biti nagrađeni ukoliko nisu obvezni a zapošljavau osobe s invaliditetom. Nije prihvaćen Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna, te navedeni prijedlog nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
37 OPG Istarske bobe II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Od kada je Porez na dohodak mjesto sa kojeg se trebaju poticati demografske mjere? Zar odlazak starijih od 30 godina u inozemstvo nema demografski utjecaj? Mi više ne možemo imati djecu, ili su naša djeca manje bitna? Zar ljudi koji su na kraju radnog vijeka nemaju pravo na svoj udio u poreznom rasterećenju, ako je uočeno da postoji potreba i mogućnost dodatnog poreznog rasterećenja rada? Umjesto da uvodite dodatne komplikacije trebate raditi na pojednostavljivanju poreznog sustava kako bi mogli provoditi brze i efikasne kontrole i time minimizirati poreznu evaziju. Da li ste vi uopće svjesni koliko vremena će poreznik potrošiti kontrolirajući da li su poduzeća pravilno obračunala porezna oslobođenja, a posebno kontrolirajući pravilnu primjenu neoporezivih isplata predloženih u promjeni pravilnika??? Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Povećanje osobnog odbitka i uvođenje olakšice za mlade neće značajno utjecati na dosadašnji način obračuna plaća budući da već postoje slična umanjenja kao što je umanjenje za stanovnike Grada Vukovara.
38 Josip Vinković II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom HITNO staviti drastično porezno rasterećenje rada koje je trenutno previsoko. Smanjiti poreze, DEFINITIVNO ukinuti prag od 36% oporezivanja za više plaće te idealno staviti jedinstvenih 20% na sve. Javni/državni aparat osloboditi od viška zaposlenih koji ionako nemaju što za raditi. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Smanjenje broja zaposlenih u javnom/državnom sektoru nije predmet poreznih propisa.
39 Sandra Bortek II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Navedeni prijedlog je diskriminacija po dobi s jedne strane, a s druge, onoga trenutka kada osoba napuni određenu dob ona će sigurno napustiti zemlju sa svim znanjem koje je ovdje stekla. Potrebno je rasteretiti poslodavce poreznim obvezama i nametima, poticati poduzetničku klimu i dati prostora poduzetnicima da razvijaju svoje poslovanje. Doprinosi i porezi na plaću trebali bi se drastično smanjiti! Jasno je da smanjenje ovdje znači manje u proračunu, ali rasterećenje treba gledati i na drugoj strani. Javni/državni aparat osloboditi od viška zaposlenih koji ionako nemaju što za raditi. Smanjite broj zaposlenih, neka ljudi stvarno i odrade i zarade plaću, uvedite sankcije za ne obavljanje posla i provjerite na što se sve troši unutar ureda i za koje svrhe. Ukinuti kojekakve "povlaštene" isplate. Nije prihvaćen Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Daljnje povećanje osobnih odbitaka kao i snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Smanjenje doprinosa za obvezna osiguranja, smanjenje broja zaposlenih i ukidanje “povlaštenih” isplata nisu predmet Zakona o porezu na dohdoak.
40 VELIMIR GAJSKI II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Navedeni prijedlog neće bitno smanjiti iseljavanje, već će ga samo odgoditi. Također, navedeni prijedlog ne samo da diskriminira po starosti, već i unutar skupine 'mladih' stavlja mlade koji se odluče na visoko obrazovanje u znatno nepovoljniji položaj. Osim toga, navedeni prijedlog dodatno komplicira umjesto da pojednostavljuje porezni sustav. Smatram da bi trebalo odustati od ovakvih pokušaja pomoći demografiji. Umjesto toga, trebalo bi znatno smanjiti porezno opterećenje rada svima, ukinuti ili znatno smanjiti progresivnost istoga kako bi mladi, obrazovani ljudi mogli planirati svoj trajni ostanak i rad u Republici Hrvatskoj. Svjestan sam da je ministarstvu financija teško smanjivati rashode. Međutim, moglo bi se odustati od smanjenja opće stope PDV-a, te rasteretiti rad u istom ili sličnom iznosu. Nije prihvaćen Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Uvođenje olakšice za mlade neće značajno utjecati na dosadašnji način obračuna plaća budući da već postoje slična umanjenja kao što je umanjenje za stanovnike Grada Vukovara. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
41 Dražen Hudoletnjak II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Moje je mišljenje da bi pod ciljeve hitno trebalo staviti drastično porezno rasterećenje rada koje je trenutno previsoko. Jasno mi je da se porezom na dohodak financira lokalna samouprava i da je taj novac potreban za funkcioniranje države u cjelini. No to ne mijenja činjenicu da je rad u RH neproporcionalno visoko oporezovan u odnosu na gospodarsku snagu države i građana. Bez obzira na potrebe lokalne samouprave, porez na dohodak treba hitno smanjiti a za razliku koja nedostaje lokalnoj samoupravi bi trebalo naći neki model kojim bi se nadomijestila iz državnog proračuna. Idealan prijedlog bi bio uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak od 9% koja bi se primjenjivala na cijelokupni iznos plaće iznad neoporezivog dijela. Alternativno, manje idealno ali barem korak u dobrom smjeru je ono što Hrvatska obrtnička komora predlaže a to je smanjenje stope od 24% na 18%. Ono što svakako treba napraviti je ukidanje progresivnog oporezivanja, tj. ukinuti stopu poreza od 36% jer je ona glavni razlog odlaska visokokvalificiranih radnika iz države. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Daljnje snižavanje odnosno ukidanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
42 Udruga gradova u RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Obzirom da se ovim prijedlogom utječe na prihode jedinica lokalne samouprave, predlaže se propisati da će se u državnom proračunu osigurati kompenzacijska sredstva za lokalne jedinice kojima će se prihodi umanjiti, a posebice za jedinice koje u prethodnom razdoblju nisu ostvarile pogodnosti iz sredstava fiskalnog poravnanja. Nije prihvaćen Procjenjuje se da će porezna reforma imati financijski učinak na proračune odnosno smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak. Navedeno je posljedica povećanja osobnog odbitka sa 3.800 kuna na 4.000 kuna, mjera umanjenja porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu. Međutim ovaj zakon će imati učinak i na povećanje rashoda državnog proračuna budući da će se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ostvare manje prihode od poreza na dohodak u 2020. g. po osnovi povećanja osobnog odbitka sa 3.800 kuna na 4.000 kuna kompenzirati iznos gubitka raspodjelom sredstava iz državnog proračuna.
43 Vesna Varšava DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Izbaciti dio ako su premije isplaćene svim radnicima. U mnogim slučajevima radnici već imaju ugovoreno dodatno osiguranje i neće mu odgovarati možda ugovoreno osiguranje preko poslodavca. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
44 HGK DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Iz obrazloženja ovoga članka nije jasno iz kojeg razloga se na premije dodatnog, odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja ne plaća porez na dohodak, isključivo ako su premije isplaćene svim radnicima. Udruženje računovođa HGK smatra kako se većina poslodavaca upravo iz ovoga razloga neće odlučiti na navedenu isplatu . Stoga se predlaže ove premije izjednačiti s drugim neoporezivim naknadama čime bi se poslodavcu omogućio izbor u postupanju. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
45 Hrvatski olimpijski odbor DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. HOO predlaže izvršiti izmjenu članka 9. stavka 1. točke 11. Zakona o porezu na dohodak, oslobođenje plaćanja poreza na dohodak primitaka fizičkim osobama koje su u tom poreznom razdoblju ostvarile primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak u neprofitnoj organizaciji Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na primitke po osnovu službenih putovanja za osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju službenog natjecanja ili za druge potrebe angažirane u sportskoj djelatnosti, bez obzira da li su u istom poreznom razdoblju ostvareni primitci po osnovu nesamostalnog rada ili drugog dohotka u neprofitnim organizacijama uz naknadu, imati će za rezultat omogućavanje organiziranja većeg broja sportskih natjecanja, bolju kvalitetu te snižavanje troškova za angažirane aktivnosti. U članku 9. stavak 17. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa, a u članku 4. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da je neoporezivi iznos nagrade za sportska ostvarenja do 20.000,00 kn godišnje. HOO predlaže povećanje neoporezivog iznosa nagrade za sportska ostvarenja s 20.000,00 kn godišnje na 50.000,00 kn godišnje, koje su utvrđene Pravilnikom o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja ( NN 46/2014. i 9/2017.) Nije prihvaćen Prijedlog oslobođenja plaćanja poreza na dohodak na primitke po osnovu službenih putovanja za osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju službenog natjecanja ili za druge potrebe angažirane u sportskoj djelatnosti, bez obzira da li su u istom poreznom razdoblju ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada ili drugog dohotka u neprofitnim organizacijama uz naknadu nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Povećanje nagrada za sportska ostvarenja i naknade sportašima materima sa 20.000 kuna na 50.000 kuna propisani su Pravilnikom o porezu na dohodak te nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
46 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. U 2018. godini u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) prosječno je evidentirano 4.203.382 osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Na dan 31.12.2018. godine broj osiguranika koji su sami plaćali dopunsko zdravstveno osiguranje u HZZO-u iznosio je 1.676.787, što iznosi samo 39,9% od ukupnog broja osiguranika. Ako osiguranicima dopunskog zdravstvenog osiguranja u HZZO-u dodamo osiguranike koji ostvaruju pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna, osiguranike dopunskog zdravstvenog osiguranja kod društava za osiguranje te osobe do 18 godina starosti koje nisu obveznici plaćanja participacije, još uvijek oko 15% stanovništva nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. AmCham predlaže omogućavanje neoporezivog plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja poslodavaca za radnike. To bi doprinijelo boljem financiranju zdravstvenog sustava i zdravstvenih usluga te povećalo dostupnost zdravstvene zaštite i zadovoljstva radnika. Uvođenje neoporezivog plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja poslodavaca za radnike potaknulo bi veći broj uplata i povećalo udio radnika s dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
47 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. AmCham predlaže priznavanje cijele premije dodatnog zdravstvenog osiguranja kao porezno priznatog rashoda i da ujedno bude smatran neoporezivim primitkom radnika. Trenutnim zakonskim rješenjem, porezno priznatim rashodom smatra se dio premije dodatnog zdravstvenog osiguranja koji se odnosi na preventivni sistematski pregled dok je za ostatak premije dodatnog zdravstvenog osiguranja poslodavac u obvezi platiti pripadajuće poreze i doprinose. Takvom mjerom poslodavci bi zasigurno lakše donosili odluku o dodjeljivanju takve mogućnosti svojim radnicima budući da bi ona imala niz pozitivnih učinaka na poboljšavanje zdravlja i produktivnosti, ali i doprinijela smanjenju stope bolovanja. Ovakva mjera imala bi i pozitivan učinak na smanjenje listi čekanja i rasterećenje javnog zdravstvenog sustava Hrvatske. Primjer zemlje koja primjenjuje porezne olakšice za premiju zdravstvenog osiguranja je Portugal, gdje se premija zdravstvenog osiguranja koristi kao porezno priznat odbitak u porezu na dohodak. Odbitak ima određeni limit, koji se određuje ovisno o drugim poreznim olakšicama i ovisi o iznosu oporezivog dohotka, a maksimalni iznos olakšice je 1.000 EUR. Djelomično prihvaćen Premije osiguranja koji poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnog zdravstvenog, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa smatraju se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom). Priznavanje cijele premije dodatnog zdravstvenog osiguranja kao porezno priznatog rashoda nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
48 Nezavisni hrvatski sindikati DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Pozdravljamo prihvaćanje prijedloga NHS-a da se premije dopunskog zdravstvenog osiguranja i dodatnog zdravstvenog osiguranja, ukoliko ih isplaćuje poslodavac svim svojim radnicima, oslobode plaćanja poreza, prireza i doprinosa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Podravka DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. U potpunosti se slažemo sa komentarom HRVATSKOG UREDA ZA OSIGURANJE OD 25.09.2019 10:25 vezanog za člank 2. Zakona Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Točka 24. Pozdravljamo predložene izmjene kojima se premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja u cijelosti priznaju kao primitak na koji se ne plaća porez na dohodak jer će isto djelovati pozitivno kao poticajna mjera za poslodavce koji će svojim radnicima temeljem raznih kriterija platiti policu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, unaprijedit će se zdravlje radnika ali i rasteretiti sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, financijski i u pogledu listi čekanja. Uzimajući u obzir zakonska rješenja iz područja rada (npr. ugovori o radu s probnim rokom ili ugovori o radu na određeno), programe nagrađivanja i upravljanja ljudskim resursima unutar sustava pojedinog poslodavca, kao i odredbe Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, nije moguće u svakoj situaciji osigurati baš sve radnike, te u tom smislu predlažemo korekciju predloženog teksta na sljedeći način: "24. premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje do propisanog iznosa". Također, smatramo potrebnim pojasniti što se smatra pod "do propisanog iznosa". Predložene izmjene omogućit će:  Poslodavcima donošenje poslovnih odluka vezano uz plaćanje polica dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja na logičan i transparentan način i u skladu s internim pravilima upravljanja ljudskim resursima (npr. mogućnost definiranja da pravo na policu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja imaju pravo svi radnici koji su zadovoljili na probnom roku ili koji imaju ugovore o radu na određeno na rok minimalno od jedne godine s obzirom da se sukladno članku 3. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja moraju sklapati na rok najmanje od godinu dana i sl.).  Izbjegavanje dvojbi glede definicije radnika s obzirom da postoje različite osnove radnog odnosa (npr. radnici na sezonskom radu, radnici stranci koji rade kod poslodavca i sl.). Člankom 13. stavak 2. i člankom 19. stavak 2. određeno je da osiguranikom u dopunskom i dodatnom zdravstvenom osiguranju mogu biti samo osobe koje imaju status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. S obzirom da je sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, članak 6. stavak 11., određeno da prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje nisu obvezni podnijeti stranci državljani države članice Europske unije kojima je odobren boravak u Republici Hrvatskoj, poslodavac koji ima zaposleno radnika navedenog profila za istog neće, zbog prije navedenih odredbi Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, niti moći sklopiti policu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Još jednom pozdravljamo pozitivne zakonske izmjene i predlažemo usvajanje gore navedenog prijedloga izmjena, a sve u interesu unapređenja zdravlja radnika, poštivanja zakonskih propisa iz područja zdravstva, jednostavnosti ali i transparentnosti i sigurnosti u slučaju poreznog nadzora. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
51 Hrvatski olimpijski odbor DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 3. Iza članka 3. Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak predlaže se dodati novi članka u kojem HOO predlaže izmjene i dopune na članka 15. Zakona, kako slijedi: HOO predlaže izvršiti izmjenu članka 15. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak, HOO predlaže razmotriti mogućnost povećanja iznosa primitaka za koje je predviđena mogućnost uvećanja osobnog odbitka s dosadašnjih 2% na 4,5%. Smatramo da bi povećanje iznosa porezno priznatog troška kod darovanja u sportske svrhe bilo poticaj za rast ulaganja poduzetnika u sport. HOO predlaže izvršiti dopunu članka 15. novim stavkom 4. Zakona o porezu na dohodak, uvođenjem porezne olakšice sa ciljem očuvanja zdravlja kroz sportsku aktivnost novi stavak) Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za iznos stvarnih troškova rekreativnog bavljenja sportom poreznog obveznika i osoba koje porezni obveznik uzdržava, a koji predstavljaju članarine za rekreativno bavljenje sportom do iznosa od 2.400,00 kuna godišnje u pravnim osobama koje su registrirane za obavljanje sportske djelatnosti sportske rekreacije kao i za članarine djece i maloljetnika za obavljanje sportske djelatnosti pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju. Nije prihvaćen Uvećanje osobnog odbitka za dana darovanja u sportske svrhe sa 2% na 4,5% nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira, a pri tome slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja.
52 Šime Guzić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 3. U čl. 11. st. 8. uveden je pojam potpuno neodređenog sadržaja "osobni razlozi". Koji su to koji prouzročuju plaćanje poreza za razliku od onih koji ne prouzročuju plaćanje poreza? Nije prihvaćen Navedena odredba propisana je Pravilnikom o porezu na dohodak po osnovi starog Zakona o porezu na dohodak, te je od 2017. godine propisana novim Zakonom o porezu na dohodak s ciljem izjednačavanja poreza na dobit i poreza na dohodak. Termin “osobni razlozi” propisani su Zakonom kako bi se omogućilo obveznicima da iako službeno ne pokrenu postupak naplate potraživanja, mogu zbog osobnih razloga pripisati otpisana potraživanja u primitak u razdoblju u kojem je donio odluku o otpisu potraživanja.
53 HOK DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. Smatramo da bi predloženoj točki 12. Članka 17. stavka 2. trebalo dodati i „naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja“, kako bi navedena točka bila u skladu s ostalim odredbama ovog Zakona, gdje se osim za učenike u sustavu dualnog obrazovanja jednako uređuje i porezni status učenika za vrijeme praktičnog rada i naukovanja. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
54 SANDI LAZARIĆ DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Treba dodati da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenicima s navršenih 60 godina života smanjuje za 100 %. Nije prihvaćen Cilj četvrtog kruga poreznog rasterećenja je daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Sukladno tome, potrebno je porezno rasteretiti rad mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Navedena mjera predstavlja i demografsku mjeru te je u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja. Navedeni prijedlog nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
55 SANDI LAZARIĆ DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Činjenica je da među iseljenicima najveći dio čine osobe između 30 i 40 godina starosti. Zbog toga ova mjera ne cilja odgovarajuću skupinu ljudi i trebalo bi promijeniti raspone ili definirati na način da se računa na temelju godina radnog staža a ne na temelju godina života. Nije prihvaćen Četvrtim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećati će se sa 3.800 kuna na 4.000 kuna za sve dobne skupine radon sposobnog stanoviništva. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak po osnovi plaće iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovog Zakona koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života, što nije moguće regulirati ukoliko se umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak računa po osnovi ostvarenih godina radnog staža.
56 HGK DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Članica s područja Županijske komore Rijeka smatra kako prijedlog novih izmjena važećega Zakona nije najispravniji. Kao bolje rješenje, predlaže dodatno povećanje neoporezivog osobnog odbitka za sve skupine radnika. Ovim prijedlogom se diskriminiraju osobe starije od 30. godina na koje nove mjere ne bi imale utjecaja. Također, prijedlog bi se negativno mogao odraziti i na poslodavce iz sljedećih razloga: • mlađim osobama koje navrše 25 ili 30 godina smanjit će se plaća. S dužim radnim stažem radnik očekuje veću plaću, a ne smanjenje iste; • postoji mogućnost da će osobe koje rade kod istoga poslodavca 10 i više godina (a starije su od 30 godina), u konačnici primati manji neto iznos od radnika koji se kod poslodavca zaposlio prije 2 - 3 godine (a mlađi je od 30 godina). Poslodavci će teško moći odgovoriti na gornje slučajeve: povećati bruto plaću osobama kada navrše 25 ili 30 godina kako u konačnici ne bi primali manji neto iznos. Također, poslodavci neće moći reagirati i od 1.1.2020. povećati plaće radnicima koji su zaposleni duže vrijeme kod njih, a imaju preko 30 godina kako u konačnici oni ne bi primali manji neto iznos. Udruženje računovođa HGK dijeli gore navedeni stav i smatra kako će predložena mjera donijeti više komplikacija poslodavcima jer će za isto radno mjesto i opis posla doći do razlike u neto plaći radnicima, ovisno o njihovim godinama, što će u konačnici rezultiati narušenim odnosima između poslodvca i radnika. Ukoliko bi ova mjera ostala u zakonu koji stupi na snagu, Udruženje smatra da se treba primijenjivati kroz godišnji obračun, a ne kroz svaki obračun plaće, kako bi se ublažio negativan efekt. Također, Udruženje smatra kako ova mjera komplicira porezni sustav, a radnike stavlja u neravnopravan položaj. Stoga se predlaže pojednostaviti sustav te sniziti stopu poreza na dohodak svima koliko je to moguće. Djelomično prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Daljnje snižavnanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Poreznim propisima ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već propisima radnog prava.
57 Franjo Golubić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Predlažem da se u čl.6. prijedloga Nacrta izmjena Zakona novi stavci 6. do 8. iza stavka 5. brišu jer su isti u suprotnosti odredbama Ustava RH. Obrazloženje: 1. čl.51. propisuje da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima i d se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti, 2. čl.5. Ustava propisuje da Zakoni u RH moraju biti u suglasnosti sustava, 3. čl.14. Ustava propisuje da su svi pred Zakonom jednaki (znači za isti rad jednaka plaća) 4. čl.16. Ustava propisuje da se sloboda i prava mogu ograničiti Zakonom izuzetno samo da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a što u ovom Prijedlogu izmjena zakona nije slučaj. Nije prihvaćen Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije poštivajući četiri temeljne slobode EU uključujući mobilnost radne snage ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru.
58 HOK DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. U članku 6. predlažemo brisati stavak 2. kojim se u članak 24. Zakona dodaju novi stavci 6. do 8. Obrazloženje: Uvažavamo ciljeve izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, navedenih u uvodu da se želi „porezno rasteretiti rad i poduzetništvo“ kako bi se „zaustavio odljev“ mladih, što svesrdno podržavamo, ali se protivimo mjeri kojom se žele uvesti olakšice mladima do 30 godina jer procjenjujemo da se njima neće polučiti željeni ciljevi i da će te mjere dati minimalne rezultate, a stvorit će veliki dodatan posao u obračunima plaća i time opet obvezu prebaciti na poslodavce. Provedba ovih mjera zahtijevat će nadogradnju programskih rješenja te tako dodatno administrativno i financijski opteretiti poslovanje obrtnika i svih drugih poslodavaca. Procjenjujemo trošak prilagodbe na minimalno 30 milijuna kuna za poduzetništvo. U pojedinim djelatnostima već je propisana obveza praćenja staža kako bi se obračunavao i plaćao minuli rad, a sada će još trebati pratiti i godine života radnika i to ne koliko ih radnik trenutno ima nego koliko će ih navršiti u određenoj godini. U samom prijedlogu navodi se „umanjenje obračunatog predujma iz stavka 6. ovog članka koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života“. To u praksi znači da djelatnik koji trenutno na početku godine ima 25 godina, ali će u toj godini navršiti 26 godina zapravo ima pravo na umanjenje obračunatog predujma u iznosu od 50%? Poduzetnik mora voditi dakle brigu o tome kada će koji djelatnik imati rođendan, a da ne govorimo o kontrolama u obrascu JOPPD u trenutku isplate plaće. Dodatno, kako može novi neiskusan radnik kojeg podučava stariji radnik od 30 i više godina, iskusni radnik, biti doveden u poziciju veće neto plaće za svoj rad?! A opet, kad napuni 30 godina i kad će znati svoj posao, onda će mu se neto iznos plaće smanjiti!? Nadamo se da će i Ministarstvo uzeti u obzir veliki broj komentara sudionika e-Savjetovanja. Ako se ipak ustraje na uvođenju ove mjere, smatramo da bi trebala biti omogućena i obrtnicima do 25 odnosno do 30 godina, na način da i oni pod jednakim uvjetima ne plaćaju porez na dohodak. Na ovakav se način dodatno radi diskriminacija, a mladi su obrtnici već kažnjeni time što za njih nije propisan niti izuzetak od plaćanja obveznog zdravstvenog osiguranja – mjera koja je već godinama na snazi i odnosi se samo na radnike. Time se kategorija obrtnika, kao poduzetnika koji sami stvaraju svoju priliku za zapošljavanje i za nastavak života u Hrvatskoj, dovodi u nejednak položaj, kao da njihov rad nije važan za gospodarstvo i za demografiju. Hrvatska obrtnička komora i dalje ostaje kod već ranije dostavljenog prijedloga da se stopa poreza na dohodak sa 24% smanji na 18% čime bi se konkretno omogućio porast plaća svim zaposlenicima. Nadalje, sama odredba da je poreznim obveznicima poslodavac dužan obračunati predujam poreza na dohodak sukladno odredbama stavka 6. članka 24. te da razlika između obračunatog poreza i iznosa umanjenog poreza pripada radniku je neizvediva ukoliko poslodavac izmijeni ugovor o radu na način da se promijeni bruto iznos, a sve već viđenim primjerima iz prakse kada se povećavao osobni odbitak poreznog obveznika. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Mjera umanjenja porezne obveze mladim zaposlenicima ne odnosi se na porezne obveznike koji dohodak utvrđuju po osnovu samostalne djelatnosti, budući da je cilj rasteretiti rad mladih ljudi, porezno rasterećenje odnosi se na plaće tj. dohodak od nesamostalnog rada. Povećanje osobnog odbitka i uvođenje olakšice za mlade osobe neće značajno utjecati na dosadašnji obračun plaća budući da već postoje slične mjere umanjenja kao npr. umanjenje porezne obveze za stanovnike Grada Vukovara. Daljnje snižavanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Poreznim propisima ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već propisima radnog prava.
59 Nezavisni hrvatski sindikati DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Načelno pozdravljamo mjeru kojom se fizičkim osobama do 25 godina starosti predujam poreza na dohodak umanjuje za 100%, a fizičkim osobama između 26 i 30 godina starosti za 50%. No, iako najavljivana kao mjera koja bi trebala zaustaviti negativan trend iseljavanja mladih, nedvojbeno je riječ o mjeri koja će dovesti do nejednakosti među radnicima, a čiji će antiiseljenički učinak biti upitan. Naime, među iseljenicima najveći dio čine osobe između 30 i 40 godina starosti, zbog čega mjera ne cilja odgovarajuću skupinu. S druge strane, ovakva mjera nesumnjivo će mlađeg radnika dovesti u povoljniju poziciju u odnosu na onog starijeg i iskusnijeg u smislu iznosa plaće, jer se može dogoditi da stariji radnik ima manje neto primanje od mladog radnika, a nerijetko su upravo stariji radnici mlađim radnicima mentori te su odgovorni za njihovo uvođenje u posao. Nije prihvaćen U prethodnom krugu poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su umjesto dotadašnjih tri porezna razreda uvedena dva porezna razreda sa stopama od 24% i 36%. Iako je prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno širenje poreznih razreda te je smanjena stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukinuta je najviša porezna stopa od 40% i dalje je zadržana progresivnost u oporezivanju. S obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, namjera je daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvarati poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru.
60 Antonija Rozalija Kalember DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Kao što uvođenje izuzetaka od primjene opće stope PDVa, tako i ova odredba dodatno komplicira porezni sustav, a uz to radnike stavlja u nejednaki položaj. Trebalo bi u što većoj mjeri maknuti razne kombinacije oporezivanja, i smanjiti stopu poreza na dohodak koliko je moguće. Na ovaj način bi porezni teret padao podjednako na sve obveznike, bio bi pravedniji i jednostavniji. Nije prihvaćen Slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja poreznim i administranivnim rasterećenjima poreznih obveznika, porezno rasterećenje rada mladih osoba predstavlja kako poreznu tako i demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja radne snage kao jednu od temeljnih sloboda Europske unije. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Time su omogućena veća neto primanja svih dobnih skupina. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnje snižavnanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Uvođenje olakšice za mlade osobe neće značajno utjecati na dosadašnji obračun plaća budući da već postoje slične mjere umanjenja kao npr. umanjenje porezne obveze za stanovnike Grada Vukovara.
61 Auto SL 91 d.o.o. Pula DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Može se uočiti odnosno postoji opasnost da predložena mjera uistinu neće imati direktne i indirektne učinke, čak suprotno moguće je da se neće pretjerano niti implementirati obzirom da je uvjet povećanje bruto plaće kako bi se dobio efekt u neto plaći. Sa druge strane istovremeno se povećavaju kriteriji odnosno diže se razina prava na neoporezive izdatke i troškove radnika. Mislim da su time mjere u međusobnoj koliziji. Nisam porezni stručnjak, ali za očekivati je da će poslodavci koji nisu obveznici kolektivnih ugovora i nemaju pravilnike o plaćama svako povećanje ili isplate alocirati troškovno prihvatljivije pozicije, a u tom smsilu mladi radnici do 30 godina još uvijek manje razmišljaju o strukturi obrasca IP1 i JOPPD, a prema iskustvu većinu zanima viša neto isplata a ne opterećuju se kako zbog čega i kako je do isplate uopće došlo i kako su nastale. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Poreznim propisima ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već propisima radnog prava.
62 Antonija Čarić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Mislim da nije ispravno utvrđivati porez na dohodak ovisno o dobi poreznog obveznika. Predloženo neće imati nikakav utjecaj na iseljavanje, a samo komplicira porezni sustav. Što jednostavniji sustav oporezivanja sa što manje stopa i oslobođenja to je bolji. Trebalo bi smanjiti stopu poreza na dohodak od 24%, ukinuti uvećanja osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, a istovremeno uvesti dječji doplatak za svako uzdržavano dijete. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Daljnje snižavanje odnosno ukidanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Isplata dječjeg doplatka za svako uzdržavano dijete nije propisano poreznim propisima.
63 GANESA d.o.o. DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Teško je napisati suvisli komentar na nesuvisli prijedlog promjena zakona. Još jedan zakon pokušaja i promašaja kod kojega selektivnost primjene vezanu uz godine života osoba nije bila dovoljna pa je ubačena i visina mjesečne porezne osnovice. Nije poznato da li je napravljena analiza procjene učinka ovog propisa ali bilo bi dobro da se ista objavi ukoliko postoji pošto su čak i ciljane skupine promašene. Prema statistici nezaposlenosti kao i iseljavanja fizičke osobe do 25 godina koje imaju najveće umanjenje po prijedlogu zakona su na trećem mjestu i više od njih ima i nezaposlenih i više iseljenih u dobnoj skupini od 30-34 godine koja uopće nije obuhvaćena ovim mjerama. Biti će interesantna usporedba podataka o iseljavanje prije i nakon mjera pošto su zapostavljene dobne skupine ustvari osobe već izučeni specijalisti i majstori u svome području rada, a sada su i poslodavcima manje interesantni jer za ista uložena sredstva kod mlađih postižu veći neto efekt i zadovoljstvo plaćom. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Time su omogućena veća neto primanja svih dobnih skupina. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Mjerom umanjenja porezne obveze mladim osobama nastoji se mladim osobama omogućiti odmah veće neto isplate plaće što bi imalo za cilj bolji životni standard i veću potrošnju.
64 Vlasta Ranogajec DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Mišljenja sam da će ova odredba donijeti upravo suprotan učinak od onog koji se predviđa. Naime, mladi ljudi nakon što navrše 30 godina i steknu određeno radno iskustvo, bit će upravo idealni za odlazak u inozemstvo jer će više vrijediti na tržištu rada, a plaća će im u tom trenutku Hrvatskoj pasti. Osim toga zakonska odredba ne uzima obzir demografsku činjenicu da se mladi ljudi danas kasnije odlučuju na obitelj, pa će to značiti da upravo u trenutku kad će im najviše trebati sredstva ista će im biti ukinuta i to će još više motivacijski djelovati da napuste Hrvatsku. Osim toga mjera je diskiminatorska u odnosu na starije radnike u Hrvatskoj, njome se daje do znanja da se ne cijeni ni radno iskustvo ni znanje. Svojevremeno sam podnijela tužbu Ustavnom sudu radi uvođenja "harača", a Ustavni sud je presudio da svaki građanin Hrvatske treba doprinositi proračunu u odnosu na svoje primitke. To pak znači da mladi visokoškolovani čovjek koji će ili može primati odličnu plaću uopće neće doprinositi proračunu, čime će se narušiti proporcionalni odnos te će netko drugi, a to su svi zaposleni stariji od 30 godina, morati popuniti tu rupu. To je duboko nepravedno i nažalost osim populističke note stvarnog učinka neće biti, a bojim se da postoji realna mogućnost da padne na Ustavnom sudu.Ukoliko želimo uvoditi ovakve mjere koje nisu vezane uz spremu, znanje, radno iskustvo, kvalitetu rada već su vezane uz dob ( zašto se ne bi npr. primijenila na radnike iznad 50 godina jer se najteže zapošljavaju) ili spol ( zašto se npr. ne bi primijenila 100 % na olakšica za žene, jer ih želimo više na tržištu rada) uvijek će netko biti oštećen, a učinak će biti slab ili nikakav. Bilo bi zaista lijepo kad bi nam predlagatelj detaljno obrazložio zašto misli da će ovakva mjera dovesti do predloženog učinka, koji su mu argumenti i na kojim pokazateljima ih temelji. Stoga smanjite porez na dohodak za sve radnike- smanjenjem stope od 12 % ili povećanjem neoporezivog dijela plaće, konačno napravite analizu troškova u zdravstvu i nađite prostor za racionalizaciju kako biste mogli smanjiti doprinos za zdravstvo. Dakle smanjite trošak plaće za poslodavca, ali tako da radniku i to svakom koji radi ostane više. Nije prihvaćen Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Mlade osobe koje su obuhvaćene mjerom imate će veća primanja što će utjecati in a njihovu potrošnju odnosno odluku za osamostaljenjem. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Cilj poreznog rasterećenja je pojednostaviti porezni sustav i rasteretiti porezna opterećenja s ciljem smanjenja troškova rada i povećanje neto primitka mladih osoba po osnovi nesamostalnog rada. Smanjenje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje nije propisano Zakonom o porezu na dohodak. Mjere poticanja zapošljavanja osoba starijih od 50 godina, odnosno žena nisu regulirana poreznim propisima.
65 Božica Horvat DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Navedena mjera će kod većine zaposlenika u jednom trenutku dovesti do pada plaće što će kod mnogih (čak i ako je plaća porasla mjesec-dva prije iz drugih razloga) izazvati pad motivacije i produktivnosti. Osobito bi osjetljiv mogao biti javni sektor u kojem zaposlenici (poput liječnika, nastavnika i sl.) nikako ne mogu dogovoriti povišicu i tako nadoknaditi ovaj pad uvjetovan godinama života. Osim toga, umanjenjem poreza za 100% osobama do 25 godina života odnosno za 50% onima od 26 do 30 godina života u nepovoljan položaj dovest će se osobe starije od 30 godina koje nemaju radnog iskustva jer će im se tako dodatno otežati ulazak na tržište rada. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među osobama bez radnog iskustva ili s manje od jedne godine radnog iskustva čak 45% čine osobe starije od 30 godina i jasno je da uvođenjem predloženog oslobođenja one kod poslodavaca više neće imati mogućnosti konkurirati osobama mlađe dobi. Osim toga, Hrvatska ima jedan od najviših udjela neaktivnog stanovništva u EU (osobe koje nisu registrirane na HZZ-u), među kojima sigurno postoji još osoba u tridesetim i četrdestim godinama života bez evidentiranog radnog iskustva zbog različitih razloga (bolest, njegovanje djece ili bolesnog člana obitelji, rad bez odgovarajuće evidencije). Oni umjesto dodatne podrške prilikom ulaska u svijet rada ovako dobivaju dodatnu prepreku. Problem sličan ovome zabilježen je prilikom ograničavanja mjere aktivne politike zapošljavanja "stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR)" na osobe mlađe od 30 godine, što se naknadno moralo ispravljati uvođenjem dodatne mjere za njih. Kako se isti problem ne bi ponovio, ako se na ovoj promjeni želi ustrajati predlažem da se ista primijeni i na osobe starije od 30 godina bez radnog staža (npr. da se oslobođenje od 100% tijekom prve ili prve dvije godine staža osiguranja neovisno o dobi fizičke osobe). Nije prihvaćen Porezni propisi ne ulaze u radni odnos poslodavca i zaposlenika. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Osobama starijim od 30 godina bez radnog iskustva ili s radnim iskustvom manjim od jedne godine koje su prijavljene u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje omogućen je niz mjera za poticanje zapošljavanja i povećanje konkurentnosti na tržištu rada te ciljane skupine nezaposlenih osoba, što nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
66 Dario Tišlar DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Da li vi zaista mislite da osobe iznad 30 godina nemogu otići u inozemstvo? Porezno opterećenje treba smanjiti svima jer odlaze svi, ne samo mladi. Ono što ćete vjerojatno postići ovakvim podjelama je da će mladi ljudi steći iskustvo u Hrvatskoj i onda kao visokokvalificirani radnici sa iskustvom otići u inozemstvo. Nadalje progresivna stopa umjesto da nagrađuje napredak pojedinca, ona ga kažnjava. Mislim da je već krajnje vrijeme da se maknemo od represivnih metoda iz prošlog stoljeća i počnemo poticati ljude da stvaraju više a ne ih kažnjavati jer stvaraju više. Sada bi već valjda svima trebalo biti jasno da represivni sustav ne funkcionira na otvorenom tržištu. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Time su omogućena veća neto primanja svih dobnih skupina. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Daljnje snižavanje
67 Dražen Hudoletnjak DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Nisu li promjene iz ove točke u suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske koji jamči jednakost svima? Konkretno: Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Članak 51. Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Ukoliko mlađe od 25 godina oslobodite plaćanja poreza na dohodak u potpunosti te one od 26 do 30 polovice tog poreza to će ostatak populacije koja plaća porez na dohodak dovesti u nejednaki položaj. Po meni to nije u skladu sa ustavom i zbog toga mislim da nije ispravna promjena jer će je Ustavni sud prije ili poslije morati srušiti. Nije prihvaćen Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije poštivajući četiri temeljne slobode EU uključujući mobilnost radne snage ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru.
68 Dominik Tomislav Vladić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. (6) izmijeniti: Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obračunan na plaće iz članka 21. stavka 1. točka 1. ovoga Zakona po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna umanjuje se za 100% fizičkim osobama do 5. godine radnog staža odnosno za 50% fizičkim osobama od 6 do 10 godine radnog staža. Nije prihvaćen Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak po osnovi plaće iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovog Zakona koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života, što nije moguće regulirati ukoliko se umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak računa po osnovi ostvarenih godina radnog staža.
69 Dominik Tomislav Vladić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Treba dodati da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenicima s navršenih 60 godina života smanjuje za 100 %. Nije prihvaćen Cilj četvrtog kruga poreznog rasterećenja je daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Sukladno tome, potrebno je porezno rasteretiti rad mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Navedena mjera predstavlja i demografsku mjeru te je u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja. Navedeni prijedlog nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
70 Šime Guzić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. U čl. 24. st. 6. dodati još jednu rečenicu: Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenicima starijim od 60 godina smanjuje se za 100 %. Nije prihvaćen Cilj četvrtog kruga poreznog rasterećenja je daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Sukladno tome, potrebno je porezno rasteretiti rad mladih osoba kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Navedena mjera predstavlja i demografsku mjeru te je u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja. Navedeni prijedlog nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
71 Ivan Markić 84 DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Sadašnji prijedlog "umanjenje porezne obveze za 100% poreznim obveznicima do 25 godina života i umanjenje porezne obveze za 50% poreznim obveznicima od 26 do 30 godina života" je dobar prijedlog (jer smanjuje porezna opterećenja) ali će stvoriti konfuziju i nesporazum u odnosu poslodavac - zaposlenik. Zaposleniku koji sama ima 29 godina plaća će narasti a za godinu dana pasti. Kako zaposlenici nisu dovoljno obrazovani u području poreza jer znaju samo za neto plaću pojavit će se nezadovoljstvo zaposlenika umanjenjem plaće kada napuni 26 odnosno 30 godina. Kako svu sve učestaliji ovakvi poticaji smatram da je bitno da se radniku isplaćuje bruto 2 plaća pa da on plati zdravstveno, mirovinsko i poreze te da onda zna da mu je država dala ili uzela. Ovako on gleda samo kroz neto novac i smatra da je sve u moći poslodavca. Kao dodatni argument se može navesti i to da u vrijeme krize mnoga poduzeća nisu plaćala bruto iznose već samo neto pa kada bi propala dug bi bio od zaposlenika koji nije ni znao da to nije plaćeno. Smatram da svatko treba imati minimalno financijsko obrazovanje. Sve ovo pišem jer ni ja nisam imao pojma dok nisam počeo sam sebi isplaćivati bruto plaću. 🙂 Nije prihvaćen Slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja poreznim i administranivnim rasterećenjima poreznih obveznika, porezno rasterećenje rada mladih osoba predstavlja kako poreznu tako i demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja radne snage kao jednu od temeljnih sloboda Europske unije. Navedeni prijedlog nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira. Poreznim propisima ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već propisima radnog prava.
72 Branimir Jurković DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Navedeno rješenje stvara u diskriminacijski položaj ostale građane RH koji ne pripadaju navedenoj skupini. Ovakav propis subvencionira stjecanje vještina neovisno o potrebama tržišta. Dolaskom dobne granice kada čovjek počinje zasnivati obitelj počinje mu se oporezovati plaća visokom stopom poreza čime ga se izravno potiče na iseljavanje u države s nižim stopama poreza na dohodak. Kako su posljednjih godina stotine tisuća pretežito mladih napustili državu, daljnja destimulacija ostanka je u najmanju ruku neprihvatljiva. Ukoliko se želi pomoći mladima tada se može u najvećoj mjeri pristupiti 50% umanjenju što se i planira za starije od 26, a ostatak predviđenih financijskih sredstava raspodijeliti u sniženje osnovne stope od 24% koja je previsoka za područje EU, a ne samo regije. Nije prihvaćen Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine poreznih obveznika. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
73 Vesna Varšava DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Pohavaljujem ovu izmjenu ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Podravka DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Komentar za članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Kod velikih poslodavaca koji imaju naglašenu sezonsku proizvodnju i u tom smislu imaju veći broj radnika koji radi dio godine kod tog poslodavca, a preostali kod drugog poslodavca, predlažemo da se promjene u poreznoj kartici (općina stanovanja i osobni odbitak) bivšeg radnika dostavljaju poslodavcu elektroničkim putem na način kako se sada dostavljaju za radnike u radnom odnosu kod poslodavca. Također predlažemo da se uspostave kontrole odnosno poruke kod predaje obrasca JOPPD kod isplate zadnje plaće bivšeg radnika vezano uz eventualnu neusklađenost s poreznom karticom. Navedenim bi se poslodavcima smanjilo vrijeme potrebno za pojedinačnim uvidima u porezne kartice bivših radnika jer je izvjesno da većina bivših radnika ne mijenja općinu stanovanja ili osobni odbitak nakon što prekine radni odnos. Nije prihvaćen Radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. ovog Zakona obvezni su svaku promjenu u svezi s uzdržavanim članovima, promjenu prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, koja utječe na osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka, prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, putem svog poslodavca ili izravno putem sustava e-građani ili iznimno putem nadležne ispostave Porezne uprave i dostaviti vjerodostojne isprave, a također zbog čega je moguće imati neusklađene podatke.
75 HOK DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Zahvaljujemo na uvaženom ranije dostavljenom komentaru! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Hrvatski olimpijski odbor DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Ispred članka 8. Izmjena i dopuna Zakona predlaže se dodavanje novog članka za koji se predlaže izmjena i dopuna u članku 29. Zakona. HOO predlaže izvršiti dopunu članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak, dopuna stavka) HOO predlaže da se odredbama članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak obuhvate i treneri, instruktori i voditelji u sportu kako bi se sukladno odredbama članka 30. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak navedenim kategorijama fizičkih osoba koje obavljaju sportske djelatnosti dala mogućnost utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza na dohodak po osnovi obavljanja sportskih djelatnosti, temeljem odredbi članka 39. i 40. Zakona o porezu na dohodak. Obrazloženje: Uvažavajući važnost stručnog rada i specifičnost pri kojoj stručni kadrovi u sportu često puta djelatnost obavljaju u više sportskih klubova odnosno više pravnih osoba u sustavu sporta istovremeno te činjenicu kako je Zakon o sportu prepoznao i sportaše i stručne kadrove kao osobe koje djelatnost mogu obavljati kao slobodno zanimanje. Držimo opravdanim da Zakon o porezu na dohodak u poreznom smislu izjednači djelatnost trenera, instruktora i voditelja u sportu s poreznim statusom u smislu Zakona o porezu na dohodak sportaša ili novinara. Nije prihvaćen Prijedlog za izjednačavanje trenera, instruktora i voditelja u sportu sa umjetnicima, novinarima i sportašima u smislu članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak, nije predviđen za izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak četvrtog kruga poreznog rasterećenja.
77 SANDI LAZARIĆ DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Da biste pomogli mladima izmijenite zakone koji definiraju mogućnosti ostvarivanja povrata poreza. Omogućite odbitak na povrat poreza na temelju kamate od svih stambenih kredita. Iznos treba postaviti na 12.000 kn kako je od prije nekoliko godina bilo. Dio novca će se vratiti onima koji su opterećeni stambenim kreditima, onemogućit ćete dizanje cijena nekretnina a mladima će ostati određeni financijski iznosi za poboljšanje standarda i za ulaganje u obitelj. Nije prihvaćen Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Uvećanje osobnog odbitka za plaćene kamate na kredite i snižavanje poreznih stopa nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
78 Franjo Golubić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Predlažem da se u članku 10. Prijedloga Nacrta izmjene Zakona novi članci 2. i 3. koji su stavljeni iza stavka 1. jer su iste odredbe protivne Ustavu RH kao što sam prethodno obrazložio već za članak 6. Nacrta izmjena zakona Nije prihvaćen Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije poštivajući četiri temeljne slobode EU uključujući mobilnost radne snage ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru.
79 HOK DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Članak 10. predlažemo brisati iz Nacrta. Brisanje ovog članka, kojim se dopunjuje članak 46. Zakona predlažemo iz istih razloga navedenih uz prijedlog za brisanje stavka 2. u članku 6. Nacrta. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Umanjenjem porezne obveze mladim ljudima slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja cilj je rasteretiti rad mladih ljudi (plaću). Sukladno navedenom, mjera umanjenja porezne obveze mladim zaposlenicima ne odnosi se na porezne obveznike koji dohodak utvrđuju po osnovu samostalne djelatnosti. Daljnje snižavanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
80 Dominik Tomislav Vladić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Ukoliko želite pomoći mladima izmijenite zakone koji definiraju mogućnosti ostvarivanja povrata poreza. Umjesto mjera koje ostavljaju dojam diskriminacije, izmjenama odgovarajućih zakona omogućite povrat poreza na temelju kamate od svih stambenih kredita. Ako to ne može biti iznos od 12.000 kn koliko je bilo prije, neka bude dio tog iznosa. Tako će se dio vratiti onima koji su opterećeni stambenim kreditima, a neće kao dosadašnje mjere, završavati u novčanicama drugih koji će dizati kamate ili cijene kvadrata zbog tih mjera. Tako neće ni doći do manipuliranja bruto i neto iznosima plaća kod istih tih mjera, pa će umjesto u novčaniku poduzetnika, novac koji je građanima potreban zaista završiti kod njih. Ovako se otvaraju mogućnosti da i kroz nove ugovore plaće opet budu definirane na način od kojih građani neće imati koristi. Nije prihvaćen Četvrtim krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Uvećanje osobnog odbitka za plaćene kamate na kredite nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. Poreznim propisima ne utvrđuju se prava iz radnog odnosa već propisima radnog prava.
81 Auto SL 91 d.o.o. Pula DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Može se uočiti odnosno postoji opasnost da predložena mjera uistinu neće imati direktne i indirektne učinke, čak suprotno moguće je da se neće pretjerano niti implementirati obzirom da je uvjet povećanje bruto plaće kako bi se dobio efekt u neto plaći. Sa druge strane istovremeno se povećavaju kriteriji odnosno diže se razina prava na neoporezive izdatke i troškove radnika. Mislim da su time mjere u međusobnoj koliziji. Nisam porezni stručnjak, ali za očekivati je da će poslodavci koji nisu obveznici kolektivnih ugovora i nemaju pravilnike o plaćama svako povećanje ili isplate alocirati troškovno prihvatljivije pozicije, a u tom smsilu mladi radnici do 30 godina još uvijek manje razmišljaju o strukturi obrasca IP1 i JOPPD, a prema iskustvu većinu zanima viša neto isplata a ne opterećuju se kako zbog čega i kako je do isplate uopće došlo i kako su nastale. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Neoporezivi primici, potpore i nagrade propisani su Pravilnikom o porezu na dohodak, te se iznad propisanih iznosa smatraju primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i kao takve se i obračunavaju.
82 Andrea Laurić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Ukoliko prijedlog ide u smjeru predloženog modela, ljubazno apeliram da se razmotri mogućnost umanjenja godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada fizičkim osobama do 35. godine starosti. Osobe od 30. do 35. godine su ciljana skupina koja najpotentnije djeluje i doprinosi društvu, a istovremeno se suočava s najvećim životnim izdacima - rješavanje stambenog pitanja, zasnivanje obitelji itd. Ukoliko je predložena mjera usitinu demografska, razmotrite pomicanje dobne granice. Hvala & lp Nije prihvaćen Slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja poreznim i administranivnim rasterećenjima poreznih obveznika, porezno rasterećenje rada mladih osoba predstavlja kako poreznu tako i demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja radne snage kao jednu od temeljnih sloboda Europske unije. Umanjenjem porezne obveze mladim osobama nastoji se omogućiti mladim osobama veći primitak odmah prilikom isplate plaće što bi dovelo do većeg raspoloživog iznosa za potrošnju odnosno mogućnost ranijeg osamostaljenja. Navedeni prijedlog nije moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
83 Josip Vinković DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Umanjenjem dijela porezne obveze JE POTREBNO definirati u odnosu na godine radnog staža i to 5-7 godina za 100% te 5 godina na 50%. Time se dovodi do jednakosti visokoobrazovanih radnika koji zbog školovanja, prije 24. godine života sigurno neće moći koristiti te olakšice. Također, time se potiče i zapošljavanje osoba koje zbog privatnih, ekonomskih ili inih razloga nemaju veći broj godina radnog staža, a starije su od 30 godina čime bi se poticalo rije[avanje nezaposlenodsti takvih osoba i takvog segmenta stanovništva. Na primjer, žene koje su dobile otkaz zbog trudnoće (što je česta pojava kod nas) bi se lakše vratile na tržište rada. Nije prihvaćen Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak po osnovi plaće iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovog Zakona koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života, što nije moguće regulirati ukoliko se umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak računa po osnovi ostvarenih godina radnog staža. Prijedlog umanjenja obračunatog predujma poreza na dohodak po osnovi plaće temeljem godina radnog staža nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
84 MATEJ MILETIĆ DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Izmjenama odredbe članka 46. Zakona o porezu na dohodak, odnosno novim stavcima 2. i 3. stavlja se u nejednak položaj mlade osobe koje ostvaruju primitke s osnova samostalne djelatnosti (obrt, s obrtom izjednačene djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja itd.) Naime, osoba mlađa od 25 godina, odnosno od 26 do 30 godina života (u nastavku: mlade osobe) koja je obveznik poreza na dohodak s osnova obavljanja samostalne djelatnosti, u slučaju prihvaćanja ovakvog prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak, nema pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. Štoviše, obrazloženje odredbe članka 10. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (kojim se mijenja članak 46. Zakona o porezu na dohodak) usmjereno je upravo na umanjenje porezne obveze po osnovi godina života (za osobe do 25 godina života umanjenje za 100%, te za osobe između 26 i 30 godina života umanjenje za 50%) te mogućnost korištenja tih umanjenja do visine porezne osnovice od 360.000,00 kn. Mlade osobe koje obavljaju samostalnu djelatnosti biti će negativno stimulirane u slučaju usvajanja predloženih izmjena za umanjenje porezne obveze. Predmetno se posebno odnosi na mlade osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti koje ne mogu biti paušalno oporezovane, a to su u pravilu visokoobrazovane mlade osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Cilj ovih izmjena je upravo zaustaviti trend odlaska mladih i visokoobrazovanih ljudi na rad u inozemstvo te je stoga potrebno omogućiti i mladim ljudima koji ostvaruju dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. Odredbom članka 3. Ustava Republike Hrvatske, jednakost je najviša vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, a predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak osobe određene životne dobi koje su obveznici poreza na dohodak nisu u jednakom položaju upravo jer pravo na umanjenje porezne obveze imaju isključivo osobe koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada. Činjenica da osobe iste životne dobi plaćaju porez na dohodak po različitoj stopi samo zbog razloga da osoba koja je zaposlena i ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada ima pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak, a osoba koja je samozaposlena i obavlja samostalnu djelatnost nema pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak (a spadaju u isti razred porezne osnovice), u suprotnosti je s ustavnim načelom jednakosti i pravednosti poreznog sustava zajamčenog odredbom članka 51. Ustava Republike Hrvatske. I u samom obrazloženju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak jasno je i nedvosmisleno navedeno da je umanjenje porezne obveze usmjereno na građane po osnovi života. Također je u tom smjeru potrebno izmjeniti i odredbu članka 37. Zakona o porezu na dohodak, odnosno u istoj dodati odredbe za umanjenje obveze plaćanja predujma sukladno umanjenju porezne obveze za 100% za osobe do 25 godina života, te za 50% za osobe od 26 do 30 godina života. Stoga je, radi ravnopravnosti mladih osoba – obveznika plaćanja poreza na dohodak, potrebno usmjeriti predložene izmjene na način da se omogući korištenje umanjenja porezne obveze i osobama koje ostvaruju dohodak s osnova obavljanja samostalne djelatnosti. Nije prihvaćen Slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja poreznim i administranivnim rasterećenjima poreznih obveznika, porezno rasterećenje rada mladih osoba predstavlja kako poreznu tako i demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja radne snage kao jednu od temeljnih sloboda Europske unije. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak po osnovi plaće iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovog Zakona koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života. Mjera umanjenja porezne obveze mladim zaposlenicima ne odnosi se na porezne obveznike koji dohodak utvrđuju po osnovu samostalne djelatnosti, budući da je cilj rasteretiti rad mladih ljudi, porezno rasterećenje odnosi se na plaće tj. dohodak od nesamostalnog rada. Daljnje snižavanje poreznih stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira.
85 Dražen Hudoletnjak DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Ponovno, ove promjene nisu u skladu sa ustavom RH po čl. 3. i čl. 51. jer starije od 30 godina dovode u nejednaki položaj pred zakonom. Nije prihvaćen Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije poštivajući četiri temeljne slobode EU uključujući mobilnost radne snage ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske. Mjera umanjenja porezne obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanja potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru.
86 Dominik Tomislav Vladić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Umanjenjem dijela porezne obveze bi bilo pametnije definirati u odnosu na godine radnog staža. Osobe koje idu na tržište nakon završetka srednje škole mogu ovo pravo koristiti i do 6 godina u iznosu od 100%, a onda još 5 godina u iznosu od 50%. Ovako formulirano izostavlja osobe koje su na tržištu rada nakon studija, odnosno nakon 24 ili 25 godine. Definiranjem uvjeta na temelju godina radnog staža će se postići da svaka osoba, pa i ona koja je na tržištu rada od završetka studija, ima mogućnost koristiti ista prava kao i osobe do 25 godine, a onda i osobe do 30 godine života. Nije prihvaćen Umanjenjem porezne obveze mladim osobama do 25 godina života u 100% iznosu i od 26 do 30 godina života u 50% iznosu utjecalo bi se na povećanje neto isplate što bi dovelo do većih primitaka mladih radnika što bi imalo pozitivan utjecaj na konkurentnost visokoobrazovanih mladih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak po osnovi plaće iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovog Zakona koristi se kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života, što nije moguće regulirati ukoliko se umanjenje obračunatog predujma poreza na dohodak računa po osnovi ostvarenih godina radnog staža. Prijedlog umanjenja obračunatog predujma poreza na dohodak po osnovi plaće temeljem godina radnog staža nije u skladu s ciljevima poreznog rasterećenja i nije ga moguće provesti zbog postavljenih fiskalnih okvira.
87 Jasminka Rakijašić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 11. Smatram da bi s predloženom odredbom trebalo uskladiti i odredbe čl. 81. st. 4. Zakona, kako iste ne bi u pogledu obveze podnošenja propisanog izvješća bile su sukobu. Nije prihvaćen Sukladno članku 81. stavku 4. Zakona o porezu na dohodak propisani su rokovi dostave izvješća za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva. Ako porezni obveznici ne dostave izvješće iz članka 81. stavka 4. Zakona do roka propisanog za dostavu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu poreznu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu u podnesenom obrascu za priznavanjem prava u posebnom postupku sukladno članku 53. stavku 1. Zakona.
88 HOK DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 12. Predlažemo brisati stavak 1. i 2. iz članka 12. Nacrta. obrazloženje: Protivimo se ukidanju izdavanja poreznih rješenja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu jer se predloženom odredbom prebacuje posao državne uprave na poduzetnika. Smatramo da se porezne obveze moraju utvrditi poreznim rješenjem, pogotovo na početku poslovanja, ali i na početku idućeg poreznog razdoblja kako bi obveznik znao svoje obveze i kako bi se mogao žaliti na rješenje ako bi smatrao da ono nije ispravno. Primjer iz prakse zasigurno je i provjera od strane porezne uprave vezano uz priljev iznosa na žiro račun poduzetnika te mogućnost previda ili čak i zlouporabe prijavljenog oporezivog prometa. Cijeli smisao paušalnog oporezivanja je jednostavnost za najmanje poduzetnike, a ne pravno i porezno nesnalaženje i nesigurnost. Postavlja se pitanje budućeg jednakog postupanja, odnosno da li će se i za sustav poreza na dobit, u mjeri gdje je moguće plaćati porez na dobit paušalno, ukinuti izdavanje poreznih rješenja? Nije prihvaćen Slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja u vidu jednostavnijeg poreznog sustava, odnosno jednostavnije i jeftinije porezne administracije, porezni obveznici poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu u cilju jednostavnije porezne administracije sami će obračunavati iznos poreza na dohodak temeljem obrasca PO-SD. Na temelju popunjenog obrasca PO-SD tj. ukupnih primitaka i već utvrđenih poreznih razreda, koji su prpisani Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, obveznici su upoznati sa svojim poreznim obvezama. Porezna uprava će i dalje izdavati porezna rješenja za porezne obveznike koji počinju obavljati djelatnost ili mijenjaju način oporezivanja.
89 Podravka DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 13. Komentar vezan za članak 13. Zakona o izmjenama i dopunama • Kod velikih poslodavaca koji imaju naglašenu sezonsku proizvodnju i u tom smislu imaju veći broj radnika koji radi dio godine kod tog poslodavca, a preostali kod drugog poslodavca, predlažemo da se uspostave kontrole odnosno poruke kod predaje obrasca JOPPD za isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenog godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju odnosno poruka ako je 'prekoračio' određeni godišnji neoporeziv iznos. Predlažemo da se omogući što je moguće veća automatiziranost uvida/preuzimanja podataka kako bi se poslodavcima smanjilo vrijeme potrebno za pojedinačnim uvidima putem sustava ePorezne, jer je izvjesno da većina radnika nije iskoristila neoporezive primitke do određenog godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
90 Šime Guzić DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 13. U Zakonski tekst npr. u novom čl. 49. a treba dodati tekst: Fizička osoba može podnijeti poreznu prijavu i za dohotke iz čl. 49. ako su ti dohotci ostvareni u poreznom razdoblju do svote od 45.600,00 kn, tj. do svote od 12 osobnih odbitaka. Obrazloženje. Postoje porezni obveznici (fizičke osobe) koje zarađuju samo dohodak npr. od najma, povremenog rada u poljoprivredi i sl. kojima je onemogućeno podnošenje godišnje porezne prijave i korištenje osobnog odbitka čime su stavljeni u neravnopravan položaj prema zaposlenicima koji imaju jednake plaće (45.600,00) te korištenjem osobnog odbitka ne plaćaju porez. Neki građani plaćaju porez po stopi od 12 %, a drugi ne plaćaju za jednaki dohodak to nije pravedno bez obzira na izvor toga dohotka. Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak propisano je što se smatra godišnjim, a što konačnim dohotkom. Člankom 48. i člankom 49. Zakona o porezu na dohodak propisano je tko je obvezan podnijeti prijavu poreza na dohodak, a tko nije. Za konačan dohodak pažljivo je određena najniža porezna stopa od 12% iz razloga što za konačan dohodak nije moguće korištenje osobnog odbitka, niti pravo na povrat, dok se kod godišnjeg dohotka ne primjenjuje najniža stopa, već se primjenju porezna stopa od 24% odnosno 36%. Navedeni prijedlog nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.