Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija | Nacrt | Poštovani, Prijedlog Invalida i gluhih osoba zeli ici u mirovinu za 60 godina a ne 67 godina. Lp | Nije prihvaćen | Nije predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona. Napominjemo da gluhe osobe sukladno važećim propisima imaju mogućnost ranijeg umirovljenja pod uvjetom da im je utvrđen status osobe s invaliditetom prema odredbama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. U tom slučaju staž osiguranja ima se računa s povećanim trajanjem te imaju pravo na sniženje dobne granice. |
| 2 | HGK | Nacrt | Hrvatska gospodarska komora zalaže se i zagovara što dulji ostanak radnika u svijetu rada, što se može osigurati na dva načina, ranijim ulaskom na tržište rada i kasnijim izlaskom. Duljina radnoga staža u Hrvatskoj, od oko 31 godine, znatno je niža od prosjeka EU, a poglavito nekih zemalja, koji visokim stopama zaposlenosti i aktivnosti svojega stanovništva održavaju i financijsku stabilnost državnih fondova i socijalnu stabilnost društva. HGK drži jednim od glavnih društvenih ciljeva postizanje pune zaposlenosti, aktiviranjem nedovoljno aktivnih dijelova radnog kontingenta, prije svega mladih, starijih te osoba s invaliditetom, čija je razina zaposlenosti znatno ispod prosjeka EU zemalja. Da bi se to postiglo, nije bilo nužno podizanje zakonske dobi za stjecanje prava na mirovinu sa 65 na 67 godina. HGK ne smatra da će se vraćanjem prava na umirovljene na 65 godina ugroziti cilj- produljenja radnoga vijeka, ali drži da je iznimno važno pronaći mjere kojima će se poduprijeti ranije zapošljavanje mladih (npr. dosljednijim provođenjem dualnog obrazovanja i garancije za mlade) te zadržavanje starijih radnika, stimuliranjem poslodavaca i zaposlenika, kroz sustave cjeloživotnog obrazovanja, fleksibilnijeg radnog vremena za starije radnike, prilagodbe radnih mjesta i slično, kako bi poslodavcima osigurali visokoproduktivne radnike bez obzira na životnu dob. HGK se, dakle, ne protivi predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, ali te izmjene trebaju po našem mišljenju biti praćene izmjenama drugih propisa i donošenjem mjera kako bi se zamišljeni cilj Zakona – produljenje radnoga vijeka – ostvario. | Primljeno na znanje | . |
| 3 | Jure Vučemilo | Nacrt | - učiniti zakonske izmjene kako pravo na punu starosnu mirovinu ne bi bilo uskraćeno niti jednim drugim pravnim aktom ili odredbom. - učiniti zakonske izmjene kojima bi se osobama u punoj starosnoj mirovini omogućio rad u mirovini puno radno vrijeme, ukoliko to žele, bez uskraćivanja mirovine. Tim izmjenama umirovljenici bi imali zagarantiranu mirovinu i u slučajevima ako bi nakon 65. godine života htjeli raditi puno radno vrijeme u RH ili drugim zemljama EU bez gubitka zasluženu mirovine - stimulirati ostanak umirovljenika na tržištu rada na način da je postotak uvećanja mirovine zbog produljenog rada veći od postotka umanjenja za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu (npr. stimulacija od 0.4-0.5% mjesečno) - ukinuti dvostruko oporezivanje inozemnih mirovina kada osoba prima hrvatsku i inozemnu mirovinu kao poticajnu mjeru za povratak umirovljenih iseljenika nazad u Republiku Hrvatsku - mirovine dovesti na 60-70% dohotka umjesto današnjih 38% - ukinuti povlaštene mirovine te ukinuti odluku kojom saborski zastupnici mogu u mirovinu sa 50 godina | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti predloženu izmjenu budući da nije predmet ovoga Prijedloga zakona. |
| 4 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Nacrt | Vlada RH odlučila je u cijelosti prihvatiti sindikalne zahtjeve i u hitni saborski postupak uputiti Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), istovjetan referendumskom pitanju inicijative 67 je previše. Međutim, volja gotovo 750.000 građana trebala je biti poštovana raspisivanjem traženog referenduma na kojem bi hrvatski birači imali priliku izjasniti se o tome što smatraju proračunskim prioritetima vezanima uz mirovinski sustav. Iako smo nezadovoljni ponovnim izigravanjem volje birača od strane vlasti, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), predan vladavini prava, poštuje odluku jer je ona u području odgovornosti Vlade i saborske većine. Međutim, nije nam prihvatljivo istovremeno upućivanje „paketa“ od šest zakona u hitni postupak, a u nastavku ćemo argumentirati zašto bi bilo racionalno odustati od toga te provesti prethodnu procjenu učinaka izmjena tih zakona. Pojednostavljeno, najmanji je problem umjesto broja „65“ upisati „68“, ali bez prethodne procjene mogućih posljedica po tržište rada u sljedećih nekoliko godina, posebice u tzv. zatvorenim sustavima („dok netko ne izađe, novi ne uđe“), te u odnosu na neke odredbe ZOMO-a usvojene prošle godine, moguće su negativne posljedice koje je potrebno izbjeći, a ne naknadno rješavati. Radnici nisu objekti eksperimenata već subjekti produktivnog stvaranja nove vrijednosti, što im treba jamčiti dostojanstveni život tijekom radnog vijeka te u mirovini. Stoga zaslužuju usvajanje propisa kvalitetnim i odgovornim postupkom i tek po cjelovitoj procjeni učinaka. Hitan postupak je nepotreban i štetan Najava izmjene još nekih propisa osim ZOMO-a potvrda je našoj dugogodišnjoj tvrdnji kako se rješavanje problema mirovinskog sustava ne svodi (samo) na ZOMO, već se nalazi (i) u drugim propisima kojima se uređuje tržište rada. Također, dosljedna je to provedba Programa rada Vlade RH za mandat 2016.-2020. kojim je planirano omogućavanje dobrovoljnog ostanka na tržištu rada i nakon 65. godine života. Međutim, izmjena i primjena ZOMO-a istovjetna referendumskom pitanju inicijative 67 je previše, ni na koji način ne ovise o tim drugim propisima. Naime, ništa se neće dogoditi ako se ti propisi usvoje u redovnom postupku, uz prethodnu izradu nužnih analitičkih podloga i provedbu procjene učinaka. Dapače, jamstvo je to njihovoj kvaliteti i održivosti. Također, za provedbu predloženih izmjena nije dovoljno izmijeniti samo sada predložene zakone, već isto zahtijeva usklađivanje i niza drugih propisa uključujući, primjerice, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, neki propisi u poreznom sustavu, mjere aktivne politike zapošljavanja i dr.). Onima koji žive duže, u dobrom zdravlju i žele raditi duže, to treba i omogućiti. Izazov je to i za kompanije i za tržište rada i za sustave socijalne sigurnosti. Znanje starijih radnika treba koristiti produktivno i povezano sa znanjem i sposobnostima mladih ali da bi se postigla pozitivna sinergija potrebno je pažljivo odabrati politike i mjere kako ne bi došlo do upravo suprotnog učinka. To traži vrijeme i dobru prethodnu procjenu mogućih učinaka. Procjenu učinaka propisa potrebno je provesti prije a ne poslije Dopuna većine ovih zakona predviđa provedbu naknadne procjene učinka propisa u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu izmjena, koju će provesti nadležno ministarstvo (MRMS ili MZ ili MU). Podsjećamo kako Zakon o procjeni učinaka propisa (ZPUP, NN 44/17) predviđa provedbu naknadne procjene učinaka propisa samo u slučaju da se prethodna procjena učinaka propisa ne provodi jer je riječ o nacrtu prijedloga zakona koji se donosi „radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga“ (članak 17. stavci 1. i 2. ZPUP). Je li potrebno isticati kako posve očito ne postoje razlozi za naknadnu procjenu učinaka propisa za ovaj „paket“ zakona, niti ih je Vlada, kao što nalaže ZPUP, detaljno navela? Dapače, člankom 18. ZPUP-a navedeno je kako se iznimno može „provesti procjena učinaka propisa za zakone, provedbene propise i akte koji su na snazi“ te, s obzirom da je riječ o izmjenama i dopunama zakona koji su na snazi, držimo kako je trebalo ići tim putem i prethodno procijeniti učinak izmjena. Također je trebalo utvrditi pokazatelje koje je potrebno pratiti kako bi se nakon određenog vremena moglo reći kakav je učinak izmjena te jesu li postignuti ciljevi. Primjerice, pod pretpostavkom da je cilj duži ostanak u svijetu rada s višestrukim učinkom: rasterećenje mirovinskog sustava, povećanje zaposlenosti, povećanje adekvatnosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika (ostvarivanjem prava na stimulaciju nakon 65. godine života), povećanje broja radnika raspoloživih za rad (posebice u kontekstu nedostatka radnika na tržištu rada) i dr. važno je pratiti učinak izmjena ovih propisa općenito u odnosu na cilj ali i vezano uz odredbe ZOMO-a prema kojima ne samo starosni umirovljenici već i prijevremeni umirovljenici imaju pravo zadržati mirovinu i vratiti se na tržište rada na pola radnog vremena ili duže (ovisno o kojoj kategoriji umirovljenika je riječ). Naime, vrlo je vjerojatno da u svjetlu mogućeg rada umirovljenika, planirane izmjene ovih zakona ipak ne poluče željeni učinak ali je to nemoguće utvrditi ako ne znamo odakle krećemo, kamo želimo stići niti kako ćemo i kojim pokazateljima to pratiti. Ovime ne prejudiciramo zaključak već ističemo kako je moguć međusobno negativan učinak odredbi različitih propisa. Prijelazno razdoblje Predložene izmjene ne prave razliku između različitih djelatnosti, a trebale bi. Primjerice, u tzv. zatvorenim sustavima nema priljeva novih zaposlenih niti napredovanja u karijeri dok iz sustava ne odu, uvjetno rečeno, stariji te je nužno voditi računa o učinku izmjena na takve djelatnosti. Također, treba voditi računa kako je i dalje na snazi odluka o zabrani zapošljavanja u državnim i javnim službama. Pod pretpostavkom da svi sada zaposleni žele raditi do 68 godina, to znači da nema novog zapošljavanja u naredne tri godine! S obzirom na rečeno, držimo da je važno izmjenama predvidjeti prijelazna razdoblja kako bi se uspješno upravljalo ljudskim potencijalima (već zaposlenih i onih koji u sljedećim godinama stižu na tržište rada) odnosno potrebama sustava. (Ne)opravdanost zakonskog propisivanja automatskog prekida radnog odnosa zbog dobi Pri cjelovitom sagledavanju mogućih rješenja kojima bi se ostvarili navedeni ciljevi, potrebno je, između ostaloga, razmotriti i samu opravdanost zakonske norme koja propisuje automatski prekid radnog odnosa zbog toga što je radnik navršio određenu dob, odnosno stekao uvjete za mirovinu. U većini zemalja članica Europske unije ne postoji zakonska odredba o automatskom prekidu radnog odnosa zbog razloga dobi i/ili stjecanja uvjeta za mirovinu. Štoviše, pojedine su zemlje, poput Slovenije, zakonom izričito propisale da dob ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, dok su u nekima od njih, poput Poljske i Austrije, vrhovni sudovi tijekom posljednjih nekoliko godina zauzeli stajalište da dob i uvjeti za mirovinu ne mogu biti jedini razlog otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca, jer bi to bilo suprotno antidiskriminacijskom zakonodavstvu. Ostale zemlje u kojima nema zakonske odredbe o automatskom prekidu radnog odnosa zbog dobi uključuju Češku, Slovačku, Belgiju, Njemačku, Španjolsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Dansku, Irsku, Grčku, Estoniju, Litvu i Latviju. Neke od ovih zemalja, međutim, omogućuju da se uobičajena dob umirovljenja ugovori kolektivnim ugovorima, stvarajući time, između ostaloga, dodatni poticaj socijalnim partnerima da autonomno uređuju tržište rada u pojedinim djelatnostima. Neke zemlje su pak zadržale određena ograničenja, odnosno odredbe o obveznom odlasku u mirovinu za pojedina specifična zanimanja, očigledno vodeći računa o specifičnostima pojedinih profesija, odnosno pojedinih sustava unutar javnih službi (sa specifičnim pravilima zapošljavanja i napredovanja). Dio zemalja članica EU, pak, postavlja određenu dob u kojoj poslodavac smije otkazati ugovor o radu zbog godina života radnika, ali je ta dob viša od dobi stjecanja uvjeta za mirovinu, i najčešće iznosi 70 godina (primjerice Francuska i Italija). U nekim zemljama, poput Finske, Švedske i Nizozemske, zakonske odredbe su fleksibilnije, uslijed fleksibilnosti koja postoji i u njihovim mirovinskim sustavima (tj. nema fiksne dobi za odlazak u mirovinu). Ovi primjeri potvrđuju da je potrebno preispitati vezu između prava na mirovinu i prava na rad, odnosno utvrditi postoje li i dalje argumenti koji su u prošlosti naveli zakonodavca u Hrvatskoj da ova dva prava stavi u čvrsti međuodnos u kojem se nalaze u trenutnom radnom i mirovinskom zakonodavstvu. Vezu kakva postoji u Hrvatskoj, odnosno zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa zbog navršavanja određene dobi i stjecanja uvjeta za mirovinu u ovom trenutku ima svega nekoliko država Europske unije (Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Luksemburg). Zaključno Vezano uz najavljenu izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju, očekujemo da odustanete od ugradnje odredbe o naknadnoj procjeni učinaka nakon dvije godine jer takva obveza ne proizlazi iz Zakona o procjeni učinaka propisa (prethodno obrazloženo) kao i stoga što u tom slučaju izmjene ne bi bile istovjetne referendumskom pitanju inicijative 67 je previše. Također, sve prethodno navedeno upućuje kako je racionalno i odgovorno odustati od usvajanja izmjena „paketa“ od šest zakona u hitnom postupku, te kako je potrebno provesti prethodnu procjenu učinaka propisa i, prema potrebi, predvidjeti prijelazno razdoblje za primjenu za sve ili pojedine djelatnosti. Na kraju, pozivamo Vladu RH da se ozbiljno i odgovorno pozabavi održivošću mirovinskog sustava i adekvatnošću mirovina na način da zajedno sa socijalnim partnerima definira: - koje je mjere potrebno poduzeti (zakonodavne i nezakonodavne) i zašto (koji su očekivani mjerljivi učinci, minimalni i maksimalni) - na koji način te mjere utječu jedna na drugu te posebice kakav je očekivani utjecaj takvih mjera na funkcioniranje tržišta rada te - koje je pokazatelje potrebno utvrditi i na koji način ih pratiti kako bi se utvrdilo ostvaruju li se pozitivni učinci i na mirovinski sustav i na tržište rada. | Nije prihvaćen | Za nacrte prijedloga zakona, koji nose očekivane velike učinke provodi se puna procjena učinaka propisa. Međutim, u slučajevima kada se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, takvi zakoni mogu se izuzeti iz tog postupka, uz detaljno navođenje razloga. Tada je stručni nositelj dužan naknadno provesti procjenu učinaka propisa najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Ta obveza utvrđuje se u prijelaznim odredbama tog nacrta prijedloga zakona. Naknadna procjena učinaka propisa utvrđena je člankom 17. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17). Svrha naknadne procjene učinaka propisa je analizirati postignute rezultate primjene zakona i izravne učinke nastalih primjenom zakona. Naknadna procjena učinaka propisa konkretizacija je i odredbi Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 66/19) vezanih uz praćenje učinkovitosti provedbe zakona. Kroz naknadnu procjenu analiziraju se postignuti rezultati primjene zakona, obuhvaćaju se informacije što se postiglo primjenom zakona te koji su utvrđeni izravni učinci primjene zakona tako da se iskaže izravna posljedica primjene normi u praksi. Na naknadnu procjenu učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o procjeni učinaka propisa, tako da se za propis provodi savjetovanje u trajanju od 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. |
| 5 | Davor Koleno | Nacrt | Slažem se da se omogući radniku koji želi raditi poslije 65 godina ali samo uz suglasnost poslodavca. Da se uvjeti za punu starosnu mirovinu izmjene da radnik sa 40 godina staža i 60 godina starosti kao i radnik sa 35 godina staža i 63 godine starosti ispunjavaju uvjete za punu starosnu mirovinu. | Nije prihvaćen | Nije predmet izmjena ovog Prijedloga zakona. |
| 6 | Dragan Dmitrašinović | Nacrt | PRIJEDLOG ZA MIROVINSKU REFORMU: 1.Umirovljenicima omogućiti rad i do 70 godina života s tim da svake godine pri zapošljavanju dostave liječničko uvjerenje od Medicine rada o sposobnosti za obavljanje posla. 2.Umirovljenike primati u radni odnos jedino u slučaju da se ne prijavi niti jedan kandidat koji u potpunosti ispunjava uvjete natječaja. Danas sam slušao na 1.programu radio Zagreba emisiju na temu mirovinske reforme.Jedan "pametnjaković" je izjavio da bi zapošljavanje umirovljenika bilo katastrofalno za zapošljavanje mladih ljudi jer se oni ne bi mogli zaposliti. Ovakva izjava je totalna glupost jer bi u Zakonu bilo točno definirano da se umirovljenik može primiti u radni odnos isključivo u slučaju kada nema niti jedan kandidat koji u potpunosti ispunjava uvjete natječaja! | Nije prihvaćen | Nije predmet izmjena ovog Prijedloga zakona. |
| 7 | Damir Dujan | Nacrt | Zar fizički radnici,zidari,bravari,keramičari,zavarivači,tekstilne radnice i masa drugih zanimanja koja su rano počeli raditi nisu zavrijedili nakon dugogodišnjeg rada i kad steknu propisani uvjet 60/41 godinu života i staža za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, da ako još mogu i žele ostati koji mjesec duže raditi da im se taj duži rad nagradi bonusom od 0,34% po svakom mjesecu dužeg rada od zakonom propisanog isto kao što na taj bonus imaju pravo korisnici starosne mirovine kad ispune uvjet 65 godina života i 35 godina staža. Ovoj kategoriji „radničkih“ zanimanja sa 41 godinom staža ukinuli ste pravo i gotovo nedostižnu mogučnost ostvarivanja bonusa, osim ako netko ne misli da i oni mogu i trebaju raditi još poslje 65 godine starosti i bonusom ostvarivati povečanje mirovine. Zar nebi trebalo „nagraditi“ svaki rad koji traje duže od 41 godine i ta dužina rada povoljno djeluje na mirovinski sustav. | Nije prihvaćen | Prijedlog zakona odnosi se na odredbe koje su iznesene u Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. S obzirom na to da Vaš prijedlog nije sadržan u navedenom Zahtjevu, nije ga moguće prihvatiti. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uz uvjet od 60 g. života i 41 g. efektivnog staža osiguranja propisano je kako bi se osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućilo ranije umirovljenje bez penalizacije. Dakle, kroz ovaj institut se na odgovarajući način percipira rani ulazak u svijet rada i ostvarivanje dugogodišnjeg staža kroz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu bez umanjenja 5 godina prije tzv. redovnih uvjeta za mirovinu, odnosno prije navršenih 65 godina života. Pri tome ne smijemo zaboraviti da se u mirovinskom sustavu osigurava rizik starosti, a ne mirovinskog staža, stoga se ne može dodatno stimulirati umirovljenje prije navršene redovne starosne dobi, jer bi u protivnom ova kategorija koristila dvostruke pogodnosti, raniji odlazak u mirovinu i tzv. bonifikaciju. |
| 8 | Mladen Matečić | Nacrt | Tko će i na koji način obeštetiti ovogodišnjih 6-7 tisuća umirovljenih radnika-osiguranika korisnika prijevremene starosne mirovine zato što samo ove godine imaju manje i isplačivane su im manje mirovine između dviju (od 01.01.2019 do 01.01.2020) izmjena i dopuna ovog Zakona | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prihvaćanje ovog prijedloga. |
| 9 | nabava | Nacrt | Ukinite saborske povlaštene mirovine, staž koji su imali u Hrvatskom saboru pribrojite stažu koji su do tada stekli kod poslodavca te sukladno svemu tome obračunajte im mirovinu. Niti moraju prijavit bolovanje, niti imaju maksimalni godišnji odmor kao svaki drugi obični radnik koji kasnije dobije crkavicu od mirovine dok saborske dame i gospoda minimalno imaju oko 10.000 kn mirovine bez obzira koliko imaju ukupno radnog staža. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
| 10 | Karol Jurišić | Nacrt | Ja član Hrvatskih suverenista taj prijedlog zakona o izmjenama zakona o mirovinskome osiguranju, s konačnim prijedlogom se većina Hrvatskih građana ne slaže sa povećanjem dobne granice do 67 godine za umirovljenje vi ne znate koja zanimanja mogu raditi do 67 godine života s time se ljude uništava i upropasti bespotrebno pod palicom najgorih poslodavaca ubrzano bježe niste svjesni toga, gdje vam je stvarnost to vas pitam jer ta izmjena je bespotrebna, ovaj zakon je nepravedan ne smije ići u primjenu 1.1.2020 S poštovanjem član Hrvatskih suverenista Karol Jurišić | Nije prihvaćen | Uvažavajući volju građana izraženu kroz prikupljene potpise za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“, ovim Prijedlogom zakona propisuje se starosna dob za priznanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina života, umjesto ranije predviđenih 67 godina od 1. siječnja 2033. |
| 11 | Mladen Matečić | Nacrt | Nepravedno zakinuti za bonus za duži ostanak u svjetu rada . Ako ovim prijedlogom Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada želi stimulirati duži ostanak na tržištu rada iz ovog prijedloga izmjena Zakona ta se namjera u potpunosti ne vidi. S obzirom da se stimulira sa bonusom od 0,34% za svaki mjesec duljeg ostanka na tržištu rada samo osiguranici koji su stekli uvjet za starosnu mirovinu od 65 godina života i 35 godina radnog staža a ne i osiguranici koji su stekli uvjet od 60 godina starosti i 41 godinom mirovinskog staža za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Ovu kategoriju osiguranika "starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika " iako mlađi(i možda radno sposobniji) samo sa više staža se praktički tjera da odu odmah u mirovinu te se uz mirovinu ponovno zaposle (pogotovo ako su deficitarna zanimanja kao bravari,varioci,vodoinstalateri centralaši,zidari električari itd.) na 4 sata po ovom Zakonu ili kao mnogi na Ugovore o djelu (izgleda da je to poslodavcima isplativije) ili da rade najviše u "fušu" od čega Država nema nikakve ili tek vrlo male koristi a imaju kakvu-takvu sigurnost jer ostvaruju svoju punu mirovinu na trošak HZMO. Kad bi se tu kategoriju osiguranika sa najviše staža i najmanje godina stimuliralo istim bonusom od 0,34% kao 65godišnjake mnogi bi kad bi bili stimulirani vjerojatno duže radili i rađe primali plaću te time uplačivali doprinose i porezea . Na kraju potpuno je nepošteno stimulirati samo godine starosti (samo 65 god.)a ne dugački (41 god.) radni staž i najduže uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje.Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika vrlo mali broj osiguranika ostvaruje sa navršenih 60 godina života jer zbog u prošlosti nedostatka radnih mjesta mnogi ostvare uvjet staža od 41 godine tek u 63 ili 64 godini života te bi bonus imali za vlo mali broj godina jer nakon 65 godine vrijede nova pravila. S tim u vezi u članaku 85. stavak 3.kad bi se iza teksta koji glasi: "Polazni faktor za određivanje Starosne mirovine osiguranika dodalo Starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika" ispravila bi se NEPRAVDA koja je toj kategoriji nanesena sadašnjim Zakonom o mirovinskom osiguranju jer ih se bez bonusa destimulira za rad i temeljem rada plaćanje mirovinskog doprinosa. | Nije prihvaćen | Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje: Prijedlog zakona) odnosi se na odredbe koje su iznijete u Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. S obzirom na to da Vaš prijedlog nije sadržan u navedenom Zahtjevu, nije ga moguće prihvatiti. Napominjemo da je pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uz uvjet od 60 g. života i 41 g. efektivnog staža osiguranja propisano kako bi se osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućilo ranije umirovljenje bez penalizacije. Dakle, kroz ovaj institut se na odgovarajući način percipira rani ulazak u svijet rada i ostvarivanje dugogodišnjeg staža kroz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu bez umanjenja 5 godina prije tzv. redovnih uvjeta za mirovinu, odnosno prije navršenih 65 godina života. Pri tome se ne smije zaboraviti da se u mirovinskom sustavu osigurava rizik starosti, a ne mirovinskog staža, stoga se ne može dodatno stimulirati umirovljenje prije navršene redovne starosne dobi, jer bi u protivnom ova kategorija koristila dvostruke pogodnosti, raniji odlazak u mirovinu i tzv. bonifikaciju. |
| 12 | Mladen Matečić | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | U kojem zakonu postoji "PRIJEVREMENA" starosna mirovina ZA DUGOGODIŠNJEG OSIGURANIKA o kojoj pišete u petom pasusu. Predlagači starog i predloženih izmjena pritisnutih inicijativom "67 je previše"novog Zakona trebali bi shvatiti i tako se ponašati da sa 60 godina starosti i 41 staža se ide u "PUNU"(zarađenu uplatama doprinosa) a ne u PRIJEVREMENU mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Tada bi možda bar tu kategoriju starosne mirovine ispravno prezentirali i vrednovali a ne ju smatrali kao poklonjena pogodnost osiguranicima. | Primljeno na znanje | Izvršena korekcija u nenormativnom dijelu i obrazloženju Prijedloga zakona. |
| 13 | Sanja Bogovčič | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Proširite zakon o mirovinskom osiguranju i s pitanjem kao u zapadnim Europskim zemljama gdje se vrijeme studiranja u akademskoj zajednici ubraja u mirovinski staž, čime visokoobrazovani nebi bili zakinuti za stjecanje prava na mirovinu zbog majka mirovinskog staža. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti predloženu izmjenu budući da nije predmet ovoga Prijedloga zakona. |
| 14 | Mladen Matečić | Nacrt, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Osiguravanje dodatnih sredstava u Državnom proračunu za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika SMANJITE ako to želite tako da njih i njihove uvjete za umirovljenje (60/41) ne smatrate kao POGODNOST VEĆ DUGOGODIŠNJA ZASLUGA IZ RADA te i tu kategoriju dugogodišnjih osiguranika potičete s bonusom od 0,34% posto na duži rad nakon sticanja zakonom propisanih uvjeta za mirovinu. | Nije prihvaćen | Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uz uvjet od 60 g. života i 41 g. efektivnog staža osiguranja propisano je kako bi se osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućilo ranije umirovljenje bez penalizacije. Dakle, kroz ovaj institut se na odgovarajući način percipira rani ulazak u svijet rada i ostvarivanje dugogodišnjeg staža kroz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu bez umanjenja 5 godina prije tzv. redovnih uvjeta za mirovinu, odnosno prije navršenih 65 godina života. Pri tome ne smijemo zaboraviti da se u mirovinskom sustavu osigurava rizik starosti, a ne mirovinskog staža, stoga se ne može dodatno stimulirati umirovljenje prije navršene redovne starosne dobi, jer bi u protivnom ova kategorija koristila dvostruke pogodnosti, raniji odlazak u mirovinu i tzv. bonifikaciju. |
| 15 | Pravobranitelj za djecu RH | Nacrt, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Temeljem odredbi čl. 9. i 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) ovom prilikom dostavljamo inicijativu za dopunu važećih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 - OUSRH, 62/18 i 115/18). Predlažemo da se detaljno sagleda dosadašnja praksa i poteškoće s kojima se djeca suočavaju, da se razmotre mogućnost zaštite prava i najboljih interesa djece te da se, s tim u vezi, dopune važeće odredbe ovog Zakona. Inicijativa se temelji na problemima i primjedbama koje uočavamo praćenjem pojedinačnih slučajeva, i odnosi se na zaštitu djece korisnika (i potencijalnih korisnika) obiteljske mirovine u sljedećim situacijama: 1. U situacijama u kojima postoji više korisnika obiteljske mirovine U slučajevima u kojima korisnici obiteljske mirovine stanuju na istoj adresi, dosadašnja je praksa da se isplata vrši samo na jedan tekući račun koji glasi na ime jednog korisnika mirovine, tzv. „naslovnika“ (pojam kojeg zakon ne poznaje, ali se javlja u praksi). Više je razloga zbog čega smatramo da je ovakva praksa ugrožavajuća za djecu, a to smo i obrazlagali u našim dosadašnjim inicijativama za dopunu propisa, koje nažalost nisu bile uvažene. Naime, ovakav način isplate dovodi do povreda prava i interesa djece u onim situacijama kada je „naslovnik“ ujedno i ovršenik te mu se u ovršnom postupku plijeni postotak od cijele mirovine, uključujući i onaj dio mirovine koji stvarno pripada drugom korisniku (djetetu). Također ukazivali smo da do povreda prava i interesa djece može doći i u onim slučajevima kada „naslovnik“ nije djetetov zakonski zastupnik, npr. punoljetni brat ili sestra. Razlog zbog kojeg naš prijedlog do sada nije uvažen su okolnosti vezane uz izračun mirovinskog faktora te obračun poreza i doprinosa. S obzirom na izravnu ugrozu prava i interesa djece te spoznaju da u pojedinačnim slučajevima djeca ostaju uskraćena za iznos obiteljske mirovine zbog dugovanja i postupaka u kojima ne sudjeluju i s kojima nemaju nikakve veze, i dalje držimo da je nužno iznaći drugačije i prihvatljivije modele i načine obračuna te mehanizme isplate obiteljske mirovine maloljetnim korisnicima na odvojene račune. Potreba razdvajanja odnosno isplate mirovine na poseban dječji račun javlja se i u slučajevima kada je pravomoćnom sudskom odlukom roditelju oduzeto pravo na stanovanje s djetetom, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena drugoj osobi. Slučajevi iz prakse pokazuju da se u takvim slučajevima obiteljska mirovina za dijete nastavlja isplaćivati roditelju kojem je izrečena ova mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. Problem se javlja u situacijama kada je račun roditelja blokiran, kao i u situacijama kada roditelj, osim što zadrži mirovinu, ne doprinosi ni za uzdržavanje djeteta. Takvih slučajeva nažalost u praksi ima, a važeće odredbe ne uspijevaju zaštititi interese djece odnosno osigurati mehanizme za odvojenu isplatu mirovine, pa je budućim izmjenama svakako važno takvu zaštitu predvidjeti. 2. U situacijama u kojima djeca ne ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu zbog nedostatnog mirovinskog staža roditelja Saznajemo za slučajeve u kojima djeca, zbog nedostatnog mirovinskog staža pok. roditelja, ostanu trajno uskraćena za obiteljsku mirovinu. Držimo da se radi o pravnoj praznini, budući da na taj način djeca ostaju uskraćena za primanje koje predstavlja zamjenu za zakonsko uzdržavanje nakon smrti roditelja. Radi toga smatramo da je problematiku potrebno detaljno razmotriti, sagledati sve mogućnosti izmjene i dopune važećih propisa (uključujući i ovaj) te osigurati zaštitu djeci, uvažavajući njihovu poziciju, potrebe, prava i najbolje interese. 3. U situacijama u kojima se obiteljska mirovina plijeni u ovršnom postupku Praćenjem problematike saznali smo da je do 1.1.2017. obiteljska mirovina bila u cijelosti izuzeta od ovrhe kao neoporezivi dio, da bi se od toga datuma na ograničenje ovrhe na mirovine (pa tako i na obiteljske mirovine koje koriste djeca) primjenjivao čl. 173 st. 1. Ovršnog zakona. Upravo zbog toga što obiteljska mirovina u naravi predstavlja zamjenu za zakonsko uzdržavanje nakon smrti roditelja, držimo da bi obiteljska mirovina koju ostvaruju djeca trebala (i dalje) biti u cijelosti izuzeta od ovrhe te da je takvu zaštitu nužno predvidjeti ovim propisom. Također ovom prilikom skrećemo pozornost na potrebu zaštite interesa djece vezano uz odredbe ovog Zakona koje reguliraju smanjenje radne sposobnosti osiguranika. U svojim dosadašnjima inicijativama pravobraniteljica za djecu zalagala se da se propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom, budući da je u tom sustavu problematika najuočljivija. Inicijative su bile potaknute slučajevima u kojima su okolnosti ukazivale da zbog određenih svojstava i ponašanja na štetu djece odgojno-obrazovni radnik ne bi smio i dalje obavljati odgojno-obrazovni rad, i to unatoč zaključku specijalista medicine rada da je radnik „radno sposoban“. Područje i dalje nije odgovarajuće regulirano, a osim sustava odgoja i obrazovanja odnosi se i na druge sustave u kojima osiguranici rade s djecom (primjerice područje kulture, sporta i dr.). Stoga smatramo da je potrebno i ovom prilikom razmotriti mogućnosti cjelovite i sveobuhvatne zaštite prava djece te dopuniti važeće propise. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti budući da nije predmet izmjene ovog Prijedloga zakona koji se donosi u hitnom postupku na temelju uvažavanja Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“. |
| 16 | Milena Marinić Čuljak | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 1. | Dakle, da bi osiguranik ostvario pravo na mirovinu, produljila se starosna dob i mirovinski staž za sve mirovine osim mirovine iz čl. 1. "Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.“ U ovom slučaju povećala se starosna dob, ali ne i mirovinski staž, što predstavlja apsurd. Zašto se mirovinski staž za ostvarenje prava na starosnu mirovinu ne poveća s minimalno 15 na minimalno 20 godina? Time bismo dobili osiguranike koji će raditi duže u najboljim godinama i koji će duže uplaćivati mirovinsko osiguranje, i povećat će se prosjek godina staža umirovljenika. Logično bi bilo, ako se već radi o reformi, kad se povećava dob, povećati i minimalni staž. | Nije prihvaćen | Nije predmet izmjene ovog Prijedloga zakona. |
| 17 | Sanja Bogovčič | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 2. | Omogućite odlazak u prijevremenu mirovinu s 35 godina mirovinskog staža bez uvjetovanja 60 godina života. | Nije prihvaćen | U mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti osigurava se rizik starosti, a ne rizik mirovinskog staža. |
| 18 | ĐURO KUZMIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. | Poštovani, ne mogu ne reagirati vezano uz mirovinsku reformu. Naime, pisat ću o sebi, spadam u kategoriju dugogodišnjeg osiguranika. Ovim promjenama od 1.1.2019., moja kategorija je potpuno diskriminirana. Potezom pera, mirovinski staž je ukinut kao uvjet za odlazak u mirovinu i uveden efektivni staž koji ne priznaje povećani staž za uvjet ostvarenja prava na starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Konkretno: zaposlen sam na HŽ-u od 1.10.1979. na radnom mjestu Prometnik vlakova u kolodvoru Koprivnica. Taj posao sam radio 18 godina s prekidom za odsluženje vojnog roka te sam u to vrijeme ostvarivao povećani staž u odnos 12/16, znači 4 mjeseca po godini, koji je kao što znate plaćen isto kao i redoviti rad (zato smatram da smo diskriminirani). Svojim zalaganjem i znanjem bio sam prepoznat kod svojih nadređenih te sam unaprijeđen na druga radna mjesta (Pomoćnik šefa kolodvora, školski i slično), koji više nisu ostvarivali pravo na povećani staž. Dakle, ne svojom krivnjom već suprotno, prestao sam ostvarivati povećani staž. Do 31.12.2018. povećani staž bio je priznat kao uvjet za odlazak u mirovinu po osnovi dugogodišnjeg osiguranika, a sada se ponovno spominje samo efektiva u koju po definiciji ne ulazi povećani staž. Sniženje dobne granice po članku 181. nije opcija, jer bi prije ostvario pravo po efektivnom stažu. Prema tome, ne vidim razlog da se definicija prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne vrati u poziciju kao što je bila do 31.12.2018., odnosno na uvjete po kojima su starosnu mirovinu prethodno ostvarivali i moji kolege nešto stariji od mene. | Nije prihvaćen | Prijedlogom zakona je preuzet tekst odredbe članka 3. na način kako je to izneseno u zahtjevu Građanske inicijative „67 je previše“, stoga se ne može prihvatiti. |
| 19 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 4. | Članice Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i članice mirovinskih osiguravajućih društava, smatraju kako je sukladno predloženoj izmjeni članka 85. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), potrebno na odgovarajući način uskladiti i članak 100. stavak 2. ZOMO-a, koji glasi: „(2) Pri određivanju nove prijevremene starosne mirovine ili prava na starosnu mirovinu iz stavka 1. ovoga članka polazni faktor na temelju kojega je bila određena prijašnja prijevremena starosna mirovina povećava se za 0,3% po mjesecu za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine zbog zaposlenja ili obavljanja djelatnosti, a tako povećan polazni faktor može iznositi najviše do 1,0, dok se za korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika polazni faktor određuje u visini polaznog faktora prema kojem je bila određena prijašnja starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika.“ U suprotnom, kada bi članak 100. stavak 2. ZOMO-a ostao kao i do sada, korisniku prijevremene starosne mirovine „penalizacija“ iznosi 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, a „stimulacija“ za ponovno zapošljavanje i obustavljanje isplate mirovine 0,3%. Što znači da korisnik prijevremene starosne mirovine može imati izračun mirovine s polaznim faktorom 1,0 prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, a što je u suprotnosti s člankom 85. stavak 1. ZOMO, kojim je propisano kod kojih se mirovina uzima polazni faktor 1,0. Sličan problem oko uračunavanja polaznog faktora prisutan je u odnosu na članak 85. stavak 3. ZOMO koji glasi: „(3) Polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika, koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu i ima 35 godina mirovinskog staža, utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga članka povećava za 0,34% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina.“, dok je člankom 100. stavak 5. ZOMO propisano: „(5) Korisniku starosne mirovine iz članaka 33. i 175. ovoga Zakona kojemu je bila obustavljena isplata starosne mirovine za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, a koji ima 35 godina mirovinskog staža, polazni faktor se određuje tako da se polazni faktor na temelju kojeg je bila određena prijašnja starosna mirovina poveća za 0,15% za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine, a može iznositi najviše 1,09.“ Iz navedenog proizlazi da se s nižom „stimulacijom“ kažnjava onaj korisnik starosne mirovine koji je po ostvarivanju uvjeta za starosnu mirovinu imao mirovnu u isplati makar i samo jedan dan. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti budući da nije predmet izmjena ovog Prijedloga zakona koji se donosi u hitnom postupku na temelju odredbi iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“. |
| 20 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 4. | HGK smatra kako bi se za umirovljenike, koji su u mirovinu otišli u 2019. i koji su se time našli u nepovoljnijem položaju u odnosu na prijašnje i buduće umirovljenike, također trebalo zakonskom odredbom odrediti polazni faktor od 0.2% za svaki raniji mjesec umirovljenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prihvaćanje ovog prijedloga. |
| 21 | Mladen Matečić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 4. | U ovom članku 85.trebalo bi dodati novi stavak i ispraviti nepravdu tako da opet postoji stavak koji je bio na snazi do 01.01.2019 i glasio je: "Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranikaiz članka 35 ovog Zakona, koji prvi put stječe mirovinu nakon 60 godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju,utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovog članka povčava za 0,34% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika za stjecanje prava na tu mirovinu, a najviše za pet godina." Sa točno ostvarenim uvjetima 41 godine staža i 60 godina starosti vjerojatno je mali broj osiguranika jer se obično uvjet 41 godine staža ostvari tek nakon 60 godine starosti u 63 ili 64 godini starosti.. | Nije prihvaćen | Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uz uvjet od 60 g. života i 41 g. efektivnog staža osiguranja predviđeno je kako bi se osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućilo ranije umirovljenje bez penalizacije. Dakle, kroz ovaj institut se na odgovarajući način percipira rani ulazak u svijet rada i ostvarivanje dugogodišnjeg staža kroz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu bez umanjenja 5 godina prije tzv. redovnih uvjeta za mirovinu, odnosno prije navršenih 65 godina života. Pri tome ne smijemo zaboraviti da se u mirovinskom sustavu osigurava rizik starosti, a ne mirovinskog staža, stoga se ne može dodatno stimulirati umirovljenje prije navršene redovne starosne dobi, jer bi u protivnom ova kategorija koristila dvostruke pogodnosti, raniji odlazak u mirovinu i tzv. bonifikaciju. |
| 22 | Pero Gavranović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 9. | Pero Gavranović.: U članku 9. ovoga Prijedloga Zakona o izmjenama ZMO molim dopuniti da će se članak 4. Zakona o izmjenama ZMO primijeniti na svaki postupak ponovnog utvrđivanja mirovine, odnosno rješavanja o mirovini, u slučaju da je prethodno stečena prijevremena mirovina. Dakle, nakon što su stečeni uvjeti za ponovno utvrđivanje mirovine (nakon naknadno ostvarene 1 godine mirovinskog staža i sl.) potrebno je primijeniti novu ublaženu penalizaciju na novoutvrđnu mirovinu. Ovo je od bitnog značaja za smanjenje diskriminacije prijašnjih umirovljenika s prijevremenom mirovinom u odnosu na nove takve umirovljenike. S obzirom da se u novom postupku donosi novo rješenje i ponovno utvrđuju elementi bitni za njegovo donošenje, isto je pravno moguće. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se prihvaćanje ovog prijedloga. |
| 23 | Mladen Matečić | O B R A Z L O Ž E NJ E, Uz članak 3. | NE POSTOJI PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA DUGOGODIŠNJEG OSIGURANIKA. Postoji samo starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, jer uvjet 60 godina života isti ali je bitna razlika je u 6 godina više staža za dugogodišnjeg osiguranika te iz tog razloga 6 godina više staža nema penalizacije. Zbog toliko više staža nemožete je nazivati "prijevremena" već je to "puna"ili odrađena sa uvjetom 60/41(potrebno je najviše staža od svih mirovina). | Primljeno na znanje | Izvršena korekcija u nenormativnom dijelu i obrazloženju Prijedloga zakona. |
| 24 | Mladen Matečić | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU , Članak 85. | Kada bi ova Država na čelu sa sadašnjim obnašateljima vlasti (HDZ i "Žetončići) bili pošteni prema stvarnim radnicima za koje i sami govore da ne mogu raditi duže od 65 godine svima njima vratili bi bonus koji su im ovim Zakonom uskratili (ili bolje rečeno oteli). Svi na vlasti iz Ministarstva, Vlade kao i sam Premijer koji je jasno 26.09. novinarima objasnio da nakon 65 godine ima dosta profesija koje još mogu raditi (doktori, profesori....)pa su i jedino za njih predvidjeli bonus od 0,34% po mjesecu dužeg ostanka u radu. Svi ostali "IZRAUBANI" dugogodišnjim i teškim radom nemaju pravo na nikakav bonus. Naime "vlast" koja ne mari za radnike tvrdi da su starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike kojima je Zakonom propisan uvjet 60 godina starosti i 41 godina efektivnog staža "SAMA PO SEBI SVOJEVRSNA POGODNOST" i svi koji s tom "POGODNOSTI i ostvarenim" uvjetima odu u mirovinu ne ostvaruju nikakav bonus. No svi ONI KOJI DOBROVOLJNO ODLUĆE DA NE ŽELE KONZUMIRATI TE"POGODNOSTI" I DALJE OSTANU U SVJETU RADA ZA TAJ DUŽI RAD BI TREBALI OSTVARIT BONUS JER SU SE SAMOVOLJNO ODREKLI "NJIHOVE POGODNOSTI".Tada bi se iskazala namjera vlasti da želi poticati duži rad svih zaposlenih a ne samo jedne uske opet privilegirane skupine "radnika". Zakonom su propisani potrebni uvjeti za stjecanje tri vrste starosnih mirovina od kojih za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu ostajući duže u radu povečavate si mirovinu i to za starosnu 0,34% (privilegiranu) po mjesecu a za prijevremenu mirovinu smanjenje penalizacije po 0.2 po mjesecu dužeg ostanka u radu. Dakle samo starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika kad navršite najveći uvjet od svih mirovina 41 godinu staža i ako ostanete i možete duže raditi nećete moći ostvarivati nikakav bonus za povečanje mirovine. I još jednom da upozorim da ono što svi znamo starosna za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremena starosna mirovina su u principu isključivo radničke mirovine od kojih se prijevremenoj novim prijedlogom Zakona bar malo sa 0,3% smanjuje "kažnjavanje" ranijeg odlaska u mirovinu na "kaznu" od 0,2% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu a VELIKA NEPRAVDA NAPRAVLJENA 01.01.2019. UKIDANJEM BONUSA DUGOGODIŠNJIM OSIGURANICIMA KOJI BI ŽELJELI I MOGU OSTATI RADITI DUŽE OSTAJE I DALJE JER DUŽI RAD OD ZAKONOM PROPISANOG UVJETA OVA VLAST SMATRA "POGODNOŠĆU" (Jutarnji list od 26.09.2019) za koju netreba dati bonus iako se radi o 42,43,44.45,46 i možda još kojoj godini više radnog staža. Dakle, sve je jasno kao i do sada, kad bi bila još koja privilegija za njih sigurno se je nebi odrekli ali kad je nešto za radnike umišljeni su kao da oni daju mirovine iz svog đepa. | Nije prihvaćen | Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uz uvjet od 60 g. života i 41 g. efektivnog staža osiguranja predviđeno je kako bi se osobama koje su rano ušle u svijet rada omogućilo ranije umirovljenje bez penalizacije. Dakle, kroz ovaj institut se na odgovarajući način percipira rani ulazak u svijet rada i ostvarivanje dugogodišnjeg staža kroz mogućnost ostvarivanja prava na mirovinu bez umanjenja 5 godina prije tzv. redovnih uvjeta za mirovinu, odnosno prije navršenih 65 godina života. Pri tome ne smijemo zaboraviti da se u mirovinskom sustavu osigurava rizik starosti, a ne mirovinskog staža, stoga se ne može dodatno stimulirati umirovljenje prije navršene redovne starosne dobi, jer bi u protivnom ova kategorija koristila dvostruke pogodnosti, raniji odlazak u mirovinu i tzv. bonifikaciju. |