Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Zakonu o izmjeni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI Poštovani, Prijedlog Moj mišljenja da trebalo gluhih osoba zeli zaposliti u državni uprava ( Gradovi) ili županijski odjel za sport gluhih. Lp Miro Primljeno na znanje PRIMLJENO NA ZNANJE. Zahvaljujemo na prijedlogu, međutim isti nije predmet predmetnih izmjena Zakona o državnim službenicima.
2 Savez samostalnih sindikata Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI Vlada RH odlučila je u cijelosti prihvatiti sindikalne zahtjeve i u hitni saborski postupak uputiti Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), istovjetan referendumskom pitanju inicijative 67 je previše. Međutim, volja gotovo 750.000 građana trebala je biti poštovana raspisivanjem traženog referenduma na kojem bi hrvatski birači imali priliku izjasniti se o tome što smatraju proračunskim prioritetima vezanima uz mirovinski sustav. Iako smo nezadovoljni ponovnim izigravanjem volje birača od strane vlasti, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), predan vladavini prava, poštuje odluku jer je ona u području odgovornosti Vlade i saborske većine. Međutim, nije nam prihvatljivo istovremeno upućivanje „paketa“ od šest zakona u hitni postupak, a u nastavku ćemo argumentirati zašto bi bilo racionalno odustati od toga te provesti prethodnu procjenu učinaka izmjena tih zakona. Pojednostavljeno, najmanji je problem umjesto broja „65“ upisati „68“, ali bez prethodne procjene mogućih posljedica po tržište rada u sljedećih nekoliko godina, posebice u tzv. zatvorenim sustavima („dok netko ne izađe, novi ne uđe“), te u odnosu na neke odredbe ZOMO-a usvojene prošle godine, moguće su negativne posljedice koje je potrebno izbjeći, a ne naknadno rješavati. Radnici nisu objekti eksperimenata već subjekti produktivnog stvaranja nove vrijednosti, što im treba jamčiti dostojanstveni život tijekom radnog vijeka te u mirovini. Stoga zaslužuju usvajanje propisa kvalitetnim i odgovornim postupkom i tek po cjelovitoj procjeni učinaka. Hitan postupak je nepotreban i štetan Najava izmjene još nekih propisa osim ZOMO-a potvrda je našoj dugogodišnjoj tvrdnji kako se rješavanje problema mirovinskog sustava ne svodi (samo) na ZOMO, već se nalazi (i) u drugim propisima kojima se uređuje tržište rada. Također, dosljedna je to provedba Programa rada Vlade RH za mandat 2016.-2020. kojim je planirano omogućavanje dobrovoljnog ostanka na tržištu rada i nakon 65. godine života. Međutim, izmjena i primjena ZOMO-a istovjetna referendumskom pitanju inicijative 67 je previše, ni na koji način ne ovise o tim drugim propisima. Naime, ništa se neće dogoditi ako se ti propisi usvoje u redovnom postupku, uz prethodnu izradu nužnih analitičkih podloga i provedbu procjene učinaka. Dapače, jamstvo je to njihovoj kvaliteti i održivosti. Također, za provedbu predloženih izmjena nije dovoljno izmijeniti samo sada predložene zakone, već isto zahtijeva usklađivanje i niza drugih propisa uključujući, primjerice, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, neki propisi u poreznom sustavu, mjere aktivne politike zapošljavanja i dr.). Onima koji žive duže, u dobrom zdravlju i žele raditi duže, to treba i omogućiti. Izazov je to i za kompanije i za tržište rada i za sustave socijalne sigurnosti. Znanje starijih radnika treba koristiti produktivno i povezano sa znanjem i sposobnostima mladih ali da bi se postigla pozitivna sinergija potrebno je pažljivo odabrati politike i mjere kako ne bi došlo do upravo suprotnog učinka. To traži vrijeme i dobru prethodnu procjenu mogućih učinaka. Procjenu učinaka propisa potrebno je provesti prije a ne poslije Dopuna većine ovih zakona predviđa provedbu naknadne procjene učinka propisa u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu izmjena, koju će provesti nadležno ministarstvo (MRMS ili MZ ili MU). Podsjećamo kako Zakon o procjeni učinaka propisa (ZPUP, NN 44/17) predviđa provedbu naknadne procjene učinaka propisa samo u slučaju da se prethodna procjena učinaka propisa ne provodi jer je riječ o nacrtu prijedloga zakona koji se donosi „radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga“ (članak 17. stavci 1. i 2. ZPUP). Je li potrebno isticati kako posve očito ne postoje razlozi za naknadnu procjenu učinaka propisa za ovaj „paket“ zakona, niti ih je Vlada, kao što nalaže ZPUP, detaljno navela? Dapače, člankom 18. ZPUP-a navedeno je kako se iznimno može „provesti procjena učinaka propisa za zakone, provedbene propise i akte koji su na snazi“ te, s obzirom da je riječ o izmjenama i dopunama zakona koji su na snazi, držimo kako je trebalo ići tim putem i prethodno procijeniti učinak izmjena. Također je trebalo utvrditi pokazatelje koje je potrebno pratiti kako bi se nakon određenog vremena moglo reći kakav je učinak izmjena te jesu li postignuti ciljevi. Primjerice, pod pretpostavkom da je cilj duži ostanak u svijetu rada s višestrukim učinkom: rasterećenje mirovinskog sustava, povećanje zaposlenosti, povećanje adekvatnosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika (ostvarivanjem prava na stimulaciju nakon 65. godine života), povećanje broja radnika raspoloživih za rad (posebice u kontekstu nedostatka radnika na tržištu rada) i dr. važno je pratiti učinak izmjena ovih propisa općenito u odnosu na cilj ali i vezano uz odredbe ZOMO-a prema kojima ne samo starosni umirovljenici već i prijevremeni umirovljenici imaju pravo zadržati mirovinu i vratiti se na tržište rada na pola radnog vremena ili duže (ovisno o kojoj kategoriji umirovljenika je riječ). Naime, vrlo je vjerojatno da u svjetlu mogućeg rada umirovljenika, planirane izmjene ovih zakona ipak ne poluče željeni učinak ali je to nemoguće utvrditi ako ne znamo odakle krećemo, kamo želimo stići niti kako ćemo i kojim pokazateljima to pratiti. Ovime ne prejudiciramo zaključak već ističemo kako je moguć međusobno negativan učinak odredbi različitih propisa. Prijelazno razdoblje Predložene izmjene ne prave razliku između različitih djelatnosti, a trebale bi. Primjerice, u tzv. zatvorenim sustavima nema priljeva novih zaposlenih niti napredovanja u karijeri dok iz sustava ne odu, uvjetno rečeno, stariji te je nužno voditi računa o učinku izmjena na takve djelatnosti. Također, treba voditi računa kako je i dalje na snazi odluka o zabrani zapošljavanja u državnim i javnim službama. Pod pretpostavkom da svi sada zaposleni žele raditi do 68 godina, to znači da nema novog zapošljavanja u naredne tri godine! S obzirom na rečeno, držimo da je važno izmjenama predvidjeti prijelazna razdoblja kako bi se uspješno upravljalo ljudskim potencijalima (već zaposlenih i onih koji u sljedećim godinama stižu na tržište rada) odnosno potrebama sustava. (Ne)opravdanost zakonskog propisivanja automatskog prekida radnog odnosa zbog dobi Pri cjelovitom sagledavanju mogućih rješenja kojima bi se ostvarili navedeni ciljevi, potrebno je, između ostaloga, razmotriti i samu opravdanost zakonske norme koja propisuje automatski prekid radnog odnosa zbog toga što je radnik navršio određenu dob, odnosno stekao uvjete za mirovinu. U većini zemalja članica Europske unije ne postoji zakonska odredba o automatskom prekidu radnog odnosa zbog razloga dobi i/ili stjecanja uvjeta za mirovinu. Štoviše, pojedine su zemlje, poput Slovenije, zakonom izričito propisale da dob ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, dok su u nekima od njih, poput Poljske i Austrije, vrhovni sudovi tijekom posljednjih nekoliko godina zauzeli stajalište da dob i uvjeti za mirovinu ne mogu biti jedini razlog otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca, jer bi to bilo suprotno antidiskriminacijskom zakonodavstvu. Ostale zemlje u kojima nema zakonske odredbe o automatskom prekidu radnog odnosa zbog dobi uključuju Češku, Slovačku, Belgiju, Njemačku, Španjolsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Dansku, Irsku, Grčku, Estoniju, Litvu i Latviju. Neke od ovih zemalja, međutim, omogućuju da se uobičajena dob umirovljenja ugovori kolektivnim ugovorima, stvarajući time, između ostaloga, dodatni poticaj socijalnim partnerima da autonomno uređuju tržište rada u pojedinim djelatnostima. Neke zemlje su pak zadržale određena ograničenja, odnosno odredbe o obveznom odlasku u mirovinu za pojedina specifična zanimanja, očigledno vodeći računa o specifičnostima pojedinih profesija, odnosno pojedinih sustava unutar javnih službi (sa specifičnim pravilima zapošljavanja i napredovanja). Dio zemalja članica EU, pak, postavlja određenu dob u kojoj poslodavac smije otkazati ugovor o radu zbog godina života radnika, ali je ta dob viša od dobi stjecanja uvjeta za mirovinu, i najčešće iznosi 70 godina (primjerice Francuska i Italija). U nekim zemljama, poput Finske, Švedske i Nizozemske, zakonske odredbe su fleksibilnije, uslijed fleksibilnosti koja postoji i u njihovim mirovinskim sustavima (tj. nema fiksne dobi za odlazak u mirovinu). Ovi primjeri potvrđuju da je potrebno preispitati vezu između prava na mirovinu i prava na rad, odnosno utvrditi postoje li i dalje argumenti koji su u prošlosti naveli zakonodavca u Hrvatskoj da ova dva prava stavi u čvrsti međuodnos u kojem se nalaze u trenutnom radnom i mirovinskom zakonodavstvu. Vezu kakva postoji u Hrvatskoj, odnosno zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa zbog navršavanja određene dobi i stjecanja uvjeta za mirovinu u ovom trenutku ima svega nekoliko država Europske unije (Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Luksemburg). Zaključno Vezano uz najavljenu izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju, očekujemo da odustanete od ugradnje odredbe o naknadnoj procjeni učinaka nakon dvije godine jer takva obveza ne proizlazi iz Zakona o procjeni učinaka propisa (prethodno obrazloženo) kao i stoga što u tom slučaju izmjene ne bi bile istovjetne referendumskom pitanju inicijative 67 je previše. Također, sve prethodno navedeno upućuje kako je racionalno i odgovorno odustati od usvajanja izmjena „paketa“ od šest zakona u hitnom postupku, te kako je potrebno provesti prethodnu procjenu učinaka propisa i, prema potrebi, predvidjeti prijelazno razdoblje za primjenu za sve ili pojedine djelatnosti. Na kraju, pozivamo Vladu RH da se ozbiljno i odgovorno pozabavi održivošću mirovinskog sustava i adekvatnošću mirovina na način da zajedno sa socijalnim partnerima definira: - koje je mjere potrebno poduzeti (zakonodavne i nezakonodavne) i zašto (koji su očekivani mjerljivi učinci, minimalni i maksimalni) - na koji način te mjere utječu jedna na drugu te posebice kakav je očekivani utjecaj takvih mjera na funkcioniranje tržišta rada te - koje je pokazatelje potrebno utvrditi i na koji način ih pratiti kako bi se utvrdilo ostvaruju li se pozitivni učinci i na mirovinski sustav i na tržište rada. Nije prihvaćen Pomjeranje dobne granice za prestanak službe po sili zakona s 65 na 68 godina života imat će učinak na kasniji odlazak u starosnu mirovinu dijela službenika koji ostvare uvjete za mirovinu, čime se očekuje veća održivost mirovinskoga sustava. Također, rješenjem se uvažava u više navrata očitovana volja brojnih državnih službenika da nastave s radom i ostanu u državnoj službi i nakon 65 godine života i to ne samo izuzetno do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina u slučaju sporazuma s poslodavcem te vjerujemo da će se znatan broj službenika odlučiti za ostanak u službi i nakon 65 godine života odnosno stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu temeljem odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim će se usklađeno s ovim zakonskim prijedlogom urediti pravo na starosnu mirovinu osiguranika kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Dakle, osobni je izbor svakog državnog službenika hoće li mu državna služba prestati sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (ili ranije ukoliko se radi o dugogodišnjim osiguranicima ili ženama u prijelaznom razdoblju) ili će nastaviti raditi do 68 godine života, čime im se u odnosu na postojeće stanje nudi širi spektar mogućnosti, a poslodavcima se otvaraju vrata za zadržavanje dragocjenih stručnih kadrova u državnoj službi i nakon 65 godine života. Naknadna procjena učinaka propisa utvrđena je člankom 17. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17). Svrha naknadne procjene učinaka propisa je analizirati postignute rezultate primjene zakona i izravne učinke nastalih primjenom zakona. Naknadna procjena učinaka propisa konkretizacija je i odredbi Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 66/19) vezanih uz praćenje učinkovitosti provedbe zakona. Kroz naknadnu procjenu analiziraju se postignuti rezultati primjene zakona, obuhvaćaju se informacije što se postiglo primjenom zakona te koji su utvrđeni izravni učinci primjene zakona tako da se iskaže izravna posljedica primjene normi u praksi. Na naknadnu procjenu učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o procjeni učinaka propisa, tako da se za propis provodi savjetovanje u trajanju od 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja.
3 Zvonimir Lončarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI ODBOR LOKALNE SAMOUPRAVE SDLSN RH Prijedlog za izmjenu članka 115. stavka 1. točke e) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 86/08, 61/11 i 04/18). "Točka e) mijenja se i glasi: e) kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo – danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, U istom članku dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase: (4) službeniku iz stavka 1. točke e) ovoga članka kojem je izrečena uvjetna osuda te sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude. (5) službeniku iz stavka 1. točke e) ovoga članka kojem je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro te sud donese odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora." Predsjednik Odbora lokalne samouprave SDLSN RH Zvonimir Lončarić Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. Prijedlog će se razmotiti kod sljedeće izmjene Zakona.
4 Zvonimir Lončarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI ODBOR LOKALNE SAMOUPRAVE SINDIKATA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Odbor lokalne samouprave SDLSN RH podržava prijedlog izmjene zakona, ali predlaže i izmjenu članka 115. stavka 1. točke e) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 86/08, 61/11 i 04/18) zbog slijedećeg razloga. U provedbi reformske mjere povjeravanja poslova Ureda državne uprave, županijama, kojom će oko 2000 državnih službenika i namještenika prijeći u upravna tijela županija, osim pitanja kontinuiteta radnog staža preuzetih službenika i namještenika, koje će kako smo obaviješteni biti riješeno nakon što je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću prihvaćen prijedlog SDLSN RH, otvara se i pitanje njihovog nepovoljnijeg statusa kao lokalnih službenika u smislu raskida službe po sili zakona. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (NN br. 61/17) između ostaloga, izmijenjen je djelomično i članak 137. kojim se uređuje prestanak službe za državne službenike po sili zakona. Ovim zakonom je blaže odnosno povoljnije za državne službenike, uređena situacija u slučaju kada je službenik pravomoćno osuđen za kazneno djelo. U slučaju kada mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, to nije razlog za raskid službe po sili zakona. Osim toga, u slučaju kada je osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo, služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost presude. Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 86/08, 61/11 i 04/18 ) u tom dijelu nije izmijenjen odnosno nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima tako da su u tom smislu službenici u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dovedeni u nepovoljniji položaj od državnih službenika iako su po razlozima za raskid službe po sili zakona oduvijek bili u jednakom položaju. Dosadašnji državni službenici iz Ureda državne uprave koji će po sili zakona iste poslove obavljati u Županijama i postaju službenici u jedinicama područne (regionalne) samouprave, ne svojom voljom niti krivnjom imat će pravno nesigurniji i nepovoljniji položaj nego dok su bili u statusu državnih službenika. Za službenike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo koja pravomoćna osuđujuća presuda, pa čak i uvjetna osuda ili rad za opće dobro, znači raskid službe po sili zakona danom pravomoćnosti presude. U cilju izjednačavanja prava državnih službenika i službenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u pogledu razloga za raskid službe po sili zakona, predlažemo izmjenu članka 115. točke e) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na način da se uskladi sa člankom 137. stavkom 1. točkom 4. Zakona o državnim službenicima. Također predlažemo da se u članku 115. dodaju dva nova stavka koja sadržajno odgovaraju tekstu članka 137. stavka 3 i 4. Predsjednik Odbora lokalne samouprave u SDLSN RH Zvonimir Lončarić Nije prihvaćen Nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. Prijedlog će se razmotiti kod sljedeće izmjene Zakona.
5 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA RH Sindikat podržava rješenje kojim se prestanak službe po sili zakona u slučaju stjecanja prava na starosnu mirovinu regulira na način koji odgovara osobnim potrebama službenika i potrebama održivosti mirovinskog sustava i duljeg ostanka u svijetu rada. Mišljenja smo da se ovime na odgovarajući način osigurava provedba zahtjeva inicijative „67 je previše“ odnosno građana koji su potpisali zahtjev za raspisivanje referenduma, među kojima je bio i značajan broj službenika jedinica lokalne i područne samouprave. Također, rješenjem se uvažava u više navrata očitovana volja brojnih službenika da nastave s radom i ostanu u službi i nakon 65 godine života i to ne samo slučaju kada to, iznimno, odluči poslodavac te vjerujemo da će se znatan broj službenika odlučiti za ostanak u službi i nakon 65 godine života odnosno stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu temeljem odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim će se usklađeno s ovim zakonskim prijedlogom urediti pravo na starosnu mirovinu osiguranika kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Dakle, osobni je izbor svakog službenika hoće li mu služba prestati sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (ili ranije ukoliko se radi o dugogodišnjim osiguranicima ili ženama u prijelaznom razdoblju) ili će nastaviti raditi do 68 godine života, čime im se u odnosu na postojeće stanje nudi širi spektar mogućnosti, a poslodavcima se otvaraju vrata za zadržavanje dragocjenih stručnih kadrova u službi i nakon 65 godine života. GLAVNI TAJNIK Siniša Kuhar Primljeno na znanje Zahvaljujemo na iskazanoj podršci predloženom zakonskom rješenju.