Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2020. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2020. GODINU Kuća ljudskih prava Zagreb predlaže da se Planom zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu predvidi osnivanje radne skupine za izradu Zakona o potvrđivanju Konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka čime bi se započeo proces ratifikacije ovog međunarodnog dokumeta. Naime, Republika Hrvatska je potpisala Konvenciju 6. veljače 2007.g., no do sada je nije ratificirala. Za Republiku Hrvatsku, kao stranku svih ključnih međunarodnih instrumenata iz područja međunarodnog humanitarnog prava, ratifikacija Konvencije predstavlja kontinuitet na međunarodnoj razini kao i daljnju obvezu za implementaciju suvremenih standarda zaštite ljudskih prava u nacionalno zakonodavstvo. Potreba ratifikacije Konvencije proizlazi i iz općih normi međunarodnog prava sadržanih u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora iz 1969.g. Spomenuta Konvencija u članku 18., točka (a) definira opću obvezu država da se suzdrže od svih akata koji mogu osujetiti predmet i svrhu ugovora. Odsustvo ratifikacije na dulji vremenski period, što je slučaj sa Republikom Hrvatskom, de facto je na tragu toga. Također, Republika Hrvatska je 2015.g. u Drugom krugu Univerzalnog periodičkog pregledu (Universal periodic review, UPR) prihvatila nekoliko preporuka drugih država članica UN-a o ratifikaciji Konvencije koju se obvezala ratificirati što skorije. Naime, Konvencija je vrlo važan međunarodni instrument kojim države preuzimaju odgovornost pokretanja učinkovite istrage o svim prisilnim nestancima te privođenju odgovornih osoba pravdi budući da prisilni nestanci predstavljaju ozbiljan humanitarni problem. Ujedno, države se obvezuju u svojem nacionalnom zakonodavstvu inkriminirati prisilni nestanak kao samostalno kazneno djelo. Pri tome nije dovoljno da se države pozovu na postojeći pravni okvir glede protupravnog oduzimanja slobode, mučenja, zastrašivanja, pretjerane uporabe sile i sl. kaznenih djela. Države moraju osigurati da se prisilni nestanak definira na način koji ga jasno razlikuje od povezanih kaznenih djela, koja se mogu javiti i kao njegovi sastavni elementi. Slijedom svega navedenog, predlaže se Ministarstvu pravosuđa formiranje radne skupine za izradu nacrta Prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije od zaštite svih osoba od prisilnog nestanka, s ciljem njezine daljnje ratifikacije. Nije prihvaćen Vezano za komentar Kuće ljudskih prava Zagreb u odnosu na Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2020. godinu kojim predlaže osnivanje radne skupine za izradu Zakona o potvrđivanju Konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka, Ministarstvo pravosuđa navodi kako je Republika Hrvatska 2007. godine potpisala navedenu Konvenciju te se trenutno razmatra ratifikacija iste. Također bismo skrenuli pozornost da se za izradu zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora u pravilu ne osnivaju radne skupine s obzirom da se radi o Zakonu kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana već potpisanim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka ne mogu vršiti izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora. Slijedom toga i potvrđivanja međunarodnih ugovora, u pravilu, odmah idu u formi konačnog prijedloga zakona.
2 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2020. GODINU Sudski tumači su neizostavni dio pravnog sustava u Republici Hrvatskoj. Budući da smo svjesni činjenice da postojeća zakonska rješenja, posebno ona iz Zakona o sudovima, te podzakonskim aktima (Pravilnik o sudskim tumačima) nezadovoljavajuće „pokrivaju“ područje rada sudskim tumača u svakom pogledu, mišljenja smo da je inicijativa kojom će se ovo područje bolje i preciznije regulirati dobrodošla. Kao što je predlagaču poznato, članovi Društva sudskim tumača i prevoditelja, Zajednice za prevoditeljstvo HGK i sudski tumači samostalno su na nedavnom e savjetovanju o prijedlogu novog Pravilnika o sudskim tumačima dali preko 400 konkretnih primjedbi i prijedloga. Činjenica da do danas Predlagač nije odgovorio na naše primjedbe ukazuje da su one bile valjane i pretpostavljamo da je i to pridonijelo uvrštenju prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u vladinu agendu za iduću godinu, čime se očekuje bolje i preciznije reguliranja statusa i rada kako sudskih tumača, tako i sudskih vještaka i procjenitelja. Međutim, budući da se tu radi o vrlo kompleksnom području ,koje je, što se tiče sudskim tumača regulirano samo s 3 članka važećeg Zakona o sudovima (čl. 123-125), a cjelokupno područje problematike sudskih tumača, sudskih vještaka i sudskih procjenitelja sa samo 7 članaka (čl 123-čl129) , bojimo se da će moguće „proširenje“ ove regulacije sa 7 na npr 17 članaka biti nedovoljno. U tom smislu mišljenja smo da bi bilo funkcionalnije da se problematika sudskih tumača, sudskih vještaka i sudskih procjenitelja regulira posebnim zakonom, kao što je slučaj u većem broju zemalja u okruženju. Npr. Zakon o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima u Sloveniji, koji je donesen tijekom 2018. godine, ima čak 59 članaka a profesije na koje se ovaj zakon odnosi (vještaci, tumači, procjenitelji) čini se da su zadovoljni njegovim postojanjem i sadržajem. Bojimo se da izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sudovima neće biti toliko precizan glede ove problematike kao što bi to bio slučaj ako bi se donio poseban zakon. Konačno, i predlagač je još početkom 2017. godine poslao informaciju sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima kako je planom normativnih aktivnosti Vlade RH u II kvartalu 2017. g. predviđeno upućivanje zakona koji regulira rad stalnih sudskih vještaka,procjenitelja i tumača u vladinu proceduru i pozvani smo, radi pristupanja izradi nacrta prijedloga Zakona da predložimo jednog člana za sudjelovanje u radu radne skupine. Na žalost od toga nije bilo ništa, pa je možda sada dobra prigoda da se ova inicijativa obnovi i OSTVARI. Ne slažemo se sa konstatacijom da izmjenama i dopunama Zakona o sudovima neće doći do gospodarskih učinaka. Sudski tumači (slično kao i vještaci i procjenitelji) rade u tržišnom okruženju, bilo kao mikro i mali poduzetnici ili pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani (pravosuđu), tako da bi izmjene i dopune Zakona o sudovima, posebno u dijelu kojim se izravno ili neizravno (putem Pravilnika i sl.) regulira cijena i uvjeti rada sudskih tumača (vještaka i procjenitelja) mogle imati direktni materijalni učinak na ovaj segment radne populacije (koji su, usput budi rečeno, visoko kvalificirani i među najiskusnijima na svom području rada). Imajući u vidu sve gore navedeno, predlažemo da Predlagač razmotri mogućnost reguliranja (danas nedovoljno i neodgovarajuće regulirano) ujednačenosti prakse, raspolaganja svim potrebnim podacima, boljeg praćenja, jačeg nadzora nad radom sudskih tumača (vještaka i procjenitelja) kao i MATERIJALNE KOMPONENTE NJIHOVOG RADA (čitaj: tarife), bilo putem izmjena i dopuna postojećeg Zakona o sudovima ili (što bi bilo još bolje) donošenja posebnog Zakona o sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima, uz OBAVEZNO UKLJUČIVANJE predstavnika struke u izradu svih zakonskih i podzakonskih akata. Kao što se predlagač osvjedočio prilikom podnošenja primjedbi kroz e savjetovanje o nacrtu novog Pravilnika o sudskim tumačima, struka (sudski tumači u okviru svojih Udruga i Zajednice za prevoditelje pri HGK) raspolaže znanjem i dobrom voljom da najkonkretnije pridonese najboljem mogućem rezultatu. Društvo sudskih tumača i prevoditelja, koje je više puta razmatralo ovu problematiku, stoji iza svih ovih prijedloga, kao i druge udruge sudskih tumača i prevoditelja (a po našem saznanju, i udruge sudskih vještaka i procjenitelja). Primljeno na znanje U dosadašnjoj praksi utvrđena su brojna neodgovarajuća normativna rješenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja i stalnih sudskih tumača te je Ministarstvo pravosuđa utvrdilo potrebu izmjena važećeg Zakona o sudovima kao temeljnog i ishodišnog propisa za regulaciju navedene materije. U našoj pravnoj tradiciji ovo područje nikada nije bilo regulirano isključivo propisom zakonske razine te ni većina država članica Europske unije nema ovakve jedinstvene zakonske akte. Podsjeća se, Ustavni sud Republike Hrvatske rješenjem broj U-8056/14 od 25. travnja 2017. nije prihvatio prijedlog Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom članka 126. stavka 6. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15 i 82/15) kojim je propisano da će ministar pravosuđa pravilnikom propisati uvjete i postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i troškova za njihov rad. Ocjena Ustavnog suda je da je način odnosno rang pravnog propisa kojim se normira navedena materija slobodna volja zakonodavca. Polazeći od naše pravne tradicije te shvaćanja da rang propisa ne utječe na kvalitetu u njemu sadržanih rješenja, što je potvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske, te da u konkretnom slučaju ovakvo rješenje samo po sebi nije bilo ograničavajuće za prava navedenih profesija, utvrđena je prvenstveno potreba izmjene Zakona o sudovima te nakon toga potreba donošenja cjelovitih i novih odgovarajućih podzakonskih propisa. U postupku izrade nacrta svih zakonskih prijedloga uvijek se uključuju predstavnici stručne javnosti te će se i u slučaju pristupanja izradi nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u rad na nacrtu uključiti strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja i stalnih sudskih tumača.
3 Marina Krajnović PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2020. GODINU Predlažem da se u Plan zakonodavnih aktivnosti uvrsti i novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira. Obrazloženje: Sadašnji Zakon je neadekvatan, donesen je 1990., a posljednji puta je noveliran 1994. Kazne su propisane u novčanim iznosima u DEM! Čak ni Republika Njemačka više nema u optjecaju DEM pa je više nego neprikladno da ih ima Hrvatska. Kazne su, osim što u propisane u nepostojećoj valuti, preniske i ne daju mogućnosti sudovima da na adekvatan način sankcioniraju razna drska ponašanja. Npr. stranka koja ušeta u službene prostorije i verbalno napadne službenu osobu, na osobito drzak način (psovanjem službenoj osobi, lupanjem štapom po vratima i fizičkim napadom na službenu osobu istim tim štapom) na kraju može biti kažnjena iznosom od 50 do 300 DEM, i to pod uvjetom da ovlašteni tužitelj pravilno kvalificira prekršajno djelo kao kvalificirani oblik (osobito drsko ponašanje). Ako ovlašteni tužitelj iz nekog razloga ne zna pravilno kvalificirati počinjeni prekršaj, okrivljeniku se sudi kao da je npr. došao u službene prostorije i pjevao (obično remećenje javnog reda i mira vikom i galamom) za što je propisana novčana kazna od 50 do 200 DEM. Novčane kazne su iz vremena kad je prosječna plaća u Republici Hrvatskoj bila značajno niža nego u današnje vrijeme. S jedne se strane drakonski povisuju novčane kazne za prometne prekršaje, a s druge se zadržavaju neprikladno niske kazne za remećenje javnog reda i mira. U uređenoj državi, kakva bi Republika Hrvatska trebala biti jer postoji već gotovo tri desetljeća, prekršaji protiv javnog reda i mira morali bi biti adekvatnije sankcionirani. Na taj način poradilo bi se na postizanju javnog reda i mira, a s druge strane osigurali veći prihodi državnog proračuna. Slijedom rečenog, predlažem dopuniti Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2020. godinu. Ako predmetni zakon ne ulazi u djelokrug Ministarstva pravosuđa, molim odgovor u tom smislu, s uputom koje je ministarstvo nadležno za izradu prijedloga zakona. Zahvaljujem! Nije prihvaćen Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira zakon je iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, a ne Ministarstva pravosuđa.
4 Ranko Gavrilović Obrasci prethodne procjene , Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Sudski tumači su neizostavni dio pravnog sustava u Republici Hrvatskoj. Budući da smo svjesni činjenice da postojeća zakonska rješenja, posebno ona iz Zakona o sudovima, te podzakonskim aktima (Pravilnik o sudskim tumačima) nezadovoljavajuće „pokrivaju“ područje rada sudskim tumača u svakom pogledu, mišljenja smo da je inicijativa kojom će se ovo područje bolje i preciznije regulirati dobrodošla. Kao što je predlagaču poznato, članovi Društva sudskim tumača i prevoditelja, Zajednice za prevoditeljstvo HGK i sudski tumači samostalno su na nedavnom e savjetovanju o prijedlogu novog Pravilnika o sudskim tumačima dali preko 400 konkretnih primjedbi i prijedloga. Činjenica da do danas Predlagač nije odgovorio na naše primjedbe ukazuje da su one bile valjane i pretpostavljamo da je i to pridonijelo uvrštenju prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u vladinu agendu za iduću godinu, čime se očekuje bolje i preciznije reguliranja statusa i rada kako sudskih tumača, tako i sudskih vještaka i procjenitelja. Međutim, budući da se tu radi o vrlo kompleksnom području ,koje je, što se tiče sudskim tumača regulirano samo s 3 članka važećeg Zakona o sudovima (čl. 123-125), bojimo se da će moguće „proširenje“ ove regulacije sa 3 na npr 13 članaka biti nedovoljno. U tom smislu mišljenja smo da bi bilo funkcionalnije da se problematika sudskih tumača, sudskih vještaka i sudskih procjenitelja regulira posebnim zakonom, kao što je slučaj u nekim zemljama u okruženju. Npr. Zakon o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima u Sloveniji, koji je donesen tijekom 2018. godine, ima čak 59 članaka a profesije na koje se ovaj zakon odnosi (vještaci, tumači, procjenitelji) čini se da su zadovoljni njegovim postojanjem i sadržajem. Bojimo se da izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sudovima neće biti toliko precizan glede ove problematike kao što bi to bio slučaj ako bi se donio poseban zakon. Konačno, i predlagač je još početkom 2017. godine poslao informaciju sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima kako je planom normativnih aktivnosti Vlade RH u II kvartalu 2017. g. predviđeno upućivanje zakona koji regulira rad stalnih sudskih vještaka,procjenitelja i tumača u vladinu proceduru i pozvani smo, radi pristupanja izradi nacrta prijedloga Zakona da predložimo jednog člana za sudjelovanje u radu radne skupine. Na žalost od toga nije bilo ništa, pa je možda sada dobra prigoda da se ova inicijativa obnovi i OSTVARI. Prijedlog Zakona o sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima bio je na dnevnom redu Sabora oko 2011. godine, ali ga je tadašnja saborska većina odbila i o njemu se uopće nije raspravljalo. Ne slažemo se sa konstatacijom da izmjenama i dopunama Zakona o sudovima neće doći do gospodarskih učinaka. Sudski tumači (slično kao i vještaci i procjenitelji) rade u tržišnom okruženju, bilo kao mikro i mali poduzetnici ili pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani (pravosuđu), tako da bi izmjene i dopune Zakona o sudovima, posebno u dijelu kojim se izravno ili neizravno (putem Pravilnika i sl.) regulira cijena i uvjeti rada sudskih tumača (vještaka i procjenitelja) mogle imati direktni materijalni učinak na ovaj segment radne populacije (koju, usput budi rečeno, čine visoko kvalificirani stručnjaci i među najiskusnijima na svom području rada). Imajući u vidu sve gore navedeno, predlažemo da Predlagač razmotri mogućnost reguliranja (danas nedovoljno i neodgovarajuće regulirane) ujednačenosti prakse, raspolaganja svim potrebnim podacima, kao i MATERIJALNE KOMPONENTE NJIHOVOG RADA (čitaj: tarife), bilo putem izmjena i dopuna postojećeg Zakona o sudovima ili (što bi bilo još bolje) donošenja posebnog Zakona o sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima, uz OBAVEZNO UKLJUČIVANJE predstavnika struke u izradu svih zakonskih i podzakonskih akata. Kao što se predlagač osvjedočio prilikom podnošenja primjedbi kroz e savjetovanje o nacrtu novog Pravilnika o sudskim tumačima, struka (sudski tumači u okviru svojih Udruga i Zajednice za prevoditelje pri HGK) raspolažu znanjem i dobrom voljom da najkonkretnije pridonesu najboljem mogućem rezultatu. Ranko Gavrilović Član Društva sudskih tumača i prevoditelja Član Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Primljeno na znanje U dosadašnjoj praksi utvrđena su brojna neodgovarajuća normativna rješenja statusnih pitanja stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja i stalnih sudskih tumača te je Ministarstvo pravosuđa utvrdilo potrebu izmjena važećeg Zakona o sudovima kao temeljnog i ishodišnog propisa za regulaciju navedene materije. U našoj pravnoj tradiciji ovo područje nikada nije bilo regulirano isključivo propisom zakonske razine te ni većina država članica Europske unije nema ovakve jedinstvene zakonske akte. Podsjeća se, Ustavni sud Republike Hrvatske rješenjem broj U-8056/14 od 25. travnja 2017. nije prihvatio prijedlog Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom članka 126. stavka 6. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15 i 82/15) kojim je propisano da će ministar pravosuđa pravilnikom propisati uvjete i postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i troškova za njihov rad. Ocjena Ustavnog suda je da je način odnosno rang pravnog propisa kojim se normira navedena materija slobodna volja zakonodavca. Polazeći od naše pravne tradicije te shvaćanja da rang propisa ne utječe na kvalitetu u njemu sadržanih rješenja, što je potvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske, te da u konkretnom slučaju ovakvo rješenje samo po sebi nije bilo ograničavajuće za prava navedenih profesija, utvrđena je prvenstveno potreba izmjene Zakona o sudovima te nakon toga potreba donošenja cjelovitih i novih odgovarajućih podzakonskih propisa. U postupku izrade nacrta svih zakonskih prijedloga uvijek se uključuju predstavnici stručne javnosti te će se i u slučaju pristupanja izradi nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u rad na nacrtu uključiti strukovne udruge stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja i stalnih sudskih tumača.