Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Nezavisni cestarski sindikat | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | S obzirom na povezanost materije i međusobnu uvjetovanost predloženih izmjena Zakona o cestama i prijedloga Zakona o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude (IPO) ovim putem šaljemo zajedničke komentare koji se odnose na oba prijedloga zakona. Vlada RH predloženim Zakonom o postupku razduživanja strateških trgovačkih društava Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. privatizacijom trgovačkog društva Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.d. putem inicijalne javne ponude (IPO) želi postići nekoliko ciljeva, najvažniji od kojih je razduživanje HAC-a d.o.o. i ARZ-a d.d. zbog nemogućnosti navedenih društava da uredno podmiruju kreditne obveze. Razduživanje HAC-a d.o.o. i ARZ-a d.d. bi se postiglo na način da bi se društvo ARZ d.d. ugasilo, a njegova imovina prenijela u vlasništvo Republike Hrvatske te bi se pritom sukladno Zakonu o cestama povjerilo HAC-u d.o.o. na upravljanje. HAC d.o.o. bi potom pretvorio društvo HAC-ONC d.o.o. u svojem vlasništu u dioničko društvo te bi u tako restrukturiranom društvu koje ne bi sadržavalo obaveze HAC-a, HAC d.o.o. prodajom 60% udjela u HAC-ONC d.d. stekao 1,5 milijardi kuna koji bi mogli pomoći pri restrukturiranju i otplati kreditnih zaduženja tog društva. HAC-ONC d.d. bi također prema projekcijama Vlade kao predlagatelja, trebao biti iznimno profitabilna firma koja bi kroz porezne prihode uplaćene kroz poslovanje trebalo pomoći društvu HAC d.o.o i pri otplati preostalih kreditnih zaduženja. Međutim, prijedlog zakona, baš kao i cijeli plan otplate kreditnih zaduženja putem privatizacije poduzeća HAC-ONC d.d. iz cijelog niza razloga ne predstavljaju adekvatna rješenja za rješavanje problema duga autocesta niti odgovarajući model upravljanja autocestama koje su i po Zakonu o cestama javno dobro u općoj upotrebi. U nastavku ćemo iznijeti osnovne argumente koji potkrijepljuju našu tvrdnju. Prije toga ipak spominjemo i jednu pozitivnu stvar koju zakon predlaže, a to je ukidanje društva ARZ d.d. i prijenos njegove imovine Republici Hrvatskoj te sukladno Zakonu tada i davanje njegove bivše imovine na upravljnje HAC-u d.o.o. Naime, društvo ARZ d.d. koje upravlja dionicom autoceste Zagreb-Rijeka je upravo kao i HAC d.o.o., javno poduzeće koje se bavi upravljanjem i održavanjem autocestama. S obzirom na sličnost poslova održavanja i upravljanja, baš kao i na već postojeću integriranost sustava naplate cestarine, ne postoji niti jedan razlog zašto se poduzeće ARZ d.d. ne bi pripojilo HAC-u s ciljem objedinjavanja usluga koja su ta poduzeća pružala, povećanja efikasnosti, smanjivanja troškova kroz ukidanje dupliranja organizacijskih struktura i resursa, niže troškove poslovanja te ujednačavanja razine kvalitete pruženih usluga. Plan pripajanja poslovanja društva ARZ d.d. HAC-u d.o.o. na način predložen Zakonom je dobro zamišljen i koristan za poboljšavanje procesa upravljanja autocestama. Međutim smatramo da taj proces treba ići i korak dalje. HAC d.o.o. je kao organizacija osnovana s ciljem ubrzane gradnje autocesta. S obzirom da je tu funkciju uspješno dovršio, ne postoji više potreba za zadržavanjem HAC-a d.o.o. kao zasebne organizacije te predlažemo da se on na isti način (kao i društvo ARZ d.d. društvu HAC d.o.o.) pripoji društvu Hrvatske ceste d.o.o. s ciljem racionalizacije troškova upravljanja, povećanjem efikasnosti i općenito objedinjavanjem upravljanja cestama na području Republike Hrvatske. Glavni problem drugog dijela zakona koji se odnosi na prodaju udjela u poduzeću HAC-ONC d.d. je strateške naravi koja za sobom povlači cijeli niz negativnih ekonomskih posljedica. Primjedbe navodimo i obrazlažemo detaljno u nastavku: 1. Zatvaranje poslovnog modela i ekonomska računica gradnje autocesta ne smije se temeljiti na prihodima ostvarenima od naplate cestarine i drugih direktnih usluga pruženih na području autoceste kao javnog dobra Pogrešno je autoceste promatrati iz konteksta financijskog poslovanja poduzeća koje se bavi njegovom izgradnjom, održavanjem i upravljanjem. Naime, razlog zbog kojeg države grade autoceste nije poslovni pothvat pri kojem će se pokrenuti poduzetnički posao koji će ujedno kreirati dobru zaradu za vlasnika kroz direktne prihode ostvarene kroz naplatu cestarine i popratne usluge (koncesije za benzinske postaje, restorane, naknade za prijevoz specijalnog tereta i sl.). U ekonomskom kontekstu autoceste imaju mnogo širu ulogu kroz širenje potencijala društvenog i ekonomskog razvoja područja kroz koja prolaze. Od skraćivanja vremena transporta roba, mogućnosti kreiranja disperziranih proizvodnih i distribucijskih kapaciteta u krajevima u kojima to ranije nije bilo moguće, unapređenja poslovanja postojećih poduzeća koji na temelju nove infrastrukture mogu ponuditi nove ili bolje proizvode i usluge, preko razvoja turizma i mogućnosti razvoja novih turističkih destinacija pa do poboljšanja dostupnosti javnih usluga u prije teže dostupnim područjima (policija, hitna pomoć, vatrogasci, gorska služba spašavanja, hitne intervencije i sl. ). Ekonomska korist od svih tih aktivnosti kroz povećanje ekonomske aktivnosti i pripadajuću naplatu poreza višestruko nadmašuje korist koja se može ostvariti pukom naplatom na naplatnim kućicama te se svakako treba uzeti u obzir pri izradi svih studija vezanih uz poslovanje autocesta, a prije donošenja odluka o njihovom financiranju i načinu njihovog upravljanja. Različita istraživanja pokazuju da je multiplikatorski efekt ulaganja u gradnju autocesta blizu 3x što je skoro dvostruko veći nego očekivani efekt javnih investicija iz raspoložive literature (Sylvain Leduc and Daniel Wilson, Highway Grants: Roads to Prosperity?, FRBSF Economic Letter, 2012-35). Države koje na taj integrirani način pristupaju izgradnji i financiranju autocesta su najčešće i u potpunosti odustale od naplate cestarina građanima (Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg), a usprkos tome imaju najrazvijenije sustave autocesta u Europi. Države koje imaju uhodane naplate cestarine su uglavnom tranzitne države i države s velikim udjelom prometa stranaca u turističke svrhe, međutim niti kod njih taj prihod nije dovoljan da pokrije troškove gradnje autocesta niti se to od njega očekuje. 2. Društva HAC d.o.o. i ARZ d.d. nisu ekonomski operateri koji djeluju na tržištu jer nema mogućnosti konkurencije pri pružanja usluga vožnje autocestama, ne postoji mogućnost uvođenja paralelne (tržišne) infrastrukture te je i odredbama Zakona o cestama jasno da se radi o poduzećima koja upravljaju javnim dobrom te samim time imaju poseban položaj u odnosu na poduzeća koja posluju slobodno na tržištu. U obrazloženju motiva za donošenje zakona se navodi potreba ukidanja trenutnih vladinih potpora društvima HAC d.o.o. i ARZ d.d. zbog toga jer se, prema mišljenju predlagatelja, radi o ekonomskim operatorima koji djeluju na tržištu te da sukladno tome i pravilima EU ne mogu biti korisnici državnih potpora. Smatramo da predlagatelj zakona u ovom slučaju kreće od pogrešnih postavki. Naime, prema članku 3., stavak 1. Zakona o cestama, javne ceste su javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu Republike Hrvatske. Zbog same njihove prirode u hrvatskoj pravnoj praksi, javnim dobrima mogu upravljati država i jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, javne ustanove (muzeji, arhivi, knjižnice), te posebna javna poduzeća (Dr. sc. Mario Jelušić, Javno vlasništvo u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu » God. 46 (2009), Broj 1 (91)), koje bi u slučaju autocesta bili HAC d.o.o. i ARZ d.d. Osim toga, zbog samog karaktera javnog dobra, teško je zamislivo da postoji alternativna autocesta kojom bi upravljao neki drugi – tržišno orijentirani operater što također ukazuje na nelogičnost argumenta predlagatelja da se u slučaju autocesta i društava HAC d.o.o. i ARZ d.d. radi o društvima koja posluju na tržištu i po tržišnim principima. Smatramo da zbog navedenih razloga argumentacija o nužnosti privatizacije društva HAC-ONC d.d. s ciljem sprečavanja primanja državnih potpora od strane tih poduzeća je bespredmetna i da bi se trebalo fokusirati na jasno pozicioniranje autocesta kao javnog dobra te jačanje javnog poduzeća koji njima upravlja (HAC d.o.o. ili HC d.o.o.) kao odgovornog i učinkovitog upravljača tim javnim dobrom. Nadalje, predlagatelj kroz cijeli prijedlog Zakona operira s krivom pretpostavkom da je bilo koja poslovna odluka s financijskim posljedicama oblik državne potpore u slučaju da dolazi od poduzeća u vlasništvu države. U tom smislu zanemaruje se činjenica da je za utvrđivanje prisutnosti državne potpore potrebno napraviti tzv. test racionalnog privatnog investitora. Samo ona postupanja države kao vlasnika koje u jednakoj situaciji ne bi poduzeo i racionalni privatni investitor mogu biti okarakterizirana kao postupanja na koju se primjenuju pravila o državnim potporama. Cijeli prijedlog zakona utemeljen je na pretpostavci da je državnu potporu potrebno pod svaku cijenu izbjeći jer ista nije dozvoljena. Međutim, u onim situacijama koje potpadaju pod pravila o državnim potporama potrebno je napraviti daljnje testove da bi se utvrdilo je li utvrđena državna potpora dopuštena ili nije (što uključuje i neke daljnje korake i postupke u koje je uključena i Europska Komisija). U slučaju usluga od općeg ekonomskog interesa, kao što je primjer u predmetnom slučaju, prije svega radi se o tzv. Altmark testu, odnosno o četiri kriterija koja moraju biti zadovoljeni da bi državna potpora bila dopuštena. Navedeni kriteriji razvijeni su u presudi Europskog suda pravde C-280/00. Predlagatelj u obrazloženju prijedloga zakona nije proveo navedeni test već na paušalan način procjenjuje da bi zakonsko rješenje koje bi na bolji način zaštitilo interes Republike Hrvatske bilo nedopušteno s aspekta državne pomoći. Međutim, upravo pristupom usvojenim u prijedlogu Zakona predlagatelj riskira da povrijedi propise o državnim potporama. Naime, prema relevantnoj sudskoj praksi (C-288/11 P) gradnja infrastrukture (u konkretnom slučaju cestovne infrastrukture) preduvjet je obavljanja kasnije djelatnosti te je s njom neodvojivo povezana. U tom smislu, prijedlog kojim se nepokriveni troškovi ulaganja u cestovnu infrstrukturu prebacuju na teret države, a od istih se oslobađa operator te infrastrukture (u konkretnom slučaju predlaže se da to bude HAC-ONC d.d. u većinskom privatnom vlasništvu), može predstavljati nedopštenu državnu potporu takvom operatoru cestovne infrastrukture tj. potencijalnom HAC-ONC d.d.-u. 3. Prodaja društva HAC-ONC d.d. privatnim investitorima nije racionalan način rješavanja duga poduzeća HAC d.o.o. i ARZ d.d. jer bi direktni prihodi od korištenja autocesta od strane poduzeća HAC d.o.o. ili povezanog poduzeća HAC-ONC d.o.o. srednjeročno i dugoročno bili veći izvor prihoda za otplatu duga od prihoda ostvarenih posredno kroz porezne prihode i naknade. Prema izračunima predlagača poduzeće HAC-ONC d.d. bi trebalo biti visoko profitabilno poduzeće koje će godišnje samo od poreza na dobit uprihoditi oko 33 milijuna EUR godišnje što znači da bi godišnja dobit trebala iznositi oko 165 milijuna EUR koji bi pod pretpostavkom podjednako efikasnog upravljanja mogli značajno poboljšati sposobnost otplate postojećeg duga u odnosu na situaciju u kojoj se taj dug treba vraćati većim dijelom iz drugih izvora. Neracionalnost odluke o prodaji poduzeća HAC-ONC s ciljem ostvarenja dodatnih prihoda u iznosu od 1,5 milijardi EUR koji bi mogli biti iskorišteni za otplatu duga, je tim više vidljiva ukoliko se primijeti da se tim iznosom ne pokriva ukupni iznos duga koji trenutno iznosi nešto više od 4 milijarde eura tako da najveći dio duga i dalje ostaje obaveza države s bitno smanjenim mogućnostima njegovog financiranja od strane prihoda samih autocesta nakon prodaje poduzeća ovlaštenog za upravljanje njima. Ukoliko bi se prihvatio model po kojem se upravljanje autocestama ne tretira kao tržišna poslovna aktivnost, država bi bila u mogućnosti naći povoljnije i kvalitetnije načine reprograma postojećeg kratkoročnog duga i njegovo pretvaranje u dugoročni kako bi se značajniji udio dospjelih obaveza mogao financirati iz vlastitih prihoda proizašlih kroz upravljanje autocestama kao javnim dobrom. 4. Predaja 3% udjela u društvu HAC-ONC d.d. Fondu hrvatskih branitelja te pravo prvokupa do 57% udjela u društvu građanima RH nije racionalna ekonomska investicija koja je u interesu tih skupina zbog procikličnog karaktera navedene investicije. Privatni investitori u društvo HAC-ONC d.d. kao svoj primarni interes za kupnju udjela u društvu vide mogućnost ostvarivanja financijskog povrata na svoju investiciju. Financijski povrat se može ostvariti kroz racionalizaciju i uštede u poslovanju te kroz povećanje prihoda kroz povećanje cijena i količine naplaćenog prometa na autocestama. Valja primijetiti da su uštede u poslovanju uzrokovane troškovima održavanja i povećanje prihoda kroz povećanje količine prometa međuovisni jer kroz povećanje prometa dolazi i do povećanja troškova održavanja tako da se ti ciljevi međusobno isključuju. Prema tome kao jedina preostala mogućenost ostaje povećanje cijena usluga koje će najvećim dijelom zahvatiti građane RH (uključujući i branitelje), a koji su i predloženi kupci udjela društva HAC-ONC d.d. Taj prociklički odnos direktno negativno utječe na troškove korisnika autocesta (odnosno budućih imatelja udjela u društvu HAC-ONC d.d.-a) koji zauzvrat dobivaju eventualne indirektne benefite kroz možebitno povećanje isplate dividendi sukladno njihovom suvlasničkom udjelu. Racionalni investitori bi u takvom ulaganju vidjeli znatan rizik te ne bi takvo ulaganje smatrali povoljnim i privlačnim. 5. Kupnja udjela u društvu HAC-ONC d.d. od strane dijela strukturnih investitora (domaći mirovinski fondovi) ne predstavlja racionalnu investiciju koja na najbolji mogući način štiti interese imatelje njihovih udjela Prema planu predlagatelja, znatan udio u društvu HAC-ONC d.d. bi trebao biti ponuđen i institucionalnim investitorima među kojima se kao najizgledniji kandidati spominju domaći mirovinski fondovi. Zbog argumentacije slične onoj iz prethodne točke jer se i u ovom slučaju radi o procikličkom financijskom odnosu u kojemu su interesi mirovinskih fondova maksimizacija dobiti ostvarene u društvu HAC-ONC d.d., a koja se može prije svega postići povećanjem cijene usluga. Istovremeno povećanje cijene usluga će najvećim dijelom biti ostvaren kroz povećanje troškova korisnika autocesta među kojima je upravo najznačajnija skupina radno aktivnog stanovništva Hrvatske, a koji su ujedno i imatelji udjela u mirovinskim fondovima. Prema tome korisnici mirovinskih fondova će imati izravne dodatne troškove koji će se akumulirati u mirovinskim te će se u idealnom slučaju prenijeti u vrijednost budućih mirovina međutim bez bilo kakve novostvorene dodane vrijednosti. Takav financijski transfer bi bio prihvatljiv jedino u slučaju da je investicija mirovinskog fonda uložena u infrastrukturu koja stvara direktne benefite korisnicima mirovina (poput domova umirovljenika, stvaranja infrastrukture za poboljšanje socijalnih i drugih usluga za osobe starije životne dobi što u ovom konkretnom primjeru nije slučaj). Zbog toga smatramo da kupnja udjela u društvu HAC-ONC d.d. ne predstavlja racionalnu investiciju za domaće mirovinske fondove. Zaključno, predlaže se da se prijedlog zakona izmjeni na način da se članak 19. briše, te da se dodaju novi članci 19. i 20. u slijedećem tekstu: “Članak 19. Nakon usvajanja konačnog prijedloga ovog Zakona u Hrvatskom saboru o njegovom će usvajanju Hrvatski sabor raspisati državni referendum. Članak 20. Ovaj Zakon stupa na snagu danom utvrđenja rezultata državnog referenduma iz članka 17. ovog Zakona, pod uvjetom da se za njegovo usvajanje izjasnila većina izašlih birača.” Naime, Ustavni sud je svojom odlukom broj U-VIIR-1158/2015 od 21. travnja 2015. godine u III. točki izreke obvezao Vladu Republike Hrvatske da u slučaju pokretanja novog postupka za sklapanje istog ili bitno sličnog pravnog posla (naš nalgasak) od kojeg je Vlada RH odustala Odlukom o prestanku važenja Odluke o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (klasa: 022-03/15-04/139, ur. broj: 50301-05/18-15-1 od 16. travnja 2015.), uvaži činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu. Predmetnim prijedlogom zakona nesumnjivo se radi o raspolaganju pravom upravljanja hrvatskim autocestama koje je bitno slično tom istom raspolaganju putem pravnog posla koncesije. Naime, predmet oba pravna posla je dodjeljivanje poslova iz predmeta poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. trećim pravnim subjektima koje da sada nisu bile ovlaštene obavljati navedene poslove - u slučaju namjeravane koncesije koncesionaru, a u predmetnom slučaju društvu HAC-ONC d.d.. Kao prilog navedenoj tvrdnji navodimo izvadak iz studije koju je za potrebe Vlade Republike Hrvatske izradio savjetnik za usluge monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Temeljem prijedloga Savjetnika Vlada RH usvojila je na svojoj 102. sjednici 4. srpnja 2013. godine Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta. U navedenoj studiji u poglavlju 4. “Opcije monetizacije” pod točkom 4.1. naslova “Razmotrene opcije” navodi se, među ostalim, i slijedeće: “(...) Privatizacija operatera autocesta Privatizacija (uključujući moguću inicijalnu javnu ponudu) HAC-a i/ili ARZ-a ili njihovog slijednika za naplatu cestarine i upravljanje i održavanje HAC ONC-a razmotrena je i odbačena pod pretpostavkom da bi MPPI svejedno morao zaključiti konačni ugovor o koncesiji s privatiziranim društvom, zbog čega bi se bit transakcije na kraju opet svela na koncesiju. (...)”. Iz citiranog nesumnjivo slijedi da se u oba pravna posla bit transakcije svodi na ustupanje (koncesiju) upravljanja i održavanja odnosno da se i u slučaju privatizacije operatera inicijalnom javnom ponudom radi o pravnom poslu koji je bitno sličan koncesiji. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama ne reguliraju pitanja koje bi trebala biti predmetom državnog referenduma. U skladu s propisima, donošenje ovih zakonskih izmjena predlaže Vlada Repubilke Hrvatske, a odluku o prihvaćanju istih donosi Hrvatski sabor. |
| 2 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) u potpunosti podržava te pozdravlja predložene izmjene Zakona o cestama kojima se predlaže brisanje važećih odredbi čl.86. st. 2., 3. i 4. Predloženim brisanjem ukida se diskriminacija u plaćanju naknada za korištenje cesta između subjekta javnog i privatnog prava. Nadalje, s obzirom da je čl.3. Zakona o elektroničkim komunikacijama propisano da je elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) od interesa za Republiku Hrvatsku, HT je mišljenja da je u svrhu daljnje gradnje i korištenja EKI potrebno izmijeniti iznose naknada koje su definirane Odlukom o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (Odluka) na način da se visina naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti utvrdi u jedinstvenom iznosu jednakom iznosu koji je danas određen Odlukom u čl.3.t.a) te da se ponovo uvedu količinski popusti ukinuti Odlukom iz 2014. godine. Također, potrebno je osigurati plaćanje naknade od strane svih osoba ovlaštenih upravljati infrastrukturom određenom Odlukom neovisno o tome da li su subjekti javnog ili privatnog prava. Dodatno, HT je mišljenja da je potrebno izmijeniti i čl.4. Odluke na način da se osigura da se naknada za pravo služnosti radi postavljanja elektroničke komunikacijske opreme (antenskih i sličnih uređaja i opreme) na javnoj cesti ne plaća u slučajevima postavljanja navedene opreme u tunelima. Razlog tome je što postavljanje navedene opreme u tunelima doprinosi sigurnosti prometa na cestama, zaštiti ljudskih života te omogućuje pravovremenu komunikaciju u slučaju prometnih nesreća te drugim izvanrednim situacijama. U svrhu postizanja potpune ravnopravnosti između subjekata javnog i privatnog prava u plaćanju naknada za korištenje javnih površina, apeliramo prema Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, kao ministarstvu nadležnom za razvoj EKI, da inicira pokretanje aktivnosti potrebnih za ukidanje Zakona o uređenju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina te čl.24. st.1. t. c) i d) Zakona o poljoprivrednom zemljištu pred tijelima u čijoj se nadležnosti izmjena navedenih propisa nalazi. U Zagrebu, 09. lipnja 2015.g. Hrvatski Telekom d.d. | Primljeno na znanje | Poštovani, Vaš komentar je zaprimljen. |
| 3 | Jozo Šitum | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | komentar u vezi izmjena čl.62 Zakona o cestama - privremena prometna signalizacija: 1. Shematske regulacije su propisane Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN75/2014). Ima ih ukupno šesnaest i nalaze se u prilogu Pravilnika (1 – 16). Međutim, Pravilnikom o ophodnji javnih cesta su uređena pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar. Dakle, radi se o tipskim regulacijama koje postavljaju ophodari kada obavljaju redovne – svakodnevne poslove za zaštitu odnosno održavanje javih cesta. To se može primijeniti samo na neke radove koji ne trpe odgodu, kada ophodar mora žurno postupiti zbog izvanrednih događaja kao što su odroni, prometne nesreće, klizišta i slično, kako bi osigurao sigurno i protočno odvijanje prometa. U slučaju da ove vrste regulacija potraju dulje, nadzorni inženjeri trebaju izvršiti nadzor stanja na terenu i po potrebi poduzeti izradu prometnog elaborata odnosno korekcije postavljene privremene prometne signalizacije. Navedene shematske regulacije su prilagođene za žurnu primjenu od strane ophodara kao osoba koje provode svakodnevne poslove održavanja cesta, ali ipak nemaju dovoljna stručna znanja niti ovlasti za samostalno planiranje postavljanja prometne signalizacije ili izradu elaborata za postavljanje prometnih znakova. Nadalje, ovaj Pravilnik se odnosi samo na javne ceste. Prema Zakonu o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima. To znači da se ove shematske regulacije ne mogu primijeniti na nerazvrstane ceste (koje nisu razvrstane niti javne). Bez obzira na lošiji stupanj tehničkog uređenja prometa na nerazvrstanim cestama, ove se ceste ne smiju zapostavljati prije svega zbog sigurnosnih razloga, jer je upravo na njima promet odvija u najlošijim i najsloženijim uvjetima. 2. Navedeni shematski prikazi ne predstavljaju prometni projekt ili prometni elaborat. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, 48/2010, 74/2011 i 80/2013), člankom 13, je propisano da se prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. 3. Prilikom postavljanja prometnih znakova, stalnih i privremenih, moraju se poštovati odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje propisuju da se prometni znakovi postavljaju i održavaju tako da ih sudionici u prometu mogu danju i noću na vrijeme i lako uočiti te pravovremeno postupiti u skladu s njihovim značenjem. Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste te privremena organičenja i privremene zabrane u prometu i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. Ovim je odredbama zakona istaknut sigurnosni značaj prometne signalizacije. Da bi se to provelo potrebna su stručna znanja i realne sigurnosne procjene stanja na cesti. 4. Osnivanjem Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, značajno su podignuti sigurnosni standardi na području prometnog inženjerstva. Uvedena su jasna pravila za obavljanje stručnih poslova koji su vezani za poslove prometne sigurnosti što se posebno odnosi na poslove projektiranja prometne signalizacije koja je neizostavna sigurnosna komponenta. Prihvaćanje i propisivanje tipskih ili shematskih prometnih rješenja ili elaborata predstavlja ne samo obezvrjeđivanje Komore i stručnih znanja ovlaštenih inženjera cestovnog prometa, nego i izravno zanemarivanje značaja sigurnosti prometa na cestama. To može rezultirati prometnim nesrećama s materijalnim štetama ili ljudskim žrtvama. 5. U godinama kada bilježimo povećanje stupnja sigurnosti na cestama u Republici Hrvatskoj, čemu su ovlašteni inženjeri cestovnog prometa i Komora kroz svoje djelatnosti dali izuzetan doprinos, uvođenje shematskih ili tipskih rješenja kod postavljanja privremene prometne signalizacije nedvojbeno predstavlja prometno sigurnosni presedan i anakronizam. Osim toga, na taj način se ne provode ciljevi Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama kojega je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici 14. travnja 2011. godine. Okvir za Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH temelji se na odredbama i smjernicama Moskovske deklaracije iz 2009. godine, Deklaraciji Ujedinjenih naroda 62/244 iz ožujka 2010. godine i na temelju toga usvojenom 4. Akcijskom programu Europske komisije. Jedan od kvalitativnih ciljeva Nacionalnog programa je izrada posebnih rješenja za razvoj infrastrukture kako bi se zaštitili svi sudionici u prometu. Alat za provedbu ovoga cilja je i prometna signalizacija, ali samo ako je stručno i kvalitetno projektirana, izrađena i postavljena. 6. Postavljanje shematske privremene prometne signalizacije će sigurno donijeti izostanak izlaska na teren od strane stručnih osoba, tako da će se prometna signalizacija postavljati „iz ureda“, bez uvida u stanje na terenu. To će negativno utjecati na samo postavljanje signalizacije na terenu, jer zbog loših procjena, mogućih okolnih objekata i građevinskih elemenata same ceste, signalizaciju jednostavno neće biti moguće fizički postaviti. To će potaknuti improvizacije bez stručnog nadzora, odstupanje od tipskih rješenja i smanjenje sigurnosti i protočnosti prometa. Osim toga, nitko od ovlaštenih inženjera u takvim uvjetima ne može preuzeti odgovornost za prometno rješenje i ovjeriti ili potpisati to tipsko rješenje. 7. Općenito, odvijanje prometa u uvjetima raznih ograničenje ili zabrana uvjetovanih gradilištem, predstavlja složene, potencijalno opasne i rizične situacije u prometu koje od vozača iziskuju pojačane napore i koncentraciju. Da bi se te opasne situacije izbjegle i smanjile, potrebno je vozaču dati jasnu, pravovremenu i nedvosmislenu obavijest o događajima na cesti. 8. Postavljanje privremene prometne signalizacije koje će biti u funkciji sigurnog i mobilnog odvijanja prometa je moguće samo uz izradu konkretnih prometnih projekata ili prometnih rješenja utemeljenih na točno utvrđenim građevinskim i geometrijskim elementima ceste kao i osnovnim veličinama prometnog toka. 9. Ukoliko se pak uvode shematska rješenja, treba ih biti više, a ne samo šesnaest (u Sloveniji ih ima oko 100), treba donijeti Pravilnik o privremenoj prometnoj signalizaciji, a svakako je potrebno propisati da tipska rješenja mora odabrati i nadzirati ovlašteni inženjer cestovnog prometa. Sve ostalo predstavlja improvizaciju koje je opasna za sigurno odvijanje prometa. | Primljeno na znanje | Iako u komentaru nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o cestama ipak navodimo da je čl. 6 Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 4 | Hr. komora inžinjera tehnologije prometa i transporta | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U dijelu izrade i operacionalizacije prometnih rješenja neprijeporna je uloga prometne struke. Prilikom navođenja osnovnih pitanja koja se trebaju urediti zakonom zanemarena je važnost postojanja prometnih elaborata i njihova svrha. Postojanja prometnih elaborata jest da se njima na terenu u životnim situacijama osiguravaju najbolja i najsigurnija prometna rješenja koja izrađuju, predlažu i za koja odgovaraju stručnjaci s potrebnim kvalifikacijama, odnosno prometni stručnjaci. Isključivo prometni stručnjaci su oni koji mogu donositi meritorne odluke u domeni analize prometnih tokova i utvrđivanja sigurnosnih pokazatelja. Svako drugačije rješenje bi isključivalo kompetencije prometnih stručnjaka. Iz određenih predloženih izmjena i dopuna predmetnog Prijedloga vidljivo je da je to zanemareno. | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 5 | Markiva projekt d.o.o. | OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom | U uvodnom dijelu nije naveden razlog za izmjenu članka 62., odnosno nije jasno zašto je poslovanje Hrvatskih autocesta d.o.o., plaćanje cestarine, nadzor i kontrola izvanrednog prijevoza osnova za izmjenu članka 62. | Primljeno na znanje | Članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama je promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ U skladu s navedenim dopunjeno je obrazloženje odredbi Zakona koje za članak 6. glasi: „Ovom se odredbom u članku 62. Zakona o cestama propisuje uspostava privremene regulacije prometa kod izvođenja radova i obavljanja aktivnosti na javnoj cesti prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. Zakona o cestama. Naime, člankom 17. stavkom 4. podstavkom 3. Zakona o cestama je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture ovlašten donijeti propis o načinu označavanja i osiguranja radova na cesti, kojim se uz ostalo određuju i standardne sheme regulacije. U slučajevima za koje nisu predviđene standardne sheme regulacije, privremena regulacija prometa postavlja se prema prometnom elaboratu.“ |
| 6 | Hr. komora inžinjera tehnologije prometa i transporta | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | Prijedlogom predložene izmjene i dopune odredbi članka 62. Zakona o cestama niti na koji način se sa stručnog stajališta ne može opravdavati „pobližim uređivanjem načina uspostave privremene regulacije prometa kod izvođenju radova i obavljanja aktivnosti na javnoj cesti“, nego se time de facto i de iure ukida obveza izrade prometnog elaborata. Naime, sadašnji članak 62. stavak 1. Zakona o cestama s razlogom propisuje da se prilikom izvođenja radova i poduzimanja drugih aktivnosti na javnoj cesti mora uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa na način koji osigurava sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti, s sve to sukladno prometnom elaboratu. Prometni elaborat izrađuju kompetentni prometni stručnjaci koji time situaciju s obzirom na svoje kompetencije privremenu regulaciju prometa uređuju na način koji je siguran za sve sudionike prometa. Isti stručnjaci na temelju toga i odgovaraju za svoja rješenja. Predlagatelj predmetnog Prijedloga, odnosno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture bilo je dužno u roku od 6 mjeseci od donošenja Zakona o cestama donijeti Pravilnik o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama, što do danas nije učinjeno. I sama navedena obveza propisana sada važećom odredbom članka 17. stavka 4. Zakona o cestama dovoljno govori o važnosti postojanja prometnog elaborata. Napominjemo, kako u ovdje objavljenom predmetnom Prijedlogu niti u dijelu osnovnih pitanja koja se trebaju urediti predloženim izmjenama i dopunama, niti u dijelu posljedica koje će proisteći donošenjem predloženih izmjena, kao uostalom niti u cjelokupnom sadržaju teksta predmetnog Prijedloga, nije niti jednim argumentom obrazloženo predloženo ukidanja obveze izrade prometnog elaborata. Prema našem mišljenju odredba članaka 62. se niti u kojem slučaju ne smije mijenjati dok se ne donese Pravilnik o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama sukladno odredbi članka 17. stavka 4. Zakona o cestama. Nadalje, iz navedenog prijedloga dopune odredbe članka 62. na način da se iza članka 1. doda novi stavak, koji propisuje da se „Kod izvođenju radova i obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovog članka privremena regulacija prometa uspostavlja postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova prema standardnim shemama regulacije.“, nije razvidno da li se shematske regulacije koje se na ovaj način uvode odnose na regulacije iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta („Narodne novine“, broj 75/14). Ukoliko je tome tako, tada ozbiljan problem predstavlja činjenica da su u navedenom Pravilniku navedene shematske regulacije u većini slučajeva primjenjive samo za autoceste i brze ceste. S obzirom da navedena predložena izmjena Zakona podrazumijeva upotrebu standardiziranih shema regulacija koje sadrži Pravilnik o ophodnji javnih cesta, izvjesno je da će se velika većina privremenih regulacija nastojati uklopiti upravo u samo 16 postojećih regulacija koje navedeni Pravilnik sadrži, a što nije dobro niti s aspekta pronalaženja najboljih prometnih rješenja niti s aspekta sigurnosti odvijanja prometa i transporta. | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 7 | Jozo Šitum | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | 1. Shematske regulacije su propisane Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN75/2014). Ima ih ukupno šesnaest i nalaze se u prilogu Pravilnika (1 – 16). Međutim, Pravilnikom o ophodnji javnih cesta su uređena pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar. Dakle, radi se o tipskim regulacijama koje postavljaju ophodari kada obavljaju redovne – svakodnevne poslove za zaštitu odnosno održavanje javih cesta. To se može primijeniti samo na neke radove koji ne trpe odgodu, kada ophodar mora žurno postupiti zbog izvanrednih događaja kao što su odroni, prometne nesreće, klizišta i slično, kako bi osigurao sigurno i protočno odvijanje prometa. U slučaju da ove vrste regulacija potraju dulje, nadzorni inženjeri trebaju izvršiti nadzor stanja na terenu i po potrebi poduzeti izradu prometnog elaborata odnosno korekcije postavljene privremene prometne signalizacije. Navedene shematske regulacije su prilagođene za žurnu primjenu od strane ophodara kao osoba koje provode svakodnevne poslove održavanja cesta, ali ipak nemaju dovoljna stručna znanja niti ovlasti za samostalno planiranje postavljanja prometne signalizacije ili izradu elaborata za postavljanje prometnih znakova. Nadalje, ovaj Pravilnik se odnosi samo na javne ceste. Prema Zakonu o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima. To znači da se ove shematske regulacije ne mogu primijeniti na nerazvrstane ceste (koje nisu razvrstane niti javne). Bez obzira na lošiji stupanj tehničkog uređenja prometa na nerazvrstanim cestama, ove se ceste ne smiju zapostavljati prije svega zbog sigurnosnih razloga, jer je upravo na njima promet odvija u najlošijim i najsloženijim uvjetima. 2. Navedeni shematski prikazi ne predstavljaju prometni projekt ili prometni elaborat. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, 48/2010, 74/2011 i 80/2013), člankom 13, je propisano da se prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. 3. Prilikom postavljanja prometnih znakova, stalnih i privremenih, moraju se poštovati odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje propisuju da se prometni znakovi postavljaju i održavaju tako da ih sudionici u prometu mogu danju i noću na vrijeme i lako uočiti te pravovremeno postupiti u skladu s njihovim značenjem. Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste te privremena organičenja i privremene zabrane u prometu i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. Ovim je odredbama zakona istaknut sigurnosni značaj prometne signalizacije. Da bi se to provelo potrebna su stručna znanja i realne sigurnosne procjene stanja na cesti. 4. Osnivanjem Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, značajno su podignuti sigurnosni standardi na području prometnog inženjerstva. Uvedena su jasna pravila za obavljanje stručnih poslova koji su vezani za poslove prometne sigurnosti što se posebno odnosi na poslove projektiranja prometne signalizacije koja je neizostavna sigurnosna komponenta. Prihvaćanje i propisivanje tipskih ili shematskih prometnih rješenja ili elaborata predstavlja ne samo obezvrjeđivanje Komore i stručnih znanja ovlaštenih inženjera cestovnog prometa, nego i izravno zanemarivanje značaja sigurnosti prometa na cestama. To može rezultirati prometnim nesrećama s materijalnim štetama ili ljudskim žrtvama. 5. U godinama kada bilježimo povećanje stupnja sigurnosti na cestama u Republici Hrvatskoj, čemu su ovlašteni inženjeri cestovnog prometa i Komora kroz svoje djelatnosti dali izuzetan doprinos, uvođenje shematskih ili tipskih rješenja kod postavljanja privremene prometne signalizacije nedvojbeno predstavlja prometno sigurnosni presedan i anakronizam. Osim toga, na taj način se ne provode ciljevi Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama kojega je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici 14. travnja 2011. godine. Okvir za Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH temelji se na odredbama i smjernicama Moskovske deklaracije iz 2009. godine, Deklaraciji Ujedinjenih naroda 62/244 iz ožujka 2010. godine i na temelju toga usvojenom 4. Akcijskom programu Europske komisije. Jedan od kvalitativnih ciljeva Nacionalnog programa je izrada posebnih rješenja za razvoj infrastrukture kako bi se zaštitili svi sudionici u prometu. Alat za provedbu ovoga cilja je i prometna signalizacija, ali samo ako je stručno i kvalitetno projektirana, izrađena i postavljena. 6. Postavljanje shematske privremene prometne signalizacije će sigurno donijeti izostanak izlaska na teren od strane stručnih osoba, tako da će se prometna signalizacija postavljati „iz ureda“, bez uvida u stanje na terenu. To će negativno utjecati na samo postavljanje signalizacije na terenu, jer zbog loših procjena, mogućih okolnih objekata i građevinskih elemenata same ceste, signalizaciju jednostavno neće biti moguće fizički postaviti. To će potaknuti improvizacije bez stručnog nadzora, odstupanje od tipskih rješenja i smanjenje sigurnosti i protočnosti prometa. Osim toga, nitko od ovlaštenih inženjera u takvim uvjetima ne može preuzeti odgovornost za prometno rješenje i ovjeriti ili potpisati to tipsko rješenje. 7. Općenito, odvijanje prometa u uvjetima raznih ograničenje ili zabrana uvjetovanih gradilištem, predstavlja složene, potencijalno opasne i rizične situacije u prometu koje od vozača iziskuju pojačane napore i koncentraciju. Da bi se te opasne situacije izbjegle i smanjile, potrebno je vozaču dati jasnu, pravovremenu i nedvosmislenu obavijest o događajima na cesti. 8. Postavljanje privremene prometne signalizacije koje će biti u funkciji sigurnog i mobilnog odvijanja prometa je moguće samo uz izradu konkretnih prometnih projekata ili prometnih rješenja utemeljenih na točno utvrđenim građevinskim i geometrijskim elementima ceste kao i osnovnim veličinama prometnog toka. Sve ostalo predstavlja improvizaciju koje je opasna za sigurno odvijanje prometa. | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 8 | Danijel Zdolc | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | U članku 62. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Kod izvođenju radova i obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, privremena regulacija prometa uspostavlja se postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova isključivo na temelju Prometnog elaborata ovjerenog od strane ovlaštenog inženjera na temelju posebnih propisa." Dosadašnji stavci 2., 3.i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u pojedinim slučajevima privremenu regulaciju prometa kod izvođenja radova i obavljanja aktivnosti na javnoj cesti moguće uspostaviti i pomoću standardnih shema regulacije. Navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakon |
| 9 | Danijel Zdolc | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | Prijedlog izmjene članka 62. navodi standardne sheme regulacije, međutim nije jasno o kojim standardnim shemama regulacije se radi. Pretpostavka je da se radi o shematskim regulacijama prometa propisanim Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/2014). Pravilnikom se propisuju uvjeti za uspostavu ophodnje, osoblja, opreme, mjere za zaštitu javnih cesta, radnje i aktivnosti koje obavlja ophodarska služba tijekom ophodnje javne ceste. Kao prilog Pravilnika propisano je 16 načina označavanja privremenih opasnosti. Iz Članka 40, Pravilnika Ako se pri ophodnji ophodarske dionice, utvrdi opasno mjesto, nastalo kao posljedica događaja koji se nije mogao predvidjeti i čiju posljedicu nije moguće odmah otkloniti, mjesto se mora označiti privremeno, postavljanjem prometnih znakova za uspostavu sigurnog odvijanja prometa. se zaključuje da su propisani načini označavanja privremenih opasnosti tipske privremene regulacije prometa (shematski prikazi) koje postavlja ophodarska služba radi uspostavljanja sigurnog odvijanja prometa ako se pri ophodnji utvrdi opasno mjesto kao posljedica događaja koji se nije mogao predvidjeti. Iz Pravilnika je jasno da su tipske privremene regulacije prometa prilagođene za brzu primjenu od strane ophodarske službe. Prometni elaborat privremene regulacije prometa radi se zbog događaja koji je predvidiv i planiran, a posljedice koje događaj uzorkuje utječu na postojeću (stalnu) regulaciju prometa te je radi povećanja sigurnosti prometa potrebna izrada privremene prometne signalizacije što je predmet izrade Prometnog elaborata. Također, Pravilnik se odnosi na javne ceste što znači da se tipske privremene regulacije prometa ne mogu primjeniti na nerazvrstane ceste te će za njih biti potrebna izrada Prometnog elaborata privremene regulacije prometa. Postavljanje prometnih znakova propisano je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/2008, 48/2010, 74/2011 i 80/2013). Članak 13. ... (3) Prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na temelju prometnog projekta. Tipske privremene regulacije prometa (shematski prikazi) nisu i nemogu se smatrati prometnim projektom ili prometni elaboratom jer nisu napravljene u skladu s Pravilnikom o sadržaju, namjeni i razini razrade prometnog elaborata za ceste (NN 140/13). Višegodišnje iskustvo u izradi prometnih rješenja, stalnih i privremenih, pokazuje da se shematski prikaz nije primjenjiv u izradi privremene regulacije prometa zbog specifičnosti u zoni radova i okolnoj prometnoj mreži. Izrada privremene regulacije prometa usklađuje prostorne, građevinske, prometne elemente zone obuhvata te vrlo često definira faznost izgradnje radi smanjenja negativnog utjecaja na širu prometnu mrežu te je stoga sagledavanje šire zone i usklađenje postojeće/stalne i privremene regulacije prometa predmet Prometnog elaborata. Izmjena Članka 62. na predloženi način uvelike bi smanjila stupanj sigurnosti prometa na cestama što sigurno nije bila namjera zakonodavca. ZAKLJUČAK U članku 62. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Kod izvođenju radova i obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, privremena regulacija prometa uspostavlja se postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova isključivo na temelju Prometnog elaborata ovjerenog od strane ovlaštenog inženjera na temelju posebnih propisa." Dosadašnji stavci 2., 3.i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u pojedinim slučajevima privremenu regulaciju prometa kod izvođenja radova i obavljanja aktivnosti na javnoj cesti moguće uspostaviti i pomoću standardnih shema regulacije. Navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 10 | Jure Granić | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | 1. Pravilnikom o ophodnji javnih cesta ( NN75/2014) koji je donešen na temelju članka 26. stavka 3. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj 84/2011, 22/2013, 54/2013 i 148/2013 propisano je trinaest shematskih regulacija(A – M). Pravilnikom se uređuju pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar. Propisane shematske regulacije su prikladne za izvanredne događaje kao što su prometne nesreće, odroni, klizišta, poplave, slomljena drveća i slično. Privrema regulacija koja traje dulji vremenski period se mora izvesti na osnovu prometnog elaborata koji izrađuje i ovjerava osoba ovlaštena za to. Navedeni Pravilnik se odnosi isključivo na javne ceste, na nerazvrstane ceste se ne može primjeniti. Nerazvrstane ceste se nesmiju zanemariti u prvom redu zbog razloga sigurnosti prometa na njima. 2. Članakom 13, stavakom 3, Zakona o sigurnosti prometa na cetama propisano je da se prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju na temelju prometnog projekta. Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste te privremena ograničenja i privremene zabrane u prometu i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. 3. Potreba za utemeljenjem Komore proizašla je zbog povećanja obujma i razine uslužnosti svih prometnih grana, zbog intenziviranja poslova sigurnosti i zaštite u prometu, izrade sve složenijih studija, projekata i elaborata vezanih za prometnice, prometna sredstva i čovjeka kao ključnog čimbenika u odvijanju prometnih procesa. Statutom Komore, usklađenim sa Zakonom, detaljno su definirana područja tj. poslovi koji podliježu licenciranju, poglavito pri izradi, reviziji i kontroli projekata, studija i ekspertiza prometne infrastrukture i izvođenju prometne signalizacije. Prihvaćanje i uvođenje shematskih regulacija direktno bi utjecalo na smanjenje sigurnosti prometa na cestama (veći broj prometnih nesreća). 4. Primjena shematske regulacije za posljedicu može imati postavljanje znakova bez prethodnog obilaska područja, što je jako opasno i suprotno svim pozitivnim zakonskim propisima. Odvijanje prometa u uvjetima zabrana i ograničenja određenim mjestima izvođenja radova za vozače je opasno i ponekad traži povećanu pažnju i razinu znanja i vještina. Na osnovu navedenog, vozače je potrebno jasno i pravovremeno obavjestiti o događajima na cesti. Ovlašteni inženjeri ne mogu i ne smiju ovjeriti i potpisati shematsku regulaciju bez prethodnog obilaska područja izvođenja radova. Postavljanje privremene prometne signalizacije mora biti u funkciji sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, a to je moguće samo uz izradu prometnih projekata odnosno prometnih elaborata utemeljenih na točno utvrđenim geometrijskim i građevinskim elementima prometnice i ovjerenih od strane ovlaštenih inženjera. | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 11 | Promet i prostor d.o.o. | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | Iz navedenog prijedloga dopune odredbe članka 62. na način da se iza članka 1. doda novi stavak, koji propisuje da se „Kod izvođenju radova i obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovog članka privremena regulacija prometa uspostavlja postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova prema standardnim shemama regulacije.“, nije razvidno da li se shematske regulacije koje se na ovaj način uvode odnose na regulacije iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta („Narodne novine“, broj 75/14). Ukoliko je tome tako, tada ozbiljan problem predstavlja činjenica da su u navedenom Pravilniku navedene shematske regulacije u većini slučajeva primjenjive samo za autoceste i brze ceste. S obzirom da navedena predložena izmjena Zakona podrazumijeva upotrebu standardiziranih shema regulacija koje sadrži Pravilnik o ophodnji javnih cesta, izvjesno je da će se velika većina privremenih regulacija nastojati uklopiti upravo u samo 16 postojećih regulacija koje navedeni Pravilnik sadrži, a što nije dobro niti s aspekta pronalaženja najboljih prometnih rješenja niti s aspekta sigurnosti odvijanja prometa i transporta. RJEŠENJE I UPUTA Članak 62. se ni u kojem slučaju ne smije mijenjati dok se ne donese Pravilnik o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama sukladno odredbi članka 17. stavka 4. Zakona o cestama što je Ministarstvo bilo dužno donijeti u roku od 6 mjeseci od donošenja Zakona o cestama, što do danas nije učinjeno. Upravo izradom prometnog elaborata osigurava se sigurno odvijanje prometa, te nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti na cesti. | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 12 | Ivan Molnar | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | Prijedlog novog stavka (2) članka 62 nije na tragu povećanja stupnja sigurnosti za vrijeme izvođenja radova iz slijedećih razloga: 1. Što su standardne sheme regulacije? Gdje su definirane standardne sheme regulacije za radove na cestama? 2. Tko je ovlašten odrediti kada se mogu primijeniti standardne sheme? Tko je odgovorna osoba za loš odabir regulacije? Zar će Izvođač sam odlučivati može li primijeniti shematski regulaciju? Tko izdaje suglasnost za shematsku regulaciju? Jesu li oni koji izdaju suglasnost ovlašteni inženjeri, pa su osposobljeni odobriti primjenu ove regulacije.... 3. Može li Izvođač bez dozvole započeti izvoditi radove? Prema ovoj definiciji novog stavka 2 moglo bi se reči da nije definirano a samim tim znači da može. Prema dugogodišnjem iskustvu projektiranja bilo kakav shematski prikaz privremene regulacije je teško primjenjiv. Uvijek postoji neka specifičnost na dionici radova da se nemože baš primijeniti (horizontalni ili vertikalni zavoj, raskrižje, objekti....posebno je nemoguće primijeniti kod zatvaranja). Uostalom da je moguće primjenjivati shematski prikaz Izvođači nebi niti do sada naručivali Prometne elaborate za privremenu regulaciju prometa. Prijedlogom novog stavka znatno je vračanje više koraka unatrag na ustrojeni način dobivanja suglasnosti za početak izvođenja radova. ZAKLJUČAK: Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Kod izvođenju radova i obavljanja aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, privremena regulacija prometa uspostavlja se postavljanjem odgovarajućih prometnih znakova isključivo na temelju Prometnog elaborata ovjerenog od strane ovlaštenog inženjera na temelju posebnih propisa." | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u pojedinim slučajevima privremenu regulaciju prometa kod izvođenja radova i obavljanja aktivnosti na javnoj cesti moguće uspostaviti i pomoću standardnih shema regulacije. Navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 13 | ProjektLab d.o.o. | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | Spomenute 'standardne sheme regulacije', ukoliko se misli na regulacije unutar važećeg Pravilnika o ophodnji javnih cesta (N.N.75/2014) ili unutar nekog drugog Pravilnika u fazi izrade, vrlo se rijetko mogu koristiti kao takve. U gotovo svim slučajevima neophodne su dodatne modifikacije i prilagodbe na specifične uvjete na terenu. Stoga je više nego suvišno i pogrešno navoditi da je samo u specifičnim uvjetima i okolnostima potrebno izraditi prometni elaborat. Dakle, prijedlog izmjena i dopuna predmetnog zakona, unutar navedenog članka, predstavlja nepotpuno i sa stajališta struke krajnje neprihvatljivo rješenje. Uza sve negativne posljedice na sigurnost prometa, u nezavidnu situaciju bili bi stavljeni i Upravljači prometne infrastrukture jer bi morali donositi odluke bez detaljne tehničke dokumentacije. | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 14 | Markiva projekt d.o.o. | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | 1. Iz članka nije jasno koje su to "standardne sheme regulacije"? Da li se to odnosi na sheme regulacija iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 75/14) koje su primjenjive na autocestama i brzim cestama dok za većinu slučajeva na svim ostalim cestama predmetne sheme nisu primjenjive? 2. Tko je odgovorna osoba koja određuje specifične uvjete i okolnosti o nemogućnosti primjene standardnih shema regulacije? | Primljeno na znanje | Navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ Standardne sheme regulacije biti će definirane novim provedbenim propisom, a do tada se privremena regulacija prometa uspostavlja sukladno prometnom elaboratu. O mogućnosti primjene standardnih shema regulacije odlučuje upravitelj ceste. |
| 15 | Nezavisni cestarski sindikat | TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 19. | Predlaže se da se prijedlog zakona izmjeni na način da se članak 19. briše, te da se dodaju novi članci 19. i 20. u slijedećem tekstu: “Članak 19. Nakon usvajanja konačnog prijedloga ovog Zakona u Hrvatskom saboru o njegovom će usvajanju Hrvatski sabor raspisati državni referendum. Članak 20. Ovaj Zakon stupa na snagu danom utvrđenja rezultata državnog referenduma iz članka 17. ovog Zakona, pod uvjetom da se za njegovo usvajanje izjasnila većina izašlih birača.” Naime, Ustavni sud je svojom odlukom broj U-VIIR-1158/2015 od 21. travnja 2015. godine u III. točki izreke obvezao Vladu Republike Hrvatske da u slučaju pokretanja novog postupka za sklapanje istog ili bitno sličnog pravnog posla (naš nalgasak) od kojeg je Vlada RH odustala Odlukom o prestanku važenja Odluke o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (klasa: 022-03/15-04/139, ur. broj: 50301-05/18-15-1 od 16. travnja 2015.), uvaži činjenicu da je riječ o odluci za koju birači smatraju da bi trebala biti donesena na referendumu. Predmetnim prijedlogom zakona nesumnjivo se radi o raspolaganju pravom upravljanja hrvatskim autocestama koje je bitno slično tom istom raspolaganju putem pravnog posla koncesije. Naime, predmet oba pravna posla je dodjeljivanje poslova iz predmeta poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. trećim pravnim subjektima koje da sada nisu bile ovlaštene obavljati navedene poslove - u slučaju namjeravane koncesije koncesionaru, a u predmetnom slučaju društvu HAC-ONC d.d.. Kao prilog navedenoj tvrdnji navodimo izvadak iz studije koju je za potrebe Vlade Republike Hrvatske izradio savjetnik za usluge monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Temeljem prijedloga Savjetnika Vlada RH usvojila je na svojoj 102. sjednici 4. srpnja 2013. godine Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta. U navedenoj studiji u poglavlju 4. “Opcije monetizacije” pod točkom 4.1. naslova “Razmotrene opcije” navodi se, među ostalim, i slijedeće: “(...) Privatizacija operatera autocesta Privatizacija (uključujući moguću inicijalnu javnu ponudu) HAC-a i/ili ARZ-a ili njihovog slijednika za naplatu cestarine i upravljanje i održavanje HAC ONC-a razmotrena je i odbačena pod pretpostavkom da bi MPPI svejedno morao zaključiti konačni ugovor o koncesiji s privatiziranim društvom, zbog čega bi se bit transakcije na kraju opet svela na koncesiju. (...)”. Iz citiranog nesumnjivo slijedi da se u oba pravna posla bit transakcije svodi na ustupanje (koncesiju) upravljanja i održavanja odnosno da se i u slučaju privatizacije operatera inicijalnom javnom ponudom radi o pravnom poslu koji je bitno sličan koncesiji. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama ne reguliraju pitanja koje bi trebala biti predmetom državnog referenduma. U skladu s propisima, donošenje ovih zakonskih izmjena predlaže Vlada Repubilke Hrvatske, a odluku o prihvaćanju istih donosi Hrvatski sabor. |
| 16 | Hr. komora inžinjera tehnologije prometa i transporta | OBRAZLOŽENJE ODREDBI ZAKONA, Članak 6. | Prijedlogom predložene izmjene i dopune odredbi članka 62. Zakona o cestama niti na koji način se sa stručnog stajališta ne može opravdavati „pobližim uređivanjem načina uspostave privremene regulacije prometa kod izvođenju radova i obavljanja aktivnosti na javnoj cesti“, nego se time de facto i de iure ukida obveza izrade prometnog elaborata. Naime, sadašnji članak 62. stavak 1. Zakona o cestama s razlogom propisuje da se prilikom izvođenja radova i poduzimanja drugih aktivnosti na javnoj cesti mora uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa na način koji osigurava sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti, a sve to sukladno prometnom elaboratu. Podsjećamo kako prometni elaborat izrađuju kompetentni prometni stručnjaci, koji s obzirom na svoje kompetencije, privremenu regulaciju prometa uređuju na način koji je siguran i najbolji za sve sudionike prometa. Isti prometni stručnjaci na temelju toga i odgovaraju za svoja rješenja. Predlagatelj predmetnog Prijedloga, odnosno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture bilo je dužno u roku od 6 mjeseci od donošenja Zakona o cestama donijeti i Pravilnik o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama, što do danas nije učinjeno. I sama navedena obveza propisana sada važećom odredbom članka 17. stavka 4. Zakona o cestama dovoljno govori o važnosti postojanja prometnog elaborata. Napominjemo, kako u ovdje objavljenom tekstu predmetnog Prijedloga niti u dijelu osnovnih pitanja koja se trebaju urediti predloženim izmjenama i dopunama, niti u dijelu posljedica koje će proisteći donošenjem predloženih izmjena, kao uostalom niti u cjelokupnom sadržaju teksta predmetnog Prijedloga, nije niti jednim argumentom obrazloženo predloženo ukidanja obveze izrade prometnog elaborata. Prema našem mišljenju odredba članaka 62. se niti u kojem slučaju ne smije mijenjati dok se ne donese Pravilnik o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama sukladno odredbi članka 17. stavka 4. Zakona o cestama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća prijedlog koji se odnosi na članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, koji glasi: „Prema našem mišljenju odredba članaka 62. se niti u kojem slučaju ne smije mijenjati dok se ne donese Pravilnik o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama sukladno odredbi članka 17. stavka 4. Zakona o cestama.“ Navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 17 | Jure Granić | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, Članak 62. | 1. Pravilnikom o ophodnji javnih cesta ( NN75/2014) koji je donešen na temelju članka 26. stavka 3. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj 84/2011, 22/2013, 54/2013 i 148/2013 propisano je trinaest shematskih regulacija(A – M). Pravilnikom se uređuju pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar. Propisane shematske regulacije su prikladne za izvanredne događaje kao što su prometne nesreće, odroni, klizišta, poplave, slomljena drveća i slično. Privrema regulacija koja traje dulji vremenski period se mora izvesti na osnovu prometnog elaborata koji izrađuje i ovjerava osoba ovlaštena za to. Navedeni Pravilnik se odnosi isključivo na javne ceste, na nerazvrstane ceste se ne može primjeniti. Nerazvrstane ceste se nesmiju zanemariti u prvom redu zbog razloga sigurnosti prometa na njima. 2. Članakom 13, stavakom 3, Zakona o sigurnosti prometa na cetama propisano je da se prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju na temelju prometnog projekta. Ceste se moraju obilježavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste te privremena ograničenja i privremene zabrane u prometu i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. 3. Potreba za utemeljenjem Komore proizašla je zbog povećanja obujma i razine uslužnosti svih prometnih grana, zbog intenziviranja poslova sigurnosti i zaštite u prometu, izrade sve složenijih studija, projekata i elaborata vezanih za prometnice, prometna sredstva i čovjeka kao ključnog čimbenika u odvijanju prometnih procesa. Statutom Komore, usklađenim sa Zakonom, detaljno su definirana područja tj. poslovi koji podliježu licenciranju, poglavito pri izradi, reviziji i kontroli projekata, studija i ekspertiza prometne infrastrukture i izvođenju prometne signalizacije. Prihvaćanje i uvođenje shematskih regulacija direktno bi utjecalo na smanjenje sigurnosti prometa na cestama (veći broj prometnih nesreća). 4. Primjena shematske regulacije za posljedicu može imati postavljanje znakova bez prethodnog obilaska područja, što je jako opasno i suprotno svim pozitivnim zakonskim propisima. Odvijanje prometa u uvjetima zabrana i ograničenja određenim mjestima izvođenja radova za vozače je opasno i ponekad traži povećanu pažnju i razinu znanja i vještina. Na osnovu navedenog, vozače je potrebno jasno i pravovremeno obavjestiti o događajima na cesti. Ovlašteni inženjeri ne mogu i ne smiju ovjeriti i potpisati shematsku regulaciju bez prethodnog obilaska područja izvođenja radova. Postavljanje privremene prometne signalizacije mora biti u funkciji sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, a to je moguće samo uz izradu prometnih projekata odnosno prometnih elaborata utemeljenih na točno utvrđenim geometrijskim i građevinskim elementima prometnice i ovjerenih od strane ovlaštenih inženjera. | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |
| 18 | Ivan Danolić | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, Članak 62. | ovaj članak nikako nije u redu. čemu cila struka ako se rješava uz pomoć sheme. a i sheme uglavnom nisu primjenjive! | Primljeno na znanje | S obzirom da nije bilo konkretnih prijedloga na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, ipak navodimo da je članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama promijenjen tako da konačan prijedlog članka 6. glasi: „U članku 62. stavku 1. iza riječi: „sukladno prometnom elaboratu“ dodaju se riječi: „odnosno standardnim shemama regulacije prema propisu iz članka 17. stavka 4. podstavka 3. ovog Zakona.“ |