Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o prehrambeno-tehnološkoj, biotehnološkoj i nutricionističkoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Goran Blagac OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKOJ, BIOTEHNOLOŠKOJ I NUTRICIONISTIČKOJ DJELATNOSTI, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Komentari: 1.6 Opće informacije: komentar: Ovakva komora ne postoji nigdje u EU budući savjetnici za prehranu ne utječe na zdravlje ljudi direktno kao što to jest slučaj kod liječnika. Ovo je još jedan pokušaj smanjivanja konkurentnosti i kontrole tržišnog natjecanja kao što je postojalo u socijalističkim zemljama. 2. Primjerice, u slučaju nutricionista, brojne osobe koje nisu završile studij nutricionizma provode poslove savjetovanja o prehrani i otvaraju vlastita savjetovališta o prehrani. - komentar: ovdje se ne navode je li u ovo spadaju samo nutricionisti ili magistri - nutricionizma ili doktori znanosti - nutricionizma? Svaki pojedinac odlučuje što će jesti i nema potreba za stvaranjem nekog udruženja savjetnika za prehranu i/ili nutricionista koje će uzimati članarinu i hraniti uhljebe na račun nas nutricionista koji radimo pošteno i plaćamo poreze. Hoćete li uvesti komoru za egzorciste jer su se neki bacili s mosta nakon takvih seansa i treba kriviti one koji su bili na tim seansama. Također u točki 2., spominju se podaci vrlo visoka bez navođenja ikakvih brojki i bez dokaza kako nutricionisti utječu na smanjenje razvoja kroničnih nezaraznih bolesti niti postoji znanstvena studija kako samo nutricionist može pomoći u tome. Neadekvatno zapošljavanje u planiranju, vođenju i upravljanju procesima proizvodnje hrane i biotehnoloških proizvoda, u slučaju poslodavca utječe na kvalitetu obavljanja stručnih poslova te potencijalne dodatne troškove, smanjuje konkurentnost na tržištu te u slučaju društva u cjelini, povećava rizik vezano uz zdravstvenu ispravnost i kvalitetu konačnog proizvoda Komentar: Neadekvatno zapošljavanje?? Ako se ovdje misli na privatni sektor, onda morate znati da privatni sektor bira one koji znaju raditi i ne provjeravaju diplome, nego znanje. A ako mislite na državni sektor, trebalo bi biti isto, iako ne znam da neka državna firma proizvodi hranu??? Također, velika je razlika u zvanju preh- tehnološkog profila i nutricionist, tako da ova dva profila ne treba stavljati u isti "koš". Dok bi još preh- tehnološkog profil bio moguć u okviru komore kad bi znali što bi trebalo urediti, iako nam je EU tu veća kontrola nego mi sami, nutricionist unutar komore nema nikakvog smisla budući se saznanja o tome stalno mijenjaju, a oni koji su već zauzeli pozicije na čelnim mjestima u komori nisu najbolji stručnjaci jer takvi rade u privatnoj praksi i ovo im nije potrebno. Potrebno je osnovati Hrvatsku komoru prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista čija bi uloga bila osiguranje visokih standarda u provedbi prehrambeno-tehnološke, nutricionističke i biotehnološke djelatnosti i primjene etičkih načela, zakonske regulative i normi u struci. Komentar: Ovo nije potrebno, jer su etičke norme regulirane kroz opće norme, a zakonske regulative jasno definirane za one koji krše opći zakon. Ako vam doktor napiše da jedete nemasnu hranu, on nije kriv što vam na proizvodu kojeg ste kupili u pekari ne piše da ima masti. Hoćete li onda osnovati komoru proizvođača peciva i kazati da moraju svaki put kad vam nešto prodaju reći: ovdje ima 2% masti, 2mg šećera, soje, itd..??? Dalje kažete da će komora provoditi ispite, zbog čega? Ako sam ja magistrirao nutricionizam, kakve ćete vi ispite provoditi? Valjda mi je fakultet to priznao, ali vama trebaju dodatni novci da se uhljebite u komori i skupljate bodove, jer ne radite znanstvene radove, pa ćete ovako brže steći bodove i određivati tko smije što raditi?!?!? Točka 2.3: Navodite teze bez ikakvih znanstvenih dokaza. Koliko je ljudi umrlo od nutricionista u odnosu na one koji se nazivaju nutricionisti? Uostalom, ako se netko naziva nutricionist, onda je to lako provjeriti. A i vi kad idete privatno kod doktora, prvo provjerite kakav je to doktor (mislim na privatnike). Kažete da štitite struku, koliko potpisa stručnjaka imate da osnivate komoru i odakle vam to pravo da govorite u ime svih onih koji ovaj posao rade pošteno i odavno već u svojim privatnim ordinacijama? Točka 3.1. Ovdje nedostaje jasan plan, kako će se poboljšati kvaliteta, jer ovo liči na izlizani model, gdje se komore pretvaraju u sajmove/evente gdje se ljudi okupljaju i kao nešto uče. Dragi moji, učenje se danas vrši online i ne traba nam komorina dozvola da izaberemo online edukaciju od najboljih na svijetu. Napišite konkretne brojke, što će se to poboljšati, kako i koliko...u konkretnim brojkama, a ne "jendoznačno", "smanjiti će se", osigurati i sl. Također, ne možete tražiti osnivanje komore, bez da objavite javno unaprijed statut. Ako mislite da komora može raditi i da se sama financira te da poboljša status svega što ste naveli, što će vam državna intervencija? Ili mislite svake godine po neki milijun iz državne kase staviti u komoru? Zakon o pravima potrošača na nivou EU je ove vaše zahtjeve regulirao na razini općeg Zakona, tako da se svaka prevara "samozvanog" nutricionsta sankcionira maksimalno i neće tu komora nikog štititi. Uostalom, samo oni koji ne rade savjesno, traže nekog kao što je komora da ih štiti od posljedica neznanja i eventualne tužbe potrošača. točka 4.1. Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. - a prijedlog je: Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično): Novi propis koji regulira prehrambeno-tehnološku, biotehnološku i nutricionističku djelatnost te postavlja zahtjeve za osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Komentar: Ovdje se navodi samo opće stvari jer se uopće ne zna što će se raditi i molim da se greške ne ponavljaju, nego da se prvo jasno i točno napiše detaljno koja su rješenja i koji su rezultati, te gdje su ti rezultati dokazani u svijetu. I s obzirom da nema zakonodavnog okvira, vjerojatno će trebati još pravnik u javnoj službi da donesu nove zakone. Točka 5.1.1. Ako malo pogledate USA i zapadne zemlje, tamo skoro svaka srednje- obrazovana obitelj već ima svog savjetnika za prehranu koji itekako zarađuju i zapošljavaju, a naročito to može imati utjecaja na turizam o kojem ovisimo. Ovim zakonima ćete napraviti uski krug ljudi koji će biti robovi komore i neće se moći slobodno razvijati, naročito jer ne postoji planski pristup i analiza koliko nutricionista RH treba u idućih 5 godina. Imate li takvu detaljnu analizu? 5.1.4. Komentar: Uvoz nutricionista iz drugih država će trebati isto tako uzeti u obzir, ako se osnuje komora. A znamo kako to ide kad imate monopol na utjecaj, pod paskom države. 5.1.6. Kako ćete smanjiti utjecaj komora na uvjet za poslovanje na tržištu? 5.1.8. Dakle, ako ja zaposlim 2 nutricionista, morati ću još dodatno plaćati harač komore za to dvoje ljudi? Što mi komora nudi za to? Dakle povećava se trošak rada, a cijeli svijet gleda kako da trošak rada bude što manji, kako bi kao država bili konkurentniji. 5.1.12. Dobiti ćemo još tužbu od EU, jer ćemo nekom uskratiti rad iz EU, jer je to jedinstveno tržište. Uostalom, nađite koliko zemalja u EU ima komoru nutricionista i preh- tehnologa te nam pokažite pozitivan utjecaj komore, s konkretnim brojkama i rezultatima. Točka 5.2. pročitajte gornje komentare i naći ćete zašto ovdje pod ovom točkom nisu razrađene sve situacije. Točka 5.3. Ako ograničite samo pojedine nutriconiste, naravno da će biti veći trošak ljudi sa sela i manjih mjesta, koji već imaju svoje "prirodne" nutricioniste sa iskustvom, koji su to već isprobali stotine puta, no sad će zahvaljujući komori putovati kilometrima na pregled nutricioniste i usput ćeim HZZO plaćati putne troškove.... I uskoro će se pojaviti zahtjev da budemo priznati kao medicinska struka, pa će još povećati troškovi za zdravstvo. Točka 5.6. ovdje neće svi imati ista prava. Zašto moj prijatelj ne može nuditi svoje bilje, kao do sada putem trenera koji treniraju sportaše i imaju dokazane rezultate, nego će to sad morati raditi preko od komore ovlaštenih nutricionista?!? Točka 6.1. je nešto što treba blokirati donošenje zakona o ovaj temi i bilo kakve komore koja se navodi gore. Točka 6.3. govori o cijelom smislu i cilju komore. Uzmi novac od ljudi i troši. Ovdje treba reći da članstvo nije obvezno za nikoga i nema potpore države, pa neka rade. Točka 6.5. Nije istina, samo očito ne razumijete ili ne želite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Cilj Zakona je prvenstveno regulirati uvjete za obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti. Ovdje se prvenstveno misli na obrazovanje osoba koje obavljaju predmetne djelatnosti. Prehrambeno-tehnološka, biotehnološka i nutricionistička djelatnost trenutno ne pripadaju u regulirane djelatnosti. Stoga bilo tko može obavljati navedene djelatnosti te javnost nije zaštićena. Primjerice, u slučaju nutricionista, brojne osobe koje nisu završile studij nutricionizma provode poslove savjetovanja o prehrani i otvaraju vlastita savjetovališta o prehrani. Neodgovarajući i nestručni nutricionistički savjeti mogu na izravan ili neizravan način negativno utjecati na zdravlje pojedinaca, a osobito ranjivih skupina trudnica, djece i starijih/bolesnih osoba. Ishod koji se očekuje je stručno i kvalitetno obavljanje prehrambeno-tehnološke, biotehnološke i nutricionističke djelatnosti jer će djelatnosti obavljati stručnjaci koji su za to kompetentni te olakšavanje pristupa tržištu rada prehrambenim tehnolozima, biotehnolozima i nutricionistima. Strukovne komore su uobičajen način udruživanja stručnjaka određene djelatnosti u Republici Hrvatskoj i svijetu. Svrha Komore je osigurati visoke standarde, primjenu zakonske regulative i normi tijekom provođenja predmetnih djelatnosti. Pojam nutricionista će se regulirati u samom Zakonu, a obuhvaćat će zasigurno osobe koje su završile odgovarajući sveučilišni diplomski studij u području biotehničkih znanosti, polje nutricionizam. Vezano uz komentar za povezanost nutricionističke djelatnosti, prehrane i zdravlja, ističemo kako je danas općepoznata i dokazana uska poveznica između prehrane i zdravlja. Također, obavljanje nutricionističke djelatnosti u nutricionističkim savjetovalištima, bolnicama, objektima javne prehrane u javnim ustanovama i dr. značajno doprinosi provođenju javnozdravstvenih politika kada je u pitanju pravilna prehrana kao jedan od ključnih čimbenika u prevenciji razvoja kroničnih nezaraznih bolesti. Vezano uz zapošljavanje unutar predmetnih djelatnosti, ističemo da je cilj Zakona regulirati uvjete za obavljanje poslova unutar djelatnosti koje su od javnog interesa. Tu se kod prehrambeno-tehnološke djelatnosti svakako misli na stručne poslove tehnološkog projektiranja, izrade i autorizacije tehnoloških projekata i elaborata tehničko-tehnoloških rješenja te nadzor postupaka projektiranja, izgradnje, opremanja i testiranja (puštanja u rad) za tehnološke linije i objekte za proizvodnju i pripremu hrane te za tehnološke linije i objekte za pripremu tehnološke vode i vode za ljudsku potrošnju kao i za obradu svih otpadnih voda. U slučaju nutricionističke djelatnosti, poslovi koji bi bili obuhvaćeni regulacijom bi uključivali stručne poslove provođenja dijagnostičko-terapijskih postupaka nutricionističke obrade pojedinaca, dijetoterapije, nutricionističke obrade i savjetovanja. Vezano uz rad Komore, ističemo kako bi se Komori dodijelila javna ovlast za, između ostalog, vođenje Upisnika prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista te poslove izdavanja, obnavljanja i oduzimanja ovlaštenja za osnivanje ureda, poslove provođenja stručnih ispita te stručnog nadzora nad radom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista koji obavljaju prehrambeno-tehnološku, biotehnološku i nutricionističku djelatnost. Također, Komora bi obavljala i druge poslove poput promicanja struke, zaštite interesa svojih članova, organiziranje stručnog usavršavanja i dr. Stručni ispiti bi se provodili samo tamo gdje je potrebno, primjerice u slučajevima kada je za određene poslove u djelatnosti nužno detaljno poznavanje odgovarajućih zakonskih okvira ili gdje su potrebna druga specifična znanja, koja se ne stječu ili nisu u dovoljno mjeri obuhvaćena programom odgovarajućih sveučilišnih studija. Upravo je jedan od ciljeva ovoga Zakona osigurati potrebnu razinu stručnih kompetencija osoba koje obavljaju predmetne djelatnosti te će se samim time poboljšati kvaliteta provođenja istih. Donošenje Zakona će omogućiti jednoznačno prepoznavanje stručnjaka ovog profila te zaštiti javnost od nekompetentnih osoba koje nestručnim obavljanjem predmetnih djelatnosti mogu izravno ugroziti zdravlje i interes pojedinca. O nacrtu ključnih odredbi Zakona se raspravljalo i raspravljat će se i u budućnosti na skupovima gdje se okupljaju zainteresirane strane, poput onih organiziranih u Hrvatskoj gospodarskoj komori te u okviru Povjerenstva za donošenje ovog zakona u okviru kojeg sudjeluju predstavnici nadležnih tijela, agencija, fakulteta, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca itd. Također, za Nacrt Zakona se planira provođenje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem portala e-savjetovanje te provođenje javne rasprave. Stoga Vas pozivamo da se svakako uključite i doprinesete sa svojim prijedlozima i komentarima i na ovaj način, gdje će se zasigurno lakše raspravljati i argumentirati budući će biti odstupni prijedlozi konkretnih odredbi koje bi regulirale ovo područje. Istaknuli bi za kraj kako je u okviru dosadašnjih rasprava i prema saznanjima Ministarstva poljoprivrede reguliranje predmetnih djelatnosti te osnivanje Hrvatske komore prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, pozitivno dočekano od strane struke. Očekuje se da će se kvaliteta obavljanja djelatnosti prvenstveno poboljšati samim time što će djelatnost moći obavljati samo oni koji zadovoljavaju propisane uvjete, dakle stručnjaci odgovarajućeg obrazovanja, što trenutno nije slučaj. Prepoznatljivost stručnjaka će biti omogućena time što će svi biti u upisniku Komore, također postojali bi ovlašteni uredi za obavljanje pojedinih poslova unutar djelatnosti. Također, Komora će omogućiti usavršavanje, da li će ono biti obvezno ili ne te na koji način će se provoditi podložno je raspravi. Vezano uz državnu intervenciju, Zakon omogućava pravni temelj za osnivanje Komore, također Zakonom se Komori daju određene javne ovlasti. Za daljinu proceduru oko osnivanja same Komore, održavanje sjednice Osnivačkog odbora, osnivanje Skupštine i dr. će biti obaviješteni i o svemu će moći odlučivati svi članovi Komore. Ova Komora, kao i ostale strukovne komore u RH, bi se trebala financirati od upisnina, članarina, naplatom usluga, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom. Komora će biti ovlaštena za stručni nadzor svojih članova. Također, Zakon će predvidjeti novčane kazne za sve one koji obavljaju predmetne djelatnosti, a ne udovoljavaju propisanim uvjetima. Reguliranje djelatnosti se rješava normativno. Do sad nije bila praksa korištenja nenormativnih rješenja za ovu problematiku. U RH je do sada na ovaj ili sličan način regulirano 53 profesije. Strukovne komore se financiraju najvećim djelom iz članarina koje plaćaju pojedinci, a ne tvrtke u kojima su isti zaposleni (osim u slučaju samozapošljavanja). Uvidom u relevantne propise, nije pronađena strukovna komora koja nema obvezno članstvo. Postoji mogućnost dobrovoljnog članstva za one koji ne rade neposredno na poslovima djelatnosti te za one koji obavljaju te djelatnosti izvan Republike Hrvatske ili su u mirovini ili su nezaposleni. Nutricionističku djelatnost će moći obavljati svi koji udovoljavaju propisanim uvjetima. Isto se odnosi na osobe koje su obrazovnu kvalifikaciju iz polja prehrambene tehnologije, biotehnologije odnosno nutricionizma stekla u drugoj državi članici Europske unije, državi potpisnici Europskog gospodarskog prostora ili trećoj zemlji, ako joj je ista priznata kao kvalifikacija odgovarajuća onoj stečenoj u Republici Hrvatskoj. Dakle, ne postavljaju se nikakva ograničenja za rad nutricionista koji su odgovarajuću diplomu stekli u državi članici EU ili trećoj zemlji. Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže analizom koliko je nutricionista „potrebno“ na tržištu rada. Reguliranje djelatnosti predstavlja uvjet za poslovanje na tržištu, međutim ovdje je potrebno uzeti u obzir da je mjera (koja postavlja određene uvjete za poslovanje) proporcionalan cilju koji se želi postići. Strukovne komore se financiraju iz članarina koje plaćaju pojedinci, a ne tvrtke u kojima su isti zaposleni (osim u slučaju samozapošljavanja). Uvidom u relevantne propise, nije pronađena strukovna komora koja nema obvezno članstvo. Postoji mogućnost dobrovoljnog članstva za one koji ne rade neposredno na poslovima djelatnosti te za one koji obavljaju te djelatnosti izvan Republike Hrvatske ili su u mirovini ili su nezaposleni. Nacrt Zakona nema učinaka na tržišno natjecanje. Nacrt Zakona ne regulira obvezu odlaska nutricionistu niti zabranjuje odlazak bilo kojoj „osobi“ koja se smatra stručnom za određeno područje. Trenutno nema naznaka da bi se nutricionistička usluga financirala preko HZZO-a. Nacrt Zakona regulira obavljanje nutricionističke djelatnosti. Ostale djelatnosti se mogu obavljati ako su u skladu s relevantnim propisima. Iako Nacrt Zakona predviđa određene administrativne obveze određenom broju malih i srednjih poduzetnika, bitno je istaknuti da su mjere proporcionalne cilju koji se želi postići. Uvidom u relevantne propise, nije pronađena strukovna komora koja nema obvezno članstvo. Postoji mogućnost dobrovoljnog članstva za one koji ne rade neposredno na poslovima djelatnosti te za one koji obavljaju te djelatnosti izvan Republike Hrvatske ili su u mirovini ili su nezaposleni. Nacrtom Zakona se reguliraju prehrambeno-tehnološka, biotehnološka i i nutricionistička djelatnost koje se i sad odvijaju, samo nisu regulirani uvjeti za obavljanje istih. Primjenom Zakona neće se stvarati dodatna značajna administrativna opterećenja niti troškovi za malo i srednje poduzetništvo.