Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o ciljevima i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Javna ustanova "Priroda"   Komentar se odnosi na mjeru zaštite navedenu u POP području „HR1000033 Kvarnerski otoci“ za vrstu bjeloglavi sup koja glasi: „Ne dopušta se sidrenje i plovidba svih vrsta plovila na udaljenosti od 200 m od poznatih obalnih gnjezdilišta, hranilišta i odmorišta supova“. U navedenoj mjeri zaštite spominje se pojam hranilište za bjeloglave supove. Obzirom na poznate lokacije registriranih hranilišta za bjeloglave supove, iste se ne nalaze uz more, pa smatramo suvišnim pojam hranilište vezivati uz sidrenje i plovidbu. Ovim putem predlažemo dodati novu zasebnu mjeru očuvanja vezanu isključivo uz hranilišta za bjeloglave supove, koja bi glasila: „Nije dopuštena provedba zahvata i/ili aktivnosti (radnji) u blizini registriranih hranilišta za bjeloglave supove, a koje mogu imati negativni utjecaj na funkcioniranje istih“. Nadalje, kao Ustanova koja temeljem Zakona o zaštiti prirode upravlja ornitološkim rezervatima u kojima se supovi gnijezde i ekološkom mrežom, te provodi monitoring gnijezdeće populacije i nadzor navedenih rezervata, uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo, mišljenja smo da je provedba navedene mjere zabrane sidrenja i plovidbe svih vrsta plovila na udaljenosti od 200 metara od poznatih gnjezdilišta i odmorišta supova, u praksi nažalost vrlo upitna. Uzimajući u obzir navedno, u cilju nadzora i sankcioniranja provedbe ove mjere, da li donositelj ovog pravilnika, smatra da je svaka plovidba i sidrenje na udaljenosti manjoj od 200 metara od poznatih gnjezdilišta i odmorišta supova, ujedno i namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste (članka 153. stavak 2. ZZP ) i podliježe kažnjavanju temeljem Zakona o zaštiti prirode, članak 228. stavak 1., alineja 28.? Također ovim putem ukazujemo i na regulative i propise iz područja pomorskog prometa, koji definiraju više vrsta plovnih objekata, koji već prema zadanoj klasifikaciji, imaju različito definirana ograničenja u plovidbi vezano uz približavanje obali (50, 150, 300, u metrima). U tom smislu zanima nas, da li predloženi pravilnik svojim donošenjem automatski isključuje (poništava) navedena ograničenja u plovidbi iz pomorskih propisa, uz poznata gnjezdilišta i odmorišta supova? Zaštitnu mjeru „na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;“ nadopuniti da glasi „na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju slučajnih pronalazaka i/ili praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;“ (ovaj prijedlog predlažemo osim kod bjeloglavog supa, izmjeniti i kod ostalih vrsta ptice u POP područjima Kvarnerski otoci, Gorski kotar i sjeverna Lika te području Učka i Ćićarija) Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju a detaljno obrazloženje slijedi: Komentar se odnosi na mjeru zaštite navedenu u POP području „HR1000033 Kvarnerski otoci“ za vrstu bjeloglavi sup koja glasi: „Ne dopušta se sidrenje i plovidba svih vrsta plovila na udaljenosti od 200 m od poznatih obalnih gnjezdilišta, hranilišta i odmorišta supova“. U navedenoj mjeri zaštite spominje se pojam hranilište za bjeloglave supove. Obzirom na poznate lokacije registriranih hranilišta za bjeloglave supove, iste se ne nalaze uz more, pa smatramo suvišnim pojam hranilište vezivati uz sidrenje i plovidbu. • Prihvaća se. Mjera očuvanja izmijenjena je na način da glasi: „Ne dopušta se sidrenje i plovidba svih vrsta plovila na udaljenosti od 200 m od poznatih obalnih gnjezdilišta i odmorišta supova“. Ovim putem predlažemo dodati novu zasebnu mjeru očuvanja vezanu isključivo uz hranilišta za bjeloglave supove, koja bi glasila: „Nije dopuštena provedba zahvata i/ili aktivnosti (radnji) u blizini registriranih hranilišta za bjeloglave supove, a koje mogu imati negativni utjecaj na funkcioniranje istih“. • Ne prihvaća se. Predložena mjera je nejasna i nedorečena. Nadalje, kao Ustanova koja temeljem Zakona o zaštiti prirode upravlja ornitološkim rezervatima u kojima se supovi gnijezde i ekološkom mrežom, te provodi monitoring gnijezdeće populacije i nadzor navedenih rezervata, uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo, mišljenja smo da je provedba navedene mjere zabrane sidrenja i plovidbe svih vrsta plovila na udaljenosti od 200 metara od poznatih gnjezdilišta i odmorišta supova, u praksi nažalost vrlo upitna. Uzimajući u obzir navedno, u cilju nadzora i sankcioniranja provedbe ove mjere, da li donositelj ovog pravilnika, smatra da je svaka plovidba i sidrenje na udaljenosti manjoj od 200 metara od poznatih gnjezdilišta i odmorišta supova, ujedno i namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste (članka 153. stavak 2. ZZP ) i podliježe kažnjavanju temeljem Zakona o zaštiti prirode, članak 228. stavak 1., alineja 28.? Također ovim putem ukazujemo i na regulative i propise iz područja pomorskog prometa, koji definiraju više vrsta plovnih objekata, koji već prema zadanoj klasifikaciji, imaju različito definirana ograničenja u plovidbi vezano uz približavanje obali (50, 150, 300, u metrima). U tom smislu zanima nas, da li predloženi pravilnik svojim donošenjem automatski isključuje (poništava) navedena ograničenja u plovidbi iz pomorskih propisa, uz poznata gnjezdilišta i odmorišta supova? • Primljeno na znanje. Ministarstvo će pokrenuti konzultacije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje te će po potrebi izmijeniti na provedivi način, a s ciljem očuvanja povoljnog stanja ciljne vrste. Zaštitnu mjeru „na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;“ nadopuniti da glasi „na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju slučajnih pronalazaka i/ili praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;“ (ovaj prijedlog predlažemo osim kod bjeloglavog supa, izmjeniti i kod ostalih vrsta ptice u POP područjima Kvarnerski otoci, Gorski kotar i sjeverna Lika te području Učka i Ćićarija) • Djelomično se prihvaća. Mjera očuvanja izmijenjena je na način da glasi: „na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;“
2 SANJA BARIŠIĆ   Cilj očuvanja populacije zlatovrane u POP području HR100002 Ravni kotari potrebno je uskladiti s novim podacima o veličini populacije navedenim u Stručnoj podlozi za prijedlog Plana upravljanja zlatovranom s akcijskim planom (Tutiš i sur., 2019) i povećati na 64-78 parova. Sukladno navedenoj Stručnoj podlozi u Pravilnik je potrebno unijeti detaljne mjere koje je potrebno provoditi u cilju očuvanje staništa zlatovrane u POP-u Ravni kotari. Na primjer, potrebno je striktno zabraniti paljenje vatre u pojasu od 200 m oko drvoreda topola, potrebno je razraditi detaljne mjere kojima će se osigurati očuvanje ekstenzivno korištenih travnjaka te heterogenost staništa, za ključne lokacije za zlatovranu potrebno je kvantitativno opisati poželjno stanje staništa uzimajući u obzir trenutno stanje. Tutiš, V., Barišić, S., Radović, J., Ćiković D., Kralj, J. (2019): Stručna podloga za prijedlog Plana upravljanja zlatovranom s akcijskim planom. Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju a detaljno obrazloženje slijedi: Cilj očuvanja populacije zlatovrane u POP području HR1000024 Ravni kotari potrebno je uskladiti s novim podacima o veličini populacije navedenim u Stručnoj podlozi za prijedlog Plana upravljanja zlatovranom s akcijskim planom (Tutiš i sur., 2019.) i povećati na 64-78 parova. • Prihvaća se. Cilj očuvanja za populaciju zlatovrane (Coracias garrulus) u POP HR1000024 Ravni kotari izmijenjen je na način da glasi: „Očuvana populacija i staništa za gniježđenje (mozaična staništa s ekstenzivno korištenim travnjacima i oranicama s plodoredom, te drvoredima i pojedinačnim stablima topola) za održanje gnijezdeće populacije od 64-78 p.“ Sukladno navedenoj Stručnoj podlozi u Pravilnik je potrebno unijeti detaljne mjere koje je potrebno provoditi u cilju očuvanje staništa zlatovrane u POP-u Ravni kotari. Na primjer, potrebno je striktno zabraniti paljenje vatre u pojasu od 200 m oko drvoreda topola, potrebno je razraditi detaljne mjere kojima će se osigurati očuvanje ekstenzivno korištenih travnjaka te heterogenost staništa, za ključne lokacije za zlatovranu potrebno je kvantitativno opisati poželjno stanje staništa uzimajući u obzir trenutno stanje. • Djelomično se prihvaća. Mjera očuvanja izmijenjena je na način da glasi: “nije dopušteno paljenje vegetacije u pojasu 200 m oko drvoreda topola.”.
3 Vlatko Rožac   Mjere očuvanja za ciljnu vrstu štekavac (Haliaeetus albicilla) potrebno je uskladiti s Akcijskim planom za očuvanje štekavca (Haliaeetus albicilla) duž rijeke Dunav. Sukladno tome, cilj 23. Akcijskog plana navodi kako je potrebno osigurati mir u zoni minimalno 300 m od gnijezda tijekom sezone gniježđenja. Ovu je mjeru stoga potrebno primijeniti za cijelu Ekološku mrežu. Dodatno, cilj 18. navodi povećanje postojećih zaštitnih zona. Što podrazumijeva, da se u slučajevima područja gdje su zone zaštite veće, one ne smiju smanjivati. Za štekavca u području HR1000016, Podunavlje i donje Podravlje, navedeni cilj očuvanja je: „Očuvana populacija i staništa (stare šume, vodena staništa, šaranski ribnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 48-52 p.“. To smatram premalim brojem, jer na temelju dosadašnjeg dugogodišnjeg monitoringa gnijezdeće populacije Štekavaca u Parku prirode Kopački rit, procijenjeni broj parova je 70. Sukladno prethodnim komentarima, za ciljnu vrstu crna roda (Ciconia nigra) bilo bi dobro odrediti jednake zone zaštite. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju a detaljno obrazloženje slijedi: Mjere očuvanja za ciljnu vrstu štekavac (Haliaeetus albicilla) potrebno je uskladiti s Akcijskim planom za očuvanje štekavca (Haliaeetus albicilla) duž rijeke Dunav. Sukladno tome, cilj 23. Akcijskog plana navodi kako je potrebno osigurati mir u zoni minimalno 300 m od gnijezda tijekom sezone gniježđenja. Ovu je mjeru stoga potrebno primijeniti za cijelu Ekološku mrežu. Dodatno, cilj 18. navodi povećanje postojećih zaštitnih zona. Što podrazumijeva, da se u slučajevima područja gdje su zone zaštite veće, one ne smiju smanjivati. • Djelomično se prihvaća. Cilj očuvanja za populaciju štekavca (Haliaeetus albicilla) u POP HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje izmijenjen je na način da glasi: „Očuvana populacija i staništa (stare šume, vodena staništa, šaranski ribnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 70-75 p“. Za štekavca u području HR1000016, Podunavlje i donje Podravlje, navedeni cilj očuvanja je: „Očuvana populacija i staništa (stare šume, vodena staništa, šaranski ribnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 48-52 p.“. To smatram premalim brojem, jer na temelju dosadašnjeg dugogodišnjeg monitoringa gnijezdeće populacije Štekavaca u Parku prirode Kopački rit, procijenjeni broj parova je 70. • Vezano uz primjedbu za osiguranje mira u zoni minimalno 300 m od gnijezda štekavca (Haliaeetus albicilla) – ne prihvaća se: mjera očuvanja dogovorena je prilikom pripreme mreže Natura 2000 na Radnoj skupini za utvrđivanje šumskih Natura 2000 područja u Hrvatskoj. 100 m predstavlja minimum, što znači da se u osnovama po potrebi može propisati i više. Temeljem Izvješća o napretku i provedbi mjera sukladno Direktivi o pticama i glavnim utjecajima tih mjera za razdoblje 2013.-2018. - članak 12. Direktive o pticama, dugoročni i kratkoročni trend gnijezdeće populacije štekavca u RH je pozitivan, a populacija stabilna. Sukladno prethodnim komentarima, za ciljnu vrstu crna roda (Ciconia nigra) bilo bi dobro odrediti jednake zone zaštite. • Također, vezano uz primjedbu za određivanje jednake zone zaštite za ciljnu vrstu crna roda (Ciconia nigra) kao i za ciljnu vrstu štekavac – ne prihvaća se: mjera očuvanja dogovorena je prilikom pripreme mreže Natura 2000 na Radnoj skupini za utvrđivanje šumskih Natura 2000 područja u Hrvatskoj. 100 m predstavlja minimum, što znači da se u osnovama po potrebi može propisati i više.
4 BORIS ŠTROMAR   Ponukan nekim komentarima koje sam dobio u vezi svjetlosnog onečišćenja i utjecaju na ptice u područjima ekološke mreže, moram napomenuti neke važne stvari. Ekološka mreža, prema informacijama HAOPa, obuhvaća 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% obalnog mora. Svjetlosno onečišćenje kao takvo nije problem samo gradova. Svjetlosno onečišćenje ne poznaje granice ekološke mreže, a mnoga područja pod ekološkom mrežom uključuju gradove, prometnice, i druga područja s brojnim izvorima svjetlosti koja se vide desecima kilometara uokolo, i znatno smetaju pticama - u prethodnom komentaru su navedena istraživanja. Nadalje, postoje brojni primjeri izvora svjetlosnog onečišćenja unutar samih područja ekološke mreže, kao što je npr. uvala Čikat na Malom Lošinju gdje je rasvjetom hotela Bellevue i okolnih vila u potpunosti uništen noćni krajobraz, a time i ugrožen cjelokupni ekosustav. Pogledati fotografiju hotela na poveznici http://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2018/10/Cikat_HDR.jpg te dvorišta vile http://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2019/02/%C4%8Cikat_03.jpg Još jedan primjer je rasvjeta na autocesti koja obasjava čak i Tulove grede http://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2019/02/A1-ispred-tunela-Sv.-Rok-Ravni-kotari-Vinko-Pesic.jpg a vrlo često imamo i osvijetljene reklamne panoe koji također rade ogromnu štetu. Problem svjetlosnog onečišćenja kao negativnog utjecaja na ptice jedan je od najlakše rješivih - zabranom korištenja osvijetljenih reklamnih panoa unutar mreže i zabranom dekorativne rasvjete fasada, krajobrazne rasvjete i svjetlosnih snopova. Ovo vam je pogled na Murter i Kornate koji su u ekološkoj mreži: http://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2019/02/Pogled-s-Kamenjaka-na-Murter-Kornate-Vinko-Pesic.jpg U ekološkoj mreži je također i uvala Zrće gdje se svjetlosni snopovi disko klubova vide s cijelog Paga, a u ekološkoj mreži je 15.42% obalnog mora po kojem se šepure ovakve jahte: http://www.ekorasvjeta.net/wp-content/uploads/2019/08/IMG_6385r.jpg Na kraju, ako i smatrate da je svjetlosno onečišćenje manji problem od npr. krivolova, to nije razlog da se u potpunosti zanemaruje, kao što je slučaju ovom pravilniku. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća. Vezano uz svjetlosno onečišćenje, za vrste za koje postoje istraživanja o utjecajima temeljem Planova upravljanja vrstama s akcijskim planovima očuvanja vrste (PUAP) dodana je mjera očuvanja “utvrditi izvore svjetlosnog onečišćenja koji negativno utječu na ciljnu vrstu te ih odgovarajuće sanirati;”, a za ostale vrste mogući utjecaji i potrebne mjere sagledavat će se kroz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, kao i primjenom odredbi Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19).
5 Zdenko Mlinar   Doista je zabrinjavajuće da se u ciljevima nigdje ne spominje problematika svjetlosnog onečišćenja, kao niti potreba prevencije njene pojavnosti. Postoje nebrojene studije, kao što je g. Štromar naveo, koje ističu problematiku, kratkoročne i dugoročne posljedice, ali izgleda da u Hrvatskoj tih problema nema, kao niti mnogih drugih - najlakše je okrenuti glavu. Neki su tako "banalan" problem poput svjetlosnog onečišćenja vjerojatno predvidjeli u "mjerama očuvanja", no u tako nejasno definiranim mjerama se najčešće izgubi bit, pa na kraju i konkretne mjere. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća. Vezano uz svjetlosno onečišćenje, za vrste za koje postoje istraživanja o utjecajima temeljem Planova upravljanja vrstama s akcijskim planovima očuvanja vrste (PUAP) dodana je mjera očuvanja “utvrditi izvore svjetlosnog onečišćenja koji negativno utječu na ciljnu vrstu te ih odgovarajuće sanirati;”, a za ostale vrste mogući utjecaji i potrebne mjere sagledavat će se kroz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, kao i primjenom odredbi Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19).
6 BORIS ŠTROMAR   Nevjerojatno je da se u pravilniku apsolutno nigdje ne spominje umjetna rasvjeta i mjere zaštite protiv svjetlosnog onečišćenja. Već odavno je poznat negativan učinak svjetlosnog onečišćenja na ptice - postoje članci poput ovog iz 1918. "The Destruction of Birds at the Lighthouses on the Coast of California" https://www.jstor.org/stable/1362354?seq=1#references_tab_contents a procjena je da u Sjevernoj Americi godišnje pogine 600 milijuna ptica: https://www.ecowatch.com/birds-killed-skyscrapers-light-pollution-2634222993.html To se naročito odnosi na ptice selice, a Hrvatska je u središtu Europe, svjetlosno najonečišćenijeg kontinenta na svijetu, te na putu ptica selica: "Light pollution is greatest within migration passage areas for nocturnally-migrating birds around the world" https://www.nature.com/articles/s41598-018-21577-6 gdje je navedeno: At a fine scale, negative consequences have been demonstrated for birds during nocturnal migratory flight. Point sources of ALAN disorient and attract birds actively engaged in migration to the extent that birds can be “trapped” by bright sources of ALAN when migrating over urban areas. High-intensity urban light installations can dramatically alter multiple behaviors of nocturnally migrating birds even to distances of several kilometers from the source Migrants will slow down their flight speed, start circling the light source, and call more frequently near the lights. It is well known that bird mortality due to collisions with buildings is related to light emissions from the buildings. The influence of ALAN on migratory birds also reaches beyond the extent of urban areas. Artificial lights can be perceived from beyond the point sources, particularly during overcast nights. Birds aloft will perceive skyglow from even farther away depending on their flight height. Previous research has shown that migrating birds orient towards the skyglow of urban areas, particularly juveniles. Odavno se zna i da umjetna rasvjeta potiče promjenu u glasanju ptica pjevica u zoru i sumrak, ali i ranije parenje i lijeganje jaja: "Light pollution alters the phenology of dawn and dusk singing in common European songbirds" https://royalsocietypublishing.org/doi/full/10.1098/rstb.2014.0126 Postoje i istraživanja koja pokazuju utjecaj čak i malih nivoa osvjetljenja (0.3 lux) na reproduktivni sustav ptica: https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0085069 "As expected, control birds kept under dark nights exhibited two regular testicular and testosterone cycles during the two-year experiment. Control urban birds developed testes faster than their control rural conspecifics. Conversely, while in the first year blackbirds exposed to light at night showed a normal but earlier gonadal cycle compared to control birds, during the second year the reproductive system did not develop at all." Da ne nabrajam dalje, još istraživanja ima ovdje: https://www.ufz.de/index.php?en=37975 te općenito o utjecajima svjetlosnog onečišćenja ovdje: https://www.the-scientist.com/features/the-vanishing-night--light-pollution-threatens-ecosystems-64803 i naravno na webu ekorasvjeta.net http://www.ekorasvjeta.net/svjetlosno_oneciscenje/popis-znanstvenih-istrazivanja-o-svjetlosnom-oneciscenju/ Fascinatno je da se u Hrvatskoj apsolutno nitko ne bavi problematikom utjecaja svjetlosnog onečišćenja na ptice. Iako u Hrvatskoj imamo Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, u njemu nema specifičnih mjera za za zaštitu ptica i drugih živih bića, pa bi to svakako trebalo definirati u ovom pravilniku. Neke od iznimno lako provedivih mjera su: zabrana postavljanja reklama s vlastitom ili vanjskom rasvjetom; gašenje reflektora malih lokalnih sportskih igrališta do 22 h (mnoga svijetle cijelu noć, a da ih nitko ne koristi); kontrola i potpuna zabrana korištenja svjetlosnih snopova (naročito ljeti kod lokalnih disco/noćnih klubova); na ključnim mjestima hitna modifikacija nagiba javne rasvjete tako da ne svijetle prema horizontu ili iznad njega; na ključnim mjestima izvan naselja potpuno gašenje javne rasvjete nakon 23h (što je već u dobrovoljnoj praksi u mnogim općinama kao mjera uštede potrošnje el. energije.; zabrana "dekorativne" donje rasvjete na jahtama na Jadranu; na ključnim mjestima zabrana građevinskih radova uz snažne reflektore tijekom noći; korištenje svjetiljki minimalno potrebne snage te korelirane temperature boje svjetlosti najviše 2200K. Apeliram na sve ornitologe, znanstvenike i udruge, da čim prije reagiraju i u svoja istraživanja uključe i problematiku svjetlosnog onečišćenja, jer čini se kao da se pravimo da ono ne postoji i nema nikakav utjecaj na ptice, dok je u svijetu već odavno poznato da su zbog toga ptice izuzetno ugrožene. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća. Vezano uz svjetlosno onečišćenje, za vrste za koje postoje istraživanja o utjecajima temeljem Planova upravljanja vrstama s akcijskim planovima očuvanja vrste (PUAP) dodana je mjera očuvanja “utvrditi izvore svjetlosnog onečišćenja koji negativno utječu na ciljnu vrstu te ih odgovarajuće sanirati;”, a za ostale vrste mogući utjecaji i potrebne mjere sagledavat će se kroz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, kao i primjenom odredbi Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, broj 14/19).
7 PP Orahovica d.o.o.  , O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH VRSTA PTICA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE Dugotrajna nemogućnosti punjenja i zaprimanja vode na ribnjacima nije usko vezana za proglašenje elementarne nepogode . Naime, ukoliko je voda u kanalu na razini ispod nivoa vode u ribnjaku, voda se ne može zahvaćati, takvo stanje može trajati i po dva mjeseca, a elementarna nepogoda ne mora biti proglašena. Ukoliko će izuzeće ovisiti o proglašenju elementarne nepogode, molimo MZOE i MP da se napravi Naputak prema općinama, gradovima i županijama, ako više od 30 dana nije moguće zahvatiti vodu u ribnjak radi niskih vodostaja u kanalima, da se proglasi elementarna nepogoda za ribnjake. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena. Za sve ribnjake uneseno je izuzeće vezano uz proglašenje prirodne nepogode zbog suše. Ministarstvo će informirati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje unutar svog administrativnog područja imaju ribnjake, o vrijednostima i značaju očuvanja funkcionalnosti ribnjaka kao područja važnih za očuvanje bioraznolikosti pa tako i ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova ekološke mreže Natura 2000 te im predložiti da proglase elementarnu nepogodu za ribnjake ako više od 30 dana nije moguće zahvatiti vodu u ribnjak radi niskih vodostaja.
8 Vesna Tutiš  , O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH VRSTA PTICA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE Cilj očuvanja populacije zlatovrane u POP području HR100002 Ravni kotari potrebno je uskladiti s novim podacima o veličini populacije navedenim u stručnoj podlozi za prijedlog Plana upravljanja zlatovranom s akcijskim planom i povećati na 64-78 parova. Kod mjera očuvanja potrebno je dodati: osigurati poticaje za očuvanje ekstenzivno korištenih travnjaka. (referenca: Vesna Tutiš, Sanja Barišić, Jasminka Radović, Davor Ćiković, Jelena Kralj (2019): Stručna podloga za prijedlog Plana upravljanja zlatovranom s akcijskim planom. Projekt OPKK 2014.-2020. "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)“. Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb). Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju a detaljno obrazloženje slijedi: Cilj očuvanja populacije zlatovrane u POP području HR100002 Ravni kotari potrebno je uskladiti s novim podacima o veličini populacije navedenim u stručnoj podlozi za prijedlog Plana upravljanja zlatovranom s akcijskim planom i povećati na 64-78 parova. • Prihvaća se. Cilj očuvanja za populaciju zlatovrane (Coracias garrulus) u POP HR1000024 Ravni kotari izmijenjen je na način da glasi: „Očuvana populacija i staništa za gniježđenje (mozaična staništa s ekstenzivno korištenim travnjacima i oranicama s plodoredom, te drvoredima i pojedinačnim stablima topola) za održanje gnijezdeće populacije od 64-78 p.“ Kod mjera očuvanja potrebno je dodati: osigurati poticaje za očuvanje ekstenzivno korištenih travnjaka. (referenca: Vesna Tutiš, Sanja Barišić, Jasminka Radović, Davor Ćiković, Jelena Kralj (2019): Stručna podloga za prijedlog Plana upravljanja zlatovranom s akcijskim planom. Projekt OPKK 2014.-2020. "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)“. Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb). • Ne prihvaća se. Osiguranje poticaja nije svrha ovog pravilnika. Provedba propisanih mjera očuvanja omogućuje i očuvanje ekstenzivno korištenih travnjaka.
9 HGK  , O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH VRSTA PTICA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE Sekcija za toplovodni uzgoj Grupacije akvakulture HGK smatra da je potrebno izmijeniti Prilog I. Prijedloga pravilnika te u tom smislu predlaže sljedeće: PRIJEDLOG 1: Košnju obalne vegetacije (trska i rogoz) te uklanjanje i košnju plutajuće vegetacije obavljati izvan sezone gniježđenja od 15. kolovoza do 15. travnja, osim na području hranidbenih linija gdje je košnja dopuštena prema potrebi. Obalna vegetacija obuhvaća pojas vegetacije unutar proizvodne table ribnjaka uz nasipe, i to 5 metara na tablama površine do 10 ha, odnosno 10 metara na tablama površine preko 10 ha. OBRAZLOŽENJE 1: Kod zabrane košnje vegetacije na svim ribnjacima treba izuzeti hranidbene linije, u suprotnom ribnjak gubi svoju funkciju proizvodnje ribe jer nema mogućnosti hranidbe. Širina pojasa obalne vegetacije ovisi o površini proizvodne table. PRIJEDLOG 2: na svakom šaranskom ribnjačarstvu: najmanje trećina ukupne proizvodne površine tijekom cijele godine mora biti u potpunosti ispunjena vodom. OBRAZLOŽENJE 2: Da bi se riba mogla izloviti i tabla pripremiti za ponovno punjenje vodom, potrebno je prvo ispustiti svu vodu, a nakon izlova ribe napraviti agrotehničke mjere pa se ova mjera treba gledati sa osnove ukupne proizvodne površine. PRIJEDLOG 3: Iznimno, ispunjenost ukupne proizvodne površine vodom može biti i manja ako je proglašena prirodna nepogoda zbog suše sukladno posebnom propisu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ili kod niskih vodostaja Drave i Dunava. OBRAZLOŽENJE 3: Radi specifičnosti punjenja pojedinih ribnjaka ovo je potrebno nadopuniti kod svake iznimke vezane za ispunjenost ribnjaka vodom. PRIJEDLOG 4: najmanje 5% ukupne proizvodne površine mora biti prekriveno močvarnom vegetacijom (trščaci, rogozici); OBRAZLOŽENJE 4: Na pojedinim ribnjačarskim tablama prirodno nema močvarne vegetacije, na pojedinim tablama je ona vrlo rijetka pa nema funkciju staništa niti osigurava povoljne uvjete za gniježđenje, dok je na dijelovima razvijena upravo na način da predstavlja povoljne stanišne uvjete i uvjete za gniježđenje pa se ova mjera treba gledati sa osnove ukupne površine ribnjaka…..u suprotnom očekivani ciljevi neće biti ispunjeni. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju a detaljno obrazloženje slijedi: Sekcija za toplovodni uzgoj Grupacije akvakulture HGK smatra da je potrebno izmijeniti Prilog I. Prijedloga pravilnika te u tom smislu predlaže sljedeće: PRIJEDLOG 1: Košnju obalne vegetacije (trska i rogoz) te uklanjanje i košnju plutajuće vegetacije obavljati izvan sezone gniježđenja od 15. kolovoza do 15. travnja, osim na području hranidbenih linija gdje je košnja dopuštena prema potrebi. Obalna vegetacija obuhvaća pojas vegetacije unutar proizvodne table ribnjaka uz nasipe, i to 5 metara na tablama površine do 10 ha, odnosno 10 metara na tablama površine preko 10 ha. OBRAZLOŽENJE 1: Kod zabrane košnje vegetacije na svim ribnjacima treba izuzeti hranidbene linije, u suprotnom ribnjak gubi svoju funkciju proizvodnje ribe jer nema mogućnosti hranidbe. Širina pojasa obalne vegetacije ovisi o površini proizvodne table. • Djelomično se prihvaća. Mjera očuvanja izmijenjena je na način da glasi: “košnju obalne vegetacije (trska i rogoz) te uklanjanje i košnju plutajuće vegetacije obavljati izvan sezone gniježđenja od 15. kolovoza do 15. travnja, izuzev hranidbenih linija koje je potrebno održavati tijekom cijele vegetacijske sezone i to na način da se ne uništavaju gnijezda čigri;“ PRIJEDLOG 2: na svakom šaranskom ribnjačarstvu: najmanje trećina ukupne proizvodne površine tijekom cijele godine mora biti u potpunosti ispunjena vodom. OBRAZLOŽENJE 2: Da bi se riba mogla izloviti i tabla pripremiti za ponovno punjenje vodom, potrebno je prvo ispustiti svu vodu, a nakon izlova ribe napraviti agrotehničke mjere pa se ova mjera treba gledati sa osnove ukupne proizvodne površine. • Prihvaća se. Mjera očuvanja izmijenjena je na način da glasi: „na svakom šaranskom ribnjačarstvu: najmanje jedna trećina ukupne proizvodne površine tijekom cijele godine mora biti u potpunosti ispunjena vodom;” PRIJEDLOG 3: Iznimno, ispunjenost ukupne proizvodne površine vodom može biti i manja ako je proglašena prirodna nepogoda zbog suše sukladno posebnom propisu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ili kod niskih vodostaja Drave i Dunava. OBRAZLOŽENJE 3: Radi specifičnosti punjenja pojedinih ribnjaka ovo je potrebno nadopuniti kod svake iznimke vezane za ispunjenost ribnjaka vodom. • Ne prihvaća se. Za sve ribnjake uneseno je izuzeće vezano uz proglašenje prirodne nepogode zbog suše. Ministarstvo će informirati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje unutar svog administrativnog područja imaju ribnjake, o vrijednostima i značaju očuvanja funkcionalnosti ribnjaka kao područja važnih za očuvanje bioraznolikosti pa tako i ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova ekološke mreže Natura 2000 te im predložiti da proglase elementarnu nepogodu za ribnjake ako više od 30 dana nije moguće zahvatiti vodu u ribnjak radi niskih vodostaja. PRIJEDLOG 4: najmanje 5% ukupne proizvodne površine mora biti prekriveno močvarnom vegetacijom (trščaci, rogozici); OBRAZLOŽENJE 4: Na pojedinim ribnjačarskim tablama prirodno nema močvarne vegetacije, na pojedinim tablama je ona vrlo rijetka pa nema funkciju staništa niti osigurava povoljne uvjete za gniježđenje, dok je na dijelovima razvijena upravo na način da predstavlja povoljne stanišne uvjete i uvjete za gniježđenje pa se ova mjera treba gledati sa osnove ukupne površine ribnjaka…..u suprotnom očekivani ciljevi neće biti ispunjeni. • Prihvaća se. Mjera očuvanja izmijenjena je na način da glasi: „najmanje 5% ukupne proizvodne površine mora biti prekriveno močvarnom vegetacijom (tršćaci, rogozici);“
10 Udruga Biom  , Članak 5. Udruga Biom dostavlja svoje komentare na Prilog Pravilnika. Iste je dostavila MZOE putem elektroničke pošte s obzirom da eSavjetovanje ne dopušta prikladno uređivanje teksta. Iz toga što dostavljamo je jasno da u dokumentu ima brojnih propusta. Također, smatramo da su mjere generičke i da iz njih nije vidljivo na koji način će one zaista doprinijeti očuvanju pojedinih vrsta u određenim područjima. Nadalje, javne ustanove su zadužene za upravljanje tim područjima, a u Pravilniku se nadzor i aktivnosti koje bi mogle i trebale provoditi nadležne ustanove i koje bi sigurno znatno doprinijele očuvanju brojnih vrsta ne spominju. Iz naših komentara je također vidljivo da nisu ni sagledane sve prijetnje. Budući da se ciljevi za vrstu ždral Grus grus odnose na očuvanje preletničke populacije s tim u vezi navedene su mjere: elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica. U POP HR1000031 Delta Neretve kao mjera očuvanja preletničke populacije ove vrste navodi se: unutar POP područja i u krugu od 2000 m od granica područja ne planirati vjetroparkove. Jasno je stoga kako su i vjetroparkovi i dalekovodna mreža prepoznati kao ugroza za preletničku populaciju. Nejasno je međutim, zašto se vjetroparkovi spominju samo na području POP HR1000031 Delta Neretve, a ne i u ostalim POP područjima u kojima su planirani ili će to možda biti u budućnosti. Osim toga, pojedina POP područja poput onog HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac u svojim granicama već imaju vjetroparkove, no ne postoje mjere koje predviđaju procjenu utjecaja na preletničku populaciju ždrala te onda po potrebi eventualno i donošenje mjera kojima bi se eventualno dokazani utjecaj mogao ublažiti. Prema literaturnim izvorima i na osnovu naših opažanja, uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta ždralovi slijeću i na manje pogodna staništa od onih koja su u ovom dokumentu navedena za pojedine POP-ove kao cilj za očuvanje ove vrste (vlažni travnjaci i oranice. To je važno jer će se u takvim slučajevima prelet odvijati na znatno nižim visinama. S tim u vezi i infrastruktura poput dalekovodne mreže (što je u ovom dokumentu već prepoznato) i vjetroparkovi mogu biti ugroze pri preletu ove vrste. Zbog svega bi navedenog mjera unutar POP područja i u krugu od 2000 m od granica područja ne planirati vjetroparkove za ovu vrstu trebala biti navedena za svih 10 POP-ova u priobalju, budući su vjetroparkovi u RH prije svega planirani na tom području. Za sljedeće je vrste: jarebica kamenjarka Alectoris graeca, kratkoprsta ševa Calandrella brachydactyla, primorska trepteljka Anthus campestris, leganj Caprimulgus europaeus, rusi svračak Lanius collurio, zmijar Circaetus gallicus, eja strnjarica Circus cyaneus, suri orao Aquila chrysaetos, ševa krunica Lullula arborea, ćukavica Burhinus oedicnemus, bjelonokta vjetruša Falco naumanni, velika ševa Melanocorypha calandra, vrtna strnadica Emberiza hortulana, ušara Bubo bubo planinska ševa Eremophila alpestris, sivi svračak Lanius minor, a s ciljem očuvanja staništa na kojima obitavaju, nužno propisati mjeru prema potrebi provesti kontrolirano paljenje ili krčenje (čišćenje) prezaraslih staništa. Već je u ovom trenutku potpuno jasno kako propisana mjera očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije tj. njome obuhvaćene dobrovoljne mjere nisu dovoljne kako bi se očuvala staništa navedena kao ciljevi očuvanja za ove vrste. Pod time se prije svega misli na očuvanje krških travnjaka, no i gariga te mozaičnih staništa u cjelini. Budući je pošumljavanje četinjačama još uvijek uobičajena praksa na krškim staništima u RH, pa se odvija i u ovom trenutku, potrebno je propisati mjeru kojom se isto zabranjuje, budući je u suprotnosti s ciljevima očuvanja svih navedenih vrsta. Za vrste veliki zovoj Calonectris diomedea i gregula Puffinus yelkouan nisu propisane mjere kojima bi se eliminiralo ili ublažilo svjetlosno onečišćenje prisutno pored pojedinih kolonija. Sukladno literaturnim izvorima, svjetlosno je onečišćenje prepoznato kao značajna ugroza za mlade ptice. Za ove dvije vrste te ostale morske vrste koje su ciljevi očuvanja (morski vranac, sredozemni galeb i dr.) potrebno je početi provoditi istraživanja slučajnog ulova morskih ptica u ribolovne alate, kako bi se i u Hrvatskoj prikupili relevantni podaci na temelju kojih se onda mogu definirati i mjere ublažavanja potencijalnog negativnog utjecaja slučajnog ulova Mjere elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica potrebno je dodati za vrste crna roda Ciconia nigra, škanjac osaš Pernis apivorus, patuljasti orao Hieraaetus pennatus, orao kliktaš Aquila pomarina, orao klokotaš Aquila clanga, jastrebača Strix uralensis i dr. Spomenute su mjere prije svega propisane za vrste koje borave na otvorenijim staništima, a čije je stradavanje na dalekovodima iz tog razloga i uočljivije. Međutim, stradavanja ovdje pobrojanih vrsta zbog staništa (šumska) u kojima borave najčešće prolaze neopaženo, a stradavanja jedinki nekih od navedenih vrsta smo i sami evidentirali. Napominjemo kako dalekovodna mreža često prolazi šumskim područjima. Za kolonije morskih ptica i to sljedećih vrsta: morski vranac Phalacrocorax aristotelis, mala čigra Sterna albifrons, crvenokljuna čigra Sterna hirundo, sredozemni galeb Larus audouinii, veliki zovoj Calonectris diomede i gregula Puffinus yelkouan mjera očuvanja trebala bi biti eradikacija invazivnih vrsta sisavaca iz redova zvijeri i glodavaca, prije svega mačaka i štakora. Primjerice mačke uopće nisu uzete u obzir kao prijetnja gniježđenju morskog vranca, a poznato je i kako štakori ugrožavaju mladunce i ptičjih vrsta znatno krupnijih od morskog vranca. Osim toga, morskog vranca na otoku Kobrava unutar POP HR1000037 SZ dio NP Mljet ugrožava i mali indijski mungos Herpestes auropunctatus. Nije jasno na koji se način planira provoditi mjera ne posjećivati gnjezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (s odgovarajućim razdobljem), a koja se tiče vrste morski vranac te dviju vrsta čigri, odnosno na koga se to posjećivanje odnosi. Nije jasno iz kojih se razloga razlikuju mjere očuvanja za dvije vrste čigri unutar POP HR1000031 SZ Dalmacija i Pag, budući da mjere očuvanja za malu čigru Sterna albifrons djeluju kao da se vrsta na ovom području gnijezdi na riječnim, a ne morskim otocima. Kako bi se utvrdio mogući pad brojnosti vrste crvenokljuna čigra Sterna hirudno potrebno je kao mjeru očuvanja propisati nešto sustavnije (svake godine ili svako dvije godine) praćenje stanja (monitoring) gnijezdećih kolonija. Naime, samo će se na taj način moći utvrditi dolazi li na kolonijama do postepenog pada brojnosti i je li s time u vezi potrebno provesti smanjenje broja vrste galeb klaukavac Larus michahelis. Osim toga, nije jasno na koji će se način ovom mjerom utvrditi kako je spomenuti galeb zaista odgovoran za smanjenje brojnosti crvenokljune čigre te zašto ista vrsta nije prepoznata kao ugroza i za vrstu mala čigra. Za vrstu jarebica kamenjarka Alectoris graeca kao mjera očuvanja trebala bi se propisati mjera očuvanja redovito državati lokve u kršu te time spriječiti njihovo nestajanje. Ista se mjera može propisati i za druge vrste koje obitavaju na krškim travnjacima i sličnim staništima. Za vrstu jastrebača Strix uralensis potrebno je u mjeri koja se odnosi na očuvanje stabala s dupljama dodati i očuvanje odumrlih stabala koja su kroz proces odumiranja formirala tzv. eng. tree trunks u kojima ova vrsta često gnijezdi, a koja ne predstavljaju tipične duplje u kojima gnijezde ptice dupljašice, što bi se iz ovako propisane mjere moglo zaključiti. Naime, zbog toga bi na terenu moglo dolaziti do uklanjanja pogodnih gnjezdilišta. Za vrstu vodomar Alcedo atthis je u mjeri očuvanja koja se odnosi na očuvanje strme obale potrebno dodati i okomitih obala budući da pojam strma može označavati i obalu nagiba 45 stupnjeva koja nije pogodna za gniježđenje ove vrste. Za istu vrstu u mjeri očuvanja koja podrazumijeva uklanjanje drveća i šiblja treba naglasiti da se naizmjenično uklanjanje odnosi na različite godine, ukoliko se na to mislilo. Za vrstu bi na pojedinim POP područjima prije svega u onom HR1000031 Delta Neretve kao mjeru očuvanja gnijezdeće populacije trebalo dodati uspostavljenje i održavanje staništa za gniježđenje (okomite obale pogodne za kopanje rupa u koje smješta gnijezda) budući su ista najvećim dijelom izgubljena kroz zahvate na vodnim tijelima. Gnijezdeća populacija crnoprugastog trstenjaka Acrocephalus melenopogon od 1 do 5 parova unutar POP HR1000031 Delta Neretve procijenjena je samo na osnovu istraživanja/praćenja stanja (monitoringa) na rijeci Norin. Pri tome nisu uzeta u obzir odgovarajuća staništa u ostatku područja, odnosno populacija nije odgovarajuće istražena, pa je istraživanje potrebno propisati kao mjeru očuvanja ove vrste u spomenutom području. Gnijezdeću populaciju koja nije adekvatno istražena nije moguće odgovarajuće zaštiti, odnosno očuvati. U slučajevima vrsta suri orao Aqila chrysetos i zmijar Circaetus gallicus utjecaj vjetroparkova unutar POP-ova i u njihovoj bližoj okolici uopće nisu uzeti u obzir kao značajna prijetnja. Nisu planirani nikakve mjere kojima bi se utvrdio utjecaj vjetroparkova na te vrste, a samim time ni mjere kojima bi se eventualne ugroze mogle ublažiti. Lov ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice kao što su šaranski ribnjaci je izravno u suprotnosti s ciljevima očuvanja jer se odstrjelom i uznemiravanjem smanjuje brojnost vrsta te omogućuje unos značajnih količina olova u ribnjake (unatoč formalnoj zabrani korištenja olovne sačme koja se na terenu ne provodi). Putem nastrijeljenih, ali preživjelih ptica (koje su onda u pravilu lakši plijen) stradavaju predatorske vrste ptica, bilo akutnim ili kroničnim trovanjem. Postavlja se i pitanje na koji način lov na šaranskim ribnjacima utječe na populacije ciljnih vrsta koje se na njima trajno zadržavaju. Za vrstu škanjac osaš Pernis apivorus potrebno je za osiguranje neometanog preleta kao i u slučaju vrste ždral Grus grus osim dalekovodne mreže uzeti u obzir i vjetroparkove, odnosno ne planirati iste u područjima gdje se želi omogućiti neometan prelet ove vrste, kao i u njihovoj bližoj okolici. U slučaju POP područja HR1000031 Delta Neretve utjecaj krivolova je potrebno je istaknuti kao ugrozu za sve vrste iz reda guščarica Anseriformes koje su navedene kao ciljne vrste, a ne samo patku gogoljicu Netta ruffina. Naime, krivolov se u ovom području u značajnoj mjeri odvija na moru (lagune Galičak i Parila te okolno more) gdje zimuju različite vrste iz ovog reda pobrojane kao ciljevi očuvanja. Kao cilj očuvanja za vrstu veliki pozviždač Numenius arquata u POP HR1000031 Delta Neretve nedostaje očuvanje pašnjaka na predjelu Luke (područje Grada Opuzena), a na kojima se zimujuća populacija ove vrste redovito hrani. U skladu s tim, nedostaju i odgovarajuće mjere očuvanja. Za vrstu bjeloglavi sup Gyps fulvus potrebno je propisati mjeru zabrane izgradnje vjetroparkova u područjima koja koristi za gniježđenje kao i za ona koja koristi samo za hranjenje. Na područjima gdje se vrsta hrani potrebno je propisati mjeru zabrane uporabe olovne sačme zbog potencijalnog trovanja istom. Dodati mjeru na udaljenosti 1000 m od postojećih gnjezdilišta i hranilišta za supove ograničiti uspostavu novih zona za sportsko i rekreacijsko letenje te ograničiti letenje bespilotnim letjelicama. Prema iskustvu kolega iz Italije, slobodno (rekreativno) letenje u blizini hranilišta za supove rezultira smanjenom aktivnošću supova na hranilištu, te su u Italiji službeno zabranjeni svi letovi u krugu od 1 km od hranilišta, do visine od 1 km iznad tla. Ovu mjeru treba dodati u sva POP područja jer nije isključena uspostava hranilišta na drugim lokacijama. Također, potrebno je dodati mjeru „Na lokacijama gnijezdećih kolonija izloženih uznemiravanju s mora, uspostaviti dodatne tehničke mjera za ograničenje plovidbe uz litice putem odgovarajućih oznaka i/ili signalizacije u moru“ Rezultati praćenja stanja (monitoringa) gnijezdeće populacije vrste vlastelica Himantopus himantopus, ukazuju kako unutar POP Delta Neretve HR1000031 redovito gnijezdi veći broj parova, odnosno ne samo 2-3 para. Za vrstu bi općenito bilo dobro uvesti mjeru kojom bi se omogućilo postavljanje platformi za gniježđenje. Zabraniti pristup psima na područja gniježđenja vlastelice mjera je koja bi također imala smisla ukoliko se populacija iste želi očuvati. Gnijezdeća je populacija vrste morski kulik Charadrius alexandrinus je danas u području HR1000031 Delta Neretve i njegovoj okolici na rubu izumiranja te je stoga potrebno ponovno uspostaviti odgovarajuća staništa za gniježđenje. Mjeru o neprovođenju sportskih i rekreacijskih aktivnosti potrebno je nadopuniti zabranom održavanja manifestacija, koncerata te sličnih priredbi u navedenom periodu jer ista okupljaju velike brojeve ljudi zbog kojih zaštitu vrste u slučajevima njihovog održavanja uopće ne bi bilo moguće provoditi. Samo je za zimujuću populaciju vrste žalar cirikavac Calidris alpina u dva POP-a iznesena brojnost za zimujuću populaciju, pa se pretpostavlja kako je ovdje riječ o pogreški. Spriječiti paljenje tršćaka mjera je očuvanja koja bi se trebala odnositi na sve vrste koje obitavaju u ovom tipu staništa na području ekološke mreže HR1000031 Delta Neretve, a ne samo neke od njih. Kao mjera očuvanja za vrstu gak Nycticorax nyctycorax u istom se području spominje revitalizacija vrbika koja je direktno vezana uz spriječavanje paljenja tršćaka, no za tu se vrstu ne navodi. Požari u POP HR1000025 Vransko jezero i Jasen iako u manjoj mjeri, još se uvijek povremeno javljaju, pa bi i tu trebalo navesti istu mjeru za vrste koje gnijezde u tršćacima u POP HR1000031 Delta Neretve. Zbog pozitivnog utjecaja na gniježđenje kolonijalnih vrsta čaplji i malog vranca Phalacrocorax pygmaeus potrebno bi bilo i u ovom području revitalizirati vrbike. Inače, nije jasno na koji će se način spriječiti paljenje tršćaka. Ukoliko se planira pojačati nadzor onda bi isto trebalo i spomenuti. Inače, u čitavom se dokumentu nigdje ne spominje pojačavanje nadzora ili provođenja istog uopće u svrhu sprječavanja nepoželjnih aktivnosti. Za brojne ciljne vrste unutar POP-ova HR1000031 Delta Neretve i HR1000023 SZ Dalmacija i Pag koje se na zimovanju, selidbi, ali i na gniježđenju hrane na pjeskovitim i muljevitim plićinama te okolnim staništima nisu propisane odgovarajuće mjere kojima bi se navedenim vrstama omogućio neometan boravak i hranjenje. Oba su područja pod značajnim pritiskom posjetitelja, no to se iz propisanih mjera uopće ne može zaključiti. Uznemiravanje navedenih ptica od strane pasa također nije prepoznat kao problem, a prisutno je i učestalo na oba područja posebno zbog specifične konfiguracije obale. Kao mjera ublažavanja utjecaja posjetitelja u navedenim POP-ovima potrebno je propisati mjere uspostavljanja vegetacijskih pojaseva kojima bi se smanjio uznemiravanje vrsta, a možda i regulacija kretanja. Za vrste tetrijeb gluhan Tetrao urogallus i lještarka Bonasa bonasia potrebno je dodati mjeru očuvanja održavati brojnost divlje svinje na brojnosti koja ne ugrožava gniježđenje lještarke i drugih ptica koje gnijezde na tlu. Potrebno je istovremeno ukloniti mjeru iznimno, u slučaju nepostojanja drugih pogodnih mogućnosti i ukoliko se znanstveno dokaže da lještarku primarno ugrožava neka strogo zaštićena vrsta (divlja mačka, ris, sova ušara, jastreb) moguće je odobriti zahvat u njenu populaciju, ako zahvat neće biti štetan za opstanak strogo zaštićene vrste. Naime, upravljanje tetrijebom gluhanom i lještarkom primarno se provodi preko upravljanja staništem, a ne kontrolom predatora ili repopulacijama (osim ako uzrok ugroženosti nije nedovoljna genetska raznolikost). U za vrstu povoljnim stanišnim uvjetima predacija od divljih strogo zaštićenih vrsta nije ograničavajući faktor, za razliku od predacije od strane divlje svinje čija je brojnost, zahvaljujući zimskoj prihrani, iznad uobičajenih kapaciteta staništa. Smatramo da je neprihvatljivo ostavljanje mjere koja se odnosi na strogo zaštićene vrste budući da potpuno neopravdano razloge pada brojnosti ovih vrsta traži u drugim vrstama, a ne primjerice u promjenama u staništu ili različitim ljudskim aktivnostima. Za vrste kod kojih se spominju mjere vezane uz elektrokuciju odnosno onu na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica potrebno je zamijeniti sa na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se na temelju praćenja ili pojedinačnih opažanja potvrdi povećani rizik ili pojedinačna stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica. Naime, praćenje stradavanja ptica od elektrokucije na elektroenergetskoj mreži nije definirano kao obaveza u niti jednom području ekološke mreže. Osim u pojedinim područjima gdje je praćenje napravljeno na inicijativu HEP ODS-a ili nevladinih organizacija ne postoji sustavno praćenje stradavanja od elektrokucije. Stoga su iznimno vrijedna pojedinačna opažanja stradavanja od elektrokucije koja prijavljuju čuvari prirode, planinari, građani, itd., pogotovo u područjima na kopnu gdje lisice, psi i čagljevi iznimno brzo odnose stradale ptice ispod stupnih mjesta. Ovako bi se uvela obaveza da operater distribucijskog sustava reagira i primjenjuje mjere ublažavanja kad nema redovitog praćenja, ali postoje pojedinačna opažanja stradavanja od elektrokucije. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju a detaljno obrazloženje slijedi: Udruga Biom dostavlja svoje komentare na Prilog Pravilnika. Iste je dostavila MZOE putem elektroničke pošte s obzirom da eSavjetovanje ne dopušta prikladno uređivanje teksta. Iz toga što dostavljamo je jasno da u dokumentu ima brojnih propusta. Također, smatramo da su mjere generičke i da iz njih nije vidljivo na koji način će one zaista doprinijeti očuvanju pojedinih vrsta u određenim područjima. Nadalje, javne ustanove su zadužene za upravljanje tim područjima, a u Pravilniku se nadzor i aktivnosti koje bi mogle i trebale provoditi nadležne ustanove i koje bi sigurno znatno doprinijele očuvanju brojnih vrsta ne spominju. Iz naših komentara je također vidljivo da nisu ni sagledane sve prijetnje. • Primljeno na znanje. Mjere očuvanja predložene Pravilnikom većim dijelom jesu generičke no mišljenja smo da su odgovarajuće i dostatne za očuvanje populacija pojedinih ciljnih vrsta u određenim područjima ekološke mreže. Također, detaljnije aktivnosti za očuvanje pojedinih ciljnih vrsta, pa tako i ciljnih vrsta ptica, kao i ciljnih stanišnih tipova bit će definirane kroz plan upravljanja ekološkom mrežom za određeno područje. Vezano uz primjedbu da su javne ustanove zadužene za upravljanje tim područjima, a da se u Pravilniku nadzor i aktivnosti koje bi mogle i trebale provoditi nadležne ustanove ne spominju, napominjemo da nadležne javne ustanove upravljanje i nadzor provode u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 80/13, 15/18, 14/19), a kao što smo već naveli aktivnosti za postizanje ciljeva bit će definirane planovima upravljanja. Budući da se ciljevi za vrstu ždral Grus grus odnose na očuvanje preletničke populacije s tim u vezi navedene su mjere: elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica. U POP HR1000031 Delta Neretve kao mjera očuvanja preletničke populacije ove vrste navodi se: unutar POP područja i u krugu od 2000 m od granica područja ne planirati vjetroparkove. Jasno je stoga kako su i vjetroparkovi i dalekovodna mreža prepoznati kao ugroza za preletničku populaciju. Nejasno je međutim, zašto se vjetroparkovi spominju samo na području POP HR1000031 Delta Neretve, a ne i u ostalim POP područjima u kojima su planirani ili će to možda biti u budućnosti. Osim toga, pojedina POP područja poput onog HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac u svojim granicama već imaju vjetroparkove, no ne postoje mjere koje predviđaju procjenu utjecaja na preletničku populaciju ždrala te onda po potrebi eventualno i donošenje mjera kojima bi se eventualno dokazani utjecaj mogao ublažiti. Prema literaturnim izvorima i na osnovu naših opažanja, uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta ždralovi slijeću i na manje pogodna staništa od onih koja su u ovom dokumentu navedena za pojedine POP-ove kao cilj za očuvanje ove vrste (vlažni travnjaci i oranice. To je važno jer će se u takvim slučajevima prelet odvijati na znatno nižim visinama. S tim u vezi i infrastruktura poput dalekovodne mreže (što je u ovom dokumentu već prepoznato) i vjetroparkovi mogu biti ugroze pri preletu ove vrste. Zbog svega bi navedenog mjera unutar POP područja i u krugu od 2000 m od granica područja ne planirati vjetroparkove za ovu vrstu trebala biti navedena za svih 10 POP-ova u priobalju, budući su vjetroparkovi u RH prije svega planirani na tom području. • Ne prihvaća se. Navedena mjera se briše iz Pravilnika jer je omaškom prenesena iz nacrta plana upravljanja (Plan upravljanja Deltom Neretve 2018.-2027., Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije (2018.)). Smještaj VE u prostoru se planira prostornim planovima koji prolaze postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i/ili strateške procjene utjecaja na okoliš, a ne ovim Pravilnikom. Također, svaki pojedinačni zahvat VE prolazi postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i/ili procjene utjecaja na okoliš. Kroz navedene postupke sagledavaju se mogući utjecaji VE na ciljne vrste ptica te se po potrebi propisuju odgovarajuće mjere ublažavanja. Za sljedeće je vrste: jarebica kamenjarka Alectoris graeca, kratkoprsta ševa Calandrella brachydactyla, primorska trepteljka Anthus campestris, leganj Caprimulgus europaeus, rusi svračak Lanius collurio, zmijar Circaetus gallicus, eja strnjarica Circus cyaneus, suri orao Aquila chrysaetos, ševa krunica Lullula arborea, ćukavica Burhinus oedicnemus, bjelonokta vjetruša Falco naumanni, velika ševa Melanocorypha calandra, vrtna strnadica Emberiza hortulana, ušara Bubo bubo planinska ševa Eremophila alpestris, sivi svračak Lanius minor, a s ciljem očuvanja staništa na kojima obitavaju, nužno propisati mjeru prema potrebi provesti kontrolirano paljenje ili krčenje (čišćenje) prezaraslih staništa. • Prihvaća se. Mjera je izmijenjena na način da glasi: „po potrebi provesti kontrolirano paljenje i/ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;“ Već je u ovom trenutku potpuno jasno kako propisana mjera očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije tj. njome obuhvaćene dobrovoljne mjere nisu dovoljne kako bi se očuvala staništa navedena kao ciljevi očuvanja za ove vrste. Pod time se prije svega misli na očuvanje krških travnjaka, no i gariga te mozaičnih staništa u cjelini. Budući je pošumljavanje četinjačama još uvijek uobičajena praksa na krškim staništima u RH, pa se odvija i u ovom trenutku, potrebno je propisati mjeru kojom se isto zabranjuje, budući je u suprotnosti s ciljevima očuvanja svih navedenih vrsta. • Ne prihvaća se. Sukladno zakonskim propisima, pošumljavanje je moguće provoditi samo na šumskom zemljištu i provodi se sukladno šumskogospodarskim planovima. Svi šumskogospodarski planovi prolaze postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 80/13, 15/18 i 14/19) gdje se sagledava mogući negativni utjecaj pošumljavanja na pojedine ciljne vrste i njihova staništa kao i na ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže, a ako se u obuhvatu šumskogospodarskog plana nalaze ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koja nisu izdvojena područja ekološke mreže, tada se u cilju njihovog očuvanja izdaju uvjeti zaštite prirode kojima se ne dopušta mijenjati određeni ugroženi i rijetki stanišni tip. Za vrste veliki zovoj Calonectris diomedea i gregula Puffinus yelkouan nisu propisane mjere kojima bi se eliminiralo ili ublažilo svjetlosno onečišćenje prisutno pored pojedinih kolonija. Sukladno literaturnim izvorima, svjetlosno je onečišćenje prepoznato kao značajna ugroza za mlade ptice. • Prihvaća se. Dodana je mjera koja glasi: „utvrditi izvore svjetlosnog onečišćenja koji negativno utječu na ciljnu vrstu te ih odgovarajuće sanirati;“ Za ove dvije vrste te ostale morske vrste koje su ciljevi očuvanja (morski vranac, sredozemni galeb i dr.) potrebno je početi provoditi istraživanja slučajnog ulova morskih ptica u ribolovne alate, kako bi se i u Hrvatskoj prikupili relevantni podaci na temelju kojih se onda mogu definirati i mjere ublažavanja potencijalnog negativnog utjecaja slučajnog ulova. • Ne prihvaća se. Podržavamo inicijativu i nužnost istraživanja slučajnog ulova morskih ptica u ribolovne alate, no samo istraživanje ne predstavlja mjeru očuvanja. Mjere elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica potrebno je dodati za vrste crna roda Ciconia nigra, škanjac osaš Pernis apivorus, patuljasti orao Hieraaetus pennatus, orao kliktaš Aquila pomarina, orao klokotaš Aquila clanga, jastrebača Strix uralensis i dr. Spomenute su mjere prije svega propisane za vrste koje borave na otvorenijim staništima, a čije je stradavanje na dalekovodima iz tog razloga i uočljivije. Međutim, stradavanja ovdje pobrojanih vrsta zbog staništa (šumska) u kojima borave najčešće prolaze neopaženo, a stradavanja jedinki nekih od navedenih vrsta smo i sami evidentirali. Napominjemo kako dalekovodna mreža često prolazi šumskim područjima. • Prihvaća se. Dodana je mjera koja glasi: „na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;“ Za kolonije morskih ptica i to sljedećih vrsta: morski vranac Phalacrocorax aristotelis, mala čigra Sterna albifrons, crvenokljuna čigra Sterna hirundo, sredozemni galeb Larus audouinii, veliki zovoj Calonectris diomede i gregula Puffinus yelkouan mjera očuvanja trebala bi biti eradikacija invazivnih vrsta sisavaca iz redova zvijeri i glodavaca, prije svega mačaka i štakora. Primjerice mačke uopće nisu uzete u obzir kao prijetnja gniježđenju morskog vranca, a poznato je i kako štakori ugrožavaju mladunce i ptičjih vrsta znatno krupnijih od morskog vranca. Osim toga, morskog vranca na otoku Kobrava unutar POP HR1000037 SZ dio NP Mljet ugrožava i mali indijski mungos Herpestes auropunctatus. • Prihvaća se. Za kolonije morskih ptica i to sljedećih vrsta: morski vranac Phalacrocorax aristotelis, mala čigra Sterna albifrons, crvenokljuna čigra Sterna hirundo, sredozemni galeb Larus audouinii, veliki zovoj Calonectris diomede i gregula Puffinus yelkouan dodana je mjera koja glasi: „provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;“. Unutar POP HR1000037 SZ dio NP Mljet za vrste morski vranac i sredozemni galeb dodana je mjera koja glasi: „provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora, mačaka i mungosa na gnijezdilištima;“. Nije jasno na koji se način planira provoditi mjera ne posjećivati gnjezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja (s odgovarajućim razdobljem), a koja se tiče vrste morski vranac te dviju vrsta čigri, odnosno na koga se to posjećivanje odnosi. • Primljeno na znanje. Mjera se odnosi na turističko posjećivanje, a ne na posjećivanje koje je u funkciji upravljanja područjem (uključujući i istraživanje). Razrada provedbe mjere provest će se prilikom izrade plana upravljanja područjem ekološke mreže, a kroz specifikaciju potrebnih aktivnosti u suradnji sa svim dionicima pojedinog prostora. Nije jasno iz kojih se razloga razlikuju mjere očuvanja za dvije vrste čigri unutar POP HR1000031 SZ Dalmacija i Pag, budući da mjere očuvanja za malu čigru Sterna albifrons djeluju kao da se vrsta na ovom području gnijezdi na riječnim, a ne morskim otocima. Kako bi se utvrdio mogući pad brojnosti vrste crvenokljuna čigra Sterna hirudno potrebno je kao mjeru očuvanja propisati nešto sustavnije (svake godine ili svako dvije godine) praćenje stanja (monitoring) gnijezdećih kolonija. Naime, samo će se na taj način moći utvrditi dolazi li na kolonijama do postepenog pada brojnosti i je li s time u vezi potrebno provesti smanjenje broja vrste galeb klaukavac Larus michahelis. Osim toga, nije jasno na koji će se način ovom mjerom utvrditi kako je spomenuti galeb zaista odgovoran za smanjenje brojnosti crvenokljune čigre te zašto ista vrsta nije prepoznata kao ugroza i za vrstu mala čigra. • Djelomično se prihvaća. Ispravljena je tehnička greška te su maloj čigri priključene mjere vezane uz očuvanje gnijezdilišta na morskim otocima. Mjere su izmijenjene na način da glase: „ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja od 20. travnja do 31. srpnja; smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde čigre ili je zabilježen pad njihove brojnosti; provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;“. Primjedba vezana uz propisivanje sustavnijeg praćenja stanja (monitoring) se ne prihvaća s obzirom na to da praćenje stanja nije mjera očuvanja. Za vrstu jarebica kamenjarka Alectoris graeca kao mjera očuvanja trebala bi se propisati mjera očuvanja redovito državati lokve u kršu te time spriječiti njihovo nestajanje. Ista se mjera može propisati i za druge vrste koje obitavaju na krškim travnjacima i sličnim staništima. • Prihvaća se. Dodana je mjera očuvanja koja glasi: „redovito održavati lokve u kršu;“ Za vrstu jastrebača Strix uralensis potrebno je u mjeri koja se odnosi na očuvanje stabala s dupljama dodati i očuvanje odumrlih stabala koja su kroz proces odumiranja formirala tzv. eng. tree trunks u kojima ova vrsta često gnijezdi, a koja ne predstavljaju tipične duplje u kojima gnijezde ptice dupljašice, što bi se iz ovako propisane mjere moglo zaključiti. Naime, zbog toga bi na terenu moglo dolaziti do uklanjanja pogodnih gnjezdilišta. • Ne prihvaća se. Smatramo da širi termin “stabla s dupljama” pokriva i navedene tzv. tree trunks. Za vrstu vodomar Alcedo atthis je u mjeri očuvanja koja se odnosi na očuvanje strme obale potrebno dodati i okomitih obala budući da pojam strma može označavati i obalu nagiba 45 stupnjeva koja nije pogodna za gniježđenje ove vrste. • Prihvaća se. Mjera je izmijenjena na način da glasi: „Na vodotocima očuvati strme i okomite dijelove obale bez vegetacije, pogodne za izradu rupa za gniježđenje.“ Za istu vrstu u mjeri očuvanja koja podrazumijeva uklanjanje drveća i šiblja treba naglasiti da se naizmjenično uklanjanje odnosi na različite godine, ukoliko se na to mislilo. Za vrstu bi na pojedinim POP područjima prije svega u onom HR1000031 Delta Neretve kao mjeru očuvanja gnijezdeće populacije trebalo dodati uspostavljenje i održavanje staništa za gniježđenje (okomite obale pogodne za kopanje rupa u koje smješta gnijezda) budući su ista najvećim dijelom izgubljena kroz zahvate na vodnim tijelima. • Ne prihvaća se. Pojam “naizmjenično” odnosi se na jednu godinu. Vezano uz uspostavljanje staništa za gniježđenje – to je aktivnost koja se razrađuje kroz plan upravljanja, nakon detaljne analize stanja za svaku pojedinu ciljnu vrstu i stanišni tip. Gnijezdeća populacija crnoprugastog trstenjaka Acrocephalus melenopogon od 1 do 5 parova unutar POP HR1000031 Delta Neretve procijenjena je samo na osnovu istraživanja/praćenja stanja (monitoringa) na rijeci Norin. Pri tome nisu uzeta u obzir odgovarajuća staništa u ostatku područja, odnosno populacija nije odgovarajuće istražena, pa je istraživanje potrebno propisati kao mjeru očuvanja ove vrste u spomenutom području. Gnijezdeću populaciju koja nije adekvatno istražena nije moguće odgovarajuće zaštiti, odnosno očuvati. • Ne prihvaća se. Istraživanje nije mjera očuvanja. To je detaljna aktivnost koja se propisuje planom upravljanja. U slučajevima vrsta suri orao Aqila chrysetos i zmijar Circaetus gallicus utjecaj vjetroparkova unutar POP-ova i u njihovoj bližoj okolici uopće nisu uzeti u obzir kao značajna prijetnja. Nisu planirani nikakve mjere kojima bi se utvrdio utjecaj vjetroparkova na te vrste, a samim time ni mjere kojima bi se eventualne ugroze mogle ublažiti. • Ne prihvaća se. Za sve vjetroparkove zakonodavni okvir u EU i RH propisuje obvezu provedbe postupaka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i/ili procjene utjecaja na okoliš u okviru kojih se, od slučaja do slučaja, propisuju odgovarajuće mjere ublažavanja. Lov ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice kao što su šaranski ribnjaci je izravno u suprotnosti s ciljevima očuvanja jer se odstrjelom i uznemiravanjem smanjuje brojnost vrsta te omogućuje unos značajnih količina olova u ribnjake (unatoč formalnoj zabrani korištenja olovne sačme koja se na terenu ne provodi). Putem nastrijeljenih, ali preživjelih ptica (koje su onda u pravilu lakši plijen) stradavaju predatorske vrste ptica, bilo akutnim ili kroničnim trovanjem. Postavlja se i pitanje na koji način lov na šaranskim ribnjacima utječe na populacije ciljnih vrsta koje se na njima trajno zadržavaju. • Primljeno na znanje. Olovna sačma u močvarnim područjima je zabranjena. Za vrstu škanjac osaš Pernis apivorus potrebno je za osiguranje neometanog preleta kao i u slučaju vrste ždral Grus grus osim dalekovodne mreže uzeti u obzir i vjetroparkove, odnosno ne planirati iste u područjima gdje se želi omogućiti neometan prelet ove vrste, kao i u njihovoj bližoj okolici. • Ne prihvaća se. Za sve vjetroparkove zakonodavni okvir u EU i RH propisuje obvezu provedbe postupaka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i/ili procjene utjecaja na okoliš u okviru kojih se, od slučaja do slučaja, propisuju odgovarajuće mjere ublažavanja. U slučaju POP područja HR1000031 Delta Neretve utjecaj krivolova je potrebno je istaknuti kao ugrozu za sve vrste iz reda guščarica Anseriformes koje su navedene kao ciljne vrste, a ne samo patku gogoljicu Netta ruffina. Naime, krivolov se u ovom području u značajnoj mjeri odvija na moru (lagune Galičak i Parila te okolno more) gdje zimuju različite vrste iz ovog reda pobrojane kao ciljevi očuvanja. • Prihvaća se. Mjera očuvanja je izmijenjena na način da glasi: „pojačati nadzor u svrhu sprječavanja krivolova;“. Kao cilj očuvanja za vrstu veliki pozviždač Numenius arquata u POP HR1000031 Delta Neretve nedostaje očuvanje pašnjaka na predjelu Luke (područje Grada Opuzena), a na kojima se zimujuća populacija ove vrste redovito hrani. U skladu s tim, nedostaju i odgovarajuće mjere očuvanja. • Prihvaća se. Dodana je mjera očuvanja koja glasi: „poticati redovito održavanje staništa ekstenzivnom ispašom;”. Za vrstu bjeloglavi sup Gyps fulvus potrebno je propisati mjeru zabrane izgradnje vjetroparkova u područjima koja koristi za gniježđenje kao i za ona koja koristi samo za hranjenje. Na područjima gdje se vrsta hrani potrebno je propisati mjeru zabrane uporabe olovne sačme zbog potencijalnog trovanja istom. Dodati mjeru na udaljenosti 1000 m od postojećih gnjezdilišta i hranilišta za supove ograničiti uspostavu novih zona za sportsko i rekreacijsko letenje te ograničiti letenje bespilotnim letjelicama. Prema iskustvu kolega iz Italije, slobodno (rekreativno) letenje u blizini hranilišta za supove rezultira smanjenom aktivnošću supova na hranilištu, te su u Italiji službeno zabranjeni svi letovi u krugu od 1 km od hranilišta, do visine od 1 km iznad tla. Ovu mjeru treba dodati u sva POP područja jer nije isključena uspostava hranilišta na drugim lokacijama. • Ne prihvaća se. Smještaj vjetroelektrana u prostoru se planira prostornim planovima koji prolaze postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i/ili strateške procjene utjecaja na okoliš, a ne ovim Pravilnikom. Također, svaki pojedinačni zahvat vjetroelektrane prolazi postupak ocjene prihvatljivsoti za ekološku mrežu i/ili procjene utjecaja na okoliš. Kroz navedene postupke sagledavaju se mogući utjecaji vjetroelektrana na ciljne vrste ptica te se po potrebi propisuju odgovarajuće mjere ublažavanja. S obzirom na to da se krupna divljač ne lovi olovnom sačmom ne prihvaćamo primjedbu vezano uz potencijalno trovanje olovnom sačmom. Vezano uz ograničenje letenja smatramo da je to aktivnost koja se definira kroz plan upravljanja u suradnji sa svim dionicima prostora. Također, potrebno je dodati mjeru „Na lokacijama gnijezdećih kolonija izloženih uznemiravanju s mora, uspostaviti dodatne tehničke mjera za ograničenje plovidbe uz litice putem odgovarajućih oznaka i/ili signalizacije u moru“ • Primljeno na znanje. Ministarstvo će pokrenuti konzultacije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje te će po potrebi mjeru izmijeniti na provedivi način, a s ciljem očuvanja povoljnog stanja ciljne vrste. Rezultati praćenja stanja (monitoringa) gnijezdeće populacije vrste vlastelica Himantopus himantopus, ukazuju kako unutar POP Delta Neretve HR1000031 redovito gnijezdi veći broj parova, odnosno ne samo 2-3 para. Za vrstu bi općenito bilo dobro uvesti mjeru kojom bi se omogućilo postavljanje platformi za gniježđenje. Zabraniti pristup psima na područja gniježđenja vlastelice mjera je koja bi također imala smisla ukoliko se populacija iste želi očuvati. • Djelomično se prihvaća. Temeljem izvješća praćenja stanja (Ilić, B. (2016): Završno izvješće monitoringa (praćenja stanja) gnijezdećih populacija morskog kulika (Charadrius alexandrinus) i vlastelice (Himantopus himantopus) na odabranim plohama ušća Neretve u 2016. godini; Ilić, B. (2018): Ptice močvarice i grabljivice ušća Neretve - cjelogodišnji monitoring 2012.- 2016. godine, Ornitološko društvo Brkata sjenica, Metković) za gnijezdeću populaciju vrste vlastelica (Himantopus himantopus) u POP HR1000031 Delta Neretve cilj očuvanja izmijenjen je na način da glasi: „Očuvana populacija i pogodna staništa (muljevite i pješčane plićine, obalne slanuše i obalne lagune) za održanje gnijezdeće populacije od najmanje 6 p.“. Što se platformi za gniježđenje tiče, to je aktivnost za provedbu mjera i postizanje cilja koju je potrebno nakon analize prijetnji i pritisaka ugraditi u plan upravljanja, s time da je s aspekta očuvanja prirode prednost potrebno dati očuvanju i restauraciji staništa za gniježđenje. Vezano uz zabranu pristupa psima području gniježđenja, radi se o aktivnosti koju treba riješiti Javna ustanova u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave. Gnijezdeća je populacija vrste morski kulik Charadrius alexandrinus je danas u području HR1000031 Delta Neretve i njegovoj okolici na rubu izumiranja te je stoga potrebno ponovno uspostaviti odgovarajuća staništa za gniježđenje. Mjeru o neprovođenju sportskih i rekreacijskih aktivnosti potrebno je nadopuniti zabranom održavanja manifestacija, koncerata te sličnih priredbi u navedenom periodu jer ista okupljaju velike brojeve ljudi zbog kojih zaštitu vrste u slučajevima njihovog održavanja uopće ne bi bilo moguće provoditi. • Prihvaća se. Mjera je izmijenjena na način da glasi: „osigurati mir te ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti u razdoblju od 1. travnja do 15. srpnja u krugu od 300 metara oko poznatih gnijezdilišta;”. Samo je za zimujuću populaciju vrste žalar cirikavac Calidris alpina u dva POP-a iznesena brojnost za zimujuću populaciju, pa se pretpostavlja kako je ovdje riječ o pogreški. • Primljeno na znanje. Ne radi se o greški, već kod ove vrste postoje podaci monitoringa o veličini zimujuće populacije na području ekološke mreže. Spriječiti paljenje tršćaka mjera je očuvanja koja bi se trebala odnositi na sve vrste koje obitavaju u ovom tipu staništa na području ekološke mreže HR1000031 Delta Neretve, a ne samo neke od njih. Kao mjera očuvanja za vrstu gak Nycticorax nyctycorax u istom se području spominje revitalizacija vrbika koja je direktno vezana uz spriječavanje paljenja tršćaka, no za tu se vrstu ne navodi. Požari u POP HR1000025 Vransko jezero i Jasen iako u manjoj mjeri, još se uvijek povremeno javljaju, pa bi i tu trebalo navesti istu mjeru za vrste koje gnijezde u tršćacima u POP HR1000031 Delta Neretve. Zbog pozitivnog utjecaja na gniježđenje kolonijalnih vrsta čaplji i malog vranca Phalacrocorax pygmaeus potrebno bi bilo i u ovom području revitalizirati vrbike. Inače, nije jasno na koji će se način spriječiti paljenje tršćaka. • Prihvaća se. Dodana je mjera očuvanja „očuvati višegodišnje tršćake te spriječiti njihovo paljenje;“ svugdje gdje u cilju imamo tršćake kao staništa. Dodatno, navedena mjera će se dodati i za ciljnu vrstu gak Nycticorax nyctycorax. Prihvaća se primjedba za požare u POP HR1000025 Vransko jezero i Jasen te je dodana mjera sprječavanja paljenja svugdje gdje su u cilju tršćaci. Ukoliko se planira pojačati nadzor onda bi isto trebalo i spomenuti. Inače, u čitavom se dokumentu nigdje ne spominje pojačavanje nadzora ili provođenja istog uopće u svrhu sprječavanja nepoželjnih aktivnosti. • Ne prihvaća se. Primjedba vezana uz pojačani nadzor se ne prihvaća. To je aktivnost kojom se provodi mjera sprječavanja paljenja i treba se planirati planom upravljanja i godišnjim programom zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nadležne javne ustanove u okviru kojih se planiraju i kapaciteti te nadzor. Za brojne ciljne vrste unutar POP-ova HR1000031 Delta Neretve i HR1000023 SZ Dalmacija i Pag koje se na zimovanju, selidbi, ali i na gniježđenju hrane na pjeskovitim i muljevitim plićinama te okolnim staništima nisu propisane odgovarajuće mjere kojima bi se navedenim vrstama omogućio neometan boravak i hranjenje. Oba su područja pod značajnim pritiskom posjetitelja, no to se iz propisanih mjera uopće ne može zaključiti. Uznemiravanje navedenih ptica od strane pasa također nije prepoznat kao problem, a prisutno je i učestalo na oba područja posebno zbog specifične konfiguracije obale. Kao mjera ublažavanja utjecaja posjetitelja u navedenim POP-ovima potrebno je propisati mjere uspostavljanja vegetacijskih pojaseva kojima bi se smanjio uznemiravanje vrsta, a možda i regulacija kretanja. • Ne prihvaća se. Sukladno smjernicama za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže upravljanje posjetiteljima sastavni je dio svakog plana upravljanja te smatramo da se njime treba regulirati broj posjetitelja, područja kretanja, odnosno vremenska i prostorna dinamika posjećivanja i dr. Vezano uz vegetacijski pojas, smatramo da se ne može kao mjera propisati horizontalno na cijela područja, odnosno da se radi o aktivnosti koju je potrebno planirati u okviru izrade plana upravljanja te pri tome posebnu pažnju obratiti na vegetaciju slanuša odnosno obalnu vegetaciju koja je na POVS područjima koja se preklapaju s ovim POPovima ciljni stanišni tip. Za vrste tetrijeb gluhan Tetrao urogallus i lještarka Bonasa bonasia potrebno je dodati mjeru očuvanja održavati brojnost divlje svinje na brojnosti koja ne ugrožava gniježđenje lještarke i drugih ptica koje gnijezde na tlu. Potrebno je istovremeno ukloniti mjeru iznimno, u slučaju nepostojanja drugih pogodnih mogućnosti i ukoliko se znanstveno dokaže da lještarku primarno ugrožava neka strogo zaštićena vrsta (divlja mačka, ris, sova ušara, jastreb) moguće je odobriti zahvat u njenu populaciju, ako zahvat neće biti štetan za opstanak strogo zaštićene vrste. Naime, upravljanje tetrijebom gluhanom i lještarkom primarno se provodi preko upravljanja staništem, a ne kontrolom predatora ili repopulacijama (osim ako uzrok ugroženosti nije nedovoljna genetska raznolikost). U za vrstu povoljnim stanišnim uvjetima predacija od divljih strogo zaštićenih vrsta nije ograničavajući faktor, za razliku od predacije od strane divlje svinje čija je brojnost, zahvaljujući zimskoj prihrani, iznad uobičajenih kapaciteta staništa. Smatramo da je neprihvatljivo ostavljanje mjere koja se odnosi na strogo zaštićene vrste budući da potpuno neopravdano razloge pada brojnosti ovih vrsta traži u drugim vrstama, a ne primjerice u promjenama u staništu ili različitim ljudskim aktivnostima. • Djelomično se prihvaća. Mjera očuvanja “Iznimno, u slučaju nepostojanja drugih pogodnih mogućnosti i ukoliko se znanstveno dokaže da velikog tetrijeba primarno ugrožava neka strogo zaštićena vrsta (divlja mačka, ris, sova ušara, jastreb) moguće je odobriti zahvat u njenu populaciju, ako zahvat neće biti štetan za opstanak strogo zaštićene vrste;” se briše. Divljom svinjom se gospodari putem lovnogospodarskih planova. Kroz navedene planove za svako lovište određuje se brojno stanje svinje divlje koje može obitavati na području lovišta, a da pritom ne dolazi do ugrožavanja staništa ili drugih životinjskih vrsta (kapacitet lovišta). Navedeno se provodi sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (Narodne novine br. 40/06, 92/08, 39/11, 41/13). Također, svi lovnogospodarski planovi prolaze postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode gdje se dodatno sagledava mogući negativni utjecaj svinje divlje na druge vrste. Nadalje, radi sprječavanja ulaska i širenja te ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge (ASK) u Republiku Hrvatsku, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu (Narodne novine, broj 99/18) kojom se određuje smanjenje brojnog stanja divljači svinja divlja na cijelom području Republike Hrvatske do biološkog minimuma, tako da ne postoji opasnost ugroze gniježđenja tetrijeba i lještarke od strane prevelike brojnosti svinje divlje. Za vrste kod kojih se spominju mjere vezane uz elektrokuciju odnosno onu na dionicama postojećih dalekovoda na kojima se na temelju praćenja potvrdi povećani rizik od kolizije i elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica potrebno je zamijeniti sa na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se na temelju praćenja ili pojedinačnih opažanja potvrdi povećani rizik ili pojedinačna stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica. Naime, praćenje stradavanja ptica od elektrokucije na elektroenergetskoj mreži nije definirano kao obaveza u niti jednom području ekološke mreže. Osim u pojedinim područjima gdje je praćenje napravljeno na inicijativu HEP ODS-a ili nevladinih organizacija ne postoji sustavno praćenje stradavanja od elektrokucije. Stoga su iznimno vrijedna pojedinačna opažanja stradavanja od elektrokucije koja prijavljuju čuvari prirode, planinari, građani, itd., pogotovo u područjima na kopnu gdje lisice, psi i čagljevi iznimno brzo odnose stradale ptice ispod stupnih mjesta. Ovako bi se uvela obaveza da operater distribucijskog sustava reagira i primjenjuje mjere ublažavanja kad nema redovitog praćenja, ali postoje pojedinačna opažanja stradavanja od elektrokucije. • Prihvaća se. Dodana je mjera očuvanja koja glasi: „na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;”