Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Konačnom prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 EUROCOM D.O.O. Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Poštovani, podupiremo Vašu incijativu da se zakon o promjeni datuma primjeni od 01.01.2021, nemamo ništa protiv njihovih izmjena, no s obzirom da su kalendari rokovnici već otisnuti , razumijemo što će biti ako dodje do promjena sa 01.01.2020. krivi kalendari, te odustajanje od narudžbi biti će veliko, stoga Vas podržavamo u ovom segmentu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Branimir Jurković Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Ukoliko je moguće, na dan 18. studenoga bi također trebalo zakonski odrediti da se javno može izvoditi samo klasična, pop i domoljubna glazba kako bi se zautavili narodnjački derneci barem na taj jedan dan uz izvođenje Bore drljače, Riblje čorbe i sličnih izvođača koji su otvoreno sudjelovali u podizanju morala zločinaca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 TISKARA ZELINA DD Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Podržavamo Inicijativu proizvođača kalendara za odgodu primjene predloženih izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, predlažemo promjenu članka 8. tako da glasi: "Ovaj Zakon objavit će se u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 1. siječnja 2021.". Tiskara Zelina dd dugi niz godina uspješno surađuje sa izdavačima kalendara u Republici Hrvatskoj i nikada do sada se nismo susreli sa ovako velikim problemom. Naime, cjelokupne količine kalendara za 2020. godinu su otisnute jer je proizvodnja krenula već u lipnju. Spomenute izmjene prouzročile bi našim kupcima nemjerljivu financijsku štetu, a posredno i nama kao proizvođačima. Apeliramo na uvažavanje naših zamolbi o uvrštavanju promjena od 2021. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Fokus d.o.o. Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Podržavamo prijedlog Inicijative proizvođača za odgodu primjene predloženih izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj da se članak 8. promijeni tako da glasi: "Ovaj Zakon objavit će se u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 1. siječnja 2021." Tvrtka Fokus bavi se veleprodajom školskog i uredskog pribora, kao i poklon programa, te proizvodi kalendare i rokovnike pod svojim brandom. Rokovnici i kalendari su sastavni dio našeg asortimana već dugi niz godine, s početkom prodaje u 9. mjesecu svake godine i svaka izmjena bilo kakvih službenih datuma već za narednu godinu nam može prouzročiti velike poslovne štete, jer u svim artiklima – 38 različitih vrsta kalendara i preko 80 vrsta rokovnika su već navedeni važeći blagdani, spomendani i neradni dani prema važećem zakonu, koji smo u trenutku njihove proizvodnje dužni poštivati. Obzirom na izjave pojedinih dužnosnika krajem 6. mjeseca ove godine, naši partneri tvrtke Kalendar d.o.o. i Nikoprom d.o.o. koji se bave isključivo proizvodnjom kalendara su kontaktirali Ministarstvo uprave, uz zamolbu da se eventualne izmjene Zakona usvoje prije početka proizvodnje za narednu godinu, ili s početkom primjene u 2021. godini, na što su 4. srpnja 2019. godine dobili sljedeći odgovor: „zahvaljujemo na Vašem dopisu vezanom za moguće izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. U slučaju ako će se pristupiti izmjenama navedenog Zakona nastojat će se voditi računa o i onome što je predmet Vašeg dopisa.“ Kako u međuvremenu do roka kada je proizvodnja kalendara i rokovnika za narednu godinu morala započeti nije bilo nikakvih službeno potvrđenih informacija o mogućim promjenama, svi vodeći proizvođači su morali poštivati važeći Zakon, te je do početka rujna za narednu godinu proizvedena kompletna godišnja naklada kalendara i rokovnika svih proizvođača sa zakonom propisanim važećim službenim datumima blagdana, spomendana i neradnih dana u Republici Hrvatskoj. Stoga bi svaka izmjena tih i sada važećih blagdana, spomendana i neradnih danima u Republici Hrvatskoj s početkom primjene za samo dva mjeseca, već od 1. siječnja naredne 2020. godine prouzročila neprocjenjivu štetu proizvođačima kalendara i rokovnika, jer bi se time ugrozila njihova cjelokupna godišnja proizvodnja, a nesigurnosti izazvana najavama tako brzih promjena već ozbiljno ugrožava njihovu prodaju, jer kupci niti krajem listopada 2019. godine još ne znaju koji blagdani, spomendani i neradni dani će službeno biti na snazi u 2020. godini, radi čega ne mogu ni sami donositi potrebne poslovne odluke. Stoga molimo da uvažite naš prijedlog za odgodu primjene predloženih izmjena do 1. siječnja 2021. godine, što smatramo jedinim prihvatljivim rješenjem da se osiguraju stabilni uvjeti poslovanja proizvođača kalendara i rokovnika u Republici Hrvatskoj i izbjegnu nesagledive gospodarske štete koje bi u protivnom pretrpjeli, jer bi se na taj način osiguralo nužno potrebno vrijeme za prilagodbu poslovnih procesa. Ujedno molimo da se potvrda namjere predložene odgode čim prije i službeno objavi, kako bi se zaustavilo daljnje ugrožavanje prodaje kalendara i rokovnika za iduću godinu u samom vrhuncu prodajne sezone krajem ove godine, jer kupci prije odluke o kupovini inzistiraju na potvrdi da će u kalendarima i rokovnicima biti kalendariji tiskani u skladu s važećim Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj o u 2020. godini, odnosno da najavljene izmjene neće stupiti na snagu prije 1. siječnja 2021. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Nikoprom d.o.o. Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Nikoprom je tvrtka osnovana 1991 godine. Nama su podatci o državnim praznicima veoma važni jer je naša primarna djelatnost izdavaštvo – kalendari i ostali promidžbeni materijali. Promjena datuma blagdana i državnih praznika u ovo doba godine je ishitrena, bez imalo razmišljanja i analize kako to utječe na gospodarstvo. U više navrata smo ja i moje kolege koje se bave nakladništvom i proizvodnjom kalendara predočili na koji način poslujemo i kako ta grana grafičke industrije funkcionira. Međutim, iako smo dobili odgovor da će se o tome voditi računa, očito nije. Nemam ništa protiv promijene datuma koji se planiraju, samo neka to ne stupa na snagu 2020. već 2021. godine kako bi se privrednici koji se bave tim poslom i svi ostali kojima su ti datumi važni stigli na vrijeme pripremiti i ne trpiti neizvjesnost i gubitke kojima se sada izlažemo. Sanja Jagar, vlasnica i direktorica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Kalendar d.o.o. Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form U ime Inicijative proizvođača kalendara za odgodu primjene predloženih izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, predlažemo promjenu članka 8. tako da glasi: "Ovaj Zakon objavit će se u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 1. siječnja 2021." OBRAZLOŽENJE: U proizvodnju kalendara za 2020. godinu su uloženi milijunski iznosi, cjelokupna godišnja naklada je već tiskana, za njihovu isporuku preostalo je manje od dva mjeseca, svi kalendari su već u prodaji i bilo kakva promjena datuma s primjenom od 1. siječnja 2020. godine ugrozila bi poslovanje svih proizvođača kalendara i egzistenciju njihovih zaposlenika i tvrtki. Na navedeno smo Ministarstvo uprave upozorili dopisom 1. srpnja 2019. godine, prije početka tiskanja kalendara za narednu godinu, a odgovor koji smo dobili je sljedeći: „zahvaljujemo na Vašem dopisu vezanom za moguće izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. U slučaju ako će se pristupiti izmjenama navedenog Zakona nastojat će se voditi računa o i onome što je predmet Vašeg dopisa.“ Kupci trenutno odgađaju narudžbe do konačne potvrde datuma primjene predloženih izmjena Zakona. U slučaju da se predložene izmjene Zakona počnu primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine sukladno predloženom tekstu članka 8., najavljuju da neće kupiti već tiskane kalendare, što bi prouzročilo nesagledive štetu svim proizvođačima kalendara, te u ime Inicijative proizvođača kalendara, među kojima su naši poslovni partneri tvrtke Fokus d.o.o. , Nikoprom d.o.o., Tiskara Zelina d.d. ,Tiskara Printex d.o.o. i Tiskara Munger, te niz drugih tvrtki čiji broj se svakodnevno povećava, kao jedino moguće rješenje predlažemo odgodu primjene predloženih izmjena Zakona do 1. siječnja 2021. godine. U protivnom primjena predloženih izmjena Zakona već od 1. siječnja 2020. godine, dakle gotovo odmah nakon što je usvojena ne bi imala samo porazne gospodarske posljedice za nakladnike koji se bave proizvodnjom i prodajom kalendara, već i za za predodžbu o stabilnosti poslovanja u Republici Hrvatskoj kada je riječ o poslovnoj zajednici i potencijalnim investitorima u najširem smislu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Goran Perožić Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form 1. DAN DRŽAVNOSTI – uz Dan neovisnosti blagdan je kojim se dosad dvaput proslavljao gotovo identičan događaj pa pohvaljujem i podržavam odluku da se taj događaj i takav blagdan ubuduće proslavlja na jedan jedinstveni datum. Takav jedinstveni blagdan trebao bi imati sveopći naziv, npr. Dan Republike ili Dan Republike Hrvatske. Suzdržan sam oko toga kojega bi datuma trebao biti slavljen taj blagdan, no smatram neozbiljnim medijske izjave predlagatelja ovog Zakona da su 30. svibnja građani bolje prihvatili od 25. lipnja, zatim da je 5. kolovoza jedini prihvaćeni blagdan u razdoblju kada nema školske nastave te da je 30. svibnja ispravniji izbor dana za slavlje ovog blagdana od dosadašnjeg 25. lipnja. Naime, kada je svojedobno 30. svibnja bio postao blagdan, država je tek nastajala, počinjao je rat, bila su druga vremena. Tada su, uzgred rečeno, u RH bila samo dva nacionalna blagdana (30. svibnja i 22. lipnja), a Dan državnosti 30. svibnja građanima se datumski odlično poklopio - kraj je proljeća, dulji su dani, još nije završila školska godina. I u današnje vrijeme kada Tijelovo datumski padne u tom razdoblju iz istih navedenih razloga bude odlično prihvaćeno. Činjenicu o prihvaćenosti jedino 5. kolovoza u razdoblju izvan školske nastave demantira dosadašnji Dan neovisnosti (u razdoblju kada traje školska nastava) koji je još lošije prihvaćen od građana i puno je nezamjećeniji od dosadašnjeg Dana državnosti 25. lipnja. Ispravnost slavlja ovog blagdana 30. svibnja demantira činjenica da tog dana 1990. g. nikakva država nije stvorena (to se dogodilo 25. lipnja i 8. listopada 1991.). Usto, Dan državnosti 30. svibnja bio je proglašen blagdanom u ožujku 1991., dakle prije događaja 25. lipnja i 8. listopada 1991. pa u tom trenutku ta dva datuma još nisu ni mogla biti uzeta u obzir. Osim 25. lipnja, 5. kolovoza ili 8. listopada, ovaj bi blagdan, odnosno jedan jedinstveni kojeg predlažem kao zamjenu za dosadašnji Dan državnosti i Dan neovisnosti, mogao biti slavljen i 9. svibnja ili 15. siječnja (Zakonom predviđeni kao spomendani) pa čak i 29. listopada, 12. studenoga ili 1. srpnja. Sve te dane u relativno bližoj povijesti obilježila su zbivanja zbog kojih bi upravo tog dana mogao biti slavljen Dan Republike (Hrvatske). Posljednji navedeni, 1. srpnja, podsjetnik je na 2013. g. kada se RH priključila EU; RH je jedina država u EU koja svoj dan priključenja Uniji radno obilježava, ostale su države imale tu podudarnost da su se Uniji priključile na ionako blagdanski 1. siječnja ili 1. svibnja, odnosno države osnivačice 1. studenog. 2. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA – vjerojatno je svjetski raritet po duljini naziva blagdana i broja riječi u nazivu. Svrha naziva blagdana trebala bi biti da čim kraće označi o kojem se blagdanu radi, a ne da naziv ujedno bude i definicija, odnosno opis blagdana. Ovom blagdanu od njegovog uvođenja čak se dvaput produljivao naziv. Prvotni naziv, Dan domovinske zahvalnosti, ili još kraće, Dan zahvalnosti, trebao bi biti naziv ovog blagdana. Taj bi naziv dobro objedinio sve riječi u sadašnjem nazivu jer znalo bi se da je domovina zahvalna hrvatskim braniteljima zbog pobjede, no sadašnji smiješno dugačak naziv ovog blagdana bio bi upravo to - njegov naziv, a ne definicija. 3. DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA I DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE – potencijalni je blagdan kojim se još dalje otišlo u traženju svjetskog rariteta po duljini naziva blagdana i broja riječi u nazivu. Ukoliko se uvede ovaj blagdan, dovoljan naziv bio bi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, čime je jasno naznačeno da se to odnosi na sve žrtve pa nije potrebno još jednom, isticanjem Vukovara i Škabrnje, gotovo pa ponoviti naziv blagdana. Uostalom, bez obzira na neusporedivu žrtvu Vukovara s ostalim tragedijama u Domovinskom ratu, protivnik sam, pored već navedenoga o duljini naziva blagdana, da se izdvajaju određene žrtve, a naročito kad već prva polovica ionako predugog naziva blagdana obuhvaća sve žrtve pa tako i kasnije posebno spomenute žrtve Vukovara i Škabrnje. Osim naziva blagdana, koji bi, dakle, trebao biti kraći, kao što sam već objasnio, protivnik sam prijedloga da se taj dan proglasi blagdanom. Smatram da bi taj dan trebao biti proglašen spomendanom. Naime, zbog Dana državnosti i čak tri blagdana posvećena dvama ratovima vođenima na ovim prostorima u bližoj prošlosti, RH je među državama u EU s rekordno velikim brojem nacionalnih blagdana. Smatram da bi, kao što je to bilo i dosad, svakom od posljednja dva rata (2. svjetskom i Domovinskom ratu) trebao biti posvećen jedan blagdan. Uostalom, i 2. svjetski rat, ako odemo toliko daleko, zaslužio bi svoj Dan sjećanja na žrtve. Čak dva blagdana posvećena jednom ratu, koliko god on državi bio važan i vremenski svjež, nepotrebno je i suprotno praksi drugih europskih država. Također, blagdani posvećeni ratovima trebali bi slaviti oslobođenje, pobjedu i kraj rata, kao što to i slavi blagdan 5. kolovoza, a ne događaj suprotan tome koji nije za slavlje i veselje, što bi inače trebala biti svrha blagdana. Dakle, predlažem premještanje ovog dana iz blagdana u spomendan pod kraćim i objedinjenim nazivom – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata. 4. DUHOVI - trebaju dobiti status blagdana, jednako kao i Uskrs. Riječ je o jedinom zapovjedanom blagdanu Katoličke crkve u Hrvatskoj koji nema status državnog blagdana. To je najvažniji kršćanski blagdan nakon Uskrsa i Božića, a s obzirom da je, kao i Uskrs, uvijek u nedjelju samo bi se simbolički, ne i u praksi, povećao broj blagdana, odnosno neradnih dana, a ispravio bi se dosadašnji veliki propust. Duhovi, iako uvijek u nedjelju, unutar Europske unije poseban blagdanski status imaju u Danskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Švedskoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Mađarskoj i Luksemburgu. U nekim spomenutim državama blagdan se slavi čak dva dana, kao i Uskrs i Božić, no bilo bi dovoljno da taj status u RH dobije i samo prvi dan blagdana, u nedjelju. 5. BEZGREŠNO MARIJINO ZAČEĆE - nakon Duhova najvažniji je katolički blagdan koji je RH dosad neopravdano izostavljala s popisa državnih blagdana. Ovo je, nakon Velike Gospe, najvažniji marijanski blagdan, a vrh Katoličke crkve smatra ga jednim od zapovjedanih blagdana. Iako Hrvatska i njezini građani često ističu posebnu važnost i naklonost Djevice Marije u našim životima te smatramo da smo po tome među prvima u Europi, ovaj važan marijanski blagdan potpuno zanemarujemo. Želim istaknuti da se ovaj blagdan na državnoj razini češće slavi nego Tijelovo. Unutar EU Tijelovo je državni blagdan u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj (djelomično), Poljskoj, Portugalu i samo jednoj španjolskoj pokrajini, dok je Bezgrešno Marijino začeće državni blagdan u Austriji, Italiji, Malti, Portugalu i Španjolskoj. Predlažem, stoga, da se ovaj dan proglasi državnim blagdanom umjesto Tijelova ili da i ovaj blagdan i Tijelovo budu državni blagdani u RH, a da ukupan broj državnih blagdana ostane isti objedinjavanjem Dana državnosti i Dana neovisnosti u jedan jedinstveni blagdan te proglašenjem Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata spomendanom. Teoretski bi se, na taj način, broj blagdana povećao eventualnim dodavanjem i Duhova na popis blagdana, no Duhovi, koji su uvijek nedjeljom, praktično ne bi povećali broj neradnih dana, a Bezgrešno Marijino začeće zamijenilo bi jedan od navedenih dosadašnjih ili predloženih budućih blagdana. 6. SVE NEDJELJE - trebale bi dobiti status blagdana. Tako ih propisuje Crkva, tako je definirano međudržavnim ugovorom između Svete Stolice (Vatikana) i Hrvatske (nije ispoštovano, dakle Zakon je neustavan), što ima veću pravnu snagu od samog Zakona o blagdanima, a tako je, primjerice, Italija zakonski riješila status nedjelje. 7. DAN SVETCA ZAŠTITNIKA - na razini županije, grada ili općine, svaka bi teritorijalna jedinica, koja to želi, trebala moći blagdanom proglasiti jedan dan u godini posvećen svom svetcu zaštitniku. Ovo je ustaljena europska praksa. 8. NOVI SPOMENDANI – pohvaljujem i podržavam prijedlog da se 9. svibnja uvrsti na popis spomendana, no pored tog dana i 23. kolovoza, status spomendana trebao bi dobiti i 11. ožujka, Europski dan sjećanja na žrtve terorizma. 9. BLAGDANI U PRAKSI TREBAJU POSTATI NERADNI - neovisno o izmjeni i/ili dopuni popisa državnih (i lokalnih) blagdana, trebalo bi puno strože definirati, odnosno zakonski regulirati da se blagdanima ne radi (dosad je to bilo "mrtvo slovo na papiru"). Ukoliko nema dovoljno odlučnosti i volje da se strože uredi neradna nedjelja, barem bi to trebalo učiniti kada su blagdani u pitanju. Uostalom, uvrštenjem svih nedjelja na popis državnih blagdana i ti bi dani, barem na taj način, dobili zasluženi tretman. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Konačnim prijedlogom zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj obuhvaćeni su oni bitni događaji koji se trebaju obilježavati u Republici Hrvatskoj kao blagdani, spomendani i neradni dani.
8 Saša Vuković Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Unatoč njihovoj stvarnoj, a i još većoj simboličkoj važnosti za Republiku Hrvatsku i Domovinski rat, konkretno isticanje Vukovara i Škabrnje u nazivu praznika nalikuje na hijerarhiziranje žrtava i stavljanje stradalih u drugim mjestima na nižu razinu. Nemam ništa protiv uzdizanja tog datuma na razinu državnog praznika niti protiv nastavka njegovog centralnog obilježavanja upravo u spomenutim mjestima zbog njihove već navedene važnosti i godišnjica, ali samo 'Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata' kao naziv praznika čini se puno prikladnijim, poštenijim i sveobuhvatnijim. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Žrtva Vukovara i Škrabrnje ima simboličku razinu koja je odavno prešla granice tih mjesta te se upravo dan 18. studenoga smatra prikladnim danom za blagdan kojim se obilježava i sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata.
9 Krešimir Šantek Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Mijenjanje blagdana nije dobro jer stvara konfuziju, kao što je dosadašnja praksa pokazala. Bolje ostaviti kako je sada. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Ovim se Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj na jasan način propisuju blagdani, poglavito imajući u vidu značaj datuma na koje se propisuje obilježavanje blagdana.
10 Ivica Štroliga Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Smatram da bi se praznik koji bi se obilježavao 30. svibnja trebao zvati DAN OBNOVLJENE DRŽAVNOSTI, a ne DAN DRŽAVNOSTI. Hrvatska je kroz svoju burnu povijest bila samostalna država i prije 1991.g. Naglašavanjem da se radi o obnovljenoj državnosti govorimo sebi i svijetu da smo i prije imali državnost i da smo je opet ostvarili, a time ukazujemo da smo jedna od najstarijih evropskih država i jedan od najstarijih evropskih naroda. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Blagdan 30. svibnja - Dan državnosti obuhvaća sve sastojke hrvatske državnosti tijekom hrvatske povijesti.
11 Zdravko Marić Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Loše je mijenjati državne blagdane bez dogovora svih političkih čimbenika u državi. Ovo javno savjetovanje može doprinijeti ali neće sigurno promijeniti namjeru bilo koje u tom trenutku vladajuće većine. Bez ulaženja u detalje oko svakog praznika, na žalost ne postoji u nekim najvažnijim njihovo povijesno i pravno utemeljenje. Trebali bi se ugledati na druge zemlje u svijetu ako već nismo sami u stanju zaključiti kada je, ako već ne pravno, onda makar emotivno za Hrvate njihov najveći blagdan i taj proglasiti Danom državnosti ili Danom neovisnosti. Slažem se kako te dane trebamo utvrditi i kako postojeće rješenje ima manjkavosti, ali sada se postupa potpuno jednako i bez trajnog rješenja. Govorimo o datumima a ne o sadržaju. Na blagdane, osim na 5.kolovoza i vjerske blagdane koji su duboko u tradiciji, nema slavlja, nema zastava, nema manifestacija i javnih aktivnosti kojima se obilježavaju blagdani. Sve se svodi na poneku izjavu političara, dokumentarni film ili emisiju na TV, ali većim dijelom na neradni dan koji se spaja s vikendom. Ove promjene su opet samo još jedno politikanstvo s drugim predznakom. Za promjene DA, ali ovo nisu te promjene! Neka bude DAN DRŽAVNOSTI bilo koji dan, ali država je obavezna donijeti sveobuhvatan Zakon o načinu proslave istoga, uključujući obaveze države, jedinica lokalne uprave, tvrtki i građana. Tragično je da ljudi više slave 1. svibanj nego Dan državnosti ili Dan neovisnosti. To je direktna odgovornost zbrke u glavi koju nam pravi država i lijenosti organizacije proslave blagdana. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Ovim se Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj na jasan način propisuju blagdani, poglavito imajući u vidu značaj datuma na koje se propisuje obilježavanje blagdana.
12 Branimir Jurković Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form Žalosno je što se osnivanje Narodne zaštite smatra jednako vrijednim neovisnosti Hrvatske! Većini nacija svijeta je to najveći praznik! Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Spomendanom - 25. lipnja - Danom neovisnosti kao danom spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske - Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, taj će se događaj obilježavati primjereno i dostojanstveno.
13 Inicijativa mladih za ljudska prava Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Predlažemo da se Članak 1. stavak 1. izmjeni te da izmijenjeni stavak glasi: (1) Blagdani u Republici Hrvatskoj su: – 1. siječnja–Nova godina – 15. siječnja – Dan državnosti – 6. siječnja– Bogojavljenje ili Sveta tri kralja – 8. ožujka - Dan međunarodne solidarnosti žena u borbi za mir, demokraciju i ravnopravnost – Uskrs i Uskrsni ponedjeljak – 1. svibnja–Praznik rada – 22. lipnja–Dan antifašističke borbe – 15. kolovoza–Velika Gospa – 1. studenoga–Svi sveti – 25. prosinca–Božić – 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan. Objašnjenje: umjesto 30. svibnja, Dan državnosti obilježavao bi se 15. Siječnja. Prijedlog da se 15. siječnja obilježava kao dan državnosti proizlazi iz dvostruke povijesne važnosti ovog datuma kao dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i dana završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Ovi događaji predstavljaju potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Ovi povijesni događaji upućuju na važnost vrijednosti međunarodne suradnje, tolerancije, suživota i pomirenja na kojima bi se trebala temeljiti moderna i suvremena Hrvatska i koje su važne za mlade i buduće generacije. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Blagdan 30. svibnja - Dan državnosti kada se obilježavao kao blagdan, osim što ima povijesno značenje, bio je općeprihvaćen i prepoznat kod građana Republike Hrvatske.Važnost datuma 15. siječnja je prepoznata u hrvatskoj javnosti te se isti predlaže obilježavati kao spomendan Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
14 Zdravka Jelaska Marijan Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. 30. svibnja - Dan Sabora ili Dan demokracije 25. lipnja - Dan državnosti DAN DRŽAVNOSTI treba ostati 25. lipnja, jer je na taj dan 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Odluka o proglašenju samostalnosti u pravilu se u nizu država slavi kao glavni državni praznik. Hrvatska po tom pitanju ne bi trebala biti izuzetak. U nazivima takvih praznika u pravilu se ističe neovisnost, samostalnost ili državnost, a pri tom je manje važno da li je neovisnost u potpunosti i ostvarena toga dana ili je do nje trebalo čekati priznanje ili je izboriti ratom. Stoga kasniji moratorij uveden u srpnju, nije prepreka za slavljenje 25. lipnja. Tom danu su jednako primjereni nazivi Dan neovisnosti i Dan državnosti. S obzirom da je naziv Dan državnosti već zaživio, nema ga potrebe mijenjati. A čak i ako ga se želi mijenjati to bi valjalo učiniti na temelju stručne rasprave i konsenzusa političkih stranaka. Za usporedbu valja uzeti i druge države, pogotovo Sloveniju koja je odluku o samostalnosti donijela istovremeno i gdje se 25. lipnja slavi kao Dan državnosti. Nasuprot tome, 30. svibnja nije donesena nikakva odluka vezana uz državnost ili neovisnost. To ne znači da taj dan ne treba slaviti ili da je on beznačajan. Tog dana 1990. godine utemeljen je Hrvatski sabor izabran na demokratskim izborima koje se dugo iščekivalo. Stoga taj dan valja slaviti kao DAN HRVATSKOG SABORA ili kao Dan demokracije, što može biti i spomendan, ali i praznik ako bi o tome postojao konsenzus među parlamentarnim strankama. Obrazloženje predlagatelja da datum 25. lipnja nije zaživio je žalosno, kao što je žalosno i opstuiranje tog datuma od niza hrvatskih vlada. Istina određena zbrka postoji, jer se 30. svibnja od 1991. do 2001. obilježavalo pod pogrešnim nazivom Dan državnosti. No, on je tako nazvan prije odluke od 25. lipnja 1991. i vjerojatno bez namjere da se radi zbrku. Pogrešan naziv je promijenjen 2001. uz valjano stručno obrazloženje. Nadalje, ako predlagatelj već želi potezati argument da nešto nije zaživjelo, onda bi ga morao potkrijepiti valjanim ispitivanjem javnog mišljenja. Procjena onako od oka ne mora biti točna, a ako predlagatelj ipak misli da je i da po tome treba ukidati praznike, onda ne treba početi od 25. svibnja, nego od Tijelova koje je po raznim anketama praznik koji je najmanje zaživio. A po istom kriteriju bi se moglo i niz drugih praznika ukinuti. 18. studenog svakako valja dostojanstveno obilježavati u komemorativnom ozračju pa je bolje da bude spomendan, jer su blagdani prigode za slavlje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Mario Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. 6. siječnja–Bogojavljenje ili Sveta tri kralja i Tijelovo - ukinuti jer nema nikakav značaj za RH 30. svibnja–Dan državnosti - 30. svibnja konstituira se višestranački Sabor te bi taj datum trebao biti dan Sabora. 25. lipnja 1991. sabor je donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država te je to dan državnosti 18. studenoga–Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje - nepotrebno. ne treba biti praznik Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Blagdani Bogojavljenja i Tijelova imaju dugačku tradiciju slavljenja u Republici Hrvatskoj.Blagdan 30. svibnja - Dan državnosti kada se obilježavao kao blagdan, osim što ima povijesno značenje, bio je općeprihvaćen i prepoznat kod građana Republike Hrvatske. Imajući u vidu značaj odluka - Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, koje je donio tadašnji Sabor Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj predlaže se propisati spomendanom 25. lipnja kao Dan neovisnosti. Istim se Zakonom predlaže propisati novi blagdan u Republici Hrvatskoj -18. studenoga - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škrabnje imajući u vidu simbolički značaj žrtve vojnika i civila u Vukovaru i Škabrnji, a koji je značaj odavno već prešao granice tih mjesta te potrebu za dostojnim obilježavanjem sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata.
16 Natko Nordin Muslić Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Ja bih uveo i 7. lipnja kao Dan samostalnosti i suverenosti jer je na taj da 879. papa Ivan VIII. priznao nezavisnost tadašnje hrvatske kneževine, što stoji i na samom početku hrvatskog Ustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Obilježavanje datuma 7. lipnja 879. može se smatrati, promatrajući povijesni tijek, dijelom obilježavanja blagdana 30. svibnja - Dana državnosti i spomendana 25. lipnja - Dana neovisnosti.
17 SANDI LAZARIĆ Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Ne treba mijenjati Dan državnosti i Dan neovisnosti bez konsenzusa svih stranaka. Oba datuma bi trebala biti u kategoriji praznika. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Blagdan 30. svibnja - Dan državnosti kada se obilježavao kao blagdan, osim što ima povijesno značenje, bio je općeprihvaćen i prepoznat kod građana Republike Hrvatske. Imajući u vidu značaj odluka koje je donio tadašnji Sabor - Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj predlaže se propisati spomendanom 25. lipnja kao Dan neovisnosti.
18 Tajana Cvrtnjak Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Predlaže se brisanje stavka 2. i dopuna članka 1. stavcima 2., 3. i 4. tako da isti glase: (2) Blagdani 1. siječanj, Uskrs i uskrsni ponedjeljak, 25. prosinca – Božić i 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan obilježavaju se onog dana u tjednu u koji padaju. (3) Ostali blagdani iz stavka 1. ovog članka obilježavaju se u ponedjeljak u tjednu u koji padaju, osim ako padaju u subotu ili nedjelju. (4) U dane obilježavanja blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se. - predlaže se ispitati mogućnost uređenja tako da se pojedini blagdani obilježavaju u ponedjeljak (ili petak) onog tjedna u koji padaju Razlozi za isto: 1. prekidom rada sredinom tjedna uzastopno se dva puta tjedno prekida kontinuitet rada. Naime, već se korištenjem tjednog odmora radnika(u većini slučajeva subotom i nedjeljom) prekida kontinuitet rada, pa se predloženim određenjem može izbjeći uzastopni prekid rada radnika unutar jednog radnog tjedna. 2. spajanja praznika se vrlo često spominje u negativnom kontekstu, što je nerazumljivo jer se u tome zasigurno ne razlikujemo od drugih nacija. Naime, svrha korištenja triju neradna dana, bilo za obilježavanje praznika ili neku drugu svrhu (kratko putovanje, posjet obitelji i dr.) privatna je stvar i izbor pojedinca. Predloženo određenje omogućilo bi građanima RH organizaciju aktivnosti kao što je obilježavanje tog dana na organiziranom događaju, putovanje, izlet ili provođenje u okruženju obitelji koje u okolnostima da neradni dan pada u sredini tjedna zbog kraćeg trajanja ne bi bilo moguće provesti te može imati pozitivne ekonomske učinke primjerice povećano korištenje ugostiteljskih i turističkih usluga ili povećan promet u trgovinama. 3. Predloženo bi imalo pozitivan psihološki i socijalni učinak na građane RH, barem na one koji nisu primorani radi neprekidnosti rada, organizacije rada ili karaktera i naloga poslodavca raditi u dane blagdana. Poslodavcu koji „gubi“ radni dan radi obilježavanja blagdana ionako nije važno pada li neradni dan u srijedu ili ponedjeljak ili petak. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj na jasan se način predlaže propisati koji su blagdani u Republici Hrvatskoj na koje se ne radi. Pomicanje obilježavanja blagadana na druge dane u tjednu stvorilo bi konfuziju kod njihova obilježavanja među građanima.
19 BORIS TOMAŠ Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Datume blagdana (ne internacionalne), postaviti relativno, dan u tjednu npr. petak ili ponedjeljak. Ovime bi se očuvao nacionalni identitet Hrvata kao naroda koji "spaja". S druge strane, poslodavcima bi se smanjio trošak jer pravog "spajanja" nema jer se radi o danima uz vikend. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Pomicanje obilježavanja blagdana na druge dane u tjednu stvorilo bi konfuziju kod njihova obilježavanja među građanima.
20 Krešimir Šantek Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. (2) U dane blagdana Nova Godina, Svi sveti i Božić u Republici Hrvatskoj ne radi se. U ostale dane blagdana ne radi se u ponedjeljak u tjednu u kojemu pada blagdan. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Pomicanje obilježavanja blagdana na druge dane u tjednu stvorilo bi konfuziju kod njihova obilježavanja među građanima.
21 Ivan Dušan Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Predlažem da se ukine Tijelovo kao blagdan. Tijelovo nije značajan datum kako za samu Katoličnu crkvu tako i za Republiku Hrvatsku. Tijelovo nema tradiciju i značaj kod građana RH, a ni u Katoličkoj crkvi kao primjerice Božić, Uskrs ili Velika Gospa. Većina građana RH jako slabo poznajte taj dan. Ukidanje Tijelova kao blagdana neći biti protivno niti odredbama međunarodnog ugovora kojeg je RH sklopila sa Svetom Stolicom. Članak 9 tog ugovora ne navodi Tijelovo. S obzirom na to da imamo već dosta veliki broj blagdana koji su ujedno i vjerski blagdani (Bogojavljanje, Uskrs, uskrsni ponedjeljak, Velika gospa, Svi sveti, Božić, Sveti Stjepan) smatram da se Tijelovo treba ukinuti. Malo je previše vjerskih blagdana, a Tijelovo nema tu tradiciju i značaj u hrvatskom narodu da bi trebao biti blagdan. Molim Vas, ukinite Tijelovo. Osim toga Tijelovo obično pada u lipnju, u mjesecu kada već imamo 2 blagdana, onda Tijelovo kao treća blagdan u tako kratkom razdoblju - to bude previše. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Blagdan Tijelova imaju dugačku tradiciju slavljenja u Republici Hrvatskoj.
22 Dominik Tomislav Vladić Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Ne mijenjati Dan državnosti i Dan neovisnosti bez konsenzusa svih stranaka. Oba datuma bi trebala biti u kategoriji praznika. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom se predlaže propisati 30. svibnja kao blagdan - Dan državnosti, imajući u vidu njegov povijesni značaj te činjenicu da je obilježavanje tog dana kao blagdana -Dana državnosti bilo prepoznati i općegprihvaćeno kod građana. Također, predlaže se propisati i spomendan 25. lipnja - Dan neovisnosti kao dan kada su donesene važne odluke za hrvatsku neovisnost - Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
23 JOSIP VLADIĆ Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 1. Dan državnosti ne treba mijenjati bez konsenzusa svih većih stranaka. Dok se to ne postigne trebalo bi sve ostati kako je do sada bilo. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom se predlaže propisati 30. svibnja kao blagdan - Dan državnosti, imajući u vidu njegov povijesni značaj te činjenicu da je obilježavanje tog dana kao blagdana -Dana državnosti bilo prepoznati i općegprihvaćeno kod građana.
24 Gordan Ravančić Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Prijedlog amandmana na Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj Konačni prijedlog zakona donijelo je Ministarstvo uprave u ime Vlade RH i podnijelo na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću 11.10.2019., s rokom savjetovanja do 26.10.2019. Prijedlog amandmana na Konačni prijedlog Podnositelj: Hrvatski institut za povijest, Hrvatski povijesni muzej, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo U čl. 2. stavak 1 prije točke „– 25. lipnja“ dodati točku koja glasi: „– 5. lipnja – Dan hrvatske zastave“ U čl. 2. iza stavka (7) dodati novi stavak (8), koji glasi: „Dan hrvatske zastave obilježava se primjereno i dostojanstveno u spomen na prvu službenu uporabu hrvatske trobojnice kao banske zastave prilikom svečanosti instalacije bana Josipa Jelačića 1848. godine, u svrhu promidžbe hrvatskih nacionalnih simbola i simboličke baštine.“, a dosadašnji članci (8) do (11) postaju članci (9) do (12). Obrazloženje Hrvatski institut za povijest (HIP), Hrvatski povijesni muzej (HPM), Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (DBHZ) i Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo (HGZD) pokrenuli su 2018. inicijativu da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave u spomen na prvu hrvatsku trobojnicu, instalacijsku zastavu bana Josipa Jelačića 1848., a u svrhu promidžbe nacionalnih simbola iu hrvatske simboličke baštine. 25. travnja 2018. dostavljen dopis s prijedlogom za proglašenje Dana hrvatske zastave Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske i predsjednici Republike Hrvatske. 18. svibnja 2018. Ured predsjednika Hrvatskoga sabora proslijedio je prijedlog Odboru za ustav, poslovnik i politički sustav (KLASA: 960-01/18-02/01, URBROJ: 6511-1-18-02, od 18. svibnja 2018.) 5. lipnja 2018. na zajednički organiziranoj svečanoj akademiji povodom 170 godina instalacijske zastave bana Josipa Jelačića – prve hrvatske trobojnice u službenoj uporabi, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski povijesni muzej, Družba „Braća Hravtskog Zmaja“ i Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo javno su objavili proglas kojim se inicira uspostava 5. lipnja Danom hrvatske zastave. Na svečanoj akademiji 5. lipnja 2018. sudjelovali su u ime pokrovitelja predstavnici Predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske te Hrvatskog sabora, koji su svojim govorima podržali ovu inicijativu. Istog 5. lipnja 2018. Koordinacija za gospodarstvo i strukturne reforme Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 022-03/18-07/207, URBROJ: 50301-25/27-18-6, od 5.6.2018.) razmotrila je dobiveni prijedlog, kao i zaprimljena pozitivna očitovanja Ministarstva uprave, Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, te je svojim zaključkom zadužila Ministarstvo uprave da pri izradi sljedećih izmjena, odnosno dopuna, Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, razmotri proglašenje prema predloženome. U Konačnom prijedlogu predmetnog zakona nije uvršten prijedlog HIP-a, HPM-a, DBHZ-a i HGZD-a, niti su ove institucije zaprimile ikakvo očitovanje o razlogu neprihvaćanja inicijative. HIP, HPM, DBHZ i HGZD smatraju da je institucionaliziranje obilježavanja spomena hrvatske zastave važno za stvaranje i održavanje nacionalnog identiteta cijelog društva, da se time skreće pozornost na cjelovitu kulturnu, povijesnu i nacionalnu baštinu i civilizacijske dosege hrvatskoga društva te da se proglašavanjem jednog dana za podsjećanje na zajedništvo prošlih, sadašnjih i budućih generacija postiže važan integrativni učinak. U Zagrebu 25. listopada 2019. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Inicijativa mladih za ljudska prava Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Predlažemo da se Članak 2., stavak 1. izmjeni te da izmijenjeni stavak glasi: Spomendani u Republici Hrvatskoj su: – 9. siječnja–Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države – subota ili nedjelja najbliža 22. travnju – Dan sjećanja na žrtve logora Jasenovac – 2. svibnja – Dan sjećanja na sve civilne žrtve rata – 9. svibnja– Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom – 25. lipnja– Dan neovisnosti – 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s Hrvatskom – 8. listopada– Dan Hrvatskoga sabora – 18. studenoga –Dan sjećanja na žrtve u Vukovaru i Škabrnji Stavak 3. mijenja sadržaj i glasi: Dan sjećanja na žrtve logora Jasenovac primjereno i dostojanstveno obilježava se povodom obljetnice proboja logoraša i u spomen na sve žrtve logora. Stavak 4. mijenja sadržaj i glasi: Dan sjećanja na sve civilne žrtve rata primjereno i dostojanstveno obilježava se povodom stradanja građana i građanki Republike Hrvatske, civila hrvatske i srpske nacionalnosti 1995. godine na području zapadne Slavonije, Zagreba i okolnih gradova. Na ovaj dan dostojanstveno i nepristrano obilježavamo stradanje svih civila stradalih na području Republike Hrvatske u razdoblju rata od 1991. do 1995. godine. Stavak 5. mijenja sadržaj i glasi: Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom primjereno i dostojanstveno obilježava se kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom. Stavak 6. mijenja sadržaj i glasi: Dan neovisnosti kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, obilježava se primjereno i dostojanstveno. Stavak 7. mijenja sadržaj i glasi: Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno. Stavak 8. mijenja sadržaj i glasi: Dan Hrvatskoga sabora obilježava se kao dan spomena na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora u Hrvatskoj. Stavak 9. mijenja sadržaj i glasi: Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje primjereno i dostojanstveno obilježava se kao dan stradanja civila, ratnih zarobljenika i pripadnika hrvatskih vojnih snaga na području Vukovara i Škabrnje 1991. godine. Stavak 10. i stavak 11. se brišu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Zdravka Jelaska Marijan Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Podržavam inicijativu za uvođenje Dana ciklama u spomen na sve poginule vojnike svih ratova Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj predlaže se propisati spomendan subotu ili nedjelju najbližu 15. svibnju kao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, kao što je propisano i Zakonom koji je sada na snazi. Taj spomendan odnosi se na obilježavanje sjećanja i odavanje počasti na sve hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost čija se žrtva ne obilježava posebnim blagdanom.
27 Željko Jozić Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. 22. veljače - Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva - nije li Hrvatski sabor 15. veljače 2019. godine proglasio taj spomendan? Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisuju se među ostalim spomendani u Republici Hrvatskoj. 22. veljače je Odlukom Hrvatskog sabora od 15. veljače 2019. proglašen "Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva" što nije isto kao kada se neki datum Zakonom propisuje kao spomendan.
28 Mario Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. 25. lipnja–Dan neovisnosti - to je dan drzavnosti 8. listopada–Dan Hrvatskoga sabora -dan neovisnosti 30. svibnja- dan sabora Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom se na jasan način predlaže propisati blagdan 30. svibnja - Dan državnosti te spomendani - 25. lipnja - Dan neovisnosti i 8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora.
29 SANDI LAZARIĆ Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Dan neovisnosti treba ostati na istom datumu koji je bio do sada i to do konsenzusa svih stranaka, obvezno u kategoriji blagdana. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom se predlaže propisati spomendan 25. lipnja - Dan neovisnosti kao dan kada su donesene važne odluke za hrvatsku neovisnost.
30 Ivan Dušan Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Puno je bolje da Dan Hrvatskog sabora bude 30. svibnja i da taj dan bude Spomendan, a da se dan državnosti i neovisnosti slavi kao i do sada. Oko dana državnosti - 30. svibnja - tu nema nacionalnog konsenzusa, to je dan kada je konstituiran prvi Sabor odabran na demokratskim izborima. Moram istaknuti, a to će se većina građana složiti - bilo je u povijesti RH puno važnijih dana. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. 30. svibnja je u širokoj hrvatskoj javnosti kada se obilježavao kao blagdan Dan državnosti bio široko prihvaćen i prepoznat u narodu.
31 Filip Hameršak Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. I tam, gde su najgorši boji, Gde nigdo se smrti ne straši, I najviše gde ih pogiba, Sigurno tam budeju naši. U sklopu otvorene javne rasprave predlažem uvođenje još jednoga spomendana, Dana ciklama. Taj dan bio bi namijenjen odavanju počasti odnosno sjećanju na sve hrvatske poginule u onim ratovima i oružanim sukobima koji se ne obilježavaju nijednim drugim blagdanom ili spomendanom. Budući da je prema trenutačnom stanju praktički riječ o golemom razdoblju od prvih stoljeća hrvatske povijesti do I. svjetskoga rata, zajednički temelj bio bi u dostojanstvenoj komemorativnosti, povezanoj ponajprije s tihim obilaskom i prigodnim urešavanjem negdašnjih bojnih polja, vojnih groblja i srodne spomeničke baštine. Tumačenja pojedinih povijesnih zbivanja, njihovih uzroka i vrijednosnoga značaja pritom se ne bi unaprijed normirala, već bi se ostavila otvorenima za konkretne manifestacije, pa i raznolika individualna promišljanja, s obzirom na vremensku distancu – vjerovati je – pretežno u općem duhu razumijevanja ili barem međusobne tolerancije. Zbog osobite zanemarenosti I. svjetskoga rata, u kojem je u manje od pet godina izginulo više od 80 000 vojnika s današnjega područja RH, predlažem da se spomendan nazove prema cvijetu opjevanom upravo u svezi s I. svjetskim ratom u pjesmi Dragutina Domjanića Ciklame, krvave ciklame, cvijetu koji bi se po svom značenju mogao prispodobiti npr. globalno raširenom simbolu maka (poppy) iz britanske kulture sjećanja. Kao dan spomendana predlažem prvu nedjelju proljeća na koju ne pada Uskrs. Nedjelju kao dan odmora i duhovnosti u europskom kulturnom krugu, proljeće kao doba buđenja prirode i nove nade, doba u kojem na razasutim bojištima i grobištima i bez ljudskoga udjela niče i cvate poljsko cvijeće, pa i – naše krvave ciklame. Veliju, da negda je zdavna Tam grobje zapušćeno bilo I vsega je preprut prerasla I cvetje ciklamah je skrilo. U Zagrebu, 14. listopada 2019. Dr. sc. Filip Hameršak Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj predlaže se propisati spomendan subotu ili nedjelju najbližu 15. svibnju kao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, kao što je propisano i Zakonom koji je sada na snazi. Taj spomendan odnosi se na obilježavanje sjećanja i odavanje počasti na sve hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost čija se žrtva ne obilježava posebnim blagdanom.
32 Dominik Tomislav Vladić Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Dan neovisnosti treba ostati na datumu koji je bio do sada do konsenzusa svih stranaka i to obvezno u kategoriji blagdana. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom se predlaže propisati spomendan 25. lipnja - Dan neovisnosti kao dan kada su donesene važne odluke za hrvatsku neovisnost.
33 JOSIP VLADIĆ Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Dan neovisnosti treba ostati u istoj kategoriji kako je i prije bilo. Treba ostati neradni dan i blagdan. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom se predlaže propisati spomendan 25. lipnja - Dan neovisnosti, čime se utvrđuje značaj tog dana kao dan kada su donesene važne odluke za hrvatsku neovisnost.
34 Romana Jadrijević Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 2. Dan neovisnosti i Dan Hrvatskog sabora treba staviti u kategoriju blagdana (čl. 1.), zbog njihove važnosti. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Zakonom se na jasan način predlažu propisati spomendani - 25. lipnja - Dan neovisnosti i 8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora, čime se utvrđuje značaj tog dana za Republiku Hrvatsku.
35 BORIS TOMAŠ Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 3. Ovo nisu sve vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj. Izuzetno je diskriminirajuće navoditi samo ove. Predlažem općenitu formulaciju tipa: U dane vjerskih blagdana pripadnici vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan. Malo je nepoštena i kvantifikacija od 1 dana. Ako pogledamo popis ispada da Katolička vjeroispovijest ima 8 blagdana a ostali samo 1. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Ovim se člankom omogućava kršćanima koji slave pojedine blagdane po julijanskom kalendaru, te pripadnicima islamske i židovske vjeroispovijesti pravo na neradni dan zbog slavljenja pojedinih vjerskih blagdana. Pojedini katolički blagdani koji se propisuju kao blagdani u Republici Hrvatskoj neradni su dani i za pripadnike drugih vjeroispovijesti.
36 Krešimir Šantek Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 4. Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, prenosi se u idući dan. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Datumi blagdana, odnosno vjerskih blagdana određeni su datumom i ne mogu se prenositi u idući dan ako je dan kada se obilježava blagdan, odnosno vjerski blagdan, nedjelja, blagdan, odnosno neradni. Prenošenjem dana takvih dana u idući dan povećao bi se broj neradnih dana u Republici Hrvatskoj što nije cilj ovoga Zakona.
37 Alen Šeškar Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 5. Naknada plaće radnicima za državne praznike (neradni dani) trebala bi biti na teret državnog proračuna, dok za vjerske praznike na teret vjerskih zajednica. Time bi poslodavcima, pogotovo obrtnicima i malim poduzećima, bilo kroz porezni sustav ili uplatom sredstava, trebalo nadoknaditi gubitak u poslovanju, zbog isplata neodrađenih sati i u plaćanju raznih davanja koji se pojavljuju kroz fiskalnu godinu, a odnose se u postotnom dijelu i na predmetne neradne dane. OBRAZLOŽENJE: Trenutno praznika ima više od pola mjeseca radnih sati, što čini otprilike 4,9% fonda radnih dana u godini (ne računajući godišnje odmore), što nije zanemariv iznos pogotovo kada se to gleda kroz prizmu bruto plaća i poreznih davanja za te neradne dane. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Plaća radnika koju isplaćuje poslodavac uređuje se ugovorom o radu, odnosno drugim odgovarajućim aktom. Isto se odnosi i na naknadu plaće.
38 Eurosim Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 8. Pridružujemo se inicijativi proizvođača kalendara za odgodom Zakona o blagdanima ... Eurosim je obiteljski obrt koji se bavi tiskom. Trećina našeg godišnjeg prometa odnosi se na tisak i dotisak novogodišnjeg poslovnog poklon programa (kalendari, rokovnici i sl.). Naši dobavljači imaju otisnute kalendare i rokovnike za sljedeću godinu sa trenutno važećim datumima blagdana. Prodaja kalendara i rokovnika kod nas počinje u 10. mjesecu, ali ove godine do sada nismo prodali niti jedan jer kupci žele imati označene točne datume blagdana. Ukoliko se prihvati ovakav prijedlog zakona s početkom primjene u siječnju.2020. izdavači kalendara neće moći izdati nove naklade, pretrpiti će veliku ekonomsku štetu,a malim tiskarama poput naše će biti ugrožen opstanak. Stoga molimo zakonodavca da usvoji prijedlog da se zakon počne primjenjivati od 1. siječnja 2021. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Fokus d.o.o. Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 8. Podržavamo prijedlog Inicijative proizvođača za odgodu primjene predloženih izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj da se članak 8. promijeni tako da glasi: "Ovaj Zakon objavit će se u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 1. siječnja 2021." Tvrtka Fokus bavi se veleprodajom školskog i uredskog pribora, kao i poklon programa, te proizvodi kalendare i rokovnike pod svojim brandom. Rokovnici i kalendari su sastavni dio našeg asortimana već dugi niz godine, s početkom prodaje u 9. mjesecu svake godine i svaka izmjena bilo kakvih službenih datuma već za narednu godinu nam može prouzročiti velike poslovne štete, jer u svim artiklima – 38 različitih vrsta kalendara i preko 80 vrsta rokovnika su već navedeni važeći blagdani, spomendani i neradni dani prema važećem zakonu, koji smo u trenutku njihove proizvodnje dužni poštivati. Obzirom na izjave pojedinih dužnosnika krajem 6. mjeseca ove godine, naši partneri tvrtke Kalendar d.o.o. i Nikoprom d.o.o. koji se bave isključivo proizvodnjom kalendara su kontaktirali Ministarstvo uprave, uz zamolbu da se eventualne izmjene Zakona usvoje prije početka proizvodnje za narednu godinu, ili s početkom primjene u 2021. godini, na što su 4. srpnja 2019. godine dobili sljedeći odgovor: „zahvaljujemo na Vašem dopisu vezanom za moguće izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. U slučaju ako će se pristupiti izmjenama navedenog Zakona nastojat će se voditi računa o i onome što je predmet Vašeg dopisa.“ Kako u međuvremenu do roka kada je proizvodnja kalendara i rokovnika za narednu godinu morala započeti nije bilo nikakvih službeno potvrđenih informacija o mogućim promjenama, svi vodeći proizvođači su morali poštivati važeći Zakon, te je do početka rujna za narednu godinu proizvedena kompletna godišnja naklada kalendara i rokovnika svih proizvođača sa zakonom propisanim važećim službenim datumima blagdana, spomendana i neradnih dana u Republici Hrvatskoj. Stoga bi svaka izmjena tih i sada važećih blagdana, spomendana i neradnih danima u Republici Hrvatskoj s početkom primjene za samo dva mjeseca, već od 1. siječnja naredne 2020. godine prouzročila neprocjenjivu štetu proizvođačima kalendara i rokovnika, jer bi se time ugrozila njihova cjelokupna godišnja proizvodnja, a nesigurnosti izazvana najavama tako brzih promjena već ozbiljno ugrožava njihovu prodaju, jer kupci niti krajem listopada 2019. godine još ne znaju koji blagdani, spomendani i neradni dani će službeno biti na snazi u 2020. godini, radi čega ne mogu ni sami donositi potrebne poslovne odluke. Stoga molimo da uvažite naš prijedlog za odgodu primjene predloženih izmjena do 1. siječnja 2021. godine, što smatramo jedinim prihvatljivim rješenjem da se osiguraju stabilni uvjeti poslovanja proizvođača kalendara i rokovnika u Republici Hrvatskoj i izbjegnu nesagledive gospodarske štete koje bi u protivnom pretrpjeli, jer bi se na taj način osiguralo nužno potrebno vrijeme za prilagodbu poslovnih procesa. Ujedno molimo da se potvrda namjere predložene odgode čim prije i službeno objavi, kako bi se zaustavilo daljnje ugrožavanje prodaje kalendara i rokovnika za iduću godinu u samom vrhuncu prodajne sezone krajem ove godine, jer kupci prije odluke o kupovini inzistiraju na potvrdi da će u kalendarima i rokovnicima biti kalendariji tiskani u skladu s važećim Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj o u 2020. godini, odnosno da najavljene izmjene neće stupiti na snagu prije 1. siječnja 2021. godine. Primljeno na znanje Primljen na znanje.
40 Kalendar d.o.o. Konačni prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici HrvatskojBottom of Form, Članak 8. U ime Inicijative proizvođača kalendara za odgodu primjene predloženih izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, predlažemo promjenu članka 8. tako da glasi: "Ovaj Zakon objavit će se u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 1. siječnja 2021." OBRAZLOŽENJE: U proizvodnju kalendara za 2020. godinu su uloženi milijunski iznosi, cjelokupna godišnja naklada je već tiskana, za njihovu isporuku preostalo je manje od dva mjeseca, svi kalendari su već u prodaji i bilo kakva promjena datuma s primjenom od 1. siječnja 2020. godine ugrozila bi poslovanje svih proizvođača kalendara i egzistenciju njihovih zaposlenika i tvrtki. Na navedeno smo Ministarstvo uprave upozorili dopisom 1. srpnja 2019. godine, prije početka tiskanja kalendara za narednu godinu, a odgovor koji smo dobili je sljedeći: „zahvaljujemo na Vašem dopisu vezanom za moguće izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. U slučaju ako će se pristupiti izmjenama navedenog Zakona nastojat će se voditi računa o i onome što je predmet Vašeg dopisa.“ Kupci trenutno odgađaju narudžbe do konačne potvrde datuma primjene predloženih izmjena Zakona. U slučaju da se predložene izmjene Zakona počnu primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine sukladno predloženom tekstu članka 8., najavljuju da neće kupiti već tiskane kalendare, što bi prouzročilo nesagledive štetu svim proizvođačima kalendara, te u ime Inicijative proizvođača kalendara, među kojima su naši poslovni partneri tvrtke Fokus d.o.o. , Nikoprom d.o.o., Tiskara Zelina d.d. ,Tiskara Printex d.o.o. i Tiskara Munger, te niz drugih tvrtki čiji broj se svakodnevno povećava, kao jedino moguće rješenje predlažemo odgodu primjene predloženih izmjena Zakona do 1. siječnja 2021. godine. U protivnom primjena predloženih izmjena Zakona već od 1. siječnja 2020. godine, dakle gotovo odmah nakon što je usvojena ne bi imala samo porazne gospodarske posljedice za nakladnike koji se bave proizvodnjom i prodajom kalendara, već i za za predodžbu o stabilnosti poslovanja u Republici Hrvatskoj kada je riječ o poslovnoj zajednici i potencijalnim investitorima u najširem smislu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.