Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2020. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Dar PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Molimo kao Udruga da se u plan zakonodavnih akivnosti uvrsti novi Zakon o darovitoj djeci ili nadopuni postojeći. Mi radimo na pripremi zakona, niže je navedena skica potrebnih mjera, savjeta te program koji bi se tim Zakonom trebao pripremiti. Posebni naglasak stavljamo na darovitu djecu sa poteškoćama . Molimo i osnivanje radne skupine koja bi pripremila ovaj Zakon. Ovo je radna verzija i prijevod europskih zakona na kojima trenutno radimo .Nije dorađen. Ostali programi i dokumenti se nalaze u Udruzi. Unaprijed zahvaljujemo! ************************************************************************************************ HRVATSKI DRŽAVNI PROGRAM ZA DAROVITU DJECU 1. OPRAVDANOST PROGRAMA – PODRŠKA DAROVITIMA JE DRŽAVNO PITANJE Gospodarski razvoj u Hrvatskoj može se ostvariti razvojem u područjima naprednih znanja i vještina. Ključno za razvoj ovih područja je postojanje darovitih pojedinaca koji postižu izvanredne uspjehe u različitim područjima znanja i vještina te pravovremeno prepoznavanje njihove darovitosti, može lise se njihova darovitost razvijati i koristiti; je li darovitima osigurana adekvatna i kontinuirana podrška tijekom njihova odrastanja i hoće li na temelju prije navedenog država biti u mogućnosti zadržati svoje najdarovitije pojedince. Prepoznavanje darovitih pojedinaca i njihov kontinuirani razvoj pružaju mladima jedinstvenu priliku za samo iskazivanje i postizanje uspjeha. Daroviti predstavljaju ključni čimbenik konkurentnosti određene zemlje.Upravo iz ovog razloga,izmedju svega ostalog,prepoznavanje darovitosti nije samo osobna stvar samih darovitih i njihovih obitelji veći nacionalno pitanje,budući da osim svojih izravnih koristi,korištenje darovitih stvara dodatne mogućnosti za cijelu naciju kroz razvoj i zadržavanje najkonkurentnijeg proizvoda.Slijedom toga, Nacionalni program podrške darovitima ujedno je i gospodarski, poticajno-razvojni i program izgradnje društva. Složeni oblici podrške darovitima prilagođeni su naporima za obnovu hrvatskog osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja;za širenje obrazovanja temeljenog na stručnostima koje obuhvaća pojedinačne specifičnosti učenja.Podrška darovitima i njihov razvoj doprinose također usmjeravanju karijere i njenoj uspješnoj realizaciji,poticanju i širenju inovativnosti i kreativnosti,ekonomskom rastu,povećanju konkurentnosti,smanjenju nesrazmjera,povećanju društvene mobilnosti,prevladavanju nedostataka,povećanju kohezije malih regija i cjelokupnog društva.Nacionalni program za darovite predstavlja model i stvara vrijednost u strategiji zapošljavanja, a može predstavljati i prijelomnu točku za razvoj neke države. Do sada ostvareni rezultati podrške darovitima i očekivani rezultati kroz provedbu Nacionalnog programa za darovite predstavljaju iskustvo od posebne vrijednosti ne samo za Hrvatsku već i za Europsku Uniju kao cjelinu,primjenjivu i u ostalim državama članicama,čije će širenje podići međunarodni ugled države. OPĆA NAČELA 2. 1. Dugoročni pristup Podrška darovitima u tradicionalnom smislu općenito pokriva razdoblje od ranog djetinjstva do početne faze angažmana u radu i korištenja darovitosti (~ 35 godina). To jest, to je zadaća koja obuhvaća čitavu generaciju čak iu najstrožem smislu. Podrška darovitima predstavlja niz povezanih događaja i kao takva predstavlja ogromnu odgovornost za davatelje podrške.Dijete koje ulazi u program podrške darovitima u dobi od 6 godina ne može i ne smije bitiprepušteno samo sebi nakon prolaska nekoliko selekcijskih procesa u dobi od 10 ili 14 godina s riječima "To je kraj programa, od sada se moraš sam snaći. Iako su strateški i sveobuhvatni ciljevi podrške darovitima konstantni, ciljevi, definirani u točki 4. 3. i povezani zadatci mogu se s vremena na vrijeme mijenjati. Sabor će provesti takve izmjene - ostavljajući nepromijenjenu prioritetnu poziciju i sustav temeljnog cilja potpore darovitima - tijekom polugodišnje analize Nacionalnog programa za darovite, 2. 2. Načelo očuvanja vrijednosti Očuvanje mnogih izvrsnih tradicija kroz programe podrške darovitima sa strane obrazovnih institucija i osposobljavanja, države, općina, crkve i civilnog sektora, socijalna je zadaća od izuzetne važnosti. Učinkovita potpora darovitima obuhvaća desetljeća razdoblja u životu darovite mladeži. Ako se dopusti propadanje tradicija sačuvanih u uspješnim programima ili ako se one preoblikuju bez odgovarajućeg razmatranja, to može ugroziti razvoj mnogih karijera. 2. 3. Načelo raznolikosti Ne postoji jedinstven, ekskluzivan program za podršku darovitima. Darovitost je - kao što je opisano pod točkom 2. 1. - vrlo složena i stoga njen razvoj zahtijeva različite programe. Daljnje komponente raznolikosti predstavljaju dob, kulturno i društveno podrijetlo te samu darovitost, predanost i motivacijski nivo darovite mladeži. Stoga raznolikost programa podrške darovitima predstavlja vrijednost ne samo u smislu preživljavanja programskog sustava u promjenjivim okolnostima; bilo bi nezamislivo primiti darovite pojedince i pružiti im svestranu potporu koja ne odgovara njihovim razvojnim fazama. To jest, što se tiče programa podrške darovitima, standardizacija ne samo da ne povećava učinkovitost već, naprotiv, pridonosi smanjenju vrijednosti programskog sustava. Dakle paradoksalno, učinkovitost u području podrške darovitima može se postići samo dodatnim resursima za provedbu raznovrsnih i vrlo često jedinstvenih programa - što podrazumijeva visoku jediničnu cijenu. 2. 4. Načelo jednake mogućnosti Nužno je osigurati jednak pristup svima za programe podrške darovitima; napraviti kriterije za prijem javno dostupnima i osigurati kontrolu pristupa programima. Prvenstveno je važno osigurati teritorijalnu ravnopravnost pristupa programima.Posebnu pažnju treba posvetiti uključivanju osoba u nepovoljnom ili višestruko nepovoljnom položaju, romskim učenicima, osobama s invaliditetom,darovitoj mladeži koja živi u ruralnim područjima I darovitima s poteškoćama. 2. 5. Načelo kontinuiteta i tranzicije Podrška darovitima je dug proces koji traje veći dio razvoja karijere pojedinca.U međuvremenu, potrebe darovite mladeži podliježu kontinuiranim promjenama (paralelno s razvojem njegove / njene darovitosti, dobi i životnim okolnostima), na temelju kojih se opravdava njihovo uključivanje u drugu vrstu programa podrške darovitima.Mnogi mladi ljudi pokazuju darovitost u nekoliko različitih područja paralelno.Često je potrebno sudjelovanje u nekoliko, optimalno uzastopnih programa kako bi se odlučilo koju je vrsta darovitosti najbolje razvijati.Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prebacivanju iz jednog programa podrške darovitima u vrijeme životnih tranzicija npr. Vrtić - škola, osnovna škola - strukovna škola - srednja škola, srednja škola - visoko obrazovanje, škola - radno mjesto) ili kod promjene mjesta stanovanja.Područja podrške darovitima (npr. znanost, inovacije, umjetnost, sport) moraju se koordinirati mnogo snažnije nego prije. 2. 6. Načelo odabira - samo-odabir i samorazvoj Darovita mladež prepoznaje se, osobito u ranom djetinjstvu, sa strane okoline koja im pruža dodatne mogućnosti za razvijanje njihove darovitosti. Kako odrastaju, važnost predanosti i motivacije darovite mladeži u razvoju njihove darovitosti raste.Kako se približavaju odrasloj dobi, davatelj podrške postaje sve više saveznik darovite mladeži, otvarajući nove mogućnosti kako to zahtijeva razvoj potonjeg. Stoga se početni odabir sve više zamjenjuje samoizborom koji proizlazi iz postignuća darovite osobe. 2. 7. Načelo učinkovitosti i stupnjevanja Različiti stupnjevi darovitosti zahtijevaju razvojne mjere različitih sadržaja i intenziteta.Međutim, u početnoj fazi procesa, često je nemoguće utvrditi je li mlada osoba iznadprosječno, iznimno ili stvarno izvanredno darovita.Stoga, dobar program podrške darovitima treba stalno pružati mogućnosti za one čija se darovitost nastavlja intenzivirati i poboljšavati kako bi ušli u uistinu učinkovite - a time i skuplje - vrste programa, dok - u slučaju stalno loših ishoda programa (ispodprosječnih rezultata)- on također mora ponuditi takve oblike izlaza s razine programa ili omogućiti programe koji priznaju postignuća sudionika i ne ponižavaju ih. 2. 8. Načelo odgovornosti i društvene odgovornosti Darovitost je dar koji zahtijeva povećanu odgovornost vlasnika. Odgovornost darovite mladeži je uočljiva i po tome što razvoj njihovog života nije samo privatna stvar, budući da društvo mobilizira mnogo više od prosječne vrijednosti financijskih i ljudskih resursa za promicanje njihovog razvoja.Sporazum sklopljen sa strane darovite mladeži i njihovih mentora tijekom njihova razvoja, kao i samorazvoj, zahtijeva mnogo napora od strane darovite mladeži.Drugi korak u odgovornosti dolazi nakon razvijanja darovitosti, nakon što darovitost postigne uspjeh.Daroviti svjesni svoje društvene odgovornosti su osobe koje pomažu novu generaciju darovitih; koje im pomažu svojim izuzetnim sposobnostima na izuzetan način. Darovitost predstavlja sposobnosti određenih dimenzija, uzoraka i smjerova. Da biste ju koristili, potrebno je iznova razmatrati uspostavljene obrasce i često stvarati nove. Naša je zajednička odgovornost i naša velika prilika da Hrvatska pruži bolje šanse za razvoj oblika iskorištavanja darovitosti od ostalih dijelova svijeta. Darovitost je posebitost i, stoga, njena mobilnost također često prelazi prosjek. Društveno ozračje koje će biti puno spremnije za nova rješenja bit će temeljeno na sloganu "Hrvatska poziva svoje darovite kući" i to ne samo na riječima. 2. 9. Načelo priznavanja mentora darovitih Mentori darovitih su osobe spremne na žrtvovanje; spremne staviti interese zajednice i podršku darovitima ispred svojih vlastitih interesa. Jedinstveno je iskustvo razvoj darovitih kroz njihov rad. Za ovo iskustvo, kroz koje se razvija i sam mentor, često se prekomjerno radi, u količini i intenzitetom koji prijeti njihovom obiteljskom životu i zdravlju.Iz tog razloga, njihovo priznavanje i zaštita, raspodjela adekvatnog vremenskog okvira za razvoj darovitosti i mjere za sprečavanje izgaranja barem su jednako važne kao i sama podrška daroviti 10. Načelo održivosti i društvene podrške Sitni detalji potpore darovitima koji nisu dio programa podrške darovitimačesto su najvažnije komponente. Takvi trenuci su vrlo često primjeri, riječi i djela usmjeravanja i ohrabrivanja roditelja, učitelja i poznanika koji nisu treneri darovitima puno radno vrijeme.I obrnuto, u mnogim slučajevima, podrška darovitima ne može nadoknaditi osnovnu ne-izvedbu, nezahtijevan i nekvalitetan stav obitelji ili prijatelja ili škole. Iz tog razloga, društvena podrška razvoju darovitih još je važnija komponenta održivosti i uspjeha nego u brojnim drugim programima. ANALIZA STANJA–TRADICIONALNA PODRŠKA DAROVITIMA,POSTOJEĆE STANJE, RAZVOJNE MOGUĆNOSTI I MEĐUNARODNI PREGLED 3. 1. Tradicionalna podrška darovitima u Udruzi Dar 3. 2. Postojeće stanje podrške darovitima Općenito postoje dvije vrste programa domaće podrške darovitima Natjecanja i nagrade za studij i stručnost: ovi programi pružaju darovitim studentima priliku da pokažu svoje napredne sposobnosti i znanja, te da se suoče s prosudbama i profesionalnim savjetima priznatih članova s određenog područja). Poticajne sheme, stipendije: ovi programi podupiru gore navedene aktivnosti dodjeljivanjem ciljanih dodatnih resursa sudionicima, darovita mladež i mentor i darovitih (Baltazar nagrade, Grada Zagreba). Obogaćivanje i razvoj inicijativa za podršku darovitima koji su se pojavili u posljednjim desetljećima izazvali su mnoge pojave koje su često prirodni sastojci razvoja nastalih iz nekoliko izvora, ali ponekad značajno smanjuju ukupnu učinkovitost cjelokupnog programa podrške darovitima i kasnije zapravo predstavljaju značajnu potencijalnu opasnost. Najvažniji među ovim problemima su sljedeći: Mnogi daroviti ostaju neprepoznati:Općenito prihvaćen pojam "darovitosti" često prepoznaje darovite s izvanrednom izvedbom u školi / odredjenom predmetu ili traži darovite samo medju pojedincima sa intelektualnim performansama visoke razine. Kao rezultat toga, mlade osobe koje se odlikuju u drugim područjima složenog darovitosti često ostaju skrivene. Praksa individualiziranog razvoja nije dovoljno raširena u sadašnjem hrvatskom obrazovnom sustavu. Obrazovne ustanove često su izolirane i nisu upoznate / ne iskorištavaju mogućnosti programa obogaćivanja koje nude njihova okolina. U školskom okruženju gdje su ta dva obilježja prisutna, nažalost zajedno, vjerojatnost gubitka darovite mladeži je doista vrlo visoka. 2. Teritorijalne razlike, nedostatak informacija, nedostatak jednakog pristupa: teritorijalna distribucija programa podrške darovitima je vrlo neujednačena, što često otežava jednaki pristup za sve. Programi za podršku darovitima često ne uspijevaju doći do onih kojima su potrebni, tj. darovite mladeži, njihovih roditelja, učitelja, prijatelja i bliže okoline. Čak i ako dobiju vijest o određenoj inicijativi za podršku darovitima, to često nije ono što bi dijete ili mlada osoba trebala pod danim okolnostima. Ti su problemi posebno teški među onima u društveno nepovoljnom položaju, a među darovitom mladeži, posebice Romima, posebno su vidljivi nedostaci. I mladi Romi, osobe s invaliditetom i daroviti s poteškoćama slabo su zastupljene u programima podrške darovitima. 3. Fragmentacija, izolacija programa:Suradnja između inicijativa za podršku darovitima još je ad hoc, uglavnom na temelju osobnih kontakata.Niti jedna metodologija nije evoluirala kada i tko bi trebao biti preusmjeren iz jedne inicijative u drugu, niti je jasno koja bi inicijativa pružila najprikladniju podršku za koju vrstu darovitosti.Prijelazne točke i uska grla organski razvijenog sustava još nisu identificirani. Vrlo je malo programa koji su profesionalno utemeljeni i ostvaruju odredjeni nivo teritorijalne suradnje i pogodni su za umrežavanje. Unatoč uspješnim programima, ne postoji integrirani sustav za prepoznavanje, društvenu integraciju, socijalizaciju i brigu o prepoznatim darovitim osobama i za definiranje uvjeta korištenja njihove darovitosti. Isto vrijedi i za brojne studentske natječaje organizirane na različitim razinama i za niz potpornih / stipendijskih programa. Stalno razvijanje darovitih često se uopće ne ostvaruje: darovite osobe koje sudjeluju na natjecanjima često nemaju nikakvu podršku ili se ne vodi briga o njima, a prebacivanje između školskih ustanova ili prebivališta može dovesti do prekida razvoja darovite osobe. 4. Nejednaka kvaliteta programa:raznolikost velikog broja dobronamjernih programa uzrokuje velike nesrazmjere u kvaliteti.Podrška darovitimaima veliku odgovornost u kreiranju njihove sudbine,i dobre namjere nisu dovoljne.Ne postoji složeni sustav za procjenu stručnosti sadržaja,učinkovitostii specifičnosti inicijativa za podršku darovitima.Takozvana“industrija darovitih”koja prodaje iluziju“stvaranja darovitih”uz veliki trošaki nizak nivo stručnostijoš se nije razvila u Hrvatskoj.Ipak,važnost takve neodgovorne prakse treba se spriječiti krozrazvoj sustava vrijednosti i stručnosti. 5. Slaba samoorganizacija,preuzimanje odgovornosti od darovite mladeži:samoorganizacija i društvena odgovornost su rijetka pojava kod darovite mladeži.Njihova inicijativa da pomognu drugima često je adhocte njihov utjecaj i pokazni učinak puno slabiji nego što bi trebao biti. 6. Neodgovarajuća iskoristivost darovitih:ono što nedostaje kod iskoristivosti darovitih je definiranje “ključnih pozicija”tj.faza kada se prepoznata i razvijena darovita osoba treba zaposliti. Daroviti studenti često izlaze iz škola s obogaćenom darovitošću, no u nedostataku podrške organizacije, ne uspijevaju pokazati i iskoristiti svoju darovitost,kreativnu specifičnost svoje darovitosti u radnom društvu. Broj opcija usmjeravanja načina života koji olakšava frustracije i konflikte darovite mladeži i sprečava njihovo izgaranje je premalen.Kao rezultat, daroviti odrasli u Hrvatskoj uz velika intelektualna i ljudska ulaganja i često pretjerane financijske izdatke su na kraju izgubljeni ili promovirani u drugim državama. Opasnosti koje proizlaze iz gore navedenih problema podrške darovitima jesu ili da veliki broj darovite mladeži nikad ne udje u proces potpore darovitima ili nakon radosnog i uspješnog početka, njihova krivulja razvoja se prekida, te vrlo perspektivna mlada osoba pretvara se u razočaranu odraslu osobu koja misli da je potratila svoj život. Taj je fenomen osobito opasan ako trenutne društveno-kulturne i teritorijalne nejednakosti pristupa podršci darovitima postanu trajne. Jer hrvatsko društvo gubi time ne samo svoje izvrsne darovite osobe, već i iznimno vrijedan segment pokretljivosti koji predstavlja prijelomnu točku. Prijetnja gubitkom darovite mladeži je najsnažnija na kraju procesa, na početku korištenja kreativne karijere, jer mogućnost slobodnog kretanja i temeljitije poznavanje prilika koje se prezentiraju u inozemstvu mogu dovesti do sve većeg odljeva većine izvrsnih darovitih osoba. 7 3. 3. Prilike koje proizlaze iz podrške darovitima Osim ukazivanja na prijetnju gubitka darovitih osoba, problemi podrške darovitima navedeni u točki 3. 2. iznad naglašavaju činjenicu da postoje ogromne pričuve u trenutnoj situaciji. Najvažnije prilike koje proizlaze iz podrške darovitima su sljedeće: 1. Istraživanje skrivenih kapaciteta podrške darovitima: do danas, na zaista širokoj skali, samo je manji dio inicijativa za podršku darovitima istražen, a još manji dio je u uporabi.Postoji veliki dio pričuva u području razvoja lokalnih, teritorijalnih opcija i formi za razvoj podrške darovitima. 2. Učinak povećanja učinkovitosti integracije: ako su inicijative podrške darovitima integrirane, te su njihova autonomija i raznolikost sačuvane, to može dovesti do rastućeg trenda učinkovitosti. Integracija može u većoj mjeri smanjiti broj izgubljenih darovitih osoba koje se trenutno nalaze u prijelaznim razdobljima života. U integriranom sustavu, učenici koji sudjeluju na natjecanjima, ušli bi gotovo automatski mnogo učinkovitije u novu fazu razvoja. 3. Učinak povećanja učinkovitosti teritorijalnog umrežavanja: raspoređivanje lokalnih informacijskih točaka, tzv. Centri izvrsnosti koji pružaju informacije o mogućnostima podrške darovitima i umreženi način rada sustava, mogu dovesti do integracije onih koji su do sada bili isključeni (pogotovo onih koji žive u manjim ruralnim područjima, Roma i darovitih s poteškoćama) u proces samorazvoja. 4. Rast zbog povećanja profesionalne kvalitete: Edukacije mentora darovite mladeži koji cilja ne samo učitelje već i članove lokalne zajednice (oni koji sudjeluju u aktivnostima Crkava koji rade u općem obrazovanju, socijalni radnici, medicinske sestre i sl.) ne samo da će osigurati bolju pomoć darovitoj mladeži, već i značajan rast broja prepoznate darovite mladeži. 5. Utjecaj samoorganizacije darovite mladeži na preostalo u Hrvatskoj: Dosadašnja iskustva su pokazala da su šanse povratka kući darovitih studenata nakon boravka u inozemstvu znatno veće ukoliko imaju blizak krug prijatelja kod kuće. Daroviti mladi ljudi su posebni i stoga često rezervirani, i često ne uspijevaju izgraditi krug prijatelja osim ako ne mogu imati redovite kontakte sa sličnim darovitim vršnjacima. 6. Složene gospodarske koristi koje proizlaze iz iskorištavanja potencijala darovitih: Kao što je naznačeno i u analizi iz točke 3. 4., iskoristivost njihovih potencijala je jedan od uskih grla uspješne karijere darovitih. Kada bi proces iskoristivosti tekao glatko, to bi značilo vrlo brzi rast povrata vrijednosti akumulirane tijekom razvoja darovite osobe i poticanje darovite mladežina ulaganje stečenog znanja kod kuće, a ne u inozemstvu. Značajne izravne i neizravne koristi generiraju se kroz bilo koju vrstu darovitosti, bilo u znanosti, inovacijama, umjetnosti ili sportu. PrimjericeMađarska ima dobre temelje i tradicije na području razvoja raznolikih, inovativnih oblika podrške darovitima visoke profesionalne kvalitete. Spajanjem u učinkovit sustav, mnoge tradicionalne komponente hrvatske podrške darovitima, postat će prilagodljive najbolje prakse za mnoge države članice EU. 3. 4 Stanje podrške darovitimau Europskoj Unijii drugim svjetskim zemljama U posljednjem desetljeću, darovitost je postala jedan od najčešćih stavki na globalnoj razini. Europska unija je shvatila da mora naporno raditi na zadržavanju svojih pozicija u globalnoj konkurenciji za identifikaciju, razvoj i zadržavanje darovite mladeži. Ova se realizacija očituje u Lisabonskoj strategiji EU, Bergenovoj deklaraciji, Europskom paktu za mlade i 7. okvirnom programu za znanost u društvu. Kao daljnji znak povećanja relevantnih napora, učiteljima se nudi posebna obuka za trenere i kontinuirano usavršavanje u sve većem broju europskih zemalja. 34 EU namjerava 2009. godinu posvetiti kreativnosti i inovativnosti5 kao jasan znak priznavanja rastuće važnosti kreativnosti, jednog od ključnih čimbenika prepoznavanja darovitosti.6 Republika Mađarska donijela je2008. godine Parlamentarnu odluku o usvajanju Nacionalnog programa za darovite, načela financiranja Nacionalnog programa za darovite i djelovanje Nacionalnog odbora za koordinaciju programa za darovite. U Srbiji su formirane opće srednje škole posvećene podršci darovitima. Rumunjska, srpska i slovačka mađarska učiteljska udruženja, kao i mnoge takve civilne organizacije kao npr. Zaklada Amőba u Sepsiszentgyörgi, Zaklada Bethlen Gábor u studentskom domu Nagyenyed, Fondacija Bolyai Farkas za učenje talenata Mađarske na Zenti ili Udruga za podršku darovite mladeži Nyilas Misi Kolozsvár provodi program podrške darovitima visoke kvalitete. Manjinsko postojanje dovelo je do razvoja najcjenjenijih i najintenzivnijih primjera snažne zajednice u podršci darovitima. U mnogim drugim, izvaneuropskim zemljama svijeta, a posebice u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu i Koreji, kao i na mnogim drugim mjestima u malim azijskim zemljama sa brzim ekonomskim rastom –provode se aktivnosti podrške darovitima vrlo visoke kvalitete. Mnogo možemo naučiti od tih tradicija. Što se tiče raznovrsnih oblika razmatranja kulturne raznolikosti i pomoći maloljetnim osobama, mnogo je primjera podrške darovitima u SAD-u i Izraelu. U Koreji, integrirani sustav podrške darovitima reguliran je zakonom. Singapur i Tajland također imaju napredne programe koji pomažu u korištenju inovacija i iskorištavanja darovitih potencijala. 4.STRATEŠKI I SVEOBUHVATNI CILJEVI,RAZVOJNA PODRUČJA 4. 1. Strateški ciljevi Razvoj podrške darovitima ima izravan utjecaj na domaće prilike i kroz prilagodbu na medjunarodne,ali ona također može utjecati na mnoge druge neizravne procese koji dugoročno stvaraju prilike koje se na bilo koji drugi način ne bi mogle ostvariti. Najvažnije među njima su sljedeće: 1. Poticanje suradnje, društvena suradnja: Podrška darovitima generira bezbroj društvenih kontakata koji stvaraju zajednice i povezuju društvene skupine koje nikada ne bi bile povezane bez cilja pomoći darovitoj mladeži.Širenje mreže kontakata u neuobičajenim smjerovima može otvoriti put do mnogih prethodno nerealiziranih suradnji i povezivanja. To se pojačava širenjem civilnog pokreta za podršku darovitima i izgradnjom bogatih i u mnogočemu neuobičajenih sustava za kontakt između organizacija uključenih u podršku darovitima. 2. Rast društvenog kapitala:Daroviti moraju biti podržani sa strane darovitih.Točnije,kvalitetni oblici podrške darovitima moraju razvijati kreativna rješenja.Takva nova rješenja pokreću znatnu društvenu inovacijsku sposobnost čije komponente znatno povećavaju društveni kapital putem implementacije horizontalnih, nestandardnih sustava povezivanja navedenih u prethodnoj točki. 3. Poticanje gospodarstva: Intenzivnija pojava darovitih osoba kao zaposlenika, a naročito kao novih ekonomskih čimbenika u gospodarstvu, prisiljavaju prisutne gospodarske subjekte da preispitaju svoju ulogu / predanost zadaćama i primjenjuju više novih i kreativnih rješenja. 4. Razvoj obrazovanja: Naglašena pojava, manifestacija darovitih u obrazovnom sustavu pokreću širenje obrazovanja usmjerenog na stručnost, a osobito individualiziranih, kreativnih i inovativnih oblika obrazovanja u obrazovnom sustavu. 5. Razvoj ugleda države, veći priljev kapitala: Kapitalna ulaganja obilježena visokom dodanom vrijednošću, od posebnog značaja za Hrvatsku, zahtijevaju u rastućoj mjeri kvalificirani rad na iznimno visokoj razini, tj. darovitih. Stoga, podrška darovitima može imati blagotvoran utjecaj na opseg i strukturu kapitalnih investicija koje stvaraju posao i povratakmladih u zemlju. 4. 2. Sveobuhvatni ciljevi Nacionalnog programa za darovite Budući da razni oblici pomoći darovitoj mladeži prožimaju društvo u cjelini, moraju biti određeni sveobuhvatni ciljevi na temelju kojih se razvijaju strateški ciljevi. Sveobuhvatni ciljevi podrške darovitima za razvijanje i osiguravanje društvene iskoristivosti darovite mladeži su sljedeće: *Prepoznavanje darovitih osoba * Kontinuirana podrška prilagođena prirodi i razini darovitosti osobe koja osigurava daljnji razvoj *Poticanje korištenja darovitosti Sljedeća slika pruža sažetak detaljnog ciljnog sustava Nacionalnog programa za darovite, koji će se raspravljati zajedno s očekivanim rezultatima komponenti programa određenih razvojnim područjima navedenih u točki 4. 3: Razvoj i društvena iskoristivost sposobnosti darovitih osoba Strateški cilj Sveobuhvatni ciljevi SVEOBUHVATNI CILJEVI: 1. PREPOZNAVANJE POTENCIJALNIH DAROVITIH 2. KONTINUIRANA PODRŠKA DAROVITOJ MLADEŽI 3. KORIŠTENJE DAROVITOSTI SPECIFIČNI CILJEVI (po redovima): 1.1. Podrška darovitima u ranom djetinjstvu 1.2. Individualizirani školski programi izobrazbe 1.3. Društvo prilagodjeno darovitima 2.1. Smannjenje teritorijalnih razlika 2.2. Novi programi podrške darovitima 2.3. Razvoj karijere darovitih u matičnoj državi 3.1. Jednake prilike 3.2. Integrirani programi podrške darovitima 3.3. Mreža darovite mladeži 4.1. Povećanje broja stručnjaka za podršku darovitima 4.2. Povećanje profesionalne učinkovitosti 4.3. Samoupravljanje darovite mladeži 5.1. Društvo prilagodjeno darovitima 5.2. Smanjenje broja neopravdanih gubitaka darovitih 5.3. Suradnja i upravljačke vještine Sveobuhvatni ciljevi i ciljevi koji proizlaze iz njih mogu se ostvariti u razvojnim područjima koja se razmatraju u nastavku. U većini slučajeva zadaci povezani s pojedinim područjima pridonose postizanju nekoliko ciljeva. Gore navedeni sustav ciljeva mora biti uključen u svakom intervencijskom području ostvarenom u obliku programa i specifikaciji povezanih zadataka. 4. 3. Ciljana područja, razvojna područja Tri sveobuhvatna cilja podrške darovitima moraju se utvrditi u četiri glavna cilja: *U svakodnevnom život gradjana; * u krugu osoba i organizacija koje su aktivno uključene u podršku darovitima; *na razini lokalnih, manjih regionalnih i regionalnih suradnji vezanih za podršku darovitima; * na niovu nacionalne socijalne politike koja se odnosi na podršku darovitima. Ovakva razgradnja omogućuje jasno razumijevanje ciljeva sa strane darovitih "subjekta" podrške i osoba koje pružaju podršku, građana i njihovih organizacija te lokalnih, manjih regionalnih i regionalnih aktera i organizacija zainteresiranih za podršku darovitima, kao i tijela državne vlasti u provedbi programa. Da bi se ostvarili sveobuhvatni ciljevi, moraju se ostvariti promjene u sljedećim područjima koja su potrebna za razvoj: 4. 3. 1. Očuvanje i obogaćivanje tradicije podrške darovitima a) Pružanje pomoći na radionicama za podršku darovitima koje uspješno djeluju već dugi niz godina * Prepoznavanje i pružanje podrške najuspješnijim radionicam a za darovite u predškolskoj dobi; * pružanje podrške radionicama za darovite u osnovnim, srednjim i strukovnim školama; * pružanje podrške radionicama za darovite u viskom obrazovanju, postdiplomskom i na početku karijere; * pružanje podrške uspješnim općinskim,crkvenim i civilnim inicijativama za podršku darovitima izvan školskog sustava, u području znanosti, inovacija, umjetnosti i sporta * pružanje podrške teritorijalnim mrežama za darovite koje uspješno djeluju; * predstavljanje najuspješnijih radionica za podršku darovitima u medijima. b) Pružanje pomoći u stvaranju novih inicijativa za podršku darovitima Pružanje pomoći u stvaranju novih inicijativa za podršku darovitima u područjima koja trenutno ne postoje ili nisu dovoljno razvijena za provodjenje analize postojećeg sustava za podršku darovitima, njegovih nedostataka i preklapanja. c) Poboljšanje profesionalne kvalitete podrške darovitima * Obogaćivanje diplomske i postdiplomske(trajno)izobrazbe odgovorne zaprofesionalno usmjeravanje darovitih;pikladan razvoj izobrazbe trenera; * Razmatranje oblika podrške darovitima gdje je potrebna specifikacija profesionalnog minimum;njegova specifikacija, upoznavanje i kontrola– s opravdanim periodom počeka; * Priprema za prilagodbu i implementaciju najbolje prakse u području podrške darovitima gdje o izbor je povezan sa samoizborom na temelju samorazvoja; o su darovitima na različitim nivoima ponudjeni programi različite zahtjevnosti, a pri prijelazu sa jednog na drugi stupanj, prijelaz se osigurava putem javno dostupnih i provjerenih kriterija(piramida darovitosti).To su načela kontinuiteta i osobnih kontakata uključena u rad podrške darovitima, te je moguće ukazati na pojedinačne primjere trenera darovitih; * su visoka profesionalna kvaliteta i učinkovitost uobičajeni; * Sustavno proučavanje i obrada iskustava vezano za podršku darovitima u državama EU i izvan nje, isticanje EUdržava koje se ističu u podršci darovitima; implementacija i prilagodba najboljih metoda. d) Suradnja s prekograničnim hrvatskim programima za podršku darovitima * Poticanje razmjene iskustava kroz zajedničku podršku programima. Očekivani rezultati7 * značajno poboljšanje sustava podrške darovitima izvan školskog sustava; * podizanje niova profesionalne kvalitete podrške darovitima; * proširenje organiziranih oblika podrške darovitimana rano djetinjstvo; * Širenje individualnih programa izobrazbe,jačanje podrške draovitima unutar obrazovnog sustava; *Sudjelovanje većeg broja darovitih osoba u programima podrške darovitima. 4. 3. 2.Izrada integriranog sustava programa podrške darovitima a) Izrada i ažuriranje mape darovitosti u svrhu sumiranja opcija vezanih za darovite koje su dostupne u Hrvatskoj i u područjima susjednih država gdje žive etnički Hrvati; kompleksne i ciljane mjere za osiguranje njezine raspoloživosti * inicijalna izrada mape darovitosti, uključujući provjeru poveznica i podataka; * baza podataka osoba koje su zainteresirane za pružanje podrške darovitima; osobe koje djeluju kao mentori/pomagači u pružanju podrške darovitima; osobe koje žele asistirati u pružanju podrške darovitima na druge načine; * kontinuirano širenje mape darovitosti i uključivanje organizacija i novoformiranih centara izvrsnosti na osnovu informacija dobivenih od onih koji su se prijavili za uključenje u bazu podataka za pružanje podrške darovitima te putem ciljanih aktivnosti; * pristup informacijama u mapi darovitosti preko interneta, publikacija, ciljanih objava informacija, osobnih savjetovanja i savjetovanja preko telefona; *detaljno istraživanje međunarodne prakse u pružanju podrške darovitima; naglasak na primjerima koji se mogu prilagoditi i dijelovima koji se mogu koristiti u Hrvatskoj. b) Organizacijska i programska suradnja * razmjena informacija o programima podrške darovitima; * mrežna suradnja među programima podrške darovitima; * u smislu gore navedenog, osobito: niz stručnih savjetovanja u svrhu istraživanja zajedničkih dodirnih točaka,opcije suradnje i sinergije u pružanju podrške darovitima u području znanosti i inovacija, umjetnosti i sporta; * međusobni razvoj suradnje između odbora za podršku darovitima koji upravljaju lokalnom, regionalnom i nacionalnom podrškom darovitima te suradnja s Nacionalnom stručnom radnom skupinom za koordinaciju darovitih; * na osnovu iskustva međusobnih suradnji, transformacija suvišnih preklapanja na način očuvanja vrijednosti, temeljem sporazuma između dionika, na duže vremensko razdoblje. c) Kontinuiranost, praćenje karijere * opcije kontinuirane podrške darovitima koje odgovaraju mogućnostima, potrebama i zatjevima profesije; * kontinuirano praćenje darovitih mladih ljudi i onih izrazito darovitih; smanjenje broja odustalih iz procesa podrške darovitima tijekom životnih tranzicija (promjena škole/mjesta prebivališta) kako bi proces podrške darovitima bio učinkovitiji; * uključenost institucija posvećenih radu s mladima u (višestrukom) nepovoljnom položaju u pružanju podrške darovitima; * prilagodba postojećih programa i razvoj posebnih programa za stvaranje preklapanja tijekom životnih tranzicija (npr. prijalzi iz dječjeg vrtića u školu, osnovna/srednja škola, iz srednje škole na fakultet, iz škole na radno mjesto ili u slučaju promjene mjesta prebivališta)8; 8 Na primjer, u ovom trenutku, slijedeći programi su dostupni za ostvarenje ciljeva: (tranzicija iz srednje škole na fakultet) BolyaiWorkshopFoundation,theHungarianResearchStudent 18 * stvaranje tranzicijskih točaka između programa koji ciljaju različite tipove darovitosti i između programa/komponenata programa koji ciljaju različite razine istog tipa darovitosti; * ciljani razvoj programa kontinuirane podrške darovitima za one koji se ističu na školskim natjecanjima, u udruženjima sveučilišnih studenata, na konferenciji udruženja znanstvenih studenata i na ostalim natjecanjima; * profesionalna istraživanja za procjenu dugoročnih učinaka i prikupljanje (aggregate) (optimalno osnažujućih) učinaka programa podrške darovitima. Očekivani rezultati * smanjeni teritorijalni nesrazmjeri u raspodjeli mladih ljudi uključenih u program podrške darovitima; * smanjen broj neopravdanih odustajanja iz programa podrške darovitima; * značajan razvoj učinkovitosti programa podrške darovitima; * više darovitih mladih ljudi uključenih u program podrške darovitima. 4. 3. 3.Jednaki pristup u pružanju podrške darovitima a) Jednaki pristup informacijama o pružanju podrške darovitima * ciljani pristup sadržaju mapa za skupine različitih društveno-ekonomskih pozadina i raznih generacija (npr. djeca), te pristup relevantnim informacijama za osobe s invaliditetom; * povećani broj zahtjeva za jednakim pristupom informacijama programa; * povećani i ciljani razvoj punktova darovitosti u zapostavljenim područjima. b) Programi prilagodbe za mlade u društveno / višestruko nepovoljnome položaju * kontinuirana suradnja između organizacija aktivnih u pružanju podrške darovitima i institucijama i organizacijama koje su u kontaktu s mladima u (višestruko) nepovoljnome položaju, koju podržava općina, država ili civilni sektor; * organizacija programa podrške darovitima i programa koji promiču otkrivanje darovitosti uvođenjem načela integracije za djecu i mlade u (višestruko) nepovoljnome položaju – uključujući i one koji su trenutno ili su bili pod državnom skrbi9. c) Programi prilagodbe za mlade Rome * razvoj kontinuirane suradnje između organizacija aktivnih u pružanju podrške darovitima i nacionalnim i područnim romskim organizacijama; * razvoj suradnje između lokalnih romskih izvršnih tijela, manjinskih samouprava, romskih organizacija, civilnih organizacija koje pomažu romskoj mladeži i centrima darovitosti; Mađarsko inovacijsko udruženje, (tranzicija iz škole na posao), HR programi za javnu upravu u budućnosti, ECNIS program, umjetničke stipendije, prekogranična mađarska literarna stipendija, NationalExcellenceProgramme,zapošljavanje diplomiranih početnika na osnovu stipendija, ÖTLETvolonterski program. 9AranyJánosprogram za razvoj talenta kod učenika u društveno nepovoljnome položaju,AranyJánosprogram internata i strukovne škole zaučeniku u društveno nepovoljnome položaju,AranyJános”plus”program u višem obrazovanju, posebni programi školske mreže za rad s talentiranima za nepovlaštenu mladež. 18 * razvoj programa koji prilagođavaju ljude raznim oblicima podrške darovitima; razvoj programa koji podržavaju razvoj darovitosti kroz uvođenje načela integracije za romsku djecu i mladež10; * razvoj programa koji pomažu Romima da postanu mentorima za darovite. d) Programi prilagodbe za osobe s invaliditetom * razvoj kontinuirane suradnje između organizacija aktivnih u pružanju podrške darovitimai organizacija koje pomažu osobama s invaliditetom; * istraživanje oblika podrške darovitima za osobe s invaliditetom te nalaženje rješenja za uključivanje što većeg broja njih u što više oblika podrške darovitima.11 e) Programi za darovite s poteškoćama Potreba asistenata darovitim učenicima s poteškoćama f) Ravnopravnost spolova * istraživanje oblika podrške darovitima koji su karakterizirani velikim preokretom vezanim za željenu spolnu raspodjelu sudionika te razvoj posebnog programa u svrhu promjene predmetnih odnosa; * u područjima gdje se pojavio značajan pomak vezan za željenu spolnu raspodjelu sudionika programa podrške darovitima, intenzivniji prikaz nezastupljenog spola u programu. Očekivani rezultati * uklanjanje društvenih predrasuda kroz predstavljanje darovitih mladih ljudi koji su u (višestruko) nepovoljnome položaju, Romi, osobe koje su trenutno ili su bile pod državnom skrbi, osobe s invaliditetom i daroviti s poteškoćama; * veća uključenost načela ravnopravnosti spolova tijekom provedbe programa podrške darovitima; * sudjelovanje većeg broja mladih koji su u (višestruko) nepovoljnome položaju, Romi, osobe koje su trenutno ili su bile pod državnom skrbi ili osobe s invaliditetom i darovitim s poteškoćama u programima podrške darovitima. 4. 3. 4.Jačanje društvene odgovornosti darovite mladeži a) Promicanje samoorganizacije darovite mladeži * pronalaženje rješenja za promicanje suradnje, zajedničkog učenja, kreativnog rada kod darovite mladeži; * promicanje razvoja već postojećih organizacija darovite mladeži12; *provedba istraživanja da se vidi gdje se još mogu stvoriti oblici samoorganizacije kod darovite mladeži te poticanje i promicanje stvaranja tih oblika kroz predstavljanje najbolje prakse; * promicanje suradnje između organizacija darovite mladeži; * širenje mreže kontakata darovite mladeži s ciljem uključivanja organizacija podrške darovitima, odbora za pružanje podrške darovitima, Nacionalna stručna radna za pružanje podrške darovitimai ostalih organizacija koji sudjeluju u životu darovite mladeži. b) Razvoj, uvođenje i distribucija programa za jačanje samoupravljanja, inovacijskih i upravljačkih vještina kod darovite mladeži 10CollegiumMartineum,GandhiGeneralSecondarySchool,universityRomatalentsupportprogramme,,RomaversitasFoundation,Romascholarship. 11Paraolimpijske igre, natjecanja za učenike s posebnim potrebama. 12Za pregled popisa organizacija vidi:http://www.tehetsegpont.hu/96-11458.php * provjera i ispitivanje postojećih programa za razvoj samoupravljačkih, inovacijskih i upravljačkih vještina kako bi se vidjelo do koje mjere su ti programi prikladni za razvoj tih vještina kod darovite mladeži, koliko vrsti programa je potrebno za zadovoljavanje posebnih potreba i vrsti profesija kod različitih tipova darovitosti, te mogu li se posebne potrebe darovitih zadovoljiti najbolje novim programima ili samo posebnim dodacima postojećim programima; * razvoj usklađen tipovima darovitosti i potrebama za programima za razvoj samoupravljačkih, inovacijskih i upravljačkih vještinai njihova postupna provedba13; * distribucija programa za razvoj samoupravljačkih, inovacijskih i upravljačkih vještinai sustavno uvođenje darovite mladeži, kroz programe, do predstavnika tvrtki, organizacija koji „koriste“ darovitost ili promiču njezino korištenje.18 c) Životne smjernice za darovitu mladež * uključivanje priznatih„životnih“ savjetodavnih usluga u proces podrške darovitima; razvoj sustava kontakata između tih usluga i programa podrške darovitima i punktova darovitosti te pružanje posebnih životnih smjernica na punktovima gdje je to potrebno;18 * razvoj posebnih mehanizama za postupanje u slučaju neuspjeha, frustracija i sukoba kod darovite mladeži predstavlja komponentu od posebne važnosti. d) Program „Talent Bonus –Talent Coin“(Tehetségbónusz – Tehetségbatka) * na temelju prethodnih međunarodnih i domaćih iskustava14, razvoj postojećeg računovodstvenog sustava koristeći virtualni novac (novci za darovite) za praćenje vrijednosti dobivene od darovite mladeži za razvoj njihove darovitosti i vrijednosti povrata od članova obitelji, prijatelja, poznanika iz iste zajednice u obliku rada na razvoju darovitosti; * važna je komponenta povrata novca kod sustava Tehetségbatka, stalna provjera virtualne vrijednosti oblika rada na razvoju darovitosti; izrada sustava provjere („virtualno tržište oblika rada na razvoju darovitosti”); * nakon provedenog pilot projekta Tehetségbatka, pažljivo razmatranje uvjeta pod kojima se pružanje podrške darovitima može koristiti za instrumente ili usluge vezane za razvoj darovitosti, a koji su dostupni samo za novac(programe TalentBonus); * detaljno razmatranje, neovisno o sustavu Tehetségbatka, kako se instrumenti i usluge vezani za pružanje podrške darovitima mogu koristiti po sniženoj cijeni ili besplatno, te za koje tipove i razine darovitosti postoji sustavan organizirani rad (program Tehetségbónusz).15 Očekivani rezultati 13Programi višeg obrazovanja novog mađarskog razvojnog plana. 14 Cf.abroad:theFrenchMouvementdesréseauxd’échangeréciproquedesavoirsorthevariousLocalExchangeTradingSystems( LETS):USScrip-systems,Timedollars,GermanandAustrianRegionalCurrencyComplement, SwissTalentprogramme,ortheEuroBarterexperimentandEnvironmentmoneyinitiativesorinHungarye.g.theinitiativesofHéts zínvirágprimaryschoolofMarcaliandtheexperiencesoftheTálentumCircle. 15Primjeri sustavnog rada programa TalentBonus(Tehetségbónusz) na užem području djelovanja uključuju posudbu muzičkih instrumenata u vlasništvu države izvrsnim umjetnicima ili opcije davanja podrške prilikom kupnje muzičkih instrumenata od strane Nacionalnog kulturnog fonda. * organizirana, stručno i društveno kontrolirana podrška u svrhu ispunjavanja posebnih i visoko vrijednih potreba iznimno darovite mladeži; * podizanje svijesti o vrijednosti darovitosti i znanja; * veća iskoristivost darovitosti; * bolje prepoznavanje mentora za darovite; * smanjenje broja prekinutih karijera, „izgaranja“ darovite mladeži; * poboljšane prilike za darovitu mladež da ostane u Hrvatskoj/vrati se u Hrvatsku; * jačanje sustava kontakata među darovitima; * poboljšanje društvene integracije darovite mladeži; * poboljšanje razvoja društva prilagođenog darovitima. 4. 3. 5. Prepoznavanje osoba i organizacija koji pružaju pomoć darovitima a) Veće financijsko ulaganje u mentore darovitih * veće financijsko ulaganje udjelatnike u dječjim vrtićima, nastavnike u osnovnim, srednjim i strukovnim školama koji rade kao mentori darovitih16; * veće financijsko ulaganje u djelatnike u srednješkolskom obrazovanju koji rade kao mentori darovitih; * veće financijsko ulaganje u mentore darovitih koji sudjeluju u strukovnoj obuci u području inovacija; * veće financijsko ulaganje u mentore darovitih u području umjetnosti; * veće financijsko ulaganje u mentore darovitih u području sporta. b) Smanjenje radnog opterećenja osoba koje rade s darovitima kako bi se spriječilo „izgaranje“ * razvoj programa za smanjenje radnog opterećenja nastavnika u osnovnim,srednjim i strukovnim školama koji rade kao mentori darovitih (jedna godina manje za provedbu kreativne aktivnosti; pomoćnici mentora; smanjen broj nastavnih sati); * razvoj nadzornih mehanizama za postupanje u slučaju neuspjeha, frustracija i sukoba mentora kao što je opisano u točki a); * razvoj programa za pomoć stručnjacima navedenima u točki a) kako se odmoriti i i ponovno skupiti snagu. c) Moralno priznavanje rada mentora darovitih *dodjela nagrada i priznanja za nastavnike i stručnjake navedene u točki a)18; * sudjelovanje trenera darovitih i njihova ravnopravna uključenost u javni život vezano za razne * predstavljanje najuspješnijih mentora darovitih na događanjima vezanim za aktivnosti rada s darovitima, u medijima i ostalim komunikacijskim kanalima. d) Priznanje okoline u kojoj djeluju mentori darovitih * moralno i financijsko priznanje rada voditelja koji podržavaju mentore darovitih (dodjela nagrade za Najboljeg voditelja mentora darovitih); 16NewKnowledge–EducationtoAll(ÚjTudás–MűveltségetMindenkinek)Programme:qualitywagesupplementincrease,resea rcherteachers’scholarship 17NewHungaryDevelopmentPlan:NationalExcellenceProgramme 18Forexample:MasterTeacher’sGoldenMedal,PrimaPrimissimaPrize,RátzTanárúrPrize,ProTalentoprize,MOLTalentCoach Prize,KajtárMártonMemorialPrize,ResearcherTeacherscientificscholarshipandseveralHASprizes. * * priznanje rada onih koji direktno podržavaju darovite, uz podršku mentora darovitih (npr. osobe iz javnog života koji poboljšavaju uvjete rada s darovitima, osobe iz stručnih organizacija koji prihvaćaju mentore kao partnere, djelatnici u medijima, itd.).19 Očekivani rezultati * podizanje svijesti o vrijednostima darovitosti i znanja; * sprečavanje „izgaranja“ osoba koje podržavaju darovite; * veći broj osoba koje podržavaju darovite; * usavršena stručna kvaliteta podrške darovitima; * poboljšan razvoj društva prilagođenog darovitima. 4. 3. 6.Razvoj okoline promicanjem razvoja i iskoristivosti darovitih a) Programi za roditelje, obitelj, krug prijatelja darovite mladeži * programi za roditelje, obitelj, krug prijatelja darovite mladeži kako bi podigli svijest o posebnoj vrijednosti i znanju darovitih; * razvoj mehanizama za postupanje u slučaju sukoba darovitih s njihovom okolinom kao što je opisano u točki 4. 3. 4 c). b) Dani darovitosti * Sustavna organizacija dana darovitosti za predstavljanje nacionalnih i posebno lokalnih opcija podrške darovitima, za mobilizaciju lokalne okoline u smislu pružanja financijske pomoći centrima izvrsnosti , te za promicanje lokalne iskoristivosti darovitih; * kontinuirana uključenost posjetitelja dana darovitosti u program podrške darovitima. c) Darovitost u medijima * redovito ažuriranje odabira opcija komunikacije za predstavljanje uspješnih darovitih osoba, stručnjaka i programa podrške darovitima u svrhu povećanja prepoznatljivosti (npr. predstavljanje uspješnih karijera darovitih u prošlosti i u sadašnjosti; predstavljanje najboljih mentora darovitih te njihove ispovijesti što je to darovitost i kako se može promicati); * redovite vijesti o darovitim osobama i njihovim uspjesima. d) Usvajanje uspješnih inicijativa, EU praksi i najboljih praksi u ostatku svijeta * redovita razmjena informacija vezana za Državnog program za darovite, uspješne darovite osobe i stručnjake i programe podrške darovitima na engleskom i na ostalim jezicima, ako je potrebno, te njihovo usvajanje u državama članicama i ostalim državama, koristeći prilike koje proizlaze iz predsjedanja Hrvatske Europskom Unijom 2020. godine; * priprema za usvajanje uspješnih inicijativa vezanih za podršku darovitima; * organizacija dana darovitosti na hrvatsku inicijativu Očekivani rezultati * podizanje svijesti o vrijednostima darovitosti i znanja; * povećana iskoristivost darovitih; 19Forexample:KármánTódorprize,ResearcherTeachersupporterprizeandseveralHASprizes. * bolje priznavanje stručnjaka za pružanje podrške darovitima; * smanjen broj prekinutih karijera i „izgaranja“ darovite mladeži; * bolje prilike za ostanak darovitih u Hrvatskoj/njihov povratak u Hrvtsku; * poboljšana društvena integracija darovite mladeži; * kontinuirani rast učinkovitosti programa podrške darovitima; * poboljšana slika Hrvatske u EU i ostatku svijeta kao države prilagođene darovitima; * bolje prilike za razvoj društva prilagođenog darovitima. Slika u nastavku daje sažeti prikaz povezanosti očekivanih rezultata komponenti programa vezanih za prioritete Nacionalnog programa za darovite i ciljeva nacionalnog programa za darovite: Strateški cilj Razvoj i društvena primjena sposobnosti darovitih Sveobuhvatni ciljevi Utvrđivanje darovite mladeži Kontinuirana podrška darovitima Primjena darovitosti Tradicionalna podrška darovitima Integrirani programi Društvena odgovornost Jednake mogućnosti Bolje prepoznavanje Društvo prilagođeno darovitima 5. SUSTAVORGANIZACIJA KOJE PROMIČU OSTVARIVANJE CILJEVA 5. 1.Hrvatski državni odbor za koordinaciju programa  osnivanje i rad Državnog odbora za koordinaciju provedbe Državnog programa za darovite te za nadzor Državnog fonda za darovite;  uspostava kontaktnog sustava između Državnog odbor za koordinaciju programa i organizacija aktivnih u pružanju podrške darovitima, centri izvrsnosti i Vijeća;  polugodišnji pregled sastava i rada Državnog odbora za koordinaciju programa. 5. 2. Razvoj sustava odbora za pružanje podrške darovitima  specifikacija operativnih smjernica veće financijsko ulaganje u odbora za pružanje podrške darovitima odgovornih za koordinaciju lokalnih i regionalnih inicijativa;  osnivanje lokalnih i regionalnih odbora za pružanje podrške darovitima;  pomoć u promicanju povezanosti/suradnje odbora za pružanje podrške darovitima s Državnim odborom za pružanje podrške darovitima i s Državnim od borom za koordinaciju programa kao što je opisano u točki 4. 3. 2 b). 5. 3. Mreža centara izvrsnosti20  utvrđivanje centara izvrsnosti za procjenu razine darovitosti, za stvaranje posebnih programa za darovite te za razvoj okoline prilagođene darovitima na državnoj razini te u svakoj regiji, županiji i manjoj regiji;  specifikacija metodoloških smjernica, stručnih minimalnih i optimalnih kriterija (reputacijski sustav, izvrsni ,centri izvrsnosti) za centre izvrsnosti;  pregled i ažurirani zapisi o ,centrima izvrsnosti s prikazom po tipu darovitosti, razini darovitosti, starosti, tipu podrške;  postepeni razvoj mrežne suradnje između centara izvrsnosti; organizirano rješavanje sukoba. 5. 4. Osnivanje Državnog prstena za pružanje podrške darovitima  osnivanje Državnog prstena za pružanje podrške darovitima koji okuplja domaće i strane privatne osobe i predstavnike pravnih osoba koji promiču razvoj i uspjeh darovitih osoba pružanjem stručne podloge, društvenog kapitala, mogućnosti i/ili financijskih sredstava;  razvoj lokalnih (stranih i domaćih) fakulteta na osnovu tipa darovitosti u okviru Državnog prstena za pružanje podrške darovitima; povećanje broja članova odbora;  uspostava kontaktnog sustava između Državnog prstena za pružanje podrške darovitima i poslovnih klubova; osnivanje organizacija koje promiču primjenu darovitosti i širenje njezine opsega;  razmatranje opsega korelacije između članstva Državnog prstena za pružanje podrške darovitima i uplata u Državni fond za darovite te uplata u Državni odbor za koordinaciju programa. 20Za popis aktivnih centara izvrsnosti vidi:http://www.tehetsegpont.hu/96-11464.php.Kroz svoje programe za edukaciju(AranyJánosTalentSupport,BoardingSchoolandBoardingSchool/VocationalSchoolProgramme;NationalScien tificStudents’Associationmovement;ProgrammefortheNurturingofExcellentTalents),Mađarski Institut za istraživanje i razvoj u obrazovanju se također priključio mreži talent točaka. 5. 5. Mapa resursa Državnog programa za darovite Slijedeća slika daje sažeti prikaz skupina organizacija uključenih u provedbu Državnog programa za darovite te daje prikaz tematskih smjerova i starosnih skupina osoba koje pružaju podršku darovitima.21 Daroviti u obrtima Umjetničkitalent Znanstveni i inovativni talent 2 1 Sportski talent državne organizacije 3 Branch Rano djetinjstvo Osnovna škola 4 5 6 Više obrazovanje,karijere,primjena talenta Srednja škola U sredini kruga: 1. Tijelo odgovorno za domaće iskorištavanje EU fondova// 2. Ministarstvo odgovorno za obrazovanje 3. Ured premijera// 4. Ministarstvo financija// 5. Ministarstvo socijalnih pitanja i rada 6. Ministarstvo sporta Navedena mapa resursa podrške darovitima je prilično manjkava. Daleko je od toga da sadrži sve sudionike; ne prikazuje teritorijalnu raspodjelu i područje (opseg) aktivnosti sudionika. Do danas, nema puno informacija o određenom opsegu i razini doprinosa pojedinačnih aktera.Jedan od značajnijih ciljeva Državnog programa za darovite je prikupiti te informacije i staviti ih na raspolaganje svakom sudioniku. 21 Kao grubi primjer buduće detaljne specifikacije shematske karte izvora, u lipnju 2008. godine, Nacionalno Vijeće za rad s talentiranima je uključivalo slijedeće 23 organizacije: AmőbaFoundation(Transylvania),AssociationoftheInstitutionsoftheJánosAranyTalentNurturingProgram,AranyelmeAssociation,Bethlen GáborFoundation(Nagyenyed,Transylvania),BolyaiWorkshopFoundation,BolyaiFarkasFoundationforTalentsLearningHungarian(Zenta, Voivodina),CsányiSándorFoundationfortheChildren,CatholicTeachers’InstituteforOrganisationandFurtherEducation,CubeCircle (Debrecen),NationalAssociationofResearcherStudents,FoundationforResearcherStudents,NationalAssociationofResearcherTeachers,Logos Foundation,HungarianInnovationFoundation,HungarianInnovationAssociation,HungarianTalentNurturingSociety,NyilasMisiTalentSupport Association,NationalScientificStudents’Council,AssociationofSlovakianHungarianTeachers,TalentumWorkshop(Győr),Foundationorthe TalentedHungary,Circle of Friends ofTalentSupporters,AssociationofHungarianTeachers of Voivodina. U lipnju 2008. godine, Vijeće je imalo 78 partnerskih organizacija. Za njihov popis vidi:http://www.tehetsegpont.hu/96-11600.php U većini slučajeva, rad koji se razlikuje po tematici i starosnim skupinama već je koordiniran i realiziran na hijerarhijski i komplementarni način. Ipak, suradnja između inicijativa za razvoj darovitosti je daleko od iskorištavanja svake mogućnosti suradnje što bi moglo povećati učinkovitost njihovih aktivnosti. Iz tog razloga, sustav kontakata predložen mapom resursa je prilično fragmentiran. Proširenje sustava kontakata i njegova organizacija kao integriranog sustava predstavlja prioritetni zadatak Državnog programa za darovite. 6. RJEČNIK POJMOVA Tehnička literatura sadrži nekoliko teorija koje opisuju darovitost. U današnje vrijeme, najprihvaćenija je Renzullijeva teorija. Njegov model ističe četiri komponente darovitosti:  nadprosječne opće sposobnosti,  nadprosječne specifične sposobnosti,  kreativnost i  posvećenost zadatku. Nadprosječne opće sposobnosti uključuju, na primjer, apstraktno razmišljanje, napredne vještine u materinjem jeziku, dobro pamćenje, učinkovite strategije za obradu informacija, itd. Naravno, te sposobnosti postoje u različitim područjima darovitosti. Specifične sposobnostiodređuju prirodu darovitosti. Različite su vrste i prema opće prihvaćenom Gardnerovom grupiranju, razlikujemo sedam specifičnih skupina sposobnosti: lingvistička, glazbena, matematička/logička, vizualno-prostorna, tjelesno-kinetička, društveno-interpersonalna i intrapersonalna. Te skupine predstavljaju osnove za razvoj specifične darovitosti. Kreativnostse također sastoji od sedam komponenata: osjetljivost na probleme, redefinicija problema, učinkovita primjena misaonih operacija, fleksibilno razmišljanje i originalnost. Ova komponenta je također presudna za fukcioniranje darovitosti jer predstavlja jednu od tipičnih osobina, a to je nalaženje rješenja za probleme, što bi bilo nemoguće bez kreativnih sposobnosti. Posvećenost zadatkuje kombinacija faktora osobnosti koji proizvode energiju za postizanje: interesa, kompetitivnosti, ustrajnosti, emocionalne stabilnosti, itd. Koliko god napredne mogu biti gore opisane opće i specifične sposobnosti, nije moguće postići kvalitetnu izvedbu bez adekvatnog razvoja ovih pozadinskih faktora. Darovite osobe su sposobne za postizanje kvalitetne izvedbe u svakom području aktivnosti zbog njihovih izvrsnih sposobnosti – interpretirano kao mješavina gore navedenih četiri komponenti. Gore navedene komponente ne nastaju u završnom stanju kod pojedinca: naslijeđe nije jedini faktor, jer se pojedinci mogu oblikovati i razvijati u određenoj mjeri tijekom života. Utjecaj obitelji, škole, prijatelja i ostalih aktera u društvu imaju odlučujuću važnost u razvojnom procesu. Modeli Gagnéa,Renzulli-MönksailiCzeizelaopisuju te kompleksne interakcije. Iz gore navedenog proizlazi da darovitost može biti skrivena duže vrijeme. Darovita mladež često zatomljuje svoju darovitost čak i od sebe samih iz straha da će ih zajednica odbaciti zbog njihove posebnosti. Često, darovitost koja se manifestira u jednom području na vrlo visokoj razini, u drugom području se manifestira kao nedostatak, što ju čini još težom za otkriti. Stoga, nikad se ne zna da li naizgled nedarovita osoba zatomljuje u sebi neprepoznatu darovitost. Istovremeno, raspodjela količine darovitosti nije jednaka. Omjer mladih ljudi s nadprosječnim sposobnostima može činiti 20-25 % unutar društva, dok je svega 1-2% onih s izvanrednim sposobnostima. Geniji s izvanrednim sposobnostima su zaista rijetka blaga. Izvanredne sposobnosti očito zahtijevaju izvanredne prilike. Međutim, tip razvoja darovitosti koji djeluje na način da odabere izvanredne darovite, osobito u mlađoj dobi, i razvije ih u zatvorenim kastama, kao elitu, zanemarujući ostale, nije samo moralno neprihvatljivo, već i krivo u stručnom smislu. Društveno koristan rad s darovitima je kao piramida u kojoj što je osoba darovitija, to će joj se pružiti više prilika, ali mogućnost prelaska s jedne razine na drugu je uvijek zadržana, te se svaka mlada osoba koja je uključena u razvoj darovitosti stimulira da poboljša i usavrši svoju izvedbu i obvezu. To znači da podrška darovitima nije suprotna od dodatne skrbi za djecu/mlade u (višestrukom) nepovoljnom položaju,već se te dvije skupine očito preklapaju. Podrška darovitima mora obuhvatiti poboljšanje prilika kod darovitih u nepovoljnom položaju te staviti prioritet na razvoj nadprosječnih, izvrsnih i izvanrednih sposobnosti kod darovitih. 27 7. FINANCIRANJE I SUSTAVNI PREGLED DRŽAVNOG PROGRAMA ZA DAROVITE 7. 1. Financiranje Jedini prioritetan instrument financiranja Državnog programa za darovite je dotacija Državnog fonda za darovite koji će se osnovati između ostalih dotacija od strane MZOO kao što je opisano u Prilogu 2. Hrvatski državni Sabor će definirati proračunska sredstva Državnog fonda za darovite u Zakonu o proračunu. Državni fond za darovite je otvoreni fond, što znači da u njega mogu uplaćivati kako domaće privatne ili pravne osobe tako i strane. Korištenje fonda nadzire Odbor za koordinaciju programa kao što je opisano u Prilogu 3nacrta Odluke Sabora. Predstavnici privatnih osoba i pravnih osoba koji vrše uplate u Državni fond za darovite sudjeluju u radu Državnog odbora za koordinaciju. Brojčani udio uplatitelja u fond bit će proporcionalan uplatama u fond. Posebni brojčani iznosi odredit će se sukladno Pravilima organizacije i rada odbora, uzimajući u obzir da broj osoba koji djeluju kao predstavnici uplatitelja ne smije biti veći od pet. U trenutku podnošenja izvješća o Državnom programu za darovite,Vlada razmatra u kojoj su mjeri uplate izvršene u Državni fond za darovite opravdane u kasnijoj fazi njihove uspješne karijere. Važni financijski izvori Državnog programa za darovite uključuju, osim Državnog fonda za darovite, i programe podrške darovitima pokrivene Novim planom razvoja, fondove koje financiraju tvrtke i privatne osobe neovisno o Državnom fondu za darovite. 7. 2. Sustavni pregled Državnog programa za darovite Vlada će informirati Sabor dvaput godišnje. Pristup informacijama bit će omogućen opsežnim prikupljanjem informacija koje pokrivaju središnje proračunske, općinske, crkvene i civilne organizacije koje aktivno sudjeluju u pružanju podrške darovitima te u razmjeni ideja na stručnoj razini. 27 NAČELA FINANCIRANJA HRVATSKOG DRŽAVNOG PROGRAMA ZA DAROVITE 1. Vlada osniva Državni fond za darovite za prikupljanje sredstava od strane MZOO, za financiranje Državnog programa za darovite, kako bi se osigurala učinkovitija iskorištenost pomoći darovitima i prilozi privatnih osoba i pravnih osoba za razvoj darovitosti. 2. Resursi Državnog fonda za darovite su slijedeći: (a) dio središnjeg proračuna definiran Zakonom o proračunu kao rezervirana dotacija; (b) 3%originalnog izuzetog prihoda dotacije fonda za obuku kao dijela fonda tržišta rada u referentnoj godini; (c) dio od 1% poreza na dohodak privatnih osoba sukladno uputama poreznih obveznika; (d) prilozi/donacije u novcu i u naravi od fizičkih ili pravnih osoba i nekorporativnih poslovnih organizacija. 3. Ostvarenje ciljeva Hrvatskog državnog programa za darovite omogućeno je, uz korištenje dotacija Državnog fonda za darovite, sredstvima na osnovu primjene stavka 1 „Podrška za domaću inovaciju“ Inovacijskog fonda za istraživanje i tehnologiju. 4. Na zahtjev obveznika, Državni fond za darovite osigurava odvojeno upravljanje uplatama od strane privatnih i pravnih osoba te na taj način osigurava uplate. 5. Sredstva Državnog fonda za darovite odlaze na podračun Javne zaklade za obrazovanje osnovane upravo u tu svrhu. 6. Raspodjela sredstava Državnog fonda za darovite provodi se preko Javne zaklade za obrazovanje sukladno dvogodišnjem akcijskom programu Hrvatskom Državnog programa za darovite, uzimajući u obzir stručne smjernice Državnog odbora za koordinaciju. 28 NAČELA UTEMELJENJA I RADA DRŽAVNOG ODBORA ZA KOORDINACIJU 1. U svrhu praćenja programa utvrđenih za provedbu Državnog programa za pružanje podrške darovitima i za povećanje njihove učinkovitosti, Vlada osniva Državni odbor za koordinaciju (u daljnjem tekstu Povjerenstvo) uz sudjelovanje javnih upravnih tijela, predstavnika znanosti i gospodarstva te civilnih organizacija zainteresiranih za razvoj darovitosti. 2. Funkcije Povjerenstva: (a) praćenje provedbe Državnog programa za darovite; pružanje podrške tijekom izrade izvješća o Hrvatskom državnom programu za darovite za Sabor; (b) praćenje rada Državnog fonda za darovite; izrada prijedloga za raspodjelu sredstava Državnog fonda za darovite za prepoznavanje darovitosti, izbor i podršku; za razne oblike prepoznavanja darovitih osoba, njihovih nastavnika, za razvoj, jačanje kontakata, samoorganizaciju i pretpostavku društvene odgovornosti; (c) izrada prijedloga za usklađivanje javne, općinske, crkvene i civilne podrške darovitima unutar Hrvatske; (d) izrada prijedloga za projekte istraživanja učinkovitosti razvoja darovitosti i raspodjelu sredstava osiguranih za tu svrhu; utvrđivanje prijedloga za poboljšanje na temelju rezultata istraživanja; (e) izražavanje mišljenja o vladinim odlukama i programima podrške darovitima; (f) izrada nacrta za zakonska, organizacijska i stručna rješenja relevantna za pružanje podrške darovitima; (g) usvajanje i objava statusa pitanja od važnosti za pružanje podrške darovitima; (h) promicanje suradnje između domaćih i prekograničnih aktivnosti vezanih na pružanje podrške darovitima; (i) širenje postignuća hrvatskih aktivnosti vezanih za pružanje podrške darovitima unutar Europske Unije i u ostalim državama; (j) izrada programa za poboljšanje društvene potpore darovitima. 3. Predsjednik Povjerenstva je ministar/ca odgovoran/na za obrazovanje MZOO. Potpredsjednici su Predsjednik Državnog Vijeća za podršku darovitima, član Sabora izabran od strane MZOO i Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Odabir članova Povjerenstva i pravila rada Povjerenstva utvrđuju se na temelju prijedloga koje daje Predsjednik i potpredsjednici Povjerenstva. 4. Sredstva za pokrivanje troškova nastalih od strane organizacije koja sudjeluje u radu Državnog odbora za koordinaciju projicirat će se na teret fonda za darovite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. O navedenom će se voditi računa prilikom donošenja Plana zakonodavnih aktivnosti za naredno razdoblje.
2 Renata Kolarec PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, smatram da je prijedlog plana prihvatljiv i svakako što prije treba pokrenuti zakonske promjene kako bi sustav bio bolji i pomoglo se mladim naraštajima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Ivan Dušan PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Ovim putem želim iskazati svoje nezadovoljstvo činjenicom da Ministarstvo nije objavilo izvješće o Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje. Napominjem da je nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje temeljni dokument da provedbu nastave u gimnazijama te je to savjetovanje zatvoreno već 3 godine, a izvješće nikada nije objavljeno. Ja i svi ostali koji smo dali primjedbe na kurikulum zaslužujemo odgovore. Ja sam moje primjedbe dao u dobroj vjeri u cilju poboljšanja srednjoškolskog obrazovanja i stoga se nadam očitovanju Ministarstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Dominik Tomislav Vladić PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Treba dodati i izmjene pravilnika o stručnoj spremi nastavnika ali i drugih djelatnika u osnovnim, srednjim školama i sveučilištima radi usklađivanja s promjenama koje nastaju osnivanjem novih fakulteta, odnosno studija. Kvalitetan kadar završava na tržištu rada ali ne postoji mogućnost da se i njih uključi u obrazovni sustav posebno kada je riječ o stručnjacima iz područja turizma. Kako je to jedna od uspješnijih grana razvoja gospodarstva i općenito napretka zbog politike koja se vodi, onda to treba tako i razmatrati. Bilo bi dobro kada bi se jednom godišnje radila revizija i poslušali savjeti građana kroz javnu raspravu i u skladu s tim proširio pravilnik o stručnoj spremi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, Planom zakonodavnih aktivnosti ne predviđa se donošenje podzakonskih već zakonskih akata.
5 Dominik Tomislav Vladić PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Treba dodati: Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Nacrt prijedloga za izmjene odgovarajućih pravilnika o normi zaposlenika na radnim mjestima I. II. i III. vrste. II. kvartal Kroz te izmjene bi trebalo definirati radna mjesta na sveučilištima koja su nastala kao posljedica razvoja ICT-a, a koja nisu predviđena dosadašnjim zakonima i pravilnicima. Na ovaj način bi se da okvir za moguće razmatranja mjesta kao što je programer, sistem inženjer, mrežni ekspert, mrežni specijalist, mrežni inženjer, specijalist računalnih sustava, inženjer računalnih sustava, administrator informacijskih sustava, te druga radna mjesta za koje se može utvrditi za već sada postoje. Zbog nedovoljno razrađene sistematizacije plaće za pojedina radna mjesta, koja zahtijevaju vrlo visku razinu potrebnog znanja, su prilično niske i nemotivirajuće. U takvim uvjetima je teško pronaći osobe koje su spremne obavljati takve poslove. S obzirom da se radi o informatičkim stručnjacima koji su uz kadrove u uredima za studente ključni za opstanak sveučilišta i njegovo redovno funkcioniranje, ovo bi trebalo biti jedan od prioriteta u sljedećih nekoliko mjeseci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti predstavlja popis zakona koji se planiraju donijeti u 2020. godini. Vezano uz sadržaj pojedinog zakona pozivamo Vas da se javite na savjetovanje o nacrtu prijedloga pojedinog zakona.