Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Obrascu prethodne procjene za Zakon o dualnom obrazovanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ana Nikolić PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Navedeni su ishodi: - razvijanje kritičkog razmišljanja poštujući pri tome druga razmišljanja i ideje; - razvijanje svijesti i pozitivnoga odnosa prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine; - promicanje socijalne pravde i afirmativnoga odnosa prema ranjivim skupinama. Ove ishode nemoguće je ostvariti prema programima koji su ušli u eksperimentalne škole prošle školske godine. Ovaj tip ishoda ostvaruje se kroz humanističku skupinu predmeta, ponajprije povijest. Kako se radi o očekivanim ishodima iz raznih nacionalnih strategija s područja obrazovanja, nadam se da nisu ovdje navedeni samo zbog obveze, već da ćete ih uzeti u obzir i kada se budu izrađivali programi koji će biti zastupljeni u duanom obrazovanju. I da ćete ih propisati zakonom. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
2 Ana Nikolić 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 5.6 UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA Kada govorimo o točci 5.6.4. treba imati na umu kako se učenike koji će ući u sustav dualnog obrazovanja treba zaštititi od diskriminacije koja će se dogoditi ukoliko njihovo obrazovanje ne bude sadržavalo elemente uz pomoć kojih će ostvarivati druge potencijale, osim onih stručnih. Program učeniku mora omogućiti pristup informacijama iz humanističkog obrazovanja. Učenik mora steći osnovna znanja o društvenim i političkim procesima, o mehanizmima borbe za ostvarivanje osobnih interesa, mora znati kako ostvariti svoja prava i na radnom mjestu za koje se priprema. Učenik mora dobiti informacije pomoću kojih će se formirati u jedinku koja je sposobna kritički sagledati društvo, ali i poslodavca pred kojim mora znati kako zaštititi svoj položaj. Ukoliko učenici u ovom sustavu neće učiti o takvim stvarima, a po drugim programima o tome uče, bit će diskriminirani u odnosu na svoje kolege, a kasnije u odnosu na svoje poslodavce. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
3 Ana Nikolić PRILOG 1. Poštovani, nastavnica sam u strukovnoj školi u Splitu i pozdravljam reformu strukovnog obrazovanja čiji su programi zastarjeli i, kako i sami definirate, ne prate promjene koje se događaju na tržištu rada. Također, zanimanja budućnosti zahtjevat će od mladog čovjeka vještine i kompetencije koje će mu omogućiti laku prilagodbu i promjenu kvalifikacije te cjeloživotno učenje. Stoga je potrebno da se strukovno obrazovanje prilagodi stjecanju takvih ishoda učenja koji će učeniku navedeno omogućiti. Međutim, htjela bih Vam obratiti pozornost na nekoliko bitnih stvari: 1. Učenika ne smijemo svesti isključivo na stručnog radnika koji zadovoljava potrebe svog poslodavca. Čitanjem ovog Obrasca stječe se dojam kako polazišna točka za budući Zakon o dualnom obrazovanju neće biti mladi čovjek na tržištu rada i njegove potrebe, već gospodarski subjekt koji će iskazivati svoje potrebe prema kojima će biti modelirano obrazovanje učenika- budućeg radnika. Smatram kako obrazovanje na srednjoškolskoj razini nikako ne bi trebalo biti toliko usko specificirano i vezano isključivo za zahtjeve tržišta tj. nikako se ne bi smjelo dopustiti da učenik ne stječe šira znanja i kompetencije od onih stručnih. Naime, u srednjoj školi formira se prije svega mlad čovjek, član zajednice u kojoj živi, a tek onda radnik koji udovoljava tržišnim zahtjevima. Naravno da je stručnost u poslu kojim se bavi jako važna za osobni razvitak pojedinca, ali podjednako je važna i sposobnost pojedinca da funkcionira kao koristan član društva. Tijekom školovanja mlad čovjek mora razviti kritički stav prema društvu u kojem živi, mora naučiti razumjeti društvene procese i odnose, osvijestiti odgovornost da sudjeluje u izgradnji društva, mora razvijati toleranciju i naučiti uvažavati različitosti, učiti se solidarnosti. Ove kompetencije i sami ste naveli kao ishode dualnog obrazovanja. No, u programima koji su do sada bili ponuđeni dualnom obrazovanju upravo ove kompetencije grubo su zanemarene kroz izbor predmeta koji su definirani kao općeobrazovni. Stoga, pri izradi Zakona o dualnom obrazovanju nije dovoljno da se konzultiraju različita strana ministarstva i konzulati, članovi Gospodarske komore i nastavnici stručnih predmeta. U izradu treba uključiti i nastavnike humanističke skupine predmeta koji bi definirali kroz koje sadržaje će učenici ostvarivati gorenavedene kompetencije. Humanistički predmeti, ponajprije povijest, ne smiju biti isključeni iz novih strukovnih programa, niti smiju biti marginalizirani, jer upravo kroz njih učenik stječe one vještine koje mu omogućuju da upozna svoja prava i odgovornosti, mehanizme kojima se ta prava ostvaruju i da punopravno participira u izgradnji društva u kakvom želi živjeti. Ne dajući učeniku mogućnost da uči o borbi za radnička prava, borbi za demokraciju, pa na kraju i borbi malog čovjeka za slobodu i za slobodnu domovinu, uskraćuje mu se mogućnost da osvješćuje svoje potencijale i mehanizme za ostvarivanje svojih interesa u društvu i na tržištu rada. Uostalom, i biračko tijelo koje izlazi iz srednjih škola mora imati barem osnovna znanja o gorenavedenom kako bi ti mladi ljudi mogli sudjelovati u političkom životu države čiji su državljani. Program koji je bio izrađen za model dualnog obrazovanja u eksperimentalnoj fazi osakatio je općeobrazovnu skupinu predmeta za humanističko područje u korist vjeronauka i etike , a matematika je bila zastupljena brojem sati kao u nekim gimnazijskim ili četverogodišnjim programima, što je za zanimanje prodavač, staklar, frizer i dimnjačar (u koje je bio uveden) potpuno neargumentirano. Smatram kako bi novi Zakon trebao bolje definirati potrebe učenika-budućeg stručnjaka, ali i čovjeka s njegovim pravima i odgovornostima, trebao bi uravnotežiti satnice različitih predmeta i omogućiti učeniku da stječe znanja i kompetencije i van struke. 2. Zakon treba jasno definirati kriterije po kojima neko zanimanje može ući u sustav dualnog obrazovanja. Iskustvo s dualnim obrazovanjem u eksperimentalnoj fazi pokazalo je da se ono uvodi nasumično, bez razumne argumentacije zašto se uvodi baš u te škole i baš u ta zanimanja. Objašnjenje ministrice Divjak bilo je kako će model dualnog obrazovanja biti uveden samo u deficitarna zanimanja, što praksa nije pokazala jer je model bio uveden u smjerove prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. Definirati jasno kriterije i potaknuti upise u određena zanimanja osobito je važno za razvoj gospodarstva u područjima u kojima vlada deficit određene stručne radne snage. No, važno je i zato što će onemogućiti poslodavce da iskorištavaju mogućnost koju će im pružiti ovaj Zakon, da dobiju radnika kojem isplaćuju simboličnu naknadu, na uštrb radnika kojeg bi inače morali zaposliti i platiti ga punom plaćom za njegov rad. Primjera radi, zanimanje prodavač definitivno ne spada u deficitarnu kategoriju, dapače, radnici i radnice u tom zanimanju potpuno su nezaštićeni na tržištu rada upravo stoga što postoji puno veći broj onih koji traže posao u tom sektoru od broja radnih mjesta. Hoće li ovo dodatno povećati jaz između ponude i potražnje i pogoršati položaj onih koji rade u takvim sektorima ako se poslodavcima omogući da ih lako zamijene učenikom na praksi? Smisao ovog tipa obrazovanja jest da smanji ekonomske probleme, da smanji nezaposlenost i stvori kvalificiranu radnu snagu, no, može lako biti izmanipuliran za osobne interese poslodavaca. Manjak prakse kod programa za zanimanja koja nisu deficitarna treba riješiti na drugi način, kako se ne bi pružila prilika poslodavcu da dio posla za koji bi inače morao zaposliti radnika, sada prebaci na učenika i time profitira jer je takav učenik-radnik jeftiniji za njega. 3. Kako se pod točkom 5.3 Utvrđivanje socijalnih učinaka spominju stavke Socijalna uključenost i Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama, treba obratiti pozornost na činjenicu koja se zamjera sustavu dualnog obrazovanja, a odnosi se na to kako učenici slabijeg imovinskog stanja, imigranti i sl. socijalne skupine često ulaze upravo u ovaj sustav. Zakon treba predvidjeti sustav zaštite ovih osjetljivih skupina kako im se ne bi, pohađanjem nastave po programima dualnog obrazovanja, onemogućilo ostvarivanje njihovih punih potencijala i mogućnost lake promjene programa. S poštovanjem i nadom da ćete uvažiti osvrt, Ana Nikolić, prof. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
4 Marina Perica PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Podržavam model dualnog obrazovanja u kojem su poslodavci partneri obrazovnim ustanovama. Potrebna dobra suradnja nastavnika i voditelja praktične nastave, te poslodavaca gdje će učenici odraditi praktikum. Međutim nije dobro da se ukidaju neki opći predmeti poput povijesti, geografije te da se nastava svodi na tečajeve. Te predmete je potrebno zadržati, eventualno smanjiti obim sadržaja, u svrhu razvijanja opće kulture. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
5 Danijela Strmečki PRILOG 1. Poštovani, profesorica sam koja predaje učenicima povijest i politiku i gospodarstvo i smatram da je iznimno loše ukinuti društveno-humanističke predmete pogotovo nastavu povijesti. Zašto? Zato jer moje iskustvo kaže da su naši učenici, budući građani, itekako željni činjenica, kritičkog razmišljanja, komentiranja, zato jer obožavaju svaki posjet muzeju, svako uključivanje u obilježavanje važnih dana i datuma, žele znati i biti informirani. Građanske kompetencije, kulturna baština, povijest vlastitog naroda nije upitna nigdje u svijetu! Definitivno, odluku o potpunom ukidanju društveno-humanističkih predmeta treba jako dobro preispitati. Zašto se ne bi osmislio kurikulum zajedničkog modela i naziva društveno-humanističkog područja? Mišljenja sam da najmanje 1 sat tjedno takvog predmeta kroz sve 3 ili 4 godine neće nikome škoditi i da bi za takav predmet uvijek trebalo biti mjesta. Dapače, informirana i uključiva djeca danas, postati će demokratski građani sutra. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
6 TARITA RADONIĆ PRILOG 1. "Sadržaji općeobrazovnoga dijela strukovnog kurikuluma usmjereni su na cjeloviti razvoj učenika kao osobe i odgovornoga člana društva te se vezuju na strukovne kompetencije za određenu kvalifikaciju, kao i za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje“ ...pa se svakako treba zapitat izbog čega se, prema prijedlogu Zakona predviđa upravo suprotno. Zato što - Odgovoran član društva i razvijena osoba podrazumijeva određena znanja i razumijevanje procesa. - Strukovne kompetencije za određenu kvalifikaciju isto tako predviđaju određena znanja koja se vezuju za strukovne kompetencije (npr. hotelijersko turistički tehničar, agroturistički tehničar, turističko hotelijerski komercijalist, konobar.... - Priprema za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje – podrazumijeva isto tako stanovita znanja i savladavanje vještina Svi se ovi sadržaji savladavaju upravo na satovima nastave povijesti, koja je izbačena iz prijedloga dualnog obrazovanja. Pa se čovjek zapita kakvog učenika želimo? Želimo li odgovornog člana društva koji će, bez obzira kakvu je vrstu obrazovanja odabrao moći biti odgovoran član društva sa osnovnim znanjima o društvu, razvoju i procesima ili želimo stanovitg Aliju koji će htjeti za nagradu još jednu lopatu? Krenemo li dalje, povijest nije i ne smije biti samo nastavni predmet. Znanje i učenje povijesti znači očuvanje lokalnog i nacionalnog identiteta kojeg je nužno očuvati u globalnom svijetu, pogotovo ako si, a mi jesmo mlada i mala država. Učenje povijesti znači razumijevanje različitih interpretacija i perspektiva, u cilju definiranja postojećih problematika i rješenja za iste. Za same učenike strukovnih škola povijest kao obvezan općeobrazovni predmet znači nemarginaliziranje kao osobe i mogućeg budućeg obrazovanja tj. studiranja u odnosu na one koji odaberu gimnazijsko usmjerenje. Za one koji odaberu trogodišnje ili četverogodišnje obrazovanje savladavanje povijesnih ishoda znači razumijevanje prošlosti i mišljenje o sadašnjosti. Iz predloženog, da se zaključiti da u predloženom dualnom obrazovanju više praktičnog dijela znači više slušanja teorije stručnih predmeta u školi. Nastavnica sam povijesti u srednjoj školi koja ima program hotelijersko turističkog tehničara, kuhara, konobara, slastičara, turističko hotelijerskog komercijalistu i agroturističkog tehničara. Predavala sam povijesti kod JMO-a, kod trogodišnjih zanimanja – učili su u prvom razredu nacionalnu povijest i to je nužno. To je minimum minimuma. Uvođenje ovakvog dualnog obrazovanja u trogodišnje strukovne škole znači ukidanje povijesti kao obvezatnog predmeta na mala vrata. Uskoro će se isti model koristiti za četverogodišnje strukovne škole. Nakon toga će na red doći gimnazije u koje se već, prema Jokićevom prijedlogu kurikularne reforme, povijest trebala dovesti do statusa izbornog predmeta (na sreću nije uspjelo). Pitam se kako je moguće da se ovako ozbiljno pristupa izbacivanju nastavnog predmeta povijest kao obvezatnog, a u isti vrijeme imamo šlamperaj od razvikane Škole za život. Jer, na primjer, škola u kojoj ja radim nema niti upotrebljiv internet nego ga dijelim i plaćam sa vlastitog mobitela, ono nekoliko laptopa koji su nam na raspolaganju toliko su derutni da ih se bojiš dodirnuti, pametna ploča je SF pa ti glumi da radiš po modernom kurikulumu predmeta povijest. Ne bojim se za svoje radno mjesto. Najstarija sam profesorica povijesti u otočkoj školi koja osim strukovnih ima i gimnazijsko usmjerenje i moja satnica nikada neće biti upitna. Ali sram me o čemu oupće se savjetujemo. O tome da se prihvati prijedlog da se više se uči povijest. Tako da ne znamo ni tko smo ni što smo ni u kakvom svijetu živimo pa da našom djecom i unucima upravljaju oni koji će znati zaštiti sebe, svoju povijest i svoj narod. Jesmo li ovo zaslužili u svojoj državi nakon što smo toliko stoljeća u državama koje nisu bile samo naše znali koliko je važna povijest? Tarita Radonić, prof. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
7 MARIJA GABELICA 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 5.2 UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE Poštovani, Naravno da postoje diskriminirajući momenti, kad uvodite dječji rad! Sve se to se tiče i tržišnog natjecanja. Recite molim vas, ako npr. kozmetičar obrtnik svake godine može uzeti na praksu određeni broj djece, kojima se sklapanjem ugovora s poslodavcem uvjetuje nastavak školovanja a za to ga taj obrtnik minimalno plaća, ne plaća poreze, doprinose, ništa, jer se taj rad zove praksa, ne zove li se to dječji rad? Ne krši li to tržišnu utakmicu? Pitam Vas, Ima li potrebe da taj isti kozmetičar ikoga zaposliti za stalno, kao radnika, kojem mora plaćati sve pune doprinose, ako stalno ima svjež priljev dječjih radnika? Ne ruši li time plaće radnika, tko ga tjera da ikoga zadrži nakon škole? Znate, mi nismo Njemačka da poslodavac odluči zadržati dobrog radnika. Tako da je ovo čista diskriminacija djece, kršenje radničkih prava. Meni je jasno da je ovo e savjetovanje pro forme i da uopće nećete uvažiti naše komentare, niti da će se na ikakav način spriječiti buduće malverzacije s djecom, ali eto, moram sve to dodati jer je stvar kristalno jasna. Srdačno Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
8 MARIJA GABELICA 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 5.3 UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA Socijalni učinci dualnog obrazovanja idu k tome da sirotinjska djeca ostanu sirotinja, zato jer roditeljima koji su siromašni i kojima neophodno treba novac, budu djecu slali u škole gdje im se to plaća. Nekako mislim da škola treba djetetu pružiti puni potencijal a ne primamljivati roditelje novcem da upišu to zanimanje. S obzirom na manjak svih općeobrazovnih predmeta, ne samo da će toj djeci faliti građanske kulture, duha , socijalnih vještina, oni će teško moći dalje nastaviti školovanje, ako to požele, baš zbog manjka svih humanističkih predmeta. Nisam protiv povećanja prakse, niti da im se plaća odrađena praksa, no uvođenjm dualnog obrazovanja, zapravo im se smanjio broj sati prakse a ostali su zakinuti za predmete poput povijesti, geografije i biologije, znači za humanistiku koja je bitna u životu svakog pojedinca. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
9 MARIJA GABELICA PRILOG 1. Povećavanje školovanja s 3 na 4 godine, a ukidanjem općeobrazovnih predmeta je također krajnja nebuloza. Povijest sama je građanski odgoj, kako se može ukinuti jedan takav predmet naprasnom odlukom 2 tjedna prije početka nastave, a bez ikakve rasprave, savjetovanja i dijaloga samo zato jer ne paše u postotak predmeta jer je sve prepisano iz njemačkog dualnog sustava? Hrvatska je premlada zemlja koja se nikako ne može odreći poučavanja povijesti među mladima. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
10 IDA LJUBIĆ PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE Poštovani, u prijedlogu Zakona o dualnom obrazovanju navodi se da će jedni od ishoda odnosno promjena koje se očekuju u području koje se namjerava urediti biti: ''razvijanje kritičkog razmišljanja poštujući pri tome druga razmišljanja i ideje; razvijanje svijesti i pozitivnoga odnosa prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine i promicanje socijalne pravde i afirmativnoga odnosa prema ranjivim skupinama''. U kojem predmetu će učenice i učenici ostvariti gore navedene ishode, s obzirom da model dualnog obrazovanja ne podrazumijeva poučavanje povijesti? Smatram da u strukovnim školama, pogotovo trogodišnjim, učenice i učenici samo u sklopu društveno-humanističkih predmeta poput povijesti (geografije i kulturno-povijesne baštine) mogu steći vještine kritičkog razmišljanja, poštivanja različitosti, pozitivnog odnosa prema materijalnoj i duhovnoj baštini i promicanja socijalne pravde. Nadalje, nakon petnaest godina poučavanja u trogodišnjim i četverogodišnjim smjerovima strukovne škole, primijetila sam kod učenica i učenika interes za povijest, osobito za teme suvremene svjetske i hrvatske povijesti kao što su svjetski ratovi i Domovinski rat. S obzirom da model dualnog obrazovanja podrazumijeva ukidanje predmeta poput povijesti (i sličnih društveno-humanističkih predmeta), pitam se u sklopu kojih predmeta će učenice i učenici razvijati svoj daljnji interes za povijesne teme koje im omogućavaju razumijevanje društva i svijeta u kojem žive. Većina učenica i učenika kojima predajem smatraju da su jedna (ili dvije) godine učenja povijesti nedovoljne za dubinsko razumijevanje povijesnih problema i procesa, pa su mi često isticali da bi voljeli slušati ove predmete kroz cijelo trajanje svog obrazovanja. Prateći medije u kojima se isticalo da učenicima strukovnih škola povijest nije potrebna, učenici su me suočili s pitanjem zbog čega odgovorni misle da im je ovaj predmet nepotreban i misle li odgovorni možda da su učenici strukovnih škola nesposobni za svladavanje sadržaja ovog predmeta, pa im ga zato ukidaju. S obzirom da sama nisam znala kako odgovarajuće odgovoriti na ova pitanja, upućujem ih onim autorima modela dualnog obrazovanja koji su došli na ideju o ukidanju društveno-humanističkih predmeta u trogodišnjim strukovnim programima. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
11 Mirjana Hržić PRILOG 1. Dobrim stranama Dualnog obrazovanja smatram dio u kojem se obrazovanje produžuje na četiri godine. Smatram da bi srednjoškolsko obrazovanje trebalo trajati četiri godine. Ovu tvrdnju potkrepljujujem slijedećim primjerom. U srednju školu u kojoj radim jedne godine predavala sam u razredu u kojem se našla učenica koja je sa odličnim uspjehom završila OŠ i upisala se u smjer slastičar jer je njezina životna želja da bude slastičarka. Naravno da su od strane razrednika, kolega profesora pa i mene same krenula pitanja pa zašto nisi upisala za hotelijera (to je smjer koji također postoji u našoj školi). Kao to je ipak četverogodišnje zanimanje, pa ćeš moći na maturu, pa možda kasnije nekamo na fakultet i tome slično. Ali ne ona nije popustila i nastavila je školovanje za slastičarku i naravno bila odlična učenica sve tri godine. Međutim kako se bližio kraj trogodišnjeg školovanja počela je razmišljati o nastavku obrazovanja. Naravno sustav joj je to i omogućio i ona je u tome uspjela. Predala je zahtjev, položila razliku ispita za hotelijera i upisala u redovan četvrti razred, završila ga također sa odličnim uspjehom i položila državnu maturu. Nije nastavila školovanje na fakultetu već se zaposlila kao slastičarka što i danas radi. Ovo sve vjerujem zvuči divno i krasno. Međutim u cijeloj priči postoji jedna nebuloza. A to je da je prilikom polaganja razlikovnih ispita i to njih poprilično, računajte nekih tridesetak, (naravno to su bili godišnji ispiti svakog predviđenog predmeta), izgubila jednu godinu bezveze. Jednu godinu koju je bila u sustavu kao učenik, radila, bila plačena kao učenik a ne radnik, polagala ispite kao student, da bi ušla u četvrti razred i položila nakon toga državnu maturu. Da joj je školovanje za slastičarku u startu trajalo 4 godine i nakon četiri godine joj bilo omogućeno polaganje državne mature, ne bi izgubila godinu bezveze. Što se tiče sadržaja pojedinih predmeta, novi kurikulumi su zadovoljavajući za sve varijante satnica i nakon obrazovanja po njima svaki učenik trebao bi biti osposobljen položiti državnu maturu barem na osnovnoj razini. Izjednačavanjem svih smjerova strukovnog obrazovanja na trajanje od 4 godine učenici bi barem imali jednake startne pozicije za ulazak na fakultete. Tko će imati sposobnosti, volje i znanja će studirati, a tko neće otići će raditi. I sami smo svjesni sve više odraslih kako završavaju večernje škole i četverogodišnja zanimanja kako bi otišli studirati. Da im je srednjoškolsko obrazovanje trajalo 4 godine, da su nakon toga odmah imali prilike položiti državnu maturu lakše bi im bilo upisati fakultet i ne bi gubili vrijeme i novac. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
12 ANTE LALIĆ PRILOG 1. Učenicima unutar strukovnog kurikula treba osigurati odgovarajuća znanja s područja društveno-humanističkih znanosti. Nema smisla izbacivati nastavni predmet povijest kao jedan od važnijih općeobrazovnih predmeta iz strukovnih škola jer učenici strukovnog smjera, npr. prodavač nakon završene osnovne škole ostaju bez ijednog nastavnog predmeta koji bi im omogućio da se na znanstvenim osnovama upoznaju s društvenim fenomenima i njihovom povijesnom pozadinom te steknu osnovne političke i građanske pismenosti. Moguće ukidanje povijesti iz strukovnog obrazovanja moglo bi imati fatalne posljedice i za učenike i nastavnike i društvo u cjelini. Hrvatska i njene škole i institucije trebale bi čuvati i njegovati nacionalnu povijest i kulturu, a ne ukidati predmete koji o tom poučavaju. Nadam se da u Ministarstvu znanosti i obrazovanja još uvijek ima onih ljudi koji školu smatraju odgojno-obrazovnom ustanovom te da će omogućiti svim učenicima strukovnih škola nastavu povijesti jer je to i do sada bilo neupitno. S poštovanjem, Ante Lalić, prof. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
13 Marin Kečkiš PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, pozdravljam ideju prohodnosti. Ali ta prohodnost će biti samo na papiru moguća iz razloga što "ukidate"(ili smanjujete satnicu) predmete kao što su geografija i povijest. "Historia est magistra vitae"-Povijest je učiteljica života, kao što reče Ciceron. Slažem se da treba osigurati kvalitetu, samo tko će to osigurati??? Tj. tko će učenicima pružiti primjer kvalitetnog rada, relevantnog itd. kad nam stručnjaci iz svih područja odlaze trbuhom za kruhom. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
14 GORANA VIDOVIĆ PRILOG 1. Poštovani, općeobrazovni predmeti poput povijesti i geografije ne bi se smjeli izbacivati niti iz jednog oblika obrazovanja, pa tako ni dualnog. Društveno-humanističke znanosti su važne za opće dobro, a uče i kritičkom promišljanju što je jedno od temelja obrazovne reforme te ukidanje ovih predmeta smatram iznimno lošim, čak potencijalno destruktivnim za društvo u cjelini. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
15 MARIJA GABELICA PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Vezano uz prohodnost. Kako ćete molim Vas to postići kad se svi opći predmeti ukidaju! Gdje će to točno moći ići dalje, na koji smjer, ako imaju samo stručne predmete. Također, mlada osoba ne treba samo učiti posao, nego i za ulogu budućeg odgovornog građana, roditelja , onog tko zna barem higijenski minimum, o svom nacionalnom identitetu kroz građanskim pravima i dužnostima a što se stjecalo kroz predmet povijest. Za koga mi proizvodimo kvalificiranu radnu snagu? Za Njemačku ili za čiju traku? Predlažem da umjesto škole navedete to kao tečaj te platite prekvalifikaciju starijima, jer mlade osobe zaslužuju i opće obrazovanje! Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
16 MARIJA GABELICA PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE S obzirom da je cijeli projekt dualnog obrazovanja financiran zbog sporazuma između Švicarskog saveznog vijeća i Vlade RH o, te ga se pokušalo uvesti još 2012. ali je propao, zašto se i dalje forsira? Ovakav dualni prepisan iz njemačkog dualnog sustava, pitam se je li baš primjenjiv u Hrvatskoj, s obzirom da u Njemačkoj barem imaju predmet građanski odgoj, a kod nas su par tjedana prije početka nastave ukinuli povijest, predmet koji je cijeli građanski odgoj! Ako se i radi reforma, onda bi se trebalo uključiti i nastavnike općih predmeta, a ne doslovno prepisati tuđe! Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
17 MARIJA GABELICA PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE U Ustavu RH članak 66. piše da obrazovanje mora biti svima jednako dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, svako dijete ima pravo na obrazovanje. Također, po Ustavu RH, članak 65 kaže da djeca prije određene dobi ne mogu biti prisiljavana na rad. Ako sklapaš ugovor s poslodavcem, kao što se to radi u dualnom, kako nisi prisiljen na rad? Radiš kako bi dobio potvrdu da si prošao razred. Taj rad je još i manje plaćen nego kao pravog radnika. To je ucjena djece i siromašnih roditelja! Škola mora svima pružiti obrazovanje, a tu spadaju i opći predmeti pa makar samo jednu godinu kao što je bilo do sad. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
18 MARIJA GABELICA PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, drago mi je da Vlada želi uskladiti potrebe škole i tržišta rada, ali meni se čini da također i krši Ustav RH te odredbe iz Konvencija o pravima djeteta. Naime po Ustavu RH , članak 66 kaže da obrazovanje mora biti svima jednako dostupno , pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, svako dijete ima pravo na obrazovanje. Također, po Ustavu RH, članak 65 kaže da djeca ne mogu biti primljena na rad prije određene dobi niti mogu biti prisiljavana na rad. Uvođenjem dualnog u srednje škole, maloljetnicima se uvjetuje školovanje i završavanje škole nakon potpisivanja ugovora s poslodavcem. Kako je to molim Vas pravo na obrazovanje koje ovisi o poslodavcu? Škola se svodi na tečaj. Uvode se predmeti od po 70 sati npr. željezarija, vrtni namještaj, ambalaža (prodavač) koji predaju isto tako nekompetentni stručnjaci kojih su sad pune škole, a djeci se ukidaju humanistički predmeti poput povijesti, geografije i biologije. Baš u novim okolnostima su ti predmeti nužni, ne samo znanje o svojem tijelu, znanje o svojoj zemlji i demokraciji. Škola se po ovome svodi na tečaj, na stvaranje šegrta Hlapića, a ne cjelovitog građana i budućeg radnika. Jer nitko od nas nije samo ono što radimo, a ovim dualnim ne dajete slabijima u društvu priliku obrazovanja. Društvo koje odgaja krnjeg čovjeka, radnika na traci, čini samom sebi štetu. Ne može kapitalizam ukidati svaki oblik humanizma u školama, posebno mladoj zemlji poput Hrvatske. Država treba dati poslodavcu priliku dapače da se uvedu potrebni predmeti, više prakse, ali ne na uštrb vrijednosti koje sama promiče ustavom za svoje građane i ukidanjem općih predmeta. Ako je tako, onda nek poslodavac plati cjelokupnog školovanje onom tko ide po dualnom, a ne država, tj. porezni obveznici, jer to nije škola nego je sve svedeno na tečaj. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
19 PETRA KATARINČIĆ PRILOG 1. Poštovani, čitajući ideju/prijedlog modela dualnog obrazovanja naveli ste: "Sadržaji općeobrazovnoga dijela strukovnog kurikuluma usmjereni su na cjeloviti razvoj učenika kao osobe i odgovornoga člana društva te se vezuju na strukovne kompetencije za određenu kvalifikaciju, kao i za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje." Kako se misle ostvariti navedene kompetencije, ako se ukidaju predmeti kao što su povijest i geografija? Upravo su to predmeti koji mlade ljude uče razmišljanju, uspoređivanju i čine ih odgovornim članovima društva. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
20 KRISTINA JERČIĆ PRILOG 1. Dualno obrazovanje koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja naprasno uvelo u ljeto 2018. godine u četiri kvalifikacije: prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar lani je pohađalo 105 učenika u 11 srednjih strukovnih škola. Ove školske godine u dualnom programu sudjeluju 24 srednje strukovne škole sa više od 300 učenika, što u trogodišnjim, što u četverogodišnjim zanimanjima. Stječe se dojam da je to jedini i spasonosni način kojim će se učenici privući prema deficitarnim zanimanjima. Svakako je to legitimna metoda koja ujedno koristi financijsko poticanje učenika kao jedan od motivacijskih momenata za upis u dualni program. Međutim, dualno obrazovanje nije prvi model koji kombinira učenje u školi i praksu na radnome mjestu jer se takvo što provodi još od 2004. godine u vidu jedinstvenog modela obrazovanja u nekim trogodišnjim strukovnim školama (JMO). Zabluda da je da dualni program donosi veći broj sati prakse nego što je to bilo do sada. Kada se usporede sati praktične nastave po JMO- u sa praktičnim satima po dualnom programu uopće se ne radi o povećanju učenja utemeljenog na radu. Povećana je satnica stručnih predmeta i stručne nastave u školama, pa budući prodavači sjede u školskim klupama podučavajući se stručnoj praksi. Ujedno, zanimanje prodavač u RH nije deficitarno kao što to nije ni smjer frizer koji od ove godine obuhvaća dualno obrazovanje. U Hrvatskoj obrtničkoj komori su potvrdili da dualno obrazovanje nije niti uhodano niti funkcionalno jedinstveno kao što je to JMO. Kada se usporede sati praktične nastave po JMO- u sa praktičnim satima po dualnom programu uopće se ne radi o povećanju učenja utemeljenog na radu. Povećana je satnica stručnih predmeta i stručne nastave u školama i broj nastavnika koji održavaju takvu nastavu. Taj model ne donosi ništa novo, osim novih sati za iste sadržaje profesorima strukovnih predmeta, bez stručne prakse. Multiplicira se nastava strukovnih predmeta u učionici bez odgovarajućih sadržaja i prakse. Razredi se dijele na grupe i predaje struka u razredu sa 10 učenika. Hrvatska obrtnička komora: "Ovaj model koji se sada trenutno uvodi ne donosi ništa novo u odnosu na postojeći model, već unazađuje ono što već imamo. Smanjio se broj sati praktične nastave i što je najgore, smanjio se broj sati koji se provodi u gospodarstvu, dakle u realnom sektoru." Prema dualnom obrazovanju: 1. učenik ostaje učenik, nije zaposlenik: isto kao u JMO 2. učenik prima naknadu, ne plaću: isto kao u JMO 3. učenik nema mirovinsko osiguranje: isto kao u JMO 4. broj sati koje učenik provodi kod poslodavca manji je nego u Jedinstvenom modelu obrazovanja 5. fond praktične nastave u eksperimentalnom modelu dualnog obrazovanja znatno je manji u odnosu na modele dualnog obrazovanja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj 6. s obzirom na manji broj sati praktične nastave, neće biti moguće organizirati nastavu po modelu „tjedan za tjedan“ (tjedan dana teorije, tjedan dana prakse): u JMO moguće organizirati 7. nema jasno definiranog sustava osiguranja kvalitete (licenciranja radionica i kompetencija koje poslodavci moraju imati i slično): JMO ima U Dubrovniku, Varaždinu, Karlovcu, Virovitici, Splitu i Bujama s frizerskim programima, od rujna 2019. godine se provodi eksperimentalni dualni model obrazovanja prema kojemu će se budući frizeri školovati četiri godine. U te četiri godine, imati će manje sati praktične nastave od svojih kolega u ustaljenim trogodišnjim programima. Točnije, 231 sat manje, tj. ukupno 2.369 sati praktične nastave. Budući frizeri hrvatski će jezik učiti sadržajno gotovo kao prema gimnazijskom programu. Što se tiče matematike, frizeri će poput strojarskih tehničara učiti algebarske izraze, linearne jednadžbe i nejednadžbe, apsolutne vrijednosti, intervale, operacije s vektorima, potencije, korijene, kompleksne brojeve, kvadratne jednadžbe i funkcije, vjerojatnost, permutacije, kombinacije, varijacije… opravdano je zapitati se koliko su takva znanja relevantna za frizere. Frizeri trebaju znati matematiku svoje struke, moraju znati izračunati troškove, postotke, likvidnost obrta, takva im matematika treba. Isto je učinjeno i sa zanimanjem kozmetičar. Istovremeno učenici ovih smjerova nemaju više niti jedan jedini sat nastave povijesti, zemljopisa i biologije. Nije posve jasno kojim su argumentima vođene osobe u Ministarstvu koje su donijele i potpisale takvu odluku i „usputno“ obrisale nastavu povijesti, biologije i zemljopisa. Između malog broja razloga za ukidanje predmeta spominje se: „nema koristi od učenja povijesti“, „humanističke znanosti su u defanzivi“ kao da je usvajanje drugih nastavnih sadržaja i vještina jasno iskazano i matematički mjerljivo? Za koga nema koristi od nastave povijesti? Za učenike to sigurno nije slučaj. Svi učenici strukovnih škola u Europi pohađaju nastavu povijesti i ona tamo nije upitna niti u dualnom obrazovanju. Učenici koji pohađaju nastavu po JMO modelu imaju cjelovit i kvalitetan program koji uključuje povijest, biologiju, zemljopis, stručnu praksu i sve kompetencije potrebne jednoj mladoj osobi. Tko je i prema kojim kriterijima izbrisao nastavu povijesti u eksperimentalnom dualnom programu i kakve će biti dugoročne posljedice ove odluke? Molim da pomno preispitate ovu odluku. Hrvatska je mlada europska država i njene škole i institucije trebale bi čuvati i njegovati nacionalnu povijest i kulturu i ne ukidati predmete koji o tom poučavaju. Hoćemo li mi u budućnosti stvarati sloj radnika bez ikakve humanističke poduke i sloj vladajućih i dodatno produbljivati jaz između učenika strukovnih škola i gimnazija. Zašto jedan strukovnjak nema pravo učiti lokalnu, nacionalnu, svjetsku povijest i kulturnu baštinu? Radim 20 godina u strukovnim školama i predajem povijest, neću ostati gladna ako se taj predmet ukine. Ostati će gladni naši učenici; gladni istine utemeljene na činjenicama, gladni vještina kritičnog razmišljanja i prosuđivanja, vještina uzročno-posljedičnog zaključivanja. Na temelju čega će u budućnosti oni djelovati kao građani i donositi političke odluke? Bit će slijepi pored zdravih očiju. Odlukom „nadležnih“ u Ministarstvu koji su blagoslovljeni vrhovnim spoznajama što djeci treba i što im je beskorisno kada kao konačni „proizvod“ stupe u svijet rada u dualnom obrazovanju nema povijesti - predmeta od iznimne humanističke i društvene važnosti. Pozivam sve ljude dobre volje u Ministarstvu koji gledaju na školu kao odgojno-obrazovnu ustanovu, a ne kao na radnički inkubator, da ispune svoju ustavnu obvezu i omoguće svim učenicima strukovnih škola nastavu povijesti kao što je to i do sada uvijek bio slučaj. S poštovanjem, Kristina Jerčić, prof. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
21 Jelena Vidaković PRILOG 1. Dualni sustav obrazovanja ima pozitivne aspekte, ali ukidanje općeobrazovnih predmeta neće imati pozitivan učinak na učenike. Broj sati prakse nije veći nego u JMO sustavu obrazovanja i ne vidim potrebu da se ukinu predmeti koji su od velikog značaja. Mladi ljudi moraju steći osnovne informacije o društvu, razumjeti svijet oko sebe i razvijati kritičko mišljenje – bez društveno-humanističkih predmeta neće to moći. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
22 Suzana Jagić PRILOG 1. Ukidanje pojedinih društveno - humanističkih predmeta iz strukovnog obrazovanja zanemaruje potrebe učenika te im uskraćuje opća znanja potrebna za život. Odluku bi bilo dobro preispitati u smislu mogućeg uvođenja drugog općeobrazovnog bloka predmeta ili njihova spajanja u predmet koji će učenicima omogućiti stjecanje osnovnih informacija o društvu te poticati kritičko mišljenje. Na taj način stvara se potpuna obrazovna piramida važna za budućnost čitave države. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
23 STJEPAN RADIĆ PRILOG 1. Postovani, kao osoba koja radi s ucenicima koji bi trebali pohađat nastavu po dualnom sustavu obrazovanja smatram da je iznimno lose ukinuti odredjene opceobrazovne predmete koji spadaju u opcu kulturu pojedinca poput povijesti i geografije. Ovo je presudan trenutak u kojem odlucujemo kakve ucenike odnosno radnike zelimo. Radnike koji mogu razumijeti svijet oko sebe ili radnike koji se nece snaci u zivotu, pa bilo to i orijentirati se u prostoru i pronaci mjesto svoga rada. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
24 Filka Babic PRILOG 1. Iz godine u godinu dolazi do sve stresnijih situacija u upisnom periodu za neko zanimanje ili školu. Napetost se očituje kod roditelja i učenika ali i u pojedinim školama zbog bojazni od neupisanog broja učenika. Stoga podržavam svaku pozitivnu promjenu koja će utjecati na odnose u relacijama škola - učenik – obrtnik, odnosno učenik – poslodavac. Samo kvalitetnom analizom potrebnih zanimanja, praksom kod poslodavaca, njegovom podrškom u radu pri prvim koracima, te nagradama onih koji se budu trudili, učenik će biti dobro obučen, bez straha će nastavljati svoj rad, a poslodavac i naše gospodarstvo na dobrobiti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
25 ANITA KRAJAČ PRILOG 1. Radim u Srednjoj strukovnoj školi, pa podržavam svaku vrstu pozitivne promjene koja će u gospodarstvu i kod mladih ljudi koji se obrazuju za svoje buduće zvanje donijeti dobrobit i pozitivni učinak. Smatram da je za stjecanje kvalitetnih vještina potrebno puno praktičnog rada, a da bi se sve to ostvarilo i poslodavci gdje učenici idu na praksu trebaju o svemu biti educirani, kako bi na što pristupačniji način mlade ljude uveli u struku, da to zanimanje mladi ljudi i nadalje cijene i da vide cilj zbog čega su ga u srednjoj školi i odabrali. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
26 Nataša Kelava PRILOG 1. Ne bih željela komentirati sadržaj navedenoga dokumenta (radim u osnovnoj školi), ali molim Vas obratite pozornost na pisanje upitnih rečenice koje započinjete na sljedeći način:"Da li...?" Naime, nije u duhu hrvatskoga jezika započinjanje upitne rečenice na način kojim se Vi koristite. Dakle, rečenicu:" Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?", trebali biste preoblikovati na sljedeći način: "Hoće li propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?" Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
27 Danijela Vodeničar PRILOG 1. Podržavam veliki broj sati prakse, ali praksa mora biti kvalitetno odrađena. Poslodavci moraju shvatiti da rade s učenicima (djecom), a ne s djelatnicima (odraslim osobama). Rad s djecom zahtijeva puno vremena i strpljenja, kako od strane nastavnika, tako i od strane poslodavaca. Nastavnici su spremni preuzeti odgovornosti, spremni su na inkluziju, na roditelje..., a jesu li na sve to spremni i poslodavci? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
28 Ištvan Kerekeš PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Vjerujem da će sve moje kolege nastavnici, bez obzira na svoju struku, podržati model strukovnog obrazovanja u kojem su poslodavci partneri obrazovnim ustanovama. Upravo su ti nastavnici koji primarno rade sa učenicima možda jedine osobe iz sustava koji će ih pripremiti za tržište rada u suradnji sa poslodavcima. Isto tako je potrebna izuzetna suradnja tih nastavnika i voditelja praktične nastave, te poslodavaca gdje će djeca odraditi praktikum. U cijeloj priči ne smijemo zaboraviti ni uvođenje OBAVEZNOG stručnog usavršavanja cjelokupnog nastavnog kadra jer smo svi svjesni činjenice da škole same ne mogu pratiti (stručno, financijski…) industrijski i tehnološki razvoj realnog sektora. Ištvan Kerekeš, Tehnička i industrijska Škola Ruđera Boškovića u Sinju Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Vaš je komentar primljen na znanje. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
29 Irena Kiss PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada moguće je uz permanentnu edukaciju, koja podrazumijeva dinamiku promjena nastavnih planova i programa u skladu s konkretnim zahtjevima određene struke. Nadalje, potrebna je uska i intenzivna suradnja nastavnika u obrazovnim institucijama i voditelja praktične nastave, kao i obveza kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
30 Ankica Rebrović PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Smatram da se najbolje uči u realnom okruženju.Partnerstvo poslodavaca i škole obavezno! Što se više mladih ljudi orijentira na razvijanje vještina na konkretnim radnim mjestima, to će i potražnja za takvim mladim kadrom biti veća,a time i njihova nezaposlenost.A tome se u današnje vrijeme najviše teži. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
31 Silvana Vulas PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE "Obrazovni sustav usklađen s potrebama tržišta rada"- svako područje obrazovnog sustava treba imati dualno obrazovanje. Učenici današnjice ne nalaze interes u zamišljajućoj strukturi nastavnog plana, a svaki izlazak iz učionice suočavanjem sa stvarnim radom urodi plodom iako se tako učiteljima na prvi pogled ne učini. Snažno podržavam za sve kategorije obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
32 Vanja Novaković PRILOG 1. Za napredak i u obrazovnom i u gospodarskom segmentu nužno je prepoznati potrebe za određenim kvalifikacijama. .Konkurentnost na tržištu se i postiže prepoznavanjem znanja i vještina prisutnim u obrazovnim ishodimŠkola i obrtnici,gospodarstvenici trebaju biti partneri i timski raditi.čime bi se stvorili i uvjeti za zapošljavanje nakon završenog obrazovanja.Podržavam svaku izmjenu koja bi dovela do bržeg zapošljavanja mladih ali i zadovoljnih ljudi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
33 Karol Jurišić PRILOG 1. Ja član Hrvatskih suverenista bih naravno uveo da se uče iz praktične nastave to je realno Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
34 Martina Dumančić PRILOG 1. Poštovani, zanima me samo koliko će jedan učenik u strukovnoj školi (npr. konobar, slastičar, kuhar) imati prakse? Dok to ne bude 80% u korist prakse koja se odvija kod poslodavca sva prohodnost ne vrijedi ništa jer za sada učenici imaju po jedan dan prakse u tjednu. Molim Vas što poslodavac može naučiti praktikanta u jednom danu u tjednu? Praksa treba biti kontinuirana bar 3 do 6 mjeseci, a 20 % teorije.. iz strukovnih škola izlaze djeca sa diplomama za koje nemaju niti osnovno znanje. Može li mi netko objasniti zašto ne pogledate bavarski ili općenito njemački model strukovnog obrazovanja gdje 90% poslodavaca kod kojeg praktikant odradi praksu bude i odmah zaposlen jer se praksa radi u kontinuitetu i poslodavac može kvalitetno naučiti praktikanta. Sve varijacije na temu prohodnosti bez prakse u strokovnoj školi nemaju smisla. Kao poslodavac koji se bavi strukovnim školstvom već godinama i upozoravili smo kao poslodavci prije 10 godina i više da se treba nešto promjeniti, sramotno je i nedopustivo da opet zaživi model bez 80% prakse i 20% teorije. To Vam je kao da Vas pitam da li hoćete da Vas operira doktor koji ima iza sebe tisuće operacija ili onaj koji je pročitao sve knjige! Praksa i samo praksa jer to su STRUKOVNA ZANIMANJA KOJA UČE IZ PRAKSE NE IZ KNJIGA! Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
35 Vesna Pereković Bučar PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Apsolutno podržavam model strukovnog obrazovanja u kojem su poslodavci partneri obrazovnim ustanovama. Naravno da se još uvijek puno toga mora u hodu doraditi i urediti. Nastavnici u školama / inženjeri raznih struka su vrlo često jedina poveznica sa školom i poslodavcima. Upravo ti nastavnici koji primarno rade sa učenicima su jedini koji će ih pripremiti za tržište rada u suradnji sa poslodavcima. Svakako podržavam prohodnost kroz promijenu profila i razinu kvalifikacije! Vrlo često nastavni programi su zastarjeli i potrebno ih je mijenjati. Nažalost promjene su spore. Nastavnici u strukovnim školama ih vide. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
36 Dunja ham PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Podržavam prohodnost u modelu dualnog obrazovanja jer smatram da se mlade osobe , tek pristigle u srednje škole još uvijek traže i da im treba omogućiti lakšu prekvalifikaciju na neko drugo zanimanje u kojem bi bili uspješniji. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.
37 Ivan Markić 84 PRILOG 1. Dualno obrazovanje je potrebno što prije uvesti i u fakultetsko obrazovanje. Primljeno na znanje Vaš je komentar primljen na znanje, ali se ne odnosi na predmet ovog savjetovanja. Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju bit će predmetom novoga savjetovanja te Vas molimo da se tada pridružite istome.