Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedlogu zakona o službenoj statistici, s konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB   Prema navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o službenoj statistici, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike, prestaje biti nositelj službene statistike, i kao takav prestaje biti dio statističkog sustava nakon 90 godina neprekinutog postojanja i rada. Kako pokazatelji urbane i regionalne statistike služe za procjene kvalitete života te su osnova za analize u gradovima i regijama, a ključni su i za donošenje strateških i političkih mjera, važno je da upravno tijelo Grada Zagreba kao i druga upravna tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave budu dio statističkog sustava RH. Primjere takve dobre prakse statističkih sustava imaju mnoge zemlje članice, kao na primjer Austrija, Španjolska, Njemačka i druge. Na razini Europske Unije postoji jasna potreba za prikupljanjem međunarodno usporedivih urbanih i regionalnih pokazatelja. U skladu s time predlažemo da se u okviru predloženog Nacrta prijedloga Zakona o službenoj statistici, uvrsti novi članak kojim će se unutar tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave omogućiti osnivanje ustrojstvene jedinice unutar koje će se provoditi statističke aktivnosti, u skladu s odredbama ovog zakona i načelima statistike, a sve u cilju razvoja i proizvodnje pokazatelja regionalnih i urbanih statistika, posebice pokazatelja za niže teritorijalne jedinice. Nadalje predlažemo da se uvrsti odredba kojom se regulira mogućnost sklapanja posebnih sporazuma između Državnog zavoda za statistiku i upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja provode statističke aktivnosti. Dodatno, predloženi članak Gradskog ureda je u skladu s reformskom mjerom Vlade „Decentralizacija i racionalizacija državne uprave“. Iz navedenog razloga donesen je novi Zakon o sustavu državne uprave (NN br.66/19): - Nacionalni strateški plan: decentralizacija poslova državne uprave i ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske - Cilj: poboljšati funkcionalnost državne uprave kroz davanje većih ovlasti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona ne uređuje se pitanje unutarnjem ustrojstva nositelja službene statistike. Nacrtom prijedloga zakona uređuje se isključivo prikupljanje, proizvodnja i diseminacija podataka za potrebe proizvodnje službene statistike, u sadržaju i rokovima određenim Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske i Godišnjim provedbenim planom Republike Hrvatske i ne odnosi se na prikupljanje, proizvodnju, korištenje i čuvanje podataka za druge potrebe koje nisu službena statistika. Ovim Nacrtom prijedloga zakona utvrđeno je da su nositelji službene statistike, Državni zavod za statistiku i Hrvatsku narodnu banku te druga tijela javne vlasti koja su Programom određena nositeljima službene statistike. Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike nije poimenično navedeno u Zakonu kao nositelj službene statistike budući da nije nositelj niti jedne statističke aktivnosti utvrđene Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske niti Godišnjim provedbenim planom Republike Hrvatske. Integracija statističara, koji su obavljali poslove službene statistike u uredima državne uprave u županijama, u ustrojbenu strukturu Državnog zavoda za statistiku provedena je 1. siječnja 2010. kao jedna od mjera iz Izvješća o ispunjavanju obveza Republike Hrvatske iz poglavlja 18 „Statistika“.
2 GRAD ZAGREB  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Radi bolje organizacije poslova službene statistike Republike Hrvatske Zakonom se predlaže da Državni zavod za statistiku preuzme poslove službene statistike od upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove službene statistike, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju navedenih poslova (trenutno 11 zaposlenika), opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad te prava i obveze razmjerno preuzetim poslovima. Predlaže se modifikacija gore navedenog odlomka: Radi bolje organizacije poslova službene statistike Republike Hrvatske Zakonom se predlaže da Državni zavod za statistiku preuzme dio poslova službene statistike koji se odnose proces prikupljanja podataka, od upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove službene statistike, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, te prava i obveze razmjerno preuzetim poslovima. Nije prihvaćen Ovaj Nacrt prijedloga zakona odnosi se na sve statističke aktivnosti koje provode tijela koja su ovim Zakonom ili Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske određena za nositelje službene statistike. Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike je važećim Zakonom o službenoj statistici određeno za nositelja službene statistike stoga se ovim zakonskim prijedlogom preuzimaju svi poslovi službene statistike iz nadležnosti Upravnog tijela Grada Zagreba.
3 HOK  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Ukazujemo da je Hrvatska obrtnička komora bila izostavljena iz konzultacija s nadležnim tijelima tijekom postupka donošenja novog Zakona o službenoj statistici. Na taj je način obrtnicima onemogućeno da u toj fazi postupka iskažu svoje stavove o predloženim odredbama u Nacrtu prijedloga Zakona. Izražavamo nezadovoljstvo takvim postupanjem jer HOK, kao Zakonom o obrtu osnovana stručno-poslovna organizacija obrtnika koja zastupa zajedničke interese obrtnika pred državnim tijelima ima zadatak davanja mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju propisa, koji zadatak nastoji ostvarivati aktivno i u partnerstvu s državnim tijelima. Primljeno na znanje Stručni nositelj izrade propisa će dostaviti HOK-u na mišljenje Nacrt prijedloga zakona, u skladu s člankom 29. stavcima 4. i 5. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske.
4 Stanko Rezo  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Kod II. poglavlja uvodnog dijela, predzadnji pasus koji govori između ostalog o preuzimanju dijela zaposlenika(11) zatečenih na obavljanju navedenih poslova od upravnog tijela Grada Zagreba, odnosno od Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada (GUSPRG), pogledati moj komentar na čl. 83. Naime, Grad ne može raspoređivati svoje djelatnike izvan gradske uprave bez njihovog pristanka, jer se time ugrožavaju njihova stečena prava po Kolektivnom ugovoru i Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, članak 98, prvi pasus. Napominjem da je Državni zavod za statistiku većinu poslova preuzeo prije tri i više godina, a nije preuzeo djelatnike, jer mu ne trebaju, ima dovoljno svojih zaposlenika koji to već rade. Stanko Rezo, statističar (GUSPRG) Primljeno na znanje Ovaj Nacrt prijedloga zakona odnosi se na sve statističke aktivnosti koje provode tijela koja su ovim Zakonom ili Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske određena za nositelje službene statistike. Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike je važećim Zakonom o službenoj statistici određeno za nositelja službene statistike stoga se ovim zakonskim prijedlogom preuzimaju svi poslovi službene statistike iz nadležnosti Upravnog tijela Grada Zagreba.
5 HRVATSKA NARODNA BANKA Usklađenost s propisima Europske unije, Članak 2. Ovim se Zakonom utvrđuje provedba Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3 2009.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/759 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici (SL L 123, 19. svibnja 2015. − u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 223/2009) i Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenog 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 951/2009 od 9. listopada 2009. i Uredbom Vijeća (EU) 2015/373 od 5. ožujka 2015. Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona utvrđuje se provedba Uredbe (EZ) 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tako da je u članku 18. Nacrta, iznad kojeg je naslov Hrvatska narodna banka, u stavku 1. navedeno da je Hrvatska narodna banka odgovorna za obavljanje poslova službene statistike u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima u sadržaju i rokovima određenim Programom i Godišnjim provedbenim planom.
6 HRVATSKA NARODNA BANKA Usklađenost s propisima Europske unije, Članak 2. Uredba (EZ) br. 223/2009 predstavlja pravni okvir za razvijanje, izrađivanje i diseminaciju europske statistike od strane Europskog statističkog sustava (ESS), kojem sustavu pripada Državni zavod za statistiku (DZS). Međutim, sukladno članku 9. stavku 2. Nacrta Zakona, izričito je predviđeno da je nositelj službene statistike, pored DZS-a, i Hrvatska narodna banka (HNB). S tim u vezi skrećemo pozornost da se na HNB, kao dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), primjenjuje zaseban pravni okvir za razvijanje, izrađivanje i diseminaciju europske statistike, a koji je reguliran Uredbom Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenog 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (ESB), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 951/2009 od 9. listopada 2009. i Uredbom Vijeća (EU) 2015/373 od 5. ožujka 2015. Obje spomenute Uredbe su komplementarne i primjenjuju se neovisno jedna o drugoj. Međutim, Uredba (EZ) br. 2533/98 utvrđuje posebne mehanizme temeljem kojih članovi ESSB-a dostavljaju odgovarajuće statističke podatke na raspolaganje članovima ESS-a, te također uspostavlja posebna statistička načela na kojima je utemeljena europska statistika koju izrađuje ESSB, čije definicije donosi, razrađuje i objavljuje ESB. Slijedom navedenog, radi boljeg razumijevanja zadaća nositelja službene statistike i transparentnosti, predlažemo da se odredba članka 2. Nacrta Zakona pod nazivom „Usklađenost s propisima Europske unije“ izravno poziva i na Uredbu 2533/98. Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona utvrđuje se provedba Uredbe (EZ) 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tako da je u članku 18. Nacrta, iznad kojeg je naslov Hrvatska narodna banka, u stavku 1. navedeno da je Hrvatska narodna banka odgovorna za obavljanje poslova službene statistike u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima u sadržaju i rokovima određenim Programom i Godišnjim provedbenim planom.
7 HRVATSKA NARODNA BANKA ORGANIZACIJA SUSTAVA SLUŽBENE STATISTIKE , POGLAVLJE I. Članak 18. (1) Hrvatska narodna banka odgovorna je za obavljanje poslova službene statistike u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima u sadržaju i rokovima određenima Programom i Godišnjim provedbenim planom. (2) U razvoju, proizvodnji i diseminaciji službene statistike iz stavka 1. ovog članka Hrvatska narodna banka i Državni zavod za statistiku tijesno surađuju, u skladu s odredbom članka 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) 223/2009 i u skladu s odredbom članka 2.a Uredbe (EZ) 2533/98. (3) Način suradnje iz stavka 2. ovog članka može se urediti sporazumom između Hrvatske narodne banke i Državnog zavoda za statistiku. Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona utvrđuje se provedba Uredbe (EZ) 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tako da je u članku 18. Nacrta, iznad kojeg je naslov Hrvatska narodna banka, u stavku 1. navedeno da je Hrvatska narodna banka odgovorna za obavljanje poslova službene statistike u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima u sadržaju i rokovima određenim Programom i Godišnjim provedbenim planom.
8 HRVATSKA NARODNA BANKA ORGANIZACIJA SUSTAVA SLUŽBENE STATISTIKE , POGLAVLJE I. Hrvatska narodna banka predlaže dopuniti odredbu članka 18. stavka 2. Zakona na način da ista propisuje kako u razvoju, proizvodnji i diseminaciji službene statistike HNB i DZS tijesno surađuju, u skladu s odredbom članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) 223/2009 i u skladu s odredbom članka 2.a Uredbe (EZ) 2533/98. Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona utvrđuje se provedba Uredbe (EZ) 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tako da je u članku 18. Nacrta, iznad kojeg je naslov Hrvatska narodna banka, u stavku 1. navedeno da je Hrvatska narodna banka odgovorna za obavljanje poslova službene statistike u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima u sadržaju i rokovima određenim Programom i Godišnjim provedbenim planom.
9 HOK STATISTIČKI SAVJET REPUBLIKE HRVATSKE, Imenovanje članova Savjeta Ovim člankom uređuje se imenovanje članova Statističkog savjeta Republike Hrvatske. Predlažemo da se članak izmijeni tako da glasi: „Članak 22. (1) Savjet ima 13 članova, koji se imenuju na razdoblje od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. (2) Članovi Savjeta jesu: jedan predstavnik ministarstva nadležnoga za financije, jedan predstavnik ministarstva nadležnoga za gospodarstvo, jedan predstavnik tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedan predstavnik Hrvatske narodne banke, jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore, jedan predstavnik Hrvatske obrtničke komore, dva predstavnika znanstvenih organizacija upisanih u Upisnik znanstvenih organizacija, jedan predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca, jedan predstavnik sindikata, jedan predstavnik organizacija civilnog društva, jedan predstavnik medija te ravnatelj Državnog zavoda za statistiku prema službenoj dužnosti. (3) Predstavnika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje Hrvatska zajednica županija, predstavnike znanstvenih organizacija upisanih u Upisnik znanstvenih organizacija imenuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, predstavnika poslodavaca i predstavnika sindikata imenuje Gospodarsko-socijalno vijeće, predstavnika organizacija civilnog društva imenuje Savjet za razvoj civilnog društva, predstavnika medija imenuje Hrvatsko novinarsko društvo, dok ostale članove Savjeta imenuju institucije i tijela čiji su predstavnici.“ Obrazloženje: Statistički savjet Republike Hrvatske člankom 20. ovog Nacrta definiran je kao savjetodavno i stručno tijelo za strateška pitanja službene statistike koje se osniva radi osiguranja utjecaja korisnika, znanosti i šire javnosti na aktivnosti službene statistike. Zadaci Savjeta, definirani člankom 21. Nacrta, odnose se na predlaganje statističke strategije RH, provedbenog plana na razini godine te o uvođenju, revidiranju ili ukidanju statističkih istraživanja i aktivnosti. U Republici Hrvatskoj obrtništvo je dio gospodarstva i to njegov značajan dio jer više od 88.600 obrta čini udio od 40%ukupnog broja gospodarskih subjekata. Obrtništvo ima svoje specifičnosti koje treba poznavati kod planiranja mjera razvoja, a podaci i pokazatelji službene statistike neophodni su kao podloga za svaku ozbiljniju analizu koja mora prethoditi odlučivanju, kreiranju mjera i donošenju pravnih propisa kojima se uređuje poslovno okruženje za obrtništvo i gospodarstvo u cjelini. S druge strane, podaci službene statistike važni su i za same obrtnike pri donošenju važnih poslovnih odluka. U sadašnjem Statističkom savjetu RH obrtnici su zastupljeni predstavnikom iz Hrvatske obrtničke komore. Smatramo da smanjenje broja članova Savjeta ne smije biti provedeno na način da se iz njega izostavi predstavnik obrtništva. Takvo rješenje znači diskriminaciju obrtništva u odnosu na ostatak gospodarstva. Skrećemo pozornost na činjenicu da je važnost sudjelovanja gospodarstva u donošenju propisa iz područja statistike samo djelomično prepoznata kroz imenovanje predstavnika Hrvatske gospodarske komore predsjednikom Statističkog savjeta Republike Hrvatske, što u potpunosti podržavamo. Međutim, izostavljanjem HOK-a iz konzultacija i iz Savjeta, neopravdano se izostavlja obrtništvo kao važan dio gospodarstva. To tim više što se sada iz Savjeta predlaže ukloniti i predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, koji bi mogao i trebao predstavljati gospodarstvo u cjelini, upravo zbog važnosti statističkih podataka za gospodarski razvoj. Naime, kroz provedeno javno savjetovanje 2016. godine u postupku za donošenje novog Zakona o službenoj statistici, prijedlog je bio da se Savjet smanji na 13 članova. Na primjedbu HOK-a o tome da kroz predloženi sastav Savjeta obrtnici nisu u njemu zastupljeni, Državni zavod za statistiku u objavljenom izvješću odgovorio je da se primjedba ne može usvojiti jer će obrtnici imati svojeg zastupnika, a to će biti „predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo“. Zbog toga je nejasno kako se sada iz sastava Savjeta predlaže izostaviti predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetnika i obrta, čime se obrtništvo u potpunosti izostavlja iz sastava Savjeta i stavlja u nejednak položaj s drugim gospodarskim subjektima. Stoga predlažemo da se članak 22. izmijeni tako da se uz predstavnika iz Hrvatske gospodarske komore propiše i zastupljenost jednog predstavnika obrtništva iz Hrvatske obrtničke komore i predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kako bi se obrtništvu osigurala ravnopravna zastupljenost u predlaganju aktivnosti službene statistike. Prihvaćen Članak 22. nadopunjen u skladu s prijedlogom HOK-a.
10 HRVATSKA NARODNA BANKA Rokovi diseminacije službenih statističkih podataka, Članak 59. Hrvatska narodna banka predlaže uvesti dodatnu odredbu kojom bi se preciznije definirao pojam „neovlaštenih osoba“, pri tome uzimajući u obzir i odnose nadređenosti u organizacijskim hijerarhijskim strukturama u kojima osim statističke funkcije postoje i druge funkcije koje su ujedno i korisnici podataka koje diseminira statistička funkcija. Nije prihvaćen Načelo nepristranosti definirano je kao načelo koje znači da se statistike moraju razvijati, proizvoditi i diseminirati neutralno i da se prema svim korisnicima treba jednako postupati. Sukladno tome ovaj zakonski prijedlog u članku 59. stavak 2. utvrđuje da službeni statistički podaci moraju biti na jednak način i u isto vrijeme dostupni svim korisnicima u skladu s odredbom članka 18. Stavak 3. Uredbe (EZ) 223/2009.
11 HRVATSKA NARODNA BANKA Izniman pristup povjerljivim statističkim podacima koji omogućuju neizravnu identifikaciju statističke jedinice, Članak 68. Članak 68. (1) Povjerljivim statističkim podacima koji omogućuju samo neizravnu identifikaciju statističke jedinice iznimno se, na temelju pisanog zahtjeva, može omogućiti pristup za provedbu statističkih analiza isključivo za znanstvene svrhe u skladu s odredbom članka 23. Uredbe (EZ) br. 223/2009. (2) O korištenju povjerljivih statističkih podataka iz stavka 1. ovoga članka sklapa se poseban ugovor na temelju kojeg se korisnik obvezuje, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, da će povjerljive statističke podatke koristiti samo u svrhu koja je navedena u zahtjevu, da ih neće dati na uvid i korištenje neovlaštenim osobama te da će ih nakon uporabe uništiti. (3) Uvjete i način pristupa podacima iz stavka 1. ovog članka utvrđuje pravilnikom glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku odnosno odgovarajućim aktom ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike. Prihvaćen U članku 68. stavak 3. Nacrta prijedloga zakona brisan tekst "uz mišljenje Odbora za sustav službene statistike Republike Hrvatske".
12 HRVATSKA NARODNA BANKA Izniman pristup povjerljivim statističkim podacima koji omogućuju neizravnu identifikaciju statističke jedinice, Članak 68. Hrvatska narodna banka smatra da ovakvo zakonsko rješenje ne poštuje neovisnost Hrvatske narodne banke u uređenju područja iznimnog pristupa povjerljivim statističkim podacima koji omogućuju neizravnu identifikaciju statističke jedince internim aktom u onom dijelu u kojem ona pokrivaju statističke podatke koje proizvodi Hrvatska narodna banka, te je stoga u sukobu s člankom 86. stavkom 3. točkom 4. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Slijedom navedenog, Hrvatska narodna banka smatra da stavak 3. treba definirati na način da navedeno područje regulira „pravilnikom glavni ravnatelj Državnog zavoda za statistiku odnosno odgovarajućim aktom ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike“ i to samostalno (dakle, bez dodatnog mišljenja Odbora za sustav službene statistike Republike Hrvatske). Također, budući da trenutačni prijedlog teksta navedenog članka umanjuje neovisnost HNB-a u području „distribucije“ statistika koje HNB proizvodi, HNB smatra kako cijeli Nacrt Zakona treba dostaviti na mišljenje Europskoj središnjoj banci. Naime, Odlukom Vijeća 98/415/EZ o savjetovanju nacionalnih tijela s Europskom središnjom bankom o propisima koji se odnose na „prikupljanje, objedinjavanje i distribuciju monetarne, financijske i bankovne statistike te statistike platnih sustava i platne bilance“ (članak 2. stavak 1. alineja 4. Odluke). Prihvaćen U članku 68. stavak 3. Nacrta prijedloga zakona brisan tekst "uz mišljenje Odbora za sustav službene statistike Republike Hrvatske".
13 HRVATSKA NARODNA BANKA Izjava o povjerljivosti , Članak 70. Nigdje se preciznije ne navode niti minimalni elementi koje bi takva izjava trebala sadržavati. Stoga, Hrvatska narodna banka predlaže da se u istom članku Nacrta Zakona definiraju njeni osnovni elementi ili da se u članak 81. stavak 1. u kojem se navodi da će glavni ravnatelj Zavoda odnosno ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti provedbene akte iz članaka 12., 55., 56., 58., 67., 68. i 71. ovog Zakona, doda takva obveza i po članku 70. Hrvatska narodna banka smatra da bi to pridonijelo i harmonizaciji sadržaja izjava o povjerljivosti kod različitih nositelja službene statistike, a definirao bi se i rok za provedbu koji se u tekstu Nacrta Zakona nigdje ne spominje. Prihvaćen Članak 70. nadopunjen tako da glasi: Osobe iz članka 69. Stavka 1. ovog Zakona dužne su potpisati izjavu o povjerljivosti kojom se jamči ispunjavanje svih obveza iz članka 69. ovog Zakona.
14 HOK PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 76. Predložene kazne smatramo previsokima te predlažemo sniziti iznos predviđenih kazni. Podržavamo razlikovanje kazni i niže kazne za obrtnike kao fizičke osobe. Obrazloženje: Obrtnici su najmanji gospodarski subjekti. Kod propisivanja prekršajne odgovornosti o tome treba voditi računa i propisati novčane kazne u nižem iznosu od onih propisanih za pravne osobe. Nije prihvaćen Visina kazni su prilagođene posljedicama koje proizlaze iz nepoštivanja odredbi Uredbe (EZ) br. 223/2009 i ovog Zakona.
15 HRVATSKA NARODNA BANKA PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 81. Članak 81. (1) Glavni ravnatelj Zavoda odnosno ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donosi provedbene akte iz članaka 12., 55., 56., 58., 67., 68., 70. i 71. ovog Zakona. (2) Do stupanja na snagu provedbenih akata iz stavka 1. ovog članka ostaje na snazi sljedeći provedbeni akti: - Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe (Narodne novine, broj 137/13.) - Pravilnik o ustroju, vođenju i korištenju podataka iz statističkih registara Državnog zavoda za statistiku (Narodne novine, broj 59/14.). Prihvaćen Članak 70. Nacrta prijedloga zakona izmijenjen u skladu s mišljenjem HNB-a na navedeni članak.
16 HRVATSKA NARODNA BANKA PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 81. Ukoliko se u članku 70. Nacrta Zakona ne definiraju osnovni elementi Izjave o povjerljivosti, Hrvatska narodna banka predlaže u članak 81. stavak 1. ovog Zakona dodati obvezu donošenja provedbenog akta i po članku 70. Hrvatska narodna banka smatra da bi to pridonijelo i harmonizaciji sadržaja izjava o povjerljivosti kod različitih nositelja službene statistike, a definirao bi se i rok za provedbu koji se u tekstu Nacrta Zakona nigdje ne spominje. Prihvaćen Članak 70. Nacrta prijedloga zakona izmijenjen u skladu s mišljenjem HNB-a na navedeni članak.
17 Gong PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 83. Predloženo institucionalno rješenje ne bi trebalo ići na štetu djelokruga obavljanja poslova službene statistike koje je do sada obavljalo upravno tijelo Grada Zagreba ili njegovo smanjivanje, poput izračuna prosječne plaće u Gradu Zagrebu. Nije prihvaćen Predloženo institucionalno rješenje ide u smjeru jačanja službene statistike s obzirom na to da upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike nije nositelj niti jedne statističke aktivnosti utvrđene Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske i Godišnjim provedbenim planom Republike Hrvatske.Grada Zagreba.
18 GRAD ZAGREB PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 83. Predlaže se da članak 83. glasi kako je dolje navedeno, a stavke 2 i 3 da se brišu: Državni zavod za statistiku 1. rujna 2020. preuzima dio poslova službene statistike koji se odnose proces prikupljanja podataka od upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove službene statistike, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju koja se odnosi na dio poslova službene statistike koje je do stupanja na snagu ovog Zakona obavljalo upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike, te prava i obveze razmjerno preuzetim poslovima. Nije prihvaćen Ovaj Nacrt prijedloga zakona odnosi se na sve statističke aktivnosti koje provode tijela koja su ovim Zakonom ili Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske određena za nositelje službene statistike. Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike je važećim Zakonom o službenoj statistici određeno za nositelja službene statistike stoga se ovim zakonskim prijedlogom preuzimaju svi poslovi službene statistike iz nadležnosti Upravnog tijela Grada Zagreba.
19 Stanko Rezo PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 83. Člankom 83 predviđa se među ostalim preuzimanje službenika zatečenih na obavljanju preuzetih poslova službene statistike od strane upravnog tijela Grada Zagreba, odnosno Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada (GUSPRG). Međutim, time bi gradski službenici postali državni službenici i njihova primanja bi pala za cca 40% i izgubili bi i razna druga stečena prava, što se kosi sa Kolektivnim ugovorom i Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, članak 98, prvi pasus. Radi se o službenicima s 30-40 godina radnog staža i starosti 50-60 godina. Napominjem da Državni zavod za statistiku (DZS) ima viška zaposlenih oko stotinjak (100) u gradu Zagrebu, pa bi ovo bio dodatni višak, a Grad bi se na elegantan način pokušao riješiti svog viška.Napominjem da je DZS već preuzeo većinu poslova prije tri i više godina i oni te poslove uspješno godinama obavljaju sa svojim djelatnicima i ne trebaju naše djelatnike. Svi zaposlenici imaju preuzete obveze, bilo kredite, bilo legalizacije i sl. i time bi sve to bilo dovedeno u pitanje, i bila bi direktno ugrožena njihova egzistencija, kao i njihovih obitelji. Do sada je grad višak rješavao prirodnim odljevom, što je korektno. Ljudi s 50 godina i više nisu tržišno konkurentni i zato bi ih trebao štititi Kolektivni ugovor, kao i Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, članak 98, prvi pasus. Želim DZS-u uspješan nastavak rada, dobro prilagođavanje promjenama, kako u hrvatskom društvu, tako i u Europi i šire. Lijep pozdrav, Stanko Rezo, statističar(GUSPRG) Primljeno na znanje Ovaj Nacrt prijedloga zakona odnosi se na sve statističke aktivnosti koje provode tijela koja su ovim Zakonom ili Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske određena za nositelje službene statistike. Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike je važećim Zakonom o službenoj statistici određeno za nositelja službene statistike stoga se ovim zakonskim prijedlogom preuzimaju svi poslovi službene statistike iz nadležnosti Upravnog tijela Grada Zagreba.Grada Zagreba.