Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska udruga turizma II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Prijedlog i ključna primjedba: Iz perspektive turističkog sektora u okviru ovoga zakona najvažnije je pitanje reguliranja uvjeta poticanja ulaganja u turizmu. Iako je s obzirom na važnost i potencijal razvoja hrvatskog turizma potrebno definirati i dodatne mogućnosti za reguliranje poticaja ulaganja u turizam, poglavito u višu kvalitetu organiziranog smještaja, izostali su takvi prijedlozi. Dapače s predmetnim se izmjenama predlaže uvesti značajno ograničenje u mogućnostima poticanja najvećih ulaganja u turizmu na način da se ukida mogućnost apliciranja i stjecanja potpore za projekte ulaganja u turističke objekte četiri zvjezdice za velike poduzetnike (hoteli, aparthoteli, turistička naselja i kampovi). Stoga je glavna primjedba i prijedlog turističkog sektora da se omoguće poticaji za sve investitore (neovisno o njihovoj veličini) u objekte s 4 ili 5 zvjezdica, odnosno da se poticanje ulaganja u turizam nastavi prema aktualnim uvjetima iz Zakona o poticanju ulaganja koji su rezultirali s brojnim pozitivnim efektima za hrvatsko gospodarstvo i društvo. Prihvaćen Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona omogućuje poticaje za sve investitore (neovisno o njihovoj veličini) u objekte s 4 ili 5 zvjezdica.
2 Hrvatska udruga turizma II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 2. Prijedlog Snažniji razvoj hrvatskog turizma moguće je realizirati kroz adekvatnu politiku poticaja ulaganja i povećanje konkurentnosti te je važno uvesti i dodatne mjere za poticanje većih investicija u kvalitetu turističke ponude. Kako bi se to ostvarilo predlažemo razmotriti uvođenje dodatnih mjera za poticanje ulaganja u turizmu: • bespovratna sredstva u visini 5% ulaganja za greenfield investicije u hotele 5* • bespovratna sredstva u visini 10% ulaganja za investicije u kvalitetu ponude kroz dodatne sadržaje (golf, welness….) Obrazloženje: Brojni su primjeri uvođenja navedenih i sličnih mjera od strane nama konkurentskih zemalja koje strateški planiraju i promišljaju turističku politiku te su mjere poticaja ulaganja jedna od najjačih poluga konkurentnosti, privlačenja investicija i željenog razvoja gospodarstva općenito. Naime, aktualni poticaji koji se odobravaju temeljem Zakona o poticanju ulaganja fokusirani su na poticanje poduzetništva u vidu oslobođenja od plaćanja poreza na dobit u desetogodišnjem razdoblju. No, primjerice, greenfield-projekti koji su uvjetovani visokim inicijalnim iznosima investicije stavljaju investitore u položaj da uopće ne mogu iskazivati računovodstvenu dobit prvih šest do sedam godina pa poticaj u obliku oslobođenja poreza na dobit može biti realiziran tek u razdoblju od osme do desete godine. Greenfield ulaganja neće se stoga značajnije stimulirati bez uvođenja novih poticaja na način da se uvedu grantovi u obliku nepovratnih sredstava u tijeku izgradnje projekta. Nije prihvaćen Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja, uz već postojeće poticajne mjere za turizam nisu predviđene dodatne poticajne mjere u turizmu imajući u vidu izuzetno pozitivne učinke postojećih mjera na sektor turizma: - (najveći broj/postotak projekata poticanja ulaganja u turizmu u odnosu na sve sektore - 16%, - najveći udio korištenja fiskalne potpore od strane turističkog sektora u odnosu na sve sektore – 23% - postojećim mjerama iz Zakona, ulaganja u turističke projekte ( listopad 2012 do 2019) dostižu iznos 17 milijardi kuna
3 Hrvatska udruga turizma II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 3. Prijedlog S ciljem unaprjeđenja operativno-administrativnih uvjeta provedbe poticaja ulaganjima temeljem predmetnog zakona predlažemo pojednostavljenje procedure prijave i pripremne dokumentacije, pojašnjenje potrebnih obrazaca, unifikaciju izvještaja te jasnije i preglednije upite u njima, a smatramo i da bi uvođenje mogućnosti popunjavanja izvještaja i dostave dokumentacije elektronskim putem značajno olakšalo ispunjenje obveza svim korisnicima potpora. Prijedlozi: - Dokumentaciju dostavljati samo u elektroničkom obliku, ukinuti papirnate (print) materijale; - Sve obrasce staviti u excel , ovako se nepotrebno gubi vrijeme ( a i veće su mogućnosti greške) prepisivanjem u world obrasce; - Staviti sve iznose u obrascima u kune ili u €, ovako je dio u kn a dio € pa stalno treba preračunavati; - Riješiti OP-6 obrazac koji se odnosi na planiranje osnovnih sredstava. Obzirom da se prijava odnosi na 3-godišnje razdoblje ulaganja, te na više objekta zahtjev da se unaprijed planiraju sva osnovna sredstva po komadu je vrlo problematičan . Trebalo bi samo navesti ukupan iznos koji se planira za osnovna sredstva , na kraju se kroz godišnja izvješća popisi osnovnih sredstva dostavljaju po knjigovodstvenim evidencijama pa je tako detaljno planiranje nepotrebno i na isto se troši najviše vremena. Posebno jer treba pripremiti sve u excelu pa onda prebaciti i u word obrazac. Obrazloženje: Smatramo potrebnim skrenuti pozornost na iskustva naših članova i korisnika sustava poticaja iz predmetnog zakona prema kojima se može reći kako je primjena Zakona operativno i administrativno prilično složena. Obrasci koji se koriste kod apliciranja prijave su dijelom nejasni i ostavljaju prostor za različito tumačenje, a za više vrsta poticaja koriste se isti obrasci. U Zakonu i Uredbi o poticanju ulaganja nije jasno specificirano što se točno uz prijavu prilaže od dokumentacije, niti su pojašnjeni kriteriji za prihvaćanje ili odbijanje određenih investicija. Prilikom izvještavanja za vrijeme korištenja potpora količina dokumentacije koju je potrebno dostaviti je izrazito opsežna (primjerice dostavljaju se analitičke kartice dugotrajne imovine za svako osnovno sredstvo u papirnatom obliku). Za veće investicije to znači dostavljanje nekoliko stotina listova papira samo analitičkih kartica OSA za svaku godinu korištenja potpore. Obrazac izvještaja GI-1, koji je propisan kao sastavni dio godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora, u pojedinim je dijelovima nejasan, a sadržajno je vrlo oskudan. Smatramo da bi njime trebala biti obuhvaćena većina podataka bitnih za izvještavanje, dok je prema postojećem modelu, pored spomenutog obrasca, potrebno dostaviti i više zasebnih izvještaja (navedenih u članku 16. Uredbe o poticanju ulaganja), što sve dovodi do toga da je obvezni sadržaj godišnjeg izvješća jako obiman. Nejasnim propisivanjem potrebnih obrazaca, ali i nejasnim sadržajem istih dolazi do proizvoljnog tumačenja od strane korisnika potpore i uvodi se nesigurnost u područje koje bi poduzetnicima moralo biti potpora. Primljeno na znanje Prijava na Zakon o poticanju ulaganja značajno je jednostavnija u odnosu na prijave na natječaje za korištenje EU sredstava. Uredba o poticanju ulaganja u kojoj su propisani postupci Prijave projekta ulaganja i dostave Godišnjih izvješća o korištenju potpore za ulaganje omogućiju korisniku potpore samostalnu realizaciju i Prijave i dostave Godišnjih izvješća. Nadalje, Ministarstvo je započelo i planira u sklopu digitalizacije poslovnih procesa omogućiti i potpuno digitaliziranu aplikaciju Prijave. U vezi Obrasca OP-6 popis osnovnih sredstava koji predstavljaju planirane opravdane troškove ulaganja, ističemo da je zakonodavni okvir potpora za ulaganja i postupak Prijave za korištenje potpora za ulaganja propisan zajedničkom pravnom stečevinom EU u području državnih regionalnih potpora za ulaganje, pa je tako Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014 (GBER) propisano da korisnik podnosi pisani zahtjev (Prijava projekta) prije početka rada na projektu, a zahtjev za potporu mora sadržavati popis svih troškova projekta. Kod dostave Godišnjeg izvješća, u Uredbi o poticanju ulaganja je propisano da se dio dokumentacije dostavlja elektroničkim putem, a u II fazi digitalizacije sustava, omogućiti će se digitalizirana dostava dokumentacije.
4 palamida II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poticaj na ulaganje kod kogeneracijskih izvora energije. Primjerice kod šećerana,rafinerija ili cementara koji imaju velike emisije otpadne topline.Ista bi se dala iskoristiti za pokretanje parogeneratora ili stirlingova generatora. Nije prihvaćen Obzirom da je člankom 6,. stavak 2., točka 9. Zakona, propisano da se državne potpore za ulaganje ne mogu dodijeliti za proizvodnju i distribuciju energije te energetsku infrastrukturu, i to na temelju odredbi Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014 (GBER).
5 AD PLASTIK D.D. IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 4. Budući da u RH više nema problem visoke stope nezaposlenosti, već obrnuto, manjak raspoložive radne snage, ovaj uvjet treba u potpunosti ukinuti. Kompanije sve viš uzimaju radnu snagu preko agencija za zapošljavanje, što ne ulazi u službeni broj zaposlenika. Ako će kompanije promijeniti nešto u poslovanju i unatoč potrebnom i racionalnom smanjenju broja zaposlenika morati zadržavati broj zaposlenika zbog ovog fiskalnog kriterija, posljedica će biti negativan rezultat, što Vladi sigurno nije cilj. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama zakona uvodi se nova poticajna mjera bez uvjeta otvaranja novih radnih mjesta - članak „9. “Potpore za modernizaciju poslovnih procesa”. Ističemo da je jedan od temeljnih ciljeva Zakona je i rast zaposlenosti u RH i otvaranje novih radnih mjesta, s toga je Vlada Republike Hrvatske od 2020. godine ukinula kvote za uvoz radne snage kao mjeru prevencije manjka radne snage.
6 Apsolon IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 4. Prijedlog: Predlažemo brisanje cjelokupne odredbe, odnosno stavka 7. u čl.9 te ukidanje ograničenja za održavanje broja zaposlenih kroz čitavo razdoblje za sve korisnike Zakona. Obrazloženje: Članak 9.st.7 postojećeg Zakona glasi: „Ako korisnik potpore smanji broj novih radnih mjesta utvrđenih odredbama stavaka 1. – 3. ovoga članka prije isteka propisanog minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog ulaganja iz članka 6. točke 7. ovoga Zakona i/ili ako ne poštuje minimalno razdoblje očuvanja predmetnog ulaganja iz članka 6. točke 7. ovoga Zakona, prestaje mu pravo korištenja poreznih povlastica za čitavo razdoblje za koje su odobrene…“. Brisanjem dijela st.7 gdje se u postojećem Zakonu definira „ …utvrđenih odredbama stavaka 1. – 3. ovoga članka…“ te ograničavanju korisnika definiranih samo st.1, ne poštuje se jednako postupanje prema svim korisnicima. Ovom izmjenom navedene odredbe stavka 7. odnose isključivo na korisnike i uvjete definirane stavkom 1. dok su korisnici definirani st. 2 i 3. izuzeti od odredbi st.7 čl.9 Zakona. Nije prihvaćen Netočno je da se izmjenama članka 9. Zakona postupa nejednako prema svim korisnicima. Dapače, ovim izmjenama se samo pojašnjava, da prestanak prava na korištenje porezne povlastice prestaje samo u slučaju neispunjenja minimalnog broja novootvorenih radnih mjesta navedenih u stavku 1. članka 9. Zakona, a u slučajevima neispunjenja odredbi stavaka 2. i 3. istog članka, korisniku neće prestati pravo korištenja porezne povlastice, već će visina porezne povlastice biti revidirana sukladno visini iz stavka 1. članka 9. Zakona.
7 DANKO ŠKARE IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 5. VIS, d.d., sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Šetalište Apolonija Zanelle, Vis, upisano u sudski registar kod Trgovačkog suda u Splitu pod matičnim brojem subjekta (MBS): 060014618, europski jedinstveni identifikator (EUID) HRSR.060014618, osobni identifikacijski broj OIB: 55505367731 (dalje u tekstu: „Predlagatelj“), zastupano po punomoćniku, odbvjetniku Danku Škare iz Zagreba, Savska cesta 41/VII, predlaže dopunu Nacrta Prijedloga (dalje: „Nacrt“) Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, 25/18 i 114/18) (dalje: „Zakon“), a koji Nacrt je objavljen na mrežnoj stranici od strane Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Republike Hrvatske (dalje: „Ministarstvo“), otvorenom od 07.01.2020.g. do 06.02.2020.g., i to čl.5 Nacrta usmjerenog na izmjenu članka 12. stavak 1. podtočka c) točka 2. Zakona tako da se nakon prve alineje a koja u Nacrtu sada glasi: „2. Aktivnosti turističkih usluga su: - projekti turističkih objekata za smještaj, kategorije minimalno pet zvjezdica za velike poduzetnike, odnosno minimalno četiri zvjezdice za srednje i male poduzetnike, vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje i kampova” doda alineja koja bi glasila; “-projekti turističkih objekata za smještaj, kategorije minimalno tri zvjezdice na prioritetnim otočnim područjima, vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje i kampovi.” tako da bi cjelokupni tekst članka 12. stavak 1. podtočka c) točka 2. Zakona po usvajanju predložene dopune glasio; „2. Aktivnosti turističkih usluga su: - projekti turističkih objekata za smještaj, kategorije minimalno pet zvjezdica za velike poduzetnike, odnosno minimalno četiri zvjezdice za srednje i male poduzetnike, vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje i kampovi -projekti turističkih objekata za smještaj, kategorije minimalno tri zvjezdice na prioritetnim otočnim područjima, vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje i kampovi - projekti turističkih objekata – hotel baština, difuzni hotel i druge vrste smještajnih objekata nastalih obnovom kulturno-povijesne baštine uz obveznu dostavu konzervatorskih uvjeta obnove - projekti pratećih sadržaja svih prethodno navedenih vrsta smještajnih objekata koji uključuju: zdravstveni, kongresni, nautički, kulturni, golfski, sportsko-rekreacijski, zabavno-tematski i turističko-ekološki sadržaj, kao i druge inovativne sadržaje u turizmu visoke dodane vrijednosti - projekti nautičkog turizma, kategorije četiri ili više sidara - projekti zabavnih i tematskih parkova.” Obrazloženje; I/ USKLAĐENOST PRIJEDLOGA SA ZAKONOM Osnovno načelo Zakona izraženo u čl.5 Zakona jest ravnomjeran regionalni razvoj. Prioritetna otočna područja definirana su Zakonom o otocima (Narodne Novine 116/18)(dalje: „ZoO“) Strateškim planom Ministarstva za razdoblje 2019-2021 KLASA 023-01/18-01/60, UR broj:526-02-18-4 iz ožujka 2018.g. (dalje u tekstu: „Strateški plan“), dostupnim na poveznici; https://www.mingo.hr/public/STRATEŠKI%20PLAN%202019_2021%20MGPO.pdf u točci 2 određuje se „ Jačanje konkurentnosti gospodarstva usko je povezano s kvalitetom poduzetničke infrastrukture koju je potrebno kontinuirano unaprjeđivati kako bi kao nositelj razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini pozitivno utjecala na broj poduzetnika i zaposlenih, te na poboljšanje njihovih poslovnih rezultata.“ Nedvojbeno je da su poduzetnici na prioritetnim otočnim područjima u različitom položaju ne samo u odnosu na kontinent, već i u odnosu na druge otoke odnosno otočna područja. Isto proizlazi i iz čl.14. ZoO-a, gdje se Otočno prioritetno područje uređuje radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te radi fizičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije otoka. Otočna prioritetna područja uređuju se kao skupina nerazvijenih i manje razvijenih otoka radi daljnje posebne brige o tim otocima kako bi se spriječio ili ublažio daljnji porast nerazvijenosti. Slijedom navedenog prijedlog Predlagatelja je u skladu s Strateškim planom Ministarstva. Također Prijedlogom Osnovnog Zakona kako ga je postavila Vlada Republike Hrvatske a dostupnim na poveznici https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2019-01-18/080847/PZE_897.pdf, kao cilj donošenja zakona i to na stranici 2. navedeno je „Predmetnim Prijedlogom zakona o poticanju ulaganja osiguran je potreban pravni okvir kojim se stvaraju pretpostavke za povećanje broja, ali i kvalitete, investicijskih projekata koji će se realizirati u Republici Hrvatskoj radi unosa nove opreme i suvremenih tehnologija, veće zaposlenosti i izobrazbe zaposlenika, razvoja proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, povećanja poduzetničke konkurentnosti, ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske te učinkovitijeg raspolaganja resursima i korištenja teritorijalnog kapitala.“ Predlagatelj ističe da je njegov prijedlog u cijelosti u skladu s prijedlogom donošenja Osnovnog Zakona. II/ USKLAĐENOST PRIJELOGA PREMA OSNOVI NACRTA Prema osnovi Nacrta Ministarstvo navodi kako se zakonodavni okvir za poticanje ulaganja u Republici Hrvatskoj nalazi se na listi programa državnih potpora Republike Hrvatske, Broj klase Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o odobrenju (Klasa: 430-01/12-06/005; Ur.broj: 580-09-1/17-12-015; 30.07.2012.); broj odobrenja Europske komisije SA.35517, (2012/HR); datum odobrenja Europske komisije 27.05.2013.; Kategorija državne potpore (Regionalne potpore i potpore za usavršavanje), Referenca potpore kod Europske komisije (SA.35517 SA.38291), Početak trajanja 3/10/2015, Kraj trajanja 31/12/2020. Prema Obvezujućem Mišljenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o odobrenju (Klasa: 430-01/12-06/005; Ur.broj: 580-09-1/17-12-015; 30.07.2012.)(dalje: “Mišljenje”) I to prema čl.1. Mišljenja „Osnovni cilj dodjele državnih potpora je poticanje gospodarskog rasta temeljem ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske i ostvarenje gospodarske politike Republike Hrvatske, njezinog uključivanja u tokove međunarodne razmjene i jačanje investicijske i konkurentske sposobnosti hrvatskog poduzetništva, te povećanje broja zaposlenih. Mišljenje je dostupno na poveznici http://www.aztn.hr/uploads/documents/odluke/DP/430-012012-06005.pdf Nadalje, Prijedlog Predlagatelja je u cijelosti usklađen i sa Kartom regionalnih potpora za Hrvatsku (2014. – 2020.), Državna potpora br. SA.38668 (2014/N) – Republika Hrvatska, odobrenom od Europske komisije 11.06.2014 pod brojem C(2014) 3577(dalje: “Karta”), a na koju se Ministarstvo također poziva u propisivanju zakonodavnog okvira Nacrta, a gdje Karta dostupna na poveznici; https://ec.europa.eu/competition/state_aid/cases/252579/252579_1556439_73_2.pdf III/ USKLAĐENOST PRIJEDLOGA PREMA PRAVU ZAJEDNICE Zakonom o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, (dalje: „Osnovni Zakon“), i to čl.2/1 Osnovnog Zakona se uređivala provedba Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26. 6. 2014., str. 1.)(dalje: „Uredba“). Izmjenama i dopunama Osnovnog Zakona (Narodne novine, br. 25/18) (dalje: „Novi Zakon“), izmijenjen je čl.2./1 Osnovnog Zakona tako da čl.2. Novog Zakona određuje da Zakon uređuje provedba Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o izmjeni Uredbe EU br. 651/2014., o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26. 6. 2014., str. 1.), i Uredbe Komisije (EU) 2017/1084 od 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova. Drugi i treći stavak Zakona određeni su Osnovnim Zakonom te kasnije nisu mijenjani (niti Novim Zakonom niti Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja objavljenom u Narodnim novinama br.: 114/18) i glase: „(2) Ovaj Zakon sadržava odredbe o regionalnim državnim potporama za ulaganja te odredbe o državnim potporama za usavršavanje koje su u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. Pojedinačne potpore dodijeljene temeljem ovoga Zakona izuzete su od obveze prethodne prijave Europskoj komisiji sukladno članku 108. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona. (3) Potpore za usavršavanje i regionalne potpore temeljem ovoga Zakona dodjeljuju se sukladno odredbama članaka 1. – 14. i članka 31. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. Za sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, odnosno u slučaju razlika u tumačenju odredbi ovoga Zakona s pravilima Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. primijenit će se pravila Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014.“ Predlagatelj smatra kako je njegov prijedlog u potpunosti usklađen s Uredbom odnosno s pravnom stečevinom EU iz područja državnih regionalnih potpora za ulaganje te Ugovorom o Europskoj Uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (SL L 2016/C 202/01)(dalje u tekstu skupno: “Ugovor“), a osobito čl. 107/3 a i čl.107/3/c Ugovora. Nedvojbeno je da su prioritetna otočna područja kako ih definira ZoO potpomognuta područja u smislu čl.107/3/a Ugovora, a time i da je prijedlog Predlagatelja u skladu s pravom Zajednice. Naime, prema čl. 2/27. Uredbe „potpomognuta područja” znači područja utvrđena u odobrenoj karti regionalnih potpora za razdoblje 1. srpnja 2014. – 31. prosinca 2020. u primjeni članka 107. stavka 3. točaka (a) i (c) Ugovora. Sva prioritetna otočna područja kako ih definira ZoO su potpomognuta područja prema Karti a osobito prema čl. 3.1./7 a Karte gdje se navodi kako; regije NUTS 2 razine čiji je BDP po glavi stanovnika manji ili jednak 75 % prosjeka Unije ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) UFEU-a. Područja koja su hrvatska nadležna tijela predložila kao prihvatljiva za dodjelu regionalnih potpora na temelju članka 107. stavka 3. točke (a) UFEU-a u razdoblju od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2020. čine dvije regije NUTS 2 razine, gdje se za Jadransku Hrvatsku sa BDP-om od 60,00 % prosjeka EU-27 određuje da ispunjava uvjete iz članka 107. stavka 3. točke (a) UFEU-a prijedloga primjene članka 107. stavka 3. točke (a) i najvećih intenziteta potpore.“ Kako su sva prioritetna otočna područja na području Jadranske Hrvatske prema Karti, to je jasno da isti ispunjavaju i uvjete prema pravu zajednice. II/ PREDVIDLJIVE POSLJEDICE PRIJEDLOGA Slijedom navedenog smatramo da bi ovdje predložena izmjena dovela do smanjenja jaza u razvijenosti prioritetnih otočnih područja u odnosu na druge regije, te bi dovela do: povećanje broja novozaposlenih na prioretetnim otočnim područjima ne samo kod poduzetnika koji poduzima projekt (i to bez obzira radi li se o velikom, srednjem, malom ili mikro poduzetniku) već i u povećanju zaposlenosti kod drugih povezanih lokalnih poduzetnika kroz stvaranje novih neizravnih radnih mjesta, stručnog usavršavanja zaposlenika, osnivanje novih poslovnih djelatnosti odnosno proširenje postojećih poslovnih djelatnosti, širenje raznolikosti poslovne djelatnosti, a zatim posljedično i do transfera tehnologije odnosno stvaranje nove tehnologije. Zaključno, sam Zakon ne definira kriterije za određenje „visoke dodatne vrijednosti“. Takve kriterije ne definiraju niti drugi propisi Republike Hrvatske niti EU. Dodana vrijednost najlakše bi bilo definirati kao razlika između vrijednosti proizvedenih dobara i usluga te vrijednosti svega što je ugrađeno u stvaranje proizvoda ili usluga, odnosno vrijednost dodana proizvodu ili usluzi u procesu njenog dovršetka. Prema samom Zakonu, njegovim osnovnim ciljevima, prema Nacrtu, pravu Zajednice na koji se Zakon i Nacrt oslanjaju, dodatnu vrijednost nije dopušteno promatrati samo u okviru određenog šireg sustava, u konkretnom slučaju Republike Hrvatske, već je potrebno uzeti u obzir i značaj dodatne vrijednosti na regionalnoj i još užoj, sub-regionalnoj razini. Nedvojbeno je da će vrijednost određenog proizvoda ili usluge biti različita u odnosu mjesto gdje je poduzeta ili proizvedena, tako da bi određeni proizvod ili usluga proizveden ili pružen na gospodarski nerazvijenijim mjestima imao veću dodatnu vrijednost na tome mjestu, nego što bi je isti proizvod ili usluga imao da je poduzet ili stvoren u gospodarski razvijenijem mjestu. Naprijed navedeno, samorazumljivo načelo, je nedvojbeno utkano i u osnovu sustava potpora ulaganjima, i na razini Zajednice, obzirom da se iste i daju kako bi se poticao razvoj manje razvijenih djelatnosti ili regija, a koje bi posljedično, u drugom koraku, utjecale i na razvitak određenog većeg sustava. Nije prihvaćen Obzirom da Zakon tretira projekte ulaganja u turizmu isključivo kao aktivnost „visoke dodane vrijednosti“, što se odredbama zakona definira kao specificirane smještajne jedinice kategorizirane na razini 4*+, ističemo da se iz tog razloga državna potpora za ulaganje odobrava isključivo za projekte u turizmu kategorizacije 4 ili više zvjezdica kako je i navedeno u odredbama članka 12. Zakona.
8 Apsolon IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 5. Prijedlog: Predlažemo brisanje dijela rečenice gdje se navodi: “kategorije minimalno pet zvjezdica za velike poduzetnike, odnosno minimalno četiri zvjezdice za srednje i male poduzetnike…“ te pozivamo na ostavljanje iste odredbe koja je definirana postojećim Zakonom Obrazloženje: Potrebno je velike poduzetnike izjednačiti sa svim korisnicima Zakona za ulaganja u aktivnost usluga visoke dodane vrijednosti. Sagledamo li ciljano hotelske smještajne kapacitete po zvjezdicama, valja naglasiti kako Hrvatska u ovom trenutku najviše kapaciteta ima u hotelima s 4* i 3* te smatramo da ova odredba uvelike ograničava velike poduzetnike koji moraju ulagati u hotele 5*. Znatan broj velikih poduzetnika koji imaju osigurana sredstva i mogućnosti daljnjih ulaganja, izlazi iz svoje osnovne ekonomske djelatnosti i investira u nove djelatnosti kao što je turizam te ih ova odredba stavlja u nepovoljan položaj sa stajališta korisnika Zakona. Prihvaćen Primjedba se prihvaća.
9 Apsolon IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 5. Prijedlog: Molimo jasnije definirati „prateći zdravstveni sadržaji“ unutar odredbe projekata pratećih sadržaja u aktivnostima turističkih usluga. Obrazloženje: Naime, u prijedlogu izmjene Zakona o poticanju ulaganja u Članku 2. definiraju se izmjene Zakona u stavku 2. gdje se iza točke 12. dodaje točku 14. koja glasi: „14. za zdravstveni sektor, sektor socijalne skrbi i sektor obrazovanja.“ Ova odredba isključuje zdravstveni sektor kao prihvatljivog korisnika. Većina pratećeg sadržaja u turističkim objektima je dana u podnajam nekim zdravstvenim uslužnim djelatnostima pa predlažemo dodatno objasniti koji prateći zdravstveni sadržaji su prihvatljivi u sklopu aktivnosti turističkih usluga Primljeno na znanje Člankom 12. Zakona, potiču se projekti ulaganja koji predstavljaju ulaganja u turistički sektor i to projekti visoke dodane vrijednosti kategorizirani na razini četiri ili pet zvijezdica, uključujući i prateće sadržaje navedenih vrsta smještajnih objekata koji mogu uključivati i projekt zdravstvenog turizma. Navedeno podrazumijeva korisnika potpore registriranog u djelatnosti turizma na području RH u kojemu sadržaj usluge čine i pružanje zdravstveih usluga (liječilišta, toplice, terapije, itd….). Aktivnosti za koje se dodjeljuje potpora obavlja isključivo korisnik potpore, isključujući aktivnost iznajmljivanja imovine za koju se koristi potpora za ulaganje.
10 Hrvatska udruga turizma IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 5. Prijedlog 1: Predlažemo izmijeniti na način da se u Članku 12. stavku 1. podtočke c) točke 2 - brišu riječi „minimalno pet zvjezdica za velike poduzetnike, odnosno minimalno četiri zvjezdice za srednje i male poduzetnike“ te dodaju riječi „četiri ili pet zvjezdica“, a kako bi uvodna rečenica glasila: „2. Aktivnosti ugostiteljsko-turističkih usluga su: - projekti ugostiteljsko-turističkih objekata za smještaj, kategorije četiri ili pet zvjezdica, vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje i kampovi,“ Obrazloženje: Oštro se protivimo predloženim izmjenama pojma „ Aktivnosti ugostiteljsko-turističkih usluga“ za koje se kao usluge visoke dodane vrijednosti mogu odobriti potpore temeljem ovoga zakona jer je istima uvedeno štetno i diskriminirajuće ograničenje za velike poduzetnike koji bi bili spriječeni koristiti poticaje za ulaganja u ugostiteljske objekte kategorije 4 zvjezdice. Različito poticanje ulaganja temeljem veličine poduzetnika smatramo potpuno neprihvatljivim i neopravdanim te tražimo da se u tom smislu zadrže aktualni uvjeti poticanja ulaganja u turizmu i definicija prihvatljivih ugostiteljsko-turističkih aktivnosti. Naime, ukoliko bi se usvojila ova izmjena prema kojoj za velike poduzetnike hoteli sa 4 zvjezdice više ne bi bili prihvatljiva investicija za realizaciju poticaja, nego isključivo oni sa 5 zvjezdica, smatramo da bi se nanijela nenadoknadiva šteta za investicijsku klimu u turističko-hotelijerskom sektoru u Republici Hrvatskoj. Ulaganje u hotel od 4* neovisno radi li se o velikom ili malom poduzetniku svakako je investicija visoke dodane vrijednosti, što je Zakon prepoznao do sada i treba kao takvo ostati. Stava smo da se ovakvim ograničavajućim definiranjem mogu postići samo negativni efekti protivni ciljevima i željenom učinku ovoga Zakona. Štetu u dugom roku teško je procijeniti jer bi se ona očitovala kroz smanjenju zaposlenost, izgubljene porezne prihode, izgubljeno vrijeme za razvoj destinacija i hrvatskog turizma općenito. Držimo da je potrebno podupirati razvoj institucionalnih oblika smještaja, hotela, turističkih naselja, kampova, neovisno o veličini poduzetnika i neovisno o kategoriji istih. Poticaji ulaganjima imaju izravne pozitivne učinke na proračun, zapošljavanje, razvoj turističkih destinacija i lokalne zajednice te u konačnici na GDP kroz značajan utjecaj na rast bruto dodane vrijednosti. Prihvaćen Primjedba se prihvaća.
11 Hrvatska udruga turizma IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 5. Prijedlog 2: Predlažemo izmijeniti na način da se u Članku 12. stavku 1. podtočke c) točke 2 - doda nova točka „- projekti ugostiteljsko-turističkih objekata za smještaj vrste „Hotel posebnog standarda koji nema kategorije“, Obrazloženje: Predlažemo dodati novu točku navedenih aktivnosti ugostiteljsko-turističkih usluga na način da se dopune projekati ugostiteljsko-turističkih objekata i sa vrstom smještajnih objekata „Hotel posebnog standarda koji nema kategorije“. Naime, za vrstu „Hotel posebnog standarda koji nema kategorije“ moraju biti ispunjeni svi uvjeti kategorizacije (obvezni i izborni) kao i za vrstu Hotel kategorije 4 zvjezdice. Nije prihvaćen Obzirom da se podrazumijeva, (kako i predlagatelj navodi) da za tu vrstu turističkih objekata moraju biti ispunjeni svi uvjeti kategorizacije (obvezni i izborni) kao i za vrstu Hotel kategorije 4 zvjezdice.
12 Hrvatska udruga turizma IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 5. Prijedlog 3: Predlažemo izmijeniti na način da se u Članku 12. stavku 1. podtočke c) točke 2 - doda riječ „ugostiteljsko“ kod turističkih aktivnosti, odnosno izmijeniti na način da uvodni dio Članka 12. stavak 1. podtočka c) točka 2. glasi: „2. Aktivnosti ugostiteljsko-turističkih usluga su: - projekti ugostiteljsko-turističkih objekata za smještaj, kategorije četiri ili pet zvjezdica, vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje i kampovi, - projekti ugostiteljsko-turističkih objekata za smještaj vrste „Hotel posebnog standarda koji nema kategorije“, - projekti ugostiteljsko-turističkih objekata – hotel baština, difuzni hotel i druge vrste smještajnih objekata nastalih obnovom kulturno-povijesne baštine uz obveznu dostavu konzervatorskih uvjeta obnove“ Obrazloženje: Smatramo potrebnim zadržati pojam „-ugostiteljsko-turistički“, a ne samo turističke aktivnosti i turistički objekti kako je predloženo s predmetnim izmjenama jer se radi primarno o ugostiteljskim objektima za smještaj i aktivnostima temeljem Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (usluge smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića), dok su turističke usluge (aktivnosti pratećih turističkih sadržaja) definirane Zakonom o pružanju usluga u turizmu. Prihvaćen Primjedba se prihvaća.
13 AD PLASTIK D.D. IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 8. Razmotrili smo Nacrt Prijedloga Zakona na način da smo simulirali prijavu za novu poticajnu mjeru - potpore za modernizaciju poslovnih procesa – automatizacija, robotizacija i digitalizacija proizvodno-prerađivačkih procesa i zaključili da će dva uvjeta onemogućiti poduzećima prijavu projekata po ovom Prijedlogu Zakona, a to su: - zadržavanja broja zaposlenika na prosječnom broju zaposlenika u periodu 12 mjeseci prije prijave i - povećanja produktivnosti od minimalno 15% nakon završetka projekta (3g). Iz tog razloga predlažemo izmjene Članka 8. Prijedloga zakona koji predviđa novi Članak 15.a u kojem predlažemo sljedeće izmjene: (3) (4) Projekt ulaganja za koji se odobrava potpora za modernizaciju poslovnih procesa predstavlja ulaganje u dugotrajnu imovinu korisnika potpore u iznosu protuvrijednosti kuna u minimalnom iznosu od 500.000,00 eura, BEZ UVJETA NOVOG ZAPOŠLJAVANJA ILI očuvanja početnog stanja zaposlenih iz članka 6. stavka 1. točke 5. Zakona kod korisnika potpore tijekom cijelog razdoblja korištenja potpora, a ne kraće od minimalnog razdoblja očuvanja predmetnog projekta ulaganja za koji se namjerava koristiti potpora za modernizaciju poslovnih procesa. (5) Razina produktivnosti po zaposleniku korisnika potpore kojem je odobrena potpora za modernizaciju poslovnih procesa nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja mora biti povećana u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se namjerava koristiti potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa.“. Obrazloženje: Ulaganja za automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju s ciljem postizanja razine industrije 4.0 predstavlja transformaciju poslovanja u digitalni oblik s ciljem pripreme poslovanja poduzeća za izazove budućnosti. Ulaganje u automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju je dobar preduvjet za dobivanje novih poslova, proizvodnju kvalitetnijih proizvoda, bolje praćenje proizvodnih procesa. Ulaganje ovog tipa nije jednokratna operacija, već strateška, koja je za svako poduzeće ima drugačiji obuhvat i tempo, ovisno o trenutnoj razini tehnološke opremljenosti i napretku konkurencije. Zbog financijskog opterećenja koja ovakva ulaganja iziskuju, svako poduzeće će napraviti plan automatizacije, robotizacije i digitalizacije po fazama. Rezultat tog procesa zasigurno će doći do smanjenja broja niže kvalificiranih zaposlenika i potrebe zapošljavanja zaposlenika više kvalifikacije i specifičnih znanja i vještina. Pri tome ne znači da će se automatski povećati proizvodni kapacitet i prihodi kompanije, što ovisi o vrsti proizvodnje i ulaganja. Broj zaposlenih u slučaju automobilske industrije oscilira ovisno o narudžbama (prodaji automobila u svijetu), a istovremeno može biti i nerealan podatak jer poduzeće (zbog nedostatka radne snage u RH) može imati radnike zaposlene preko agencija, što ne ulazi u službeni broj zaposlenih. Osobe zaposlene preko agencije u tom slučaju ne ulaze niti u izračun produktivnosti. Produktivnost kompanije nije povezana isključivo s implementacijom automatizacije i robotizacije i digitalizacije. Također, u ukupni prihod u projektnim godinama (kao što je bila 2019.), osim prihoda od prodaje vlastitih proizvoda, ulaze i prihodi od prodaje alata kupcima, i neki drugi prihodi (npr. prodaja nekretnine, stroja i sl.), što povećava prihod i umjetno može utjecati na produktivnost. Također, ukoliko neko poduzeće kupi nekoliko robota za jedan proizvodni segment (npr. dio nekog pogona), nemoguće je povećanje produktivnosti cijelog poduzeća za 15%, pogotovo ako je ono veliko. Također, ne polaze sva poduzeća s jednake razine tehnološke opremljenosti – onima koja su iznimno loše opremljena daleko je jednostavnije dostići razinu od 15% rasta produktivnosti. Realno je očekivati da poduzeća neće u 3g u potpunosti digitalizirati poslovanje, već samo neke segmente, a može se raditi i o digitalizaciji pratećih procesa. U tom slučaju produktivnost bi trebalo računati na mikrorazini –dijela kompanije, dijela poslovanja. Iz gore navedenih razloga bitno je se makne uvjet zadržavanja broja radnika, a ukoliko nemamo supstituciju za uvjet povećanja produktivnosti, predlažemo da isti ostane ali bez limita od 15% Djelomično prihvaćen Prihvaća se djeloimično na način da se u dijelu koji se odnosi na porast razine produktivnosti po zaposleniku, stavak (11) mijenja i glasi: "(11) Razina produktivnosti po zaposleniku korisnika potpore kojem je odobrena potpora za modernizaciju poslovnih procesa u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja mora biti uvećana za minimalno 10% u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se namjerava koristiti potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa."
14 Apsolon IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 8. Prijedlog: Molimo izmijeniti Čl 15a (11) tako da se izmjeni ciljana godina u kojoj se mjeri povećanje produktivnosti zaposlenika. Nije realno očekivati da se povećanje produktivnosti zaposlenika poveća odmah po završetku ulaganja te predlažemo da se ovaj pokazatelj mjeri po principu m+3 pri čemu godina m označava zadnju godinu provedbe investicije. Obrazloženje: Ulaganje se provodi kroz trogodišnji ciklus te smatramo kako nikako nije prihvatljivo od korisnika tražiti povećanje razine produktivnosti po zaposleniku odmah nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta pošto će korisnik tek po aktivnom korištenju opreme u nekom dužem vremenskom periodu moći povećati produktivnost. Djelomično prihvaćen Prihvača se djelomično na način da se u dijelu koji se odnosi na porast razine produktivnosti po zaposleniku, stavak mijenja i glasi: "(11) Razina produktivnosti po zaposleniku korisnika potpore kojem je odobrena potpora za modernizaciju poslovnih procesa u godini nakon isteka trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja mora biti uvećana za minimalno 10% u odnosu na razinu produktivnosti po zaposleniku u razdoblju godine dana prije prijave projekta ulaganja za koji se namjerava koristiti potpora za temeljitu modernizaciju poslovnih procesa."
15 HOTEL WESTGATE d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Projekti koji su prijavljeni za potporu temeljem ovog zakona, a nisu se mogli realizirat u vremenskom okviru koji je definiran ovim zakonom, zbog sljedećih razloga: • Viša sila, hitni radovi • Izmjene i dopune građevinske dozvole, radi izmjena projekta • Zamjena izvođača radova uslijed otvaranja pred stečajnog / stečajnog postupka Poduzetnik taj isti projekt može prijavit za novu potporu temeljem ovoga zakona, prihvatljivi troškovi bit će svi troškovi koji su nastali vezano za projekt i evidentirani su u poslovnim knjigama, odnosno svi radovi koji su do tada obavljeni. Nije prihvaćen Obzirom da je sustav državnih potpora za ulaganje definiran Zakonom i Uredbom na način da se „Opravdanim troškovima ulaganja smatraju troškovi nastali unutar tri godine od početka ulaganja.“ , te je usklađen s pravnom stečevinom EU u području državnih regionalnih potpora za ulaganje - Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014 (GBER).
16 Apsolon PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 11. Prijedlog: U slučaju korisnika koji dostavi valjane dokaze o nepovoljnim uvjetima na tržištu rada i dokaže da kroz duži vremenski period nije mogao dodatno zaposliti nove kvalificirane osobe, predlažemo izuzeće iz odredbi Zakona koje definiraju obvezu očuvanja broja zaposlenih uz neometano korištenje potpore za ulaganje. Djelomično prihvaćen Prihvaćen djelomično na način da se kroz prijedlog izmjena i dopuna zakona u slučaju smanjenja broja novootvorenih radnih mjesta produljuje propisano razdoblje očuvanja radnih mjesta za tri godine bez primjene odredbi o prestanak prava korištenja potpore.
17 Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 11. Članak 11. (2) Kada je za vrijeme propisanog razdoblja očuvanja novootvorenih radnih mjesta došlo do smanjenja propisanog broja tijekom tri kalendarske godine, korisnicima potpora za ulaganje u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, a koje su ostvarili prema Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 102/15, 25/18 i 114/18) i Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, br. 111/12 i 28/13) zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta uzrokovanih padom industrijske proizvodnje i kretanjem makroekonomskih parametara Europske unije, produljuje se propisano razdoblje očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za tri godine, bez primjene odredbi kojima se definira prestanak prava korištenja potpora za ulaganje. Obrazloženje prijedloga izmjene teksta: Obzirom na nastale nepovoljne tržišne uvjete i kretanje makroekonomskih parametara unutar EU, ali i na geopolitičku situaciju u svijetu koja se negativno odrazila i na RH, a što je rezultiralo velikim gubitcima (posebno za izvozno orijentirane tvtke) već u 2019. godini smatramo kako bi se navedeni predloženi period s dvije trebao produžiti na tri kalendarske godine budući da se radi o realnom periodu koji je potreban za stabilizaciju uvjeta na tržištu, a što će se pozitivno reflektirati i na broj zaposlenih u proizvodno-prerađivačkom sektoru. Prihvaćen Primjedba se prihvaća.