Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Uredbe o snimanju iz zraka
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ŽELJKO HIBLER | UREDBU O SNIMANJU IZ ZRAKA, Opća odredba | S obzirom na napredak tehnologije koji je omogućio relativno jednostavno snimanje iz zraka kako fizičkim osobama za osobne potrebe tako i pravnim osobama za komercijalne potrebe, bilo bi opravdano omogućiti snimanje fizičkim osobama za privatne potrebe i pojednostaviti proceduru za pravne osobe za komercijalne potrebe. Premda ova uredba ima ishodište u Zakonu o obrani, smatram da većina snimanja iz zraka zaista ne zadire u pitanje sigurnosti države pogotovo što su snimke cijelog teritorija RH javno dostupne na raznim internetskim platformama a tehnologija snimanja je takva da u stvarnosti nitko više ne može onemogućiti snimanje niti onemogućiti distribuciju takvih snimaka pogotovo za one koji to žele raditi protuzakonito. Ako uzmemo u obzir da sva ostala snimanja sa tla ili objekata (pogotovo sa raznih uzvišenja i visokih objekata) ne podliježu ovako restriktivnoj proceduri a mogu (zbog napredne tehnologije) vrlo precizno snimati i sve ovo što je navedeno u ovoj Uredbi, mislim da ne postoji razlog da se ovako restriktivno pristupa tehnologiji snimanja na područjima na kojima snimanje nije zabranjeno. Zbog toga, pretpostavljam, da nema razloga da se ne omoguće gora navedena snimanja na područjima RH na kojima nije zabranjeno letenje i snimanje iz zraka, te da se to kvalitetno zakonski regulira kako bi svi koji se pridržavaju važećih zakonskih propisa mogli bez prevelike i nepotrebne procedure snimati iz zraka. Već sami Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova vrlo precizno definira gdje se i kako smije letjeti a gdje se i kako ne smije letjeti ćime se na neki način posredno i definira gdje se i kako može i snimati – s obzirom da je gotovo uvijek let bespilotnog zrakoplova vezan uz mogućnost snimanja. U tome može pomoći i dosadašnje iskustvo, da bez obzira što letenje manjim bespilotnim letjelicama nije moguće kvalitetno kontrolirati i sankcionirati, nismo imali gotovo nikakvih ozbiljnijih incidenata niti stradavanja osoba na područjima na kojima su se obavljale letačke operacije. To govori o tome da su ljudi pri takvim letačkim operacijama ipak savjesni i da uz kvalitetnu zakonsku regulativu možemo imati i zadovoljnog zakonodavca i zadovoljne snimatelje. Zbog toga predlažem da se u Uredbu uvedu mogućnosti snimanja za fizičke osobe (za osobne potrebe) i pojednostavi procedura za komercijano snimanje uz detaljno definiranje svih ogranićenja i zabrana kojih se snimatelji moraju pridržavati – a koja su vjerovatno i sada podloga za odobravanje ili ne odobravanje snimanja iz zraka i objave snimljenog materijala. Kao primjer kvalitetnog riješenja, može se uzeti Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova koji je prihvatio ćinjenicu da su zbog napretka tehnologije, bespilotne letjelice postale dostupne svima i vrlo jednostavnim i svima dostupnim procedurama dozvolio letenje u okviru određenih granica. I sama procedura prijave za korištenje zračnog prostora (letenje) je vrlo kvalitetno riješena kroz aplikaciju koja je dostupna svima ćime je svima omogućeno da imaju uvid u zone slobodnog, odnosno zabranjenog letenja, i vrlo jednostavne prijave za let u zonama dozvoljenim za letenje. To je dobar primjer kako se odgovarajućom zakonskom regulativom može građanima i pravnim osobama omogućiti zakonski okvir za aktivnosti za koje postoji interes a nisu u bitnoj suprotnosti sa sigurnostim aspektima. Vezano na potrebe za snimanjem iz zraka i regulacijom istih, možda ne bi bilo loše da se snimanje iz zraka podijeli na 3 grupe: 1. Namjensko snimanje: snimanje u svrhu utvrđivanja ili provjere topografskih podataka I sva ostala snimanja u kojima se snimljeni materijal referencira na određena mjerenja ili mjerila, snimanje za potrebe tijela državne ili lokalne uprave I snimanja u sklopu poslova ugovorenih kroz postupke javne nabave 2. Snimanje za komercijalne potrebe: snimanje koje se obavlja za pravnu osobu kao naručitelja Ili ima za svrhu plasiranje (prodaju) snimljenog materijala na tržištu bilo za određenog naručitelja bilo na slobodnom tržištu ( kao na primjer snimanje reklamnih I promotivnih materijala, snimanje muzičkih spotova I televizijskih emisija I slično ) 3. Snimanje za osobne potrebe: snimanje za osobne potrebe je snimanje koje se ne obavlja za pravnu osobu kao naručitelja Ili nema za svrhu plasiranje (prodaju) snimljenog materijala na tržištu. Snimanje za osobne potrebe ne može za cilj imati utvrđivanje bilo kakvih mjera ili drugih topografskih podataka objekata Ili područja koja se snimaju. Sve ovdje navedeno je razradio sam kao prijedlog za izmjenu uz pojedine Članke ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Uredba o snimanju iz zraka donosi se na temelju članka 100. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 - Odluka Ustavnog suda, 30/18 i 70/19) u kojem je propisano tko smije i pod kojim uvjetima snimati područja u Republici Hrvatskoj (članak 98.). |
| 2 | MARKO GLUHAK | UREDBU O SNIMANJU IZ ZRAKA, Opća odredba | Opceniti komentar na kompletnu uredbu je da je uredba apsolutno besmislena u ovakvom sadrzaju. Ovo bi sve imalo smisla da se govori o snimanju iz pravih zrakoplova, ali ne i malih bespilotnih letjelica. Zar stvarno mislite da je normalno ZABRANITI snimanje "tati" svoje obitelji negdje na izletu kad to zeli staviti na internet zato jer "nema registriranu djelatnost"?!? Ili da taj isti "tata" mora od vas traziti dopustenje za snjimanje izleta za koji jos niti ne zna da ce ici a kamoli kad ce ici?! Cijela ova uredba je totalno besmislena u sferi manjih bespilotnih letjelica (pod manjim BL mislim na letjelice do cca 5kg). Snimanje nekakvom orto kamerom iz pravog zrakoplova odn. nekakva snimanja tla za tocnim GPS podacima u velikom mjerilu i sl. je jedino kad mogu donekle razumjeti ovu uredbu (ali ne u potpunosti) Zasto se otkriva topla voda, kad u svijetu vec to postoji uređeno na vrlo kvalitetan nacin. Koja je svrha uopce pregleda i odobravanja snimaka s malim bespilotnim letjelicama. To da necu snimiti neki vojni objekt? 1. Pa Google je to vec sve snimio 2. Onaj tko to zeli napraviti SIGURNO vam nece poslati snimke Bolje bi bilo da se novci i trud koji se trose na ove besmislice usmjere u tom pravcu da se kontrolira: * da svatko mora registrira letjelicu (vec postoji nacin samo treba smisliti kako ljude uvjeriti da to trebaju napraviti) * da svatko mora prijavi let (i za to vec postoji aplikacija) * da se uvede nekakv sustav nekomercijalnog/komercijalnog snimanja (primjer US - ako stvarno ne znate kako su tamo razradena pravila, mogu vam ih tocno reci) Ponavljam, US to sve ima razradeno, a nasa uredba je pisana za kameno doba kad je jedino sto moze letjeti bilo u tonama i kamere s kojima se snimalo su bile velicine TV-a s katodnom cijevi (za to se slazem da je trebao netko tko ima registriranu tu djelatnost) Npr. trazite da vam osoba posalje GSD, MS, OIB, ... Pa 99% ljudi koji imaju BL i snimaju (cak i profesionalno) nemaju pojma sta to znaci. Dok god imamo ovakve (s oprostenjem) GLUPE i BESMISLENE uredbe dotle nece biti reda. Trazimo samo zdrav razum!!!! | Nije prihvaćen | Uredba o snimanju iz zraka donosi se na temelju članka 100. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 - Odluka Ustavnog suda, 30/18 i 70/19) u kojem je propisano tko smije i pod kojim uvjetima snimati područja u Republici Hrvatskoj (članak 98.). |
| 3 | ANTE ZRINUŠIĆ | Opća odredba, Članak 1. | Što je to državno područje Republike Hrvatske?? Ako moj posjed netko preleti dronom da li se zadire u privatnost?? Da li i moj posjed spada pod zaštitu državnog područja? | Primljeno na znanje | Državno područje Republike Hrvatske definirano je u članku 2. stavku 1. točki 2. Prijedloga Uredbe. Ciljano snimanje izdvojenih objekata i lokacija može se obavljati jedino uz suglasnost vlasnika odnosno korisnika predmetne lokacije. Zaštita državnog područja odnosi se na sve navedeno u članku 2. stavku 1. točki 2. Prijedloga Uredbe. |
| 4 | VANJA BOROVIĆ | Opća odredba, Članak 1. | Poštovani, da li se ova osnovna definicija odnosi samo na snimanje tla iz zraka ili i na svako snimanje iz zraka kada se uređaj za snimanje nalazi iznad teritorija RH? Konkretno, ukoliko želimo npr. snimiti s jednim dronom drugi dron u letu, ili neku drugu letjelicu u zraku, npr. balon na vrući zrak, za potrebe promocije, a na nastalim fotografijama/snimkama ne vidi se tlo (samo zrak), da li i takve snimke podliježu ovoj Uredbi ili ne (definicija zračnog snimka je jasna u Članku 2.)? | Primljeno na znanje | Snimanje se odnosi na cjelokupno državno područje Republike Hrvatske pa tako i na zračni prostor sukladno članku 2. stavku 1. točki 2. Prijedloga Uredbe. |
| 5 | ŽELJKO HIBLER | Pojmovnik, Članak 2. | Prijedlog izmjena: Stavak 5. se mijenja i glasi: oblik zapisa zračnih snimaka može biti analogni, digitalni na odgovarajućem mediju (prihvatljivi oblik zapisa zračnih snimaka koji se dostavlja na pregled nakon snimanja je digitalni zapis u čitljivom slikovnom formatu). DGU može odobriti i slanje snimaka na način da su dostavljene kao link na neku od internetskih platformi ( google disk, youtube, i slično ) ili poslan preko neke od internetskih aplikacija ( whatsApp, facebook, instagram,.. ) ukoliko procijeni da se radi o snimci koju se može pregledati i na taj način. Obrazloženje: Ovim dodatnim mogućnostima bitno bi se mogla pojednostaviti procedure za odobrenje snimaka u slučajevima kada se radi manjim snimkama za komercijalne, promotivne i slične potrebe. Ovo bi pogotovo bilo praktično kada se rade snimanja izvan Zagreba a postoji potreba da se ćim prije odobri snimljeni material kako bi isti mogao biti objavljen. Isto tako ukoliko se radi o naručiteljima / snimateljima sa kojima se ćesto radi i postoje već uhodane procedure ne bi postojala potreba da se fizički dostavljaju/predaju snimljeni materijali. Stavak 10. se mijenja i glasi: snimatelj je pravna ili fizička osoba registrirana za djelatnost snimanja iz zraka a može biti i fizička osoba koja nije registrirana za djelatnost snimanja ako se radi o snimanju za osobne potrebe (vidi prijedlog Stavka 16.) Dodaje se Stavak 16: “snimanje za osobne potrebe je snimanje koje se ne obavlja za pravnu osobu kao naručitelja ili nema za svrhu plasiranje (prodaju) snimljenog materijala na tržištu. Snimanje za osobne potrebe ne može za cilj imati utvrđivanje točnih mjera ili drugih topografskih podataka objekata ili područja koja se snimaju” | Nije prihvaćen | Snimljeni materijal dostavlja se u Državnu geodetsku upravu na medijima odgovarajućeg kapaciteta s obzirom na količinu podataka (USB, CD, HDD) i nije dopušteno dostavljanje putem internetskih platformi prije pregleda Povjerenstva za pregled zračnih snimaka zbog mogućnosti nastanka klasificiranih podataka i njihove zaštite sukladno propisima iz područja informacijske sigurnosti. Sukladno članku 5. Prijedloga Uredbe snimanje za potrebe vlasnika odnosno korisnika može se obaviti sustavima bespilotnih zrakoplova bez odobrenja za snimanje iz zraka. Međutim, ukoliko vlasnik odnosno korisnik angažira snimatelja (pravna ili fizička osoba) u tom slučaju snimatelj mora imati registriranu djelatnost snimanja iz zraka. |
| 6 | MARKO GLUHAK | Pojmovnik, Članak 2. | 1.Ciljano snimanje iz zraka je snimanje izdvojenih lokacija i građevina Sto su izdvojene lokacije i gradevine. Je li to neka lokacija koja je najmanje xx kilometara od neke sljedece lokacije? 3. mjerilo snimanja (MS) osnovni je faktor kojim je definirana točnost snimanja iz zraka analognom kamerom Moze mi recimo navesti sto bi ja koji imam dron sa 1" senzorom i letim na 50 m visine i imam recimo 3x opticki zoom treba ovdje upisati. A sto ako ne daj Boze odletim 10 metada dlje i stavim bez zooma. 5. oblik zapisa zračnih snimaka može biti analogni ili digitalni (prihvatljivi oblik zapisa zračnih snimaka koji se dostavlja na pregled nakon snimanja je digitalni zapis u čitljivom slikovnom formatu) Ovdje se vidi da je ovo valjda preslikano iz 70-tih godina. Analogne snimke? Sto je vama digitalni zapis u citljivom obliku? Moze li H265 ili mora H264 kodiranje, 8 ili 10 bitna boja,... Kod mene je to sve citljivo. 9. prostorna veličina slikovnog elementa na terenu (GSD) osnovni je faktor kojim je definirana točnost snimanja iz zraka digitalnom kamerom Ponavljam pitanje od prije. Ja iskreno nikad cuo za GSD. Uz to napisete da je to definicija tocnosti snimanja iz zraka digitalnom kamerom. A gdje se sad izgubila analogna i stavka 5.? 14. zračni snimak je zapis podataka o elektromagnetskom zračenju zemljine površine i objekata na njoj, u analognom ili digitalnom obliku, dobiven različitim tehnikama snimanja iz zraka (fotografiranjem, skeniranjem i sl.) i Ovo mora da je pisao neki doktor znanosti!! Besmisleno. | Primljeno na znanje | Pod pojmom izdvojene lokacije i građevine, misli se na pojedinačne lokacije i građevine izdvojene iz neke prostorne jedinice (grada, naselja, sela) npr. katastarska čestica, građevinski objekt i zaštićeni dijelovi prirode. Podatak o mjerilu snimanja je informativnog karaktera. Zračni snimci i snimljeni materijal dostavlja se u Državnu geodetsku upravu u analognom i digitalnom obliku, a čitljivi zapis znači da snimljeni materijal treba biti dostavljen u jednom od prihvaćenih i standardiziranih formata koji su u pravilu neovisni od formata uređaja za snimanje i koji su čitljivi u uredskim aplikacijama (npr. MS Office). Prostorna veličina slikovnog elementa na terenu (GSD) je međunarodno priznati standard. Snimanje iz zraka može se obavljati različitim senzorima čiji rezultat nije isključivo fotografija. |
| 7 | FRANJO ŽELINSKI | Pojmovnik, Članak 2. | "10. snimatelj je pravna ili fizička osoba registrirana za djelatnost snimanja iz zraka" - zašto snimatelj ne može biti fizička osoba koja nije registrirana za snimanje iz zraka? A odradila bi ciljano snimanje članak 5. (1) i (2) za koje ne treba odobrenje za snimanje iz zraka, a let bi obavila u skladu s propisima koje uređuje zračni promet. I dodatno za članak 7.(10) Zahtjev za izdavanje odobrenja za snimanje iz zraka treba sadržavati dokaz o registriranoj djelatnosti za snimanje iz zraka. I još jednom pitanje glasi: Zašto ne može snimatelj biti fizička osoba koja nema registriranu djelatnost za snimanje iz zraka. I ako to po Vama nije moguće, kako zabraniti i sankcinorati prekrištelje ovih uredbi da ne obavljaju snimanje iz zraka? | Nije prihvaćen | Uredba o snimanju iz zraka donosi se na temelju članka 100. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 - Odluka Ustavnog suda, 30/18 i 70/19) u kojem je propisano tko smije i pod kojim uvjetima snimati područja u Republici Hrvatskoj (članak 98.). Prekršajne odredbe propisane su Zakonom o obrani (članak 116.). |
| 8 | FRANJO ŽELINSKI | Pojmovnik, Članak 2. | "5. oblik zapisa zračnih snimaka može biti analogni ili digitalni (prihvatljivi oblik zapisa zračnih snimaka koji se dostavlja na pregled nakon snimanja je digitalni zapis u čitljivom slikovnom formatu)" Upravo sam napravio zračne snimke s analognom kamerom, što u ovom slučaju je prihvatljiv oblik zapisa koji se dostavlja na pregled i na kakvom mediju? I što bi u oba slučaja trebao biti neprihvatljiv oblik zapisa? | Primljeno na znanje | Zračni snimci i snimljeni materijal dostavlja se u Državnu geodetsku upravu u analognom i digitalnom obliku, a čitljivi zapis znači da snimljeni materijal treba biti dostavljen u jednom od prihvaćenih i standardiziranih formata koji su u pravilu neovisni od formata uređaja za snimanje i koji su čitljivi u uredskim aplikacijama (npr. MS Office). Neprihvatljiv oblik zapisa bi bio takav oblik na kojem se ne bi mogao razlučiti snimljeni sadržaj. |
| 9 | VANJA BOROVIĆ | Pojmovnik, Članak 2. | Poštovani, molim Vas komentar na situaciju da foto/video zapisi nastali sa visokih zgrada (npr. Zagrepčanka i Ilički neboder u Zagrebu) nisu snimanje iz zraka (a visine su 50-60 metara), u odnosu na snimanje s dronom ekvivalentne visine leta (i gotovo identične pozicije) koji jesu snimanje iz zraka. Konkretno, tzv. "milenijske fotografije" koje je popularizirao g. Šime Strikoman rađene su uglavnom sa unajmljenih kranova/dizalica i to (koliko je meni poznato) nije bilo tumačeno kao zračni snimak, dok bi istu "scenu" puno jednostavnije (i jeftinije) riješio dron, no na njega se prema dosadašnjoj praksi ova Uredba odnosi. | Primljeno na znanje | Uredba o snimanju iz zraka uređuje pitanje snimanja iz zrakoplova, a ne sa kranova, nebodera i sličnih objekata bez obzira na visinu objekta sa kojega se vrši fotografiranje. |
| 10 | VANJA BOROVIĆ | UREDBU O SNIMANJU IZ ZRAKA, Snimanje iz zraka | U Člancima 3., 4., 5. i 6. zadnji stavak je gotovo isti, na temu "obavljati u skladu s propisima koji uređuju zračni promet". S obzirom da snimanje iz zraka podrazumijeva zrakoplov, a oni su regulirani cijelim nizom Zakona i drugih podzakonskih akata (npr. http://www.ccaa.hr/hrvatski/zakonodavstvo_186/), smatram da je to dovoljno navesti samo na jednom mjestu u Uredbi (npr. samo u Članku 3.), jer se ionako nigdje kasnije ne navodi mogućnost izuzeća prilikom snimanja iz zraka (što ne bi imalo smisla), a koje bi bilo takvo da se na snimanje iz zraka ne bi odnosili akti koji reguliraju zračni promet. | Nije prihvaćen | Odredbe navedenih članaka Prijedloga Uredbe propisne su u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračnog prometa i Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo. |
| 11 | ŽELJKO HIBLER | Snimanje iz zraka, Članak 3. | Prijedlog izmjene: Stavak 4. se mijenja i glasi: Operacije snimanja iz zraka moraju se obavljati u skladu s propisima koji uređuju zračni promet . Operator zrakoplova koji obavlja snimanje iz zraka mora prije snimanja iz zraka najaviti i usuglasiti operacije snimanja iz zraka s nadležnom kontrolom zračnog prometa, u skladu s propisima koji uređuju zračni promet. Objašnjenje: dodaje se formulacija: “Operacije snimanja iz zraka moraju se obavljati u skladu s propisima koji uređuju zračni promet” kako se ista ne bi morala ponavljati u daljnjem tekstu uredbe. Dodaje se Stavak 5. “Snimati iz zraka državno područje RH mogu i fizičke osobe koje nisu registrirane za djelatnost snimanja iz zraka u slučaju ako se radi o snimanju za osobne potrebe sukladno uvjetima koji su za tu vrstu snimanja definirani ovom uredbom” | Nije prihvaćen | Odredbe navedenog članka Prijedloga Uredbe propisne su u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračnog prometa i Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo. |
| 12 | MARKO GLUHAK | Snimanje iz zraka, Članak 3. | (2)Snimati iz zraka državno područje Republike Hrvatske mogu pravne i fizičke osobe registrirane za djelatnost snimanja iz zraka pri nadležnim tijelima država u kojima imaju poslovni nastan nakon pribavljenog odobrenja za snimanje iz zraka. ?? Koja je to djelatnost snimanja iz zraka. Ja ne znam da takva djelatnost postoji. Postoji djelatnost 74.20 koja je "Fotografske djelatnosti". Dakle "tata" za izleta koji nije zavrsio skolu za fotografa NE SMIJE snimati?!? (da ne pricam o tome da nema obrt ili firmu koja ima tu djelatnost) | Primljeno na znanje | Djelatnost snimanja iz zraka sadržana je u NKD –djelatnosti 74.20. Fizička osoba ako namjerava povremeno snimati iz zraka, može tu djelatnost registrirati pri nadležnoj poreznoj upravi pod istom NKD – šifrom kao obavljanje povremene samostalne djelatnosti. |
| 13 | palamida | Snimanje iz zraka, Članak 3. | Gdje se može završiti tečaj/obuka/školovanje za operatora snimanja iz zraka? Gdje mogu završiti tečaj/školu za upravljanje dronom? Zašto let dronom,ako je van ruta naleta zrakoplova, i ne ometa zračni promet, i na maloj je visini (do 100m iznad tla) mora biti prijavljen makar letjelica je pviše privatnog posjeda? | Primljeno na znanje | Uredba o snimanju iz zraka ne uređuje sigurnost zračnog prometa, a postavljena pitanja su iz nadležnosti Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. |
| 14 | ANTE ZRINUŠIĆ | Snimanje iz zraka, Članak 3. | ukoliko se operator u (3) ogluši na propis o zaštiti osobnih podataka. Definirali ste da se mora javiti DGU i kontroli zračnog prometa, a što je sa stvarnim vlasnikom područja koje će operator snimiti iz zraka i koristiti bez znanja vlasnika područja? | Primljeno na znanje | Ciljano snimanje iz zraka izdvojenih lokacija i građevina može se obavljati isključivo uz suglasnost vlasnika odnosno korisnika, a operator snimanja koji upravlja bespilotnim zrakoplovom dužan je prilikom obavljanja snimanja pridržavati se odredaba propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka i propisanih prekršajnih odredbi. |
| 15 | VANJA BOROVIĆ | Snimanje iz zraka, Članak 3. | Poštovani, molim pojašnjenje na što se točno odnosi stavak III. "prilikom obavljanja snimanja pridržavati se i odredaba propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka". U RH navedeno područje uređuju Uredba 2016/679 i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Prema starom Zakonu o zaštiti osobnih podataka (https://gov.hr/moja-uprava/drzavljanstvo-i-isprave/isprave/zastita-osobnih-podataka/415), osobnim podacima smatralo se podatke koju su uglavnom negdje zabilježeni (analogno ili digitalno), a koje bi onda snimanjem iz zrak možda netko ulovio u foto/video obliku (npr. registarska oznaka automobila prema tome nije sporna, ali činjenica jest da se svako zatečeno vozilo u nekom kadru fotografiranjem/snimanjem postavlja na točno određeno mjesto u točno određeno vrijeme). Međutim, aktualni GDPR je toliko širok da gotovo sve ulazi u to sporno područje, do toga da se svaki pojedinac zatečen na javnom prostoru, a koji je snimljen može žaliti jer ga nitko nije tražio dozvolu z snimanje i sl. Da li to znači npr. da u kontekstu snimanja iz zraka, treba unaprijed najaviti svima na predmetnom području (postavljanjem info ploča da je snimanje u tijeku i sl.) kako bi pojedinci koji ne žele biti snimljeni izbjegavali to područje, a da se kasnije ne mogu žaliti da o istome nisu bili obaviješteni? | Primljeno na znanje | Ciljano snimanje iz zraka izdvojenih lokacija i građevina te zaštićenih dijelova prirode obavlja se na temelju suglasnosti vlasnika odnosno korisnika lokacije i građevine ili suglasnosti javne ustanove koja je nadležna za upravljanje zaštićenim dijelom prirode, a operator snimanja koji upravlja bespilotnim zrakoplovom dužan je prilikom obavljanja snimanja pridržavati se i odredaba propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka. |
| 16 | ŽELJKO HIBLER | Snimanje iz zraka, Članak 4. | Prijedlog izmjene: Stavak 2 se može izbaciti ako se ta odredba uključi u Članak 3. Stavak 4. | Nije prihvaćen | Odredbe navedenog članka propisne su u suradnji s Hrvatskom kontrolom zračnog prometa i Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo. |
| 17 | ANTE ZRINUŠIĆ | Snimanje iz zraka, Članak 4. | što je sa DGU koja izrađuje Ortofoto? | Primljeno na znanje | DGU nije izuzeta od primjene Uredbe, DGU nije snimatelj, nego naručitelj snimanja, a snimatelj koji obavlja snimanje iz zraka za potrebe DGU može obaviti snimanje iz zraka nakon pribavljenog odobrenja za snimanje iz zraka. |
| 18 | Hinko Mance | Snimanje iz zraka, Članak 4. | (1)Ova Uredba se ne primjenjuje na snimanja iz zraka koja provode ministarstva nadležna za obranu i unutarnje poslove, operativnih snaga sustava civilne zaštite prilikom obavljanja redovitih poslova i druga tijela državne uprave te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prilikom obavljanja poslova u cilju prevencije, osposobljavanja i za vrijeme izvanrednih događaja, kriza, katastrofa i velikih nesreća. | Nije prihvaćen | Civilna zaštita je ustrojena u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova te se stoga na nju također odnosi članak 4. stavak 1. Prijedloga Uredbe. |
| 19 | ŽELJKO HIBLER | Ciljano snimanje, Članak 5. | Prijedlog izmjene: Dodaje se NOVI Stavak i glasi: Ciljano snimanje iz zraka izdvojenih lokacija i građevina za OSOBNE potrebe može se obaviti sustavima bespilotnih zrakoplova bez odobrenja za snimanje iz zraka. Bez obzira što se ova snimanja mogu obaviti bez odobrenja za snimanje, na ta se snimanja primjenjuju sva ogranićenja i zabrane snimanja regulirana važečim zakonima RH i definirana na službenim ( web ) stranicama DGU. Sukladno tome i važećim zakonskim propisima svaki snimatelj može biti sankcioniran za snimanje iz zraka ili objavu snimke koja je u suprotnosti sa istima. Obrazloženje: - ovdje bi definirali ciljano snimanje za osobne potrebe - predlažem da DGU na svojim web stranicama objavi sva ogranićenja i zabrane za snimanja iz zraka i objavu tih snimaka. Objava tih podataka na web stranicama DGU bi omogućila ažuriranje sukladno svakodnevnim potrebama ( zabranama ) a ujedno bi bila kvalitetan izvor informacija za sve koji žele snimati iz zraka. Time bi svi potencijalni snimatelji ( i turisti koji žele snimati a koji vrlo često imaju takve upite ) imali jasne smjernice što se i kako smije snimati. | Nije prihvaćen | Ciljano snimanje za osobne potrebe propisano je člankom 5. stavkom 1. Prijedloga Uredbe i ograničeno je na područje lokacije vlasnika odnosno korisnika koje se snima. Uredba o snimanju iz zraka donosi se na temelju članka 100. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 - Odluka Ustavnog suda, 30/18 i 70/19) u kojem je propisano tko smije i pod kojim uvjetima snimati područja u Republici Hrvatskoj (članak 98.). |
| 20 | MARKO GLUHAK | Ciljano snimanje, Članak 5. | (1)Ciljano snimanje iz zraka izdvojenih lokacija i građevina koje se obavlja isključivo za potrebe vlasnika, odnosno korisnika može se obaviti sustavima bespilotnih zrakoplova bez odobrenja za snimanje iz zraka. Sto je to tocno za potrebe vlasnika? Npr. ja snimim svoju kucu u svhu prodaje i to stavim na internet da ljudi vide. To je po meni potreba vlasnika, ali po vama ne jer je na internetu? Ovim tekstom se samo rekli da ako cemo drzati svoje snimte SAMO na svom kopmjuteru onda ih ne morate slati na pregled. A tko bi uopce pomislio takve snimke slati? A sto ako se te snimke automatski salju na moj cloud? | Primljeno na znanje | Snimljeni materijal za potrebe vlasnika/odnosno korisnika izdvojene lokacije i/ili građevine može se koristiti bez ograničenja tj. vlasnik takovog materijala može svoje snimke javno objavljivati. |
| 21 | ANTUN PAULIN | Ciljano snimanje, Članak 5. | (1)Ciljano snimanje iz zraka izdvojenih lokacija i građevina koje se obavlja isključivo za potrebe vlasnika bez obzira na namjenu, odnosno korisnika može se obaviti sustavima bespilotnih zrakoplova bez odobrenja za snimanje iz zraka. | Nije prihvaćen | Upotreba snimljenog materijala nema ograničenja kada se radi o ciljanom snimanju za potrebe vlasnika odnosno korisnika izdvojenih lokacija i građevina. |
| 22 | Hrvatska udruga bespilotnih sustava | Ciljano snimanje, Članak 6. | Članak 6. st.2. Zašto o kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama ne bi smjeli snimati za potrebe izvještavanja i drugi sudionici na tržištu koji imaju valjane dozvole u skladu s propisima koji uređuju zračni promet? Ovako formuliran članak 6.st.2. dovodi u neravnopravan položaj druge sudionike na tržištu. Prema formulaciji ovog čl6.st.2. sva druga sportska, kulturna i druga događanja ne mogu biti snimana iz zraka ukoliko to neće raditi televizija s nacionalnom koncesijom. | Nije prihvaćen | Takvu vrstu snimanja i objavljivanja snimljenog materijala mogu obavljati isključivo televizijske kuće s nacionalnom koncesijom radi zaštite snimljenog materijala. |
| 23 | Mladen Rapaić | Ciljano snimanje, Članak 6. | Članak 6, stavak 1: Predlažem da se, za snimanje zaštićenih dijelova prirode, ukine traženje suglasnosti javnih ustanova nadležnih za upravljanje. Ne vidim nikakvu ugrozu, u procesu snimanja, prema prirodi, barem ne kod snimanja iz aviona. U Zakonu o zaštiti prirode ne vidim da postoje ograničenja tog tipa. | Nije prihvaćen | Propisivanje potrebe prilaganja suglasnosti za snimanje zaštićenih dijelova prirode za potrebe izdavanja odobrenja za snimanje iz zraka uvjetovano je zahtjevima nadležih tijela odnosno nadležnih ustanova koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode. |
| 24 | ŽELJKO HIBLER | Ciljano snimanje, Članak 6. | Dodaje se NOVI Stavak: Ciljano snimanje iz zraka prirodnih nepogoda ( poplave, požari, potresi i sl.) i nesreća i prometnih zastoja, mogu obaviti bez odobrenja i fizičke ili pravne osobe koje se zateknu na tom području i to isključivo na način da time ne ugrožavaju sigurnost osoba i objekata te ne ometaju interventne službe t.j. ne mogu obavljati snimanje na udaljenosti manjoj od 300m od mjesta gdje se nalaze interventne službe. U slučaju da interventne službe koriste zrakoplove, zabranjeno je snimanje iz zraka za vrijeme zrakoplovnih operacija interventnih službi na području tih operacija. Obrazloženje: svjedoci smo da tehnologija ( mobiteli ) udružena sa društvenim mrežama i internetskim platformama omogućuje obavještavanje o događajima i opasnostima daleko brže od standardnih modela obavještavanja ( radio, televizija, mediji,.. ) pa je nelogično zabranjivati taj oblik obavještavanja i upozoravanja pogotovo uzimajuću u obzir značaj pravovremene i što detaljnije informacije u navedenim situacijama. | Nije prihvaćen | Navedena ciljana snimanja propisana su člancima 4. i 6. Prijedloga Uredbe radi zaštite snimljenog materijala. |
| 25 | ANTE ZRINUŠIĆ | Ciljano snimanje, Članak 6. | u (1) - Ako nema suglasnosti vlasnika odnosno korisnika, a ciljano snimanje se izvede, što onda? | Primljeno na znanje | Operator snimanja koji upravlja bespilotnim zrakoplovom dužan je prilikom obavljanja snimanja pridržavati se odredaba propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka i propisanih prekršajnih odredbi. |
| 26 | ANTE ZRINUŠIĆ | Ciljano snimanje, Članak 6. | u (3) Šteta za vlasnika ili korisnika se dogodila uživo, bez montiranja. Hoće li snimatelj trajno izgubiti suglasnost DGU i kontrole zračnog prometa? | Primljeno na znanje | Za ciljana snimanja iz članka 6. stavak 2. i stavak 3. Prijedloga Uredbe televizijskim kućama s nacionalnom koncesijom ne treba suglasnost vlasnika odnosno korisnika lokacije. |
| 27 | VANJA BOROVIĆ | Ciljano snimanje, Članak 6. | Vezano uz Članak 6, stavak II. i stavak III., zašto se na razini nacionalnih koncesionara, HINA-e i njihovih suradnika ograničava izvještavanje o "kulturnim i sportskim priredbama/manifestacijama te izvanrednim događajima kao što su prometne gužve, prometne nesreće, prirodne nepogode (poplave, požari, potresi i sl.)"? Konkretno, lokalni (županijski/gradski/općinski) portali i tjednici gotovo nikada neće moći na vrijeme izvještavati o lokalnim događanjima putem snimanja iz zraka (teško je unaprijed planirati ishođenje odobrenja za snimanje, pogotovo kada se dogode nepredviđeni događaji, a s obzirom na čekanje na dobivanje suglasnosti za objavu, ta vijest bila bi u najboljem slučaju stara nekoliko dana). Drugim riječima, ukoliko nacionalni koncesionari, HINA i njihovi suradnici ne poprate određeni lokalni događaj (što mogu biti sajmovi, koncerti, festivali i dr. sa posjećenosti od nekoliko desetaka tisuća ljudi), lokalni mediji su zakinuti za informiranje lokalne javnosti o njima, odnosno samo mogu taj materijal tražiti/dobiti od njih (pišem isključivo iz perspektive zračnih snimaka). Zakon o medijima (na snazi od 7.7.2013.) – Opća načela – Sloboda medija kaže sljedeće:" (1) Jamči se sloboda izražavanja i sloboda medija. (2) Sloboda medija obuhvaća osobito: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za različita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnoga informiranja, tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskog programa, kao i drugih elektroničkih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke. (3) Slobode medija dopušteno je ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira, sprječavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti samo na način propisan zakonom." | Nije prihvaćen | Takvu vrstu snimanja i objavljivanja snimljenog materijala mogu obavljati isključivo televizijske kuće s nacionalnom koncesijom radi zaštite snimljenog materijala. |
| 28 | Mladen Rapaić | UREDBU O SNIMANJU IZ ZRAKA, Zahtjev za odobrenje za snimanje iz zraka i zahtjev za uporabu zračnih snimaka | Moj se prijedlog odnosi na promjenu sustava izdavanja odobrenja za snimanja iz aviona: Predlažem da se napusti koncept „odobrenja po projektu“ na koncept „odobrenja po vremenu“. To znači, da određeni snimatelj dobiva pravo snimanja na cijelom teritoriju RH, u vremenskom intervalu koje mu se odobrava. Sigurnosni rizik ne bio time bio povećan jer i dalje ostaje obaveza iz članka 21. Promjenom koncepta, pojednostavili bi procedure, omogućili bi dinamičniju i fleksibilniju realizaciju projekata i, što je najvažnije, time bi smanjili ukupne troškove investicije. Da se ovaj prijedlog primjeni, potrebno je u članku 7, izbrisati točku 11. Ukoliko se želi olakšati postupak izdavanja odobrenja za uporabu , može se u Članku 8 dodati, iza točke 5: „6. digitalni zapis područja ostvarenog snimanja, u DWG formatu“. Ovaj koncept, isto tako, eliminira potrebu postojanja članaka 9, 10 i 11, ponavljam, za snimanja iz aviona. Moje je mišljenje, da čin snimanja iz aviona ne ugrožava sigurnost, jer se snimci čuvaju i ne koriste sve do izdavanja Suglasnosti za uporabu. Snimanje uz područje razgraničenja RH sa susjednim država, je osjetljiva aktivnost, pa bi trebalo, u sklopu zahtjeva za izdavanja odobrenja za snimanje, dodati upit o tome. Konkretno, dodati u Članku 7, točku „12. Da li se planira snimanje područja razgraničenja RH sa susjednim državama? Ako je odgovor pozitivan, tada se zahtjevu mora priložiti i kartografski prikaz planiranog snimanja područja razgraničenja“. Što se tiče ostalih letjelica, naročito bespilotnih, nisam stručan za njih, ali izgleda da ćemo teško jednom procedurom, zadovoljiti sve vrste zrakoplova (u najširem smislu te riječi). | Nije prihvaćen | Postupak izdavanja odobrenja za snimanje iz zraka ovisi o području za koje se odobrenje traži. Prilikom podnošenja zahtjeva provjerava se da li se na predmetnom području nalaze vojne lokacije i građevine posebno važne za obranu te ukoliko postoje potrebno je ishoditi suglasnost MORH-a. |
| 29 | Hrvatska udruga bespilotnih sustava | Zahtjev za odobrenje za snimanje iz zraka i zahtjev za uporabu zračnih snimaka, Članak 7. | Čl7.st.1.točka10. Predlažemo da se pravne osobe registrirane u RH izuzmu, jer je na linku http://sudreg.pravosudje.hr moguće u realnom vremenu provjeriti maksimalno ažurne podatke bilo koje pravne osobe s poslovnim nastanom u RH. | Nije prihvaćen | Iz razloga jer je to samo jedan od registara u kojem se može provjeriti za koju djelatnost je izvršena registracija. |
| 30 | Mladen Rapaić | Zahtjev za odobrenje za snimanje iz zraka i zahtjev za uporabu zračnih snimaka, Članak 7. | Točku 11 dopuniti s rečenicom: "Popis koordinata lomnih točaka područja snimanja predaje se na digitalnom mediju, u datoteci txt formata." | Nije prihvaćen | Točka 11. stavka 2. članka 7. Prijedloga Uredbe već propisuje dostavu plana snimanja s pripadajućim koordinatama lomnih točaka područja snimanja. |
| 31 | FRANJO ŽELINSKI | Zahtjev za odobrenje za snimanje iz zraka i zahtjev za uporabu zračnih snimaka, Članak 7. | "11.plan snimanja na odgovarajućoj kartografskoj podlozi u prikladnom mjerilu s označenim područjem snimanja i popisom koordinata lomnih točaka područja snimanja." - što se smatra odgovarajućom kartografskom podlogom ili nam je prepušteno na volju odabir? - popis koordinata lomnih točaka u kojem koordinatmom sustavu? Koristimo koordinate u službenoj kartografskoj projekciju u RH - HTRS96/TM ili također možemo koristiti sebi na volju koordinatni sustav za popis koordinata? | Primljeno na znanje | Odgovarajuća kartografska podloga je ona na kojoj se razvidno može očitati područje snimanja. Preporuča se korištenje podloga sa Geoportala DGU jer se tamo nalaze službene državne karte u HTRS96/TM projekciji u odgovarajućim mjerilima. Popis koordinata lomnih točaka treba biti u HTRS96/TM projekciji. |
| 32 | VANJA BOROVIĆ | Odobrenje za snimanje iz zraka, Članak 14. | Vezano uz dostavljanje odobrenja za snimanje od strane DGU-a prema drugim institucijama, prvenstveno HKZP-u, kao što je to definirano u stavcima I. i II. (a nije jasno zašto isto nije uključeno u stavku III.), na temelju dosadašnjeg iskustva predlažem da se prethodno ishodi odobrenje za letenje od strane HKZP-a (treba uzeti u obzir i infrastrukturu AMC web sustava putem kojeg se od HKZP-a ciljane aktivnosti trebaju najaviti 8 dana unaprijed), a tek tada da se traži odobrenje od strane DGU-a (na temelju dobivenog zelenog svjetla od strane HKZP-a). U protivnom, kako je sada ostavljeno moguće je (rijetko, ali ne i nemoguće) da bi DGU odobrio snimanje iz zraka u razdoblju koje bi HKZP naknadno osporio zbog planirane zabrane letenja za dronove na predmetom području u željenom razdoblju (strane delegacije, planirane vojne vježbe ili probe i sl., za koje snimatelji ne moraju nužno znati unaprijed, ali HKZP vrlo vjerojatno raspolaže sa takvim informacijama dovoljno unaprijed). Nadalje, koliko sam upoznat, DGU bi trebao imati vlastitu mobilnu aplikaciju za automatizirano odobrenje snimanja iz zraka u završnoj fazi izrade (koncept odobravanja snimanja „danas-za-danas“, ako se traži za zonu koja nije sporna prema MORH-u i drugim institucijama; odobrenje za uporabu snimaka bude i dalje "klasično") - kada će to ući u upotrebu te da li će se ovaj članak mijenjati u tom slučaju? | Primljeno na znanje | Odobrenje za snimanje iz zraka dostavlja se na znanje HKZP kako bi se moglo planirati korištenje zračnog prostora u navedenom razdoblju. Odobrenjem za snimanje iz zraka ne daje se suglasnost i za korištenje zračnog prostora već samo za snimanje iz zraka koje se može obaviti u skladu sa propisima iz područja civilnog zrakoplovstva u razdoblju od tri mjeseca. Izrada e-aplikacije za izdavanje Odobrenja za snimanje iz zraka i uporabu zračnih snimaka izrađuje se sukladno Prijedlogu Uredbe. |
| 33 | Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo | Snimanje u području razgraničenja sa susjednim državama , Članak 15. | Navedena procedura dovodi operatore na koje se Uredba primjenjuje (dakle najčešće hrvatske operatore) u nepovoljan položaj u odnosu na one koji istu aktivnost obavljaju za potrebe susjednih država. Predlažemo izmijeniti odredbe navedenog članka kako bi se otvorila mogućnost snimanja u području razgraničenja za koje je potrebno korištenje zračnog prostora susjednih država koje ne podrazumijeva i snimanje u zračnom prostoru susjedne države, kao što to rade i operatori koji u hrvatski zračni prostor ulaze u okviru snimanja pograničnog područja druge države te za potrebe prijave leta samo deklariraju prelet. | Nije prihvaćen | Odredbe članka 15. Prijedloga Uredbe usklađene su s mišljenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslove u prethodnom postupku. |
| 34 | Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo | Snimanje u području razgraničenja sa susjednim državama , Članak 16. | Ovakav izričaj članka 16. propisuje jednaki režim i za civilne i za državne zrakoplove i to neovisno o tome radi li o preletu ili snimanju te je u tom smislu u suprotnosti sa člankom 15. Zakona o zračnom prometu. Prelet civilnog zrakoplova se ne odobrava. | Nije prihvaćen | Odredba članka 16. Prijedloga Uredbe usklađena je s mišljenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslove u prethodnom postupku. |
| 35 | ŽELJKO HIBLER | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 17. | Dodaje se Stavak 3. : Snimke napravljene za osobne potrebe, sukladno ovdje navedenim uvjetima za snimanje iz zraka za osobne potrebe, mogu se javno objaviti bez odobrenja za uporabu zračnih snimaka. | Nije prihvaćen | Člankom 5. stavak 1. Prijedloga Uredbe propisani su uvjeti za ciljano snimanje za koje nije potrebno ishoditi odobrenje za snimanje iz zraka te stoga nije potrebno ishoditi niti odobrenje za uporabu snimljenog materijala. |
| 36 | Mladen Rapaić | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 19. | Predlažem da se izbrišu riječi "originalnih i", jer se zračni snimci iz članka 8, prije isporuke za pregled, predprocesuiraju (nisam siguran u ispravnost ovog termina, ali vjerujem da znate o čemu se radi). Predlažem i da se riječi "članka 12" zamjeni sa "članka 8", jer se odobrenje za uporabu traži za ostvareno snimanje, ne za ono za koje se zatražilo odobrenje za snimanje. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen - Na način da se brišu riječi “originalnih i” u članku 19. stavku 1. Prijedloga Uredbe. Nije prihvaćen - Povjerenstvo za pregled zračnih snimaka pregledava materijal koji je snimljen na temelju izdanog odobrenja za snimanje iz zraka za koje je bilo potrebno ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva obrane. |
| 37 | Mladen Rapaić | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 20. | Predlažem sljedeći tekst za članak 20.: "Državna geodetska uprava izdaje odobrenje za uporabu zračnih snimaka kojim se određuje koje se zračne snimke mogu rabiti u skladu s podnesenim zahtjevom odnosno koje se ne mogu javno objavljivati i ustupati drugim korisnicima ili koje je potrebno izuzeti, odnosno određuje snimke koje se klasificiraju sukladno Pravilniku o tajnosti podataka obrane." | Nije prihvaćen | Odobrenjem za uporabu se ne klasificiraju zračni snimci, već se propisuje način uporabe snimljenog materijala sukladno svrsi za koju je snimanje obavljeno. |
| 38 | Hrvatska udruga bespilotnih sustava | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 21. | Članak 21. Što u današnje digitalno doba znači umnožavanje snimaka? Kako se definira razmjenjivanje putem interneta? Mnoga softverska rješenja za obradu snimaka su u cloudu, i samim time se podaci implicitno iznose iz RH putem interneta. Znači li to da moramo čekati odobrenje kako bi krenuli s obradom snimljenih materijala? To bi značajno usporilo poslovne procese, a samim time realizaciju poslova snimanja iz zraka. Napominjemo da korištenje cloud softvera ne podrazumijeva javnu objavu snimaka, stoga predlažemo da se članak 21. odnosi samo na objavu snimljenog materijala. | Primljeno na znanje | Po pojmom razmjenjivanja podataka putem interneta podrazumijeva se učiniti podatke javno dostupnim. Obrađivanje podataka u cloud softveru mora biti zaštićeno od neovlaštenog pristupa sigurnosnim protokolima. U trenutku obrade snimci nisu klasificirani. Oni dobivaju oznaku tajnosti nakon pregleda Povjerenstva za pregled zračnih snimaka. |
| 39 | ŽELJKO HIBLER | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 21. | Dodaje se Stavak 2.: Zračne snimke načinjene za osobne potrebe sukladno Članku 3. Stavak 5. i Članku 5. Stavak 4. mogu se umnožavati, objavljivati, razmjenivati putem interneta i iznositi iz RH bez odobrenja za uporabu zračnih snimaka. | Nije prihvaćen | Članak 21. Prijedloga Uredbe odnosi se na zračne snimke i snimanje iz zraka za koje je bilo potrebno ishoditi odobrenje za snimanje iz zraka. |
| 40 | FRANJO ŽELINSKI | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 21. | Umnožavati? Znači li to da snimatelju nije dopušteno kopirati snimke na neki drugi medij? Osim držati na onom koji je bio medij za snimanje? Taj isti medij po logici mora se poslati DGU na odobrenje i što se onda događa s navedenim, DGU vraća medij snimatelju koji on može tek nakon odobrenja umnožiti snimljeni materijal? | Primljeno na znanje | Pod pojmom umnožavati, podrazumjeva se kopirati snimke u svrhu distribucije drugim pravnim i/ili fizičkim osobama nakon dobivenog Odobrenja za uporabu zračnih snimaka. Prebacivanje snimaka na disk koji se dostavlja u DGU za potrebe Povjerenstva za pregled zračnih snimaka ne podrazumjeva umnožavanje zračnih snimaka. |
| 41 | VANJA BOROVIĆ | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 21. | Kao i u prethodnoj uredbi (koja je i dalje na snazi), zašto se eksplicitno ne navede što se događa u slučaju korištenja snimki prije dobivanja odobrenja za uporabu zračnih snimaka? Da li su predviđene kakve kazne, tko će sankcionirati, nadzirati i sl.? Ne treba zatvarati oči pred situacijom da je većina teritorija RH ionako javno dostupna (DGU-ov Geoportal, Google Maps, Bing Maps i mnogi drugi javno dostupni kartografski servisi), a pored toga, turisti, većinom stranci, su Hrvatsku već snimili s dronovima uzduž i poprijeko te objavili na svojim blogovima, YouTube kanalima i sličnim online medijima, bez problema i bez sankcija, a "domaći" kada žele to isto (u konačnici, i radi promocije vlastite države), ako se poštuju svi zakonski akti kao što se to očekuje, to ne mogu (barem ne na isti, jednostavan način). | Primljeno na znanje | Prekršajne odredbe propisane su Zakonom o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 - Odluka Ustavnog suda, 30/18 i 70/19), članak 116. |
| 42 | Mladen Rapaić | Odobrenje za uporabu zračnih snimaka, Članak 22. | Predlažem novi tekst u stavku 3, članka 22: "(3)Ukoliko naručitelj snimanja nije u mogućnosti poduzeti mjere i postupke iz stavka 2. ovoga članka, dužan je uništiti sve klasificirane zračne snimke ili ih može predati na čuvanje i/ili daljnju obradu tvrtki koja posjeduje sustav za rad s klasificiranim podacima certificiran od strane UVNS-a. O poduzetim radnjama, naručitelj je dužan dostaviti izjavu Državnoj geodetskoj upravi." | Nije prihvaćen | Prekršajne odredbe propisane su Zakonom o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 - Odluka Ustavnog suda, 30/18 i 70/19), članak 116. |
| 43 | palamida | Prijelazne i završne odredbe, Članak 24. | Različitim dronovima u mnogo navrata vršena su snimanja na našoj obali.Ponekad je to zadiralo i na vojne objekte. Ti materijali su javno objavljeni i dostupni su. Ne vjerujem da ih je ikakva državna komisija ikada vidjela, osim na svemrežju. Koliko zapravo ima smisla ovakav prijedlog zakona gdje se traži najava leta i snimanje samo od ovlaštene osobe? | Primljeno na znanje | Prijedlog Uredbe usklađen je s odredbama Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 - Odluka Ustavnog suda, 30/18 i 70/19). |