Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA OTPADNIH VODA
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Endress+Hauser d.o.o | PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA OTPADNIH VODA | 1. Da li uređaj za mjerenje protoka treba umjeravati po normi i ako da po kojoj normi? 2. Ukoliko je tehnički neizvedivo napraviti umjeravanje, a gotovo u svim večim pročistačima voda to je slučaj, da li se provjera uređaja za mjerenje protoka može ispitati i ako da po kojoj normi? U nacrtu pravilnika navedeno je slijedeće: “…Uređaj za mjerenje protoka potrebno je redovito umjeravati najmanje jednom u pet godina o čemu je potrebno dostaviti dokaze Hrvatskim vodama. …” Koliko je meni poznato uređaje za mjerenje protoka može se provjeriti na 3 načina: • Ispitivanjem • Umjeravanjem • Ovjeravanjem Važno je napomenuti da se sva 3 načina provjere uređaja za mjerenje protoka “vežu” za norme i to gotovo uvijek za ISO 17025 (umjeravanje i ispitivanje) i ISO 17020 (ovjera). Dodatno, koliko je meni poznato nigdje u svijetu se uređaji za mjerenje protoka na otpadnim vodama ne Ovjeravaju. Stoga je iz nacrta pravilnika prilično nejasno o kakvom se točno umjeravanju radi. | Prihvaćen | Adekvatno će se normirati. |
2 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA OTPADNIH VODA | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije daje prijedlog izmjena i dopuna nacrta prijedloga Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, predlažemo da se iste uvrste u nacrt prijedloga kako slijedi: Članak 3. Nadopuniti sa značenjem pojmova "industrijske vode" i "komunalne vode". Članak 5. Stavak 3. Granične vrijednosti emisija za neke navedene pokazatelje nisu definirane, a za BPK5 je granična vrijednost 5 puta manja nego u trenutno važećem Pravilniku. Članak 14. Podaci o uzorkovanju i sastavu otpadnih voda u vlasništvu su naručitelja analize te isključivo naručitelj može raspolagati istima. Obzirom da se predmetna ispitivanja provode temeljem ugovora sklopljenog između onečišćivača i ovlaštenog laboratorija, sve što proizlazi iz tog ugovora smatra se poslovnom tajnom i laboratoriji ne smiju podatke dobivene ispitivanjem dostavljati trećoj strani. Pored navedenog, na način iz ovog nacrta Pravilnika, administrativno se opterećuju ovlašteni laboratoriji a za što nije ni predviđena financijska nadoknada. Mišljenja smo da dostavljanje traženih podataka Hrvatskim vodama može i mora provoditi isključivo vlasnik istih (onečišćivač) po primitku ispitnog izvještaja ovlaštenog laboratorija. Rok za dostavu očevidnika (od strane onečišćivaća) od mjesec dana od dana uzorkovanja nije primjereni rok obzirom da zbog objektivnih razloga nekada nije moguće provesti ovu odredbu. Navedeno bi trebalo formulirati na način da se odredi najduži rok nakon završetka analize npr. mjesec dana. Nadalje, predviđenim Obrascem B1 i B2 pod materijalnom i kaznenom odgovornošću traži se izjava laboratorija o vjerodostojnosti i istinitosti podataka u očevidniku. Obzirom da su neki od traženih podataka poznati samo onečišćivaču, laboratorij ne može odgovarati za vjerodostojnost i istinitost istih (npr. podaci o ispustu i mjernom oknu, trajanje ispuštanja otpadnih voda h/dan, protok otpadnih voda u trenutku uzorkovanja i sl.). Navedene podatke laboratorij može isključivo dobiti od strane onečišćivača. Predlažemo da članak 2. stavak 2. glasi: "Onečišćivač je dužan dostaviti u Hrvatske vode podatke o uzorkovanju i sastavu otpadnih voda, na očevidniku iz Priloga 1.A (Obrazac B 1 ili B 2), u roku od mjesec dana od dana završenog ispitivanja." Prilog 1. Tablica 2. i 2a. Navođenje referentnih metoda ograničava upotrebu jednakovrijednih akreditiranih metoda za ispitivanje pokazatelja u otpadnim vodama. Mišljenja smo da nije potrebno navoditi metode mjerenja posebno ako se koriste akreditirane metode. | Djelomično prihvaćen | Značenja pojmova „industrijske otpadne vode” i „komunalne otpadne vode” su sadržana u propisu više pravne snage tj. u Zakonu o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019) te nije potrebno ponovno definirati istovjetne pojmove provedbenim propisima, u ovom slučaju Nacrtom prijedloga Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Prihvaća se primjedba u dijelu koji se odnosi na članak 5. stavak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika. Naime, prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). Prihvaća se primjedba u dijelu koji se odnosi na način dostave podataka o obavljenom uzorkovanju i ispitivanju sastava otpadnih voda. Rok za dostavu podataka ostaje nepromijenjen, jer je način obračuna naknade za zaštitu voda uvjetovan rokom dostave analiza sastava otpadnih voda. Ne prihvaća se primjedba u dijelu koji se odnosi na navođenje referentnih metoda u Prilogu 1. tablicama 2. i 2a. Nacrta prijedloga Pravilnika jer su navedene tablice u potpunosti transponirane iz Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.05.1991.). |
3 | Mile Beslić | PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA OTPADNIH VODA | Napomena: Komentari pod Mile Beslić su komentari članica Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije. Mile Beslić ih je unio kako su pojednine članice dostvile. | Primljeno na znanje | Komentar predstavlja najavu primjedbi članica Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije. |
4 | Branka Viduka | I. OPĆE ODREDBE , Članak 1. | U članak 1. dodati: Ovim se pravilnikom propisuju granične vrijednosti emisija u tehnološkim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u građevine javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame i u svim.... | Nije prihvaćen | Zakonom o vodama definiran je pojam “individualni sustav odvodnje” koji uključuje septičke jame u pojmu mali sanitarni uređaj kao i sabirne jame. Industrijske otpadne vode u slučaju kada ne postoji mogućnost ispuštanja u sustav javne odvodnje, u pravilu se sakupljaju u sabirnim jamama ili se pročišćavaju putem vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispuštaju u prirodni prijamnik. Ispuštanje industrijskih otpadnih voda u sabirne jame tretira se kao ispuštanje u sustav javne odvodnje s obzirom na činjenicu da se sadržaj sabirnih jama cisternama odvozi i prazni u sustav javne odvodnje te stoga za ta ispuštanja vrijede granične vrijednosti emisija koje se primjenjuju za ispuštanje u sustav javne odvodnje te ih nije potrebno posebno propisivati. Za ispuštanje industrijskih otpadnih voda iz septičkih jama primjenjuju se granične vrijednosti emisija za prirodni prijamnik (vode). |
5 | USLUGA ODVODNJA d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE , Članak 1. | Zašto u prijedlogu Pravilnika u članku 1. nema riječi ...ili u septičke ili sabirne jame..., kao što postoji u Pravilniku koji je na snazi? Industrijske vode se ispuštaju i u takve komunalne građevine, kojih sadržaj se prazni i pročišćava na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. | Nije prihvaćen | Zakonom o vodama definiran je pojam “individualni sustav odvodnje” koji uključuje septičke jame u pojmu mali sanitarni uređaj kao i sabirne jame. Industrijske otpadne vode u slučaju kada ne postoji mogućnost ispuštanja u sustav javne odvodnje, u pravilu se sakupljaju u sabirnim jamama ili se pročišćavaju putem vlastitih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispuštaju u prirodni prijamnik. Ispuštanje industrijskih otpadnih voda u sabirne jame tretira se kao ispuštanje u sustav javne odvodnje s obzirom na činjenicu da se sadržaj sabirnih jama cisternama odvozi i prazni u sustav javne odvodnje te stoga za ta ispuštanja vrijede granične vrijednosti emisija koje se primjenjuju za ispuštanje u sustav javne odvodnje te ih nije potrebno posebno propisivati. Za ispuštanje industrijskih otpadnih voda iz septičkih jama primjenjuju se granične vrijednosti emisija za prirodni prijamnik (vode). |
6 | Zavod za javno zdravstvo Istarske županije | I. OPĆE ODREDBE , Članak 3. | Čl.3. Nadopuniti sa pojmovima: "industrijske otpadne vode" i "komunalne otpadne vode". | Nije prihvaćen | Značenja pojmova „industrijske otpadne vode” i „komunalne otpadne vode” su sadržana u propisu više pravne snage tj. u Zakonu o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019) te nije potrebno ponovno definirati istovjetne pojmove provedbenim propisima, u ovom slučaju Nacrtom prijedloga Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. |
7 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | I. OPĆE ODREDBE , Članak 3. | NZZJZPGŽ PREDLAŽE: Članak 3. Nadopuniti sa značenjem pojmova "industrijske vode" i "komunalne vode". | Nije prihvaćen | Značenja pojmova „industrijske otpadne vode” i „komunalne otpadne vode” su sadržana u propisu više pravne snage tj. u Zakonu o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019) te nije potrebno ponovno definirati istovjetne pojmove provedbenim propisima, u ovom slučaju Nacrtom prijedloga Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. |
8 | Branka Jurčević Zidar | I. OPĆE ODREDBE , Članak 3. | U čl. 3. nije definirano značenje pojmova "industrijske vode" i "komunalne vode", mislim da je to potrebno nadopuniti. | Nije prihvaćen | Značenja pojmova „industrijske otpadne vode” i „komunalne otpadne vode” su sadržana u propisu više pravne snage tj. u Zakonu o vodama („Narodne novine“, broj 66/2019) te nije potrebno ponovno definirati istovjetne pojmove provedbenim propisima, u ovom slučaju Nacrtom prijedloga Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. |
9 | ODVODNJA HVAR d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE , Članak 3. | Poštovani. Mislim da bi trebalo promijeniti odnosno dopuniti definiciju (značenje) Prvog stupnja pročišćavanja u čl.3, stavka 2. u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda Obrazloženje: U Zakonu ili Pravilniku ne bi trebale biti relativne formulacije bez konkretnih vrijednosti. Zato bi se definicija Prvog stupnja pročišćavanja trebala dopuniti s parametrima na izlazu kao što je uvedeno kod Drugog stupnja (zahtjevi iz Tablice 2. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika) s tim da bi konkretne vrijednosti BPK i ST bile više (npr. ST – 70 mg/l, BPK5 – 100 mg/l). Razlog: Ako je na ulazu u UPOV već nizak parametar ST (npr kod povećanog ljetnog hidrauličkog opterećenja (tuširanje), ili kod mješovitog sustava odvodnje u kišnom razdoblju = veći protok vode s nižim ulaznim koncentracijama), onda je vrlo teško postići smanjenje ukupnih suspendiranih tvari ulaznih otpadnih voda za najmanje 50%. Uvjet za BPK od min. 20 % učinkovitosti pročišćavanja je uglavnom bez problema, ali svejedno bi i taj parametar trebalo uzeti u obzir sukladno navedenoj logici. Ing. Robert Armić Sponza, Ph.D. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se primjedba na značenje pojma „ prvi (I) stupanj pročišćavanja“ koje je u potpunosti transponirano iz Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.05.1991.) u Nacrt prijedloga Pravilnika. |
10 | HGK | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu primjećuju kako u stavku 1. točki 2. nisu navedene granične vrijednosti emisija za pokazatelje BPK 5 mg O 2 /l, KPK Cr mg O 2 /l, ukupni fosfor =mg/l i ukupni dušik =mg/l. Stoga se predlaže da se za navedene pokazatelje navedu vrijednosti. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
11 | Branka Viduka | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | Da li je došlo do pogreške vezano za: U slučaju da akt iz stavka 2. ovoga članka nije donesen za ispuštanje u sustav javne odvodnje primjenjivat će se sljedeće granične vrijednosti emisija za pokazatelje: BPK 5 =50 mg O 2 /l, KPK Cr =00 mg O 2 /l, ukupni fosfor =0 mg/l i ukupni dušik =0 mg/l, a ako su odvodne cijevi betonske, primjenjivat će se granične vrijednosti emisija za sulfate 200 mg/l i za kloride 1000 mg/l. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
12 | Zavod za javno zdravstvo Istarske županije | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | Čl. 5, Stavak 3. Da li je došlo do pogreške tijekom prepisivanja? Trenutne vrijednosti u Pravilniku su sljedeće: BPK5= 250 mg O2/L, KPK= 700 mg O2/L, ukupni fosfor= 10 mg/L, ukupni dušik= 50 mg/L, sulfati= 200mg/L, kloridi= 1000 mg/L. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
13 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | NZZJZPGŽ predlaže: Članak 5. Stavak 3. Granične vrijednosti emisija za neke navedene pokazatelje nisu definirane, a za BPK5 je granična vrijednost 5 puta manja nego u trenutno važećem Pravilniku. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
14 | Branka Jurčević Zidar | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | U čl. 5. stavak 3. nisu dobro navedene granične vrijednosti ili su za neke parametre greškom propuštene. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
15 | Mile Beslić | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | • Članak 5. točka 2 treći dio maksimalne vrijednosti nisu dobro definirane | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
16 | Mile Beslić | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | • U članku 5 stavak (3) U slučaju da akt iz stavka 2. ovog članka nije donesen za ispuštanje u sustav javne odvodnje primjenjivat će se slijedeće granične vrijednosti emisija za pokazatelje. o BPK5=50mgO2/l, o KPK=00mgO2/l, o ukupni fosfor =0mg/l i o ukupni dušik=0mg/l Da li je to greška u prepisivanju? Predlaže se da se isti ne mijenjaju u odnosu na dosadašnje. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
17 | Mile Beslić | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | • Članak 5. Stavak (3) nedostaju brojevi za KPK-700mgO2/l; BPK5-250mgO2/l; Ukupni fosfor-10 mgP/l; Ukupni dušik-50mgN/l; Kod klorida treba staviti mg Cl/l, a kod sulfata mg SO4/l. Vjerujemo da je to greškom ispušteno iz teksta. Članak 5. točka 2 treći dio maksimalne vrijednosti nisu dobro definirane | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
18 | Irena Kirin | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 5. | članak 5; točka 2 (3) vrijednost za KPKCr=00 mg O2..... u trenutno važećem Pravilniku ta vrijednost iznosi 700 mg. Da li je ovo greška u prepisivanju?? | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba. Prilikom objave Nacrta prijedloga Pravilnika na e-Savjetovanje došlo je do tehničke pogreške te je u članku 5. stavku 3. Nacrta prijedloga Pravilnika vrijednost za BPK5 netočno propisana, a vrijednosti za KPKCr, ukupni fosfor i ukupni dušik su izostavljene. Vrijednosti navedenih pokazatelja bit će iste kao i u važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16). |
19 | Mile Beslić | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 7. | • Članak 7. stavak 9.: Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda moraju se projektirati, graditi ili rekonstruirati tako da se pri ispuštanju pročišćenih otpadnih voda u prijemnik može uzeti reprezentativni kompozitni uzorak prije i nakon pročišćavanja otpadnih voda. U članku nije definirano kako se moraju projektirati uređaji iz stavka 10. ovog članka gdje se radi o odgovarajućem pročišćavanju koje može biti niže od 1. stupnja pročišćavanja, tj. kakvi će se uzorci otpadne vode uzimati na takvim uređajima (trenutačni ili kompozitni). | Nije prihvaćen | Na uređaj s odgovarajućim pročišćavanjem koji je niži od prvog (I) stupnja se također primjenjuje odredba članka 7. stavka 9. i članka 13. stavka 4. Nacrta prijedloga Pravilnika. |
20 | Marijo Jurić | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 11. | Članak 11. stavak 2 predlaže se brisati jer nema potrebe za ovu restriktivnu odredbu obzirom da RH ima izuzeća od postizanja dobrog stanja. Novi korisnik može i pridonijeti dobrom stanju vodnog tijela. | Prihvaćen | Adekvatno će se normirati. |
21 | HGK | II. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA , Članak 12. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu predlažu pojasniti stavak 2. tj. odnosi li se navedeno samo na onečišćivače iz stavka 1. ovog članka jer Zakon o vodama u članku 78. navodi da: „...(2) Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici građevina za odvodnju otpadnih voda dužni su ih podvrgnuti kontroli ispravnosti, a osobito na svojstvo vodonepropusnosti, po ovlaštenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti građevine s tehničkim zahtjevima za građevinu“ ili se odnosi na sve onečišćivače. Dodatno, u članku 12. navodi se kako se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda trebaju podvrgnuti redovitoj kontroli, što nije navedeno u članku 78. Zakona o vodama te bi trebalo pojasniti i uskladiti na što se odnosi 'pojam uređaji za pročišćavanje otpadnih voda' jer kod nekih pravnih osoba to znači da se radi o cjelovitim postrojenjima, a ne samo jednoj građevini, a takav pojam se ne navodi kao tehnički zahtjev u članku 78. Zakona o vodama i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda. | Primljeno na znanje | Člankom 78. Zakona o vodama propisano je da su vlasnici i drugi zakoniti posjednici građevina za odvodnju otpadnih voda dužni podvrgnuti iste kontroli ispravnosti, a osobito vodonepropusnosti. Građevine za odvodnju otpadnih voda uključuju i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda koje se moraju podvrgnuti na kontrolu ispravnosti, a osobito vodonepropusnosti. Odredbom članka 12. stavka 2. Nacrtom prijedloga Pravilnika propisani su preduvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se mogao primjeniti fiksni korekcijski koeficijent. |
22 | HGK | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 13. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu smatraju kako je potrebno pojašnjenje u stavku 6., odnosno predlažu točno navesti koje parametre iz Tablice 1. Priloga 1 bi trebalo određivati. Pravilnikom se naime u zasebnim prilozima definiraju pokazatelji u tablicama specifičnim za određenu djelatnost. Stoga se članice Zajednice pitaju je li u tom slučaju potrebno ispitivati sastav otpadnih voda na svih 65 navedenih pokazatelja prilikom svake promjere na lokaciji ili 1 u 6 godina? | Nije prihvaćen | U prilozima od 2. do 23. Nacrta prijedloga Pravilnika su navedeni osnovni karakteristični pokazatelji svojstveni za određenu industriju. S obzirom na specifičnosti pojedinih tehnoloških procesa te zbog dodatnih pratećih djelatnosti koji se obavljaju na lokaciji, a utječu na sastav otpadnih voda, propisano je ispitivanje sastava otpadnih voda (screening analiza) na pokazatelje iz Tablice 1. Priloga 1. Nacrta prijedloga Pravilnika i to u ovisnosti o djelatnosti na lokaciji. Dinamika screening analize propisana je u članku 13. stavku 6. Nacrta prijedloga Pravilnika. |
23 | Branka Viduka | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 13. | U nacrtu pravilnika navedeno je slijedeće: “…Uređaj za mjerenje protoka potrebno je redovito umjeravati najmanje jednom u pet godina o čemu je potrebno dostaviti dokaze Hrvatskim vodama. …” Koliko je meni poznato uređaje za mjerenje protoka može se provjeriti na 3 načina: • Ispitivanjem • Umjeravanjem • Ovjeravanjem Važno je napomenuti da se sva 3 načina provjere uređaja za mjerenje protoka “vežu” za norme i to gotovo uvijek za ISO 17025 (umjeravanje i ispitivanje) i ISO 17020 (ovjera). Iz nacrta pravilnika prilično je nejasno o kakvom se točno umjeravanju radi. Ljubazno Vas molim da se definira da li: 1. Da li uređaj za mjerenje protoka treba umjeravati po normi i ako da po kojoj normi? 2. Ukoliko je tehnički neizvedivo napraviti umjeravanje, a gotovo u svim većim pročistačima voda to je slučaj, da li se provjera uređaja za mjerenje protoka može ispitati i ako da po kojoj normi? | Prihvaćen | Adekvatno će se normirati. |
24 | Mile Beslić | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 13. | • U članku 13 stavak(3) Pravne i fizičke osobe koje su u obvezi imati vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili rješenje o okolišnoj dozvoli zaštite okoliša prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša, dužne su imati, koristiti i održavati u ispravnom stanju uređaj za mjerenje protoka koji treba ugraditi u obilježenom kontrolnom oknu, sukladno članku 75. stavku 4. Zakona o vodama te voditi očevidnik iz Priloga 1.A ovoga Pravilnika. Uređaj za mjerenje protoka potrebno je redovito umjeravati najmanje jednom u pet godina o čemu je potrebno dostaviti dokaze Hrvatskim vodama Što je s automatskim uzorkivačima koje isto propisuje isti članak 75.stavak 4 Zakona o vodama ? | Primljeno na znanje | Pravne i fizičke osobe koje su u obvezi imati vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda ili okolišnu dozvolu prema posebnim propisima o okolišu te koje ispuštaju industrijske otpadne vode iz tehnološkog postupka sa znatnijim opterećenjem prijamnika, sukladno Nacrtu prijedloga Pravilnika, nisu dužne imati uređaj za automatsko uzimanje uzoraka otpadne vode. |
25 | Mile Beslić | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 13. | • Članak 13. točka 11. nisu definirani normalni radni uvjeti. | Nije prihvaćen | Normalnim radnim uvjetima UPOV-a smatraju se uvjeti koji ne uključuju izvanredne okolnosti npr. zastoj rada UPOV-a, poplavljivanje i sl. Mišljenja smo da ih nije potrebno posebno normirati. |
26 | HGK | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 14. | Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno pojašnjenje vezano uz stavak 2. ovog članka, odnosno pojašnjenje odgovornosti i načina kontrole ovlaštenih laboratorija. Ovlašteni laboratoriji trebali bi izrađivati navedeni Obrazac B1 ili B2 te ga slati u zadanom roku (mjesec dana od obavljenog uzorkovanja). Zakonom o vodama, u članku 226. stavku 1. točki 3., ukoliko se navedena obveza ne ispuni, za takav prekršaj predviđena je kazna odgovorne pravne osobe onečišćivača (a ne ovlaštenih laboratorija) od 10.000 do 50.000 kuna. Nije jasno na koji način bi se moglo kontrolirati laboratorije i koja je njihova odgovornost ukoliko ne izvrše obvezu u propisanom roku. | Prihvaćen | Adekvatno će se normirati. |
27 | Zavod za javno zdravstvo Istarske županije | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 14. | Čl. 14, Stavak 1. Izvještaji o ispitivanju vlasništvo su naručitelja/korisnika usluge laboratorija te pružatelja usluge kao takav ne može raspolagati sa podacima korisnika. S obzirom da se tražene usluge između naručitelja/korisnika i pružatelja usluge provode na osnovu sklopljenog ugovora podaci se zbog poslovne tajne ne smiju dobavljati trećoj strani. S toga, kako i piše u stavku 1. ovog članka, smatramo da onečišćivač, kao vlasnik podataka, treba iste dostavljati Hrvatskim vodama. Čl. 14, Stavak 2. S obzirom da nekad iz objektivnih razloga nije moguće provesti traženo, potrebno je preformulirati stavku. Treba odrediti najduži rok u kojem se navedeni podaci trebaju dostaviti od npr. završetka ispitivanja. U obrascima B1 i B2, traži se, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću traži se izjava laboratorija o vjerodostojnosti i istinitosti podataka u očevidniku. Kako smo naveli u Čl.14, st.1., da je izvještaj o ispitivanju vlasništvo naručitelja/korisnika usluge i isti kao takav raspolaže podacima, laboratorij ne može odgovarati za ostale podatke onečišćivača koji se traže u navedenim obrascima. Sa izloženim, smatramo da bi se sa obrazaca trebala maknuti „odgovorna osoba laboratorija” (u donjem desnom kutu). | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz način dostave podataka o obavljenom uzorkovanju i ispitivanju sastava otpadnih voda. Rok za dostavu podataka ostaje nepromijenjen, jer je način obračuna naknade za zaštitu voda uvjetovan rokom dostave analiza sastava otpadnih voda. |
28 | Branka Jurčević Zidar | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 14. | U čl. 14. stavak 2. nije jasno definirano tko dostavlja podatke Hrvatskim vodama. Važno je napomenuti da su podaci o uorkovanju i sastavu otpadnih voda vlasništvo naručitelja analize, a kako se ispitivanja provode temeljem Ugovora između naručitelja (onečišćivač) i ovlaštenog laboratorija, sve što proizlazi iz tog Ugovora smatra se poslovnom tajnom i ovlašteni laboratorij ne smije podatke dobivene analizom uzoraka otpadnih voda dostavljati trećoj strani. Stoga smatram da dostavljanje traženih podataka Hrvatskim vodamamože isključivo naručitelj, i to u roku od mjesec dana od završetka ispitivanja. U predviđenim Obrascima B1 i B2 iz Priloga 1.A je predviđeno da odgovorna osoba iz laboratorija pod materijalnom i kaznenom odgovornoću izjavljuje da su podaci u očevidniku vjerodostojni, istiniti i istovjetni podacima dostavljenim na očevidniku u elektroničkom obliku. Moramo naglasiti da osoblje laboratorija ne može biti odgovorno za podatke koji su isključivo u vlasništvu naručitaelja te su kao takvi poznati naručitelju a ne osoblju laboratorija i laboratorij nema nikakvog utjecaja na iste, tako da ne može biti odgovorano za vjerodostojnost i istinitost tih podataka (npr. podaci o ispustu i mjernom oknu, trajanje ispuštanja otpadnih voda, protok otpadnih voda u trenutku uzorkovanja i sl.) | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz način dostave podataka o obavljenom uzorkovanju i ispitivanju sastava otpadnih voda. Rok za dostavu podataka ostaje nepromijenjen, jer je način obračuna naknade za zaštitu voda uvjetovan rokom dostave analiza sastava otpadnih voda. |
29 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 14. | NZZJZPGŽ predlaže: Članak 14. Podaci o uzorkovanju i sastavu otpadnih voda u vlasništvu su naručitelja analize te isključivo naručitelj može raspolagati istima. Obzirom da se predmetna ispitivanja provode temeljem ugovora sklopljenog između onečišćivača i ovlaštenog laboratorija, sve što proizlazi iz tog ugovora smatra se poslovnom tajnom i laboratoriji ne smiju podatke dobivene ispitivanjem dostavljati trećoj strani. Pored navedenog, na način iz ovog nacrta Pravilnika, administrativno se opterećuju ovlašteni laboratoriji a za što nije ni predviđena financijska nadoknada. Mišljenja smo da dostavljanje traženih podataka Hrvatskim vodama može i mora provoditi isključivo vlasnik istih (onečišćivač) po primitku ispitnog izvještaja ovlaštenog laboratorija. Rok za dostavu očevidnika (od strane onečišćivaća) od mjesec dana od dana uzorkovanja nije primjereni rok obzirom da zbog objektivnih razloga nekada nije moguće provesti ovu odredbu. Navedeno bi trebalo formulirati na način da se odredi najduži rok nakon završetka analize npr. mjesec dana. Nadalje, predviđenim Obrascem B1 i B2 pod materijalnom i kaznenom odgovornošću traži se izjava laboratorija o vjerodostojnosti i istinitosti podataka u očevidniku. Obzirom da su neki od traženih podataka poznati samo onečišćivaču, laboratorij ne može odgovarati za vjerodostojnost i istinitost istih (npr. podaci o ispustu i mjernom oknu, trajanje ispuštanja otpadnih voda h/dan, protok otpadnih voda u trenutku uzorkovanja i sl.). Navedene podatke laboratorij može isključivo dobiti od strane onečišćivača. Predlažemo da članak 14. stavak 2. glasi: "Onečišćivač je dužan dostaviti u Hrvatske vode podatke o uzorkovanju i sastavu otpadnih voda, na očevidniku iz Priloga 1.A (Obrazac B 1 ili B 2), u roku od mjesec dana od dana završenog ispitivanja." | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezano uz način dostave podataka o obavljenom uzorkovanju i ispitivanju sastava otpadnih voda. Rok za dostavu podataka ostaje nepromijenjen, jer je način obračuna naknade za zaštitu voda uvjetovan rokom dostave analiza sastava otpadnih voda. |
30 | Mile Beslić | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 14. | • Članak 14. rokovi dostave podataka nerealni: - st.1 – dostava Obrasca A1 obzirom da je rok za prigovore i reklamacije računa 15. u mjesecu, teško je s 15-im dati i podatke o količinama ispuštene otpadne vode pa bi se taj rok (15.07. za polugodište i 15.01. za prethodnu godinu) mogao produžiti barem za par dana • Tablica graničnih vrijednosti, prilog 1. tablica1 točka 23. kationski detergenti nemoguće provesti PT ( međulaboratorijska ispitivanja) i odrediti vrijednosti putem ovlaštenog laboratorija • Dozvoljene vrijednosti ispuštanja otpadnih industrijskih voda (mliječna i mesna industrija) u sustav javne odvodnje su iznad dozvoljenih vrijednosti navedenih u prilogu 1. tablica1 (taloživa tvar) | Djelomično prihvaćen | Rokovi dostave obrazaca A1 iz Priloga 1. A Nacrta prijedloga Pravilnika nisu propisani ovim Pravilnikom, već su određeni od strane Hrvatskih voda. Sukladno primjedbi isti će biti korigirani. Nadalje, Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (Narodne novine, broj 3/20) propisana je obveza sudjelovanja u međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima samo ukoliko su ona dostupna. Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u otpadnim vodama određene su na temelju stručnih analiza za svaku pojedinu vrstu industrije. |
31 | USLUGA ODVODNJA d.o.o. | 1. Metodologija i učestalost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda , Članak 14. | Pod točkom (2) članka 14. nije jasno tko dostavlja podatke o ispitivanju sastava otpadne vode putem propisanih obrazaca, onečišćivač direktno kao i do sada ili ovlašteni laboratorij! | Prihvaćen | Adekvatno će se normirati. |
32 | Mile Beslić | IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Članak 17. | • Prema članku 17. rok za izgradnju 2. stupnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je 31.12.2020. ili je bio 31.12.2018. Prema članku 7. stavak 2. propisano je, citiram: „Nakon isteka roka primjenjuju se propisane obveze o emisijama onečišćujućih tvari u otpadnim vodama za zahtijevani stupanj pročišćavanja neovisno o stanju izgrađenosti građevina za javnu odvodnju.“ Spornu citiranu rečenicu treba izbaciti ili izmijeniti s dodatnim odredbama u nacrtu Pravilnika. U protivnom to bi značilo da uzorci otpadne vode koji se zbog analize budu uzimali nakon navedenih rokova, a UPOV 2. stupnja još nije gotov, neće zadovoljiti kriterije za 2. stupanj. | Nije prihvaćen | Prijelazna razdoblja za ispunjenje obveza Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda sastavni su dio Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 2/12). Sukladno navedenom aktu propisani su rokovi u članku 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. |
33 | Zavod za javno zdravstvo Istarske županije | IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA KOMUNALNIH OTPADNIH VODA PROČIŠĆENIH NA UREĐAJU DRUGOG STUPNJA (II) PROČIŠĆAVANJA (primijenit će se granične vrijednosti emisija ili najmanji postotak smanjenja onečišćenja za pojedine pokazatelje) | Prilog 1. Tablica 2. i 2.a Smatramo da, ukoliko se koriste akreditirane metode, nije potrebno ograničavati izvršitelja sa referentnim metodama. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Tablice 2. i 2a iz Priloga 1. Nacrta prijedloga Pravilnika su u potpunosti transponirane iz Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.05.1991.). |
34 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA KOMUNALNIH OTPADNIH VODA PROČIŠĆENIH NA UREĐAJU DRUGOG STUPNJA (II) PROČIŠĆAVANJA (primijenit će se granične vrijednosti emisija ili najmanji postotak smanjenja onečišćenja za pojedine pokazatelje) | NZZJZPGŽ predlaže: Prilog 1. Tablica 2. i 2a. Navođenje referentnih metoda ograničava upotrebu jednakovrijednih akreditiranih metoda za ispitivanje pokazatelja u otpadnim vodama. Mišljenja smo da nije potrebno navoditi metode mjerenja posebno ako se koriste akreditirane metode. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Tablice 2. i 2a iz Priloga 1. Nacrta prijedloga Pravilnika su u potpunosti transponirane iz Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.05.1991.). |
35 | Mile Beslić | IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE , Tablica 2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA KOMUNALNIH OTPADNIH VODA PROČIŠĆENIH NA UREĐAJU DRUGOG STUPNJA (II) PROČIŠĆAVANJA (primijenit će se granične vrijednosti emisija ili najmanji postotak smanjenja onečišćenja za pojedine pokazatelje) | • U Tablici 2. Priloga 1. Kod referentne metode mjerenja za suspendiranu tvar dodati: „ ili određivanje filtracijom kroz filtar od staklenih vlakana prema metodi HRN EN 872.“ Objašnjenje: Hrvatska norma HRN EN 872:2008 uobičajena je metoda za određivanje suspendirane tvari u otpadnoj vodi prije i nakon pročišćavanja, a filtar koji se koristi je filtar od staklenih vlakana pa isto treba uvrstiti u referentne metode u Tablici 2. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Tablice 2. i 2a iz Priloga 1. Nacrta prijedloga Pravilnika su u potpunosti transponirane iz Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.05.1991.). |