Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga uredbe o izmjeni i dopunama Uredbe o visini naknade za korištenje voda
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | UREDBU | S obzirom na činjenicu da se već godinama povećavaju gubici vode u sustavima javne vodoopskrbe u RH, smatramo realnim uvođenje promjene načina naplate naknade za korištenje voda, a čija se primjena odgađa već više od 5 godina, pri čemu se može zaključiti kako se u tih proteklih 5 godina stanje gubitaka vode nije nimalo poboljšalo, odnosno da je čak i pogoršano. | Primljeno na znanje | Konstatacija je točna te je zbog toga nadležno tijelo još 2010.g. prihvatilo koncept obračuna naknade za korištenje voda (NKV) na zahvaćene količine voda, a ovaj prijedlog uredbe je taj koncept detaljno razradio na način da nudi dva modela obračuna naknade pri čemu je osnovica zahvaćena količina vode uz priznavanje neizbježnih gubitaka. |
| 2 | Igor Habenšus | UREDBU | Sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva ( NN 159/09,90/11,56/13 u čl. 23 i 24 ) od 1.01.2015. osnovica za obračun naknade za korištenje voda je trebala postati količina zahvaćene vode u m3. Sadašnji propisi koji su na snazi ne potiču brigu o smanjenju gubitaka i kontroli gubitaka u vodoopskrbnom sustavu, naime odredbe propisuju naplatu naknade za korištenje voda temeljem isporučenih količina voda krajnjem potrošaču a u praksi to znači naplata temeljem fakturirane količine vode. Takvim načinom naplate zanemario se problem gubitaka vode u vodovodnim sustavima, pa imamo slučajeve da je omjer zahvaćene i isporučene vode i preko 70 %. Novim prijedlogom Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o visini naknade za korištenje voda propisuje se naknada za korištenje voda na temelju zahvaćenih količina vode ( početak takvog obračuna trebao je početi s 1.01. 2015. , a sad je propisan datum stupanja 01.01.2023.) te se time vidi da se počela voditi briga o problematici smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima. Iako je Uredba trebala stupiti na snagu 01.01.2015. godine gdje se na zahtjev JIVU to prolongiralo s obrazloženjem da će u narednom periodu raditi na smanjenju gubitaka, kako novim obračunom naknade ne bi stvorili velike razlike u troškovima. U periodu od 5 godina vrlo malo JIVU je poradilo na gubicima, a velika većina JIVU je i povećala svoje gubitke, tako da smatram da nema nikakvog razloga za daljnje prolongiranje Uredbe. Analizirajući stanje sadašnjeg obračuna NKV i prema članku 2a i 2b Uredbe novo stanje obračuna NKV može se uočiti sljedeće : - analizirajući prvo 10 JIVU koji generiraju u ukupnom postotku gotovo 70 % izgubljene vode od ukupne količine na nivou RH, može se vidjeti da će njih 8 po novom obračunu plaćati više neko po starom obračunu ( neki čak i do 90 % ), iz razloga što generiraju jako velike gubitke ( preko 60 % ) i u ovom prijelaznom razdoblju nisu poradili ništa na smanjenju gubitaka. Tih 8 JIVU ne prodaju vodu ostalim JIVU te su ovisni isključivo samo o sebi te je formula obračuna ovdje potpuno primjenjiva - kod JIVU koji prodaju vodu ostalim JIVU, malo su u nezgodnijem položaju jer ako isporučuju vodu JIVU koji generira velike gubitke morat će plaćati i veću naknadu, a pumpanu vodu ne mogu smanjiti ako JIVU kojem prodaju to ne učini. Postoji mogućnost da povećanjem cijene vode prema JIVU kojem prodaje vodu nadoknade tu razliku i na taj način nekako privole JIVU kojem prodaju vodu da smanji svoje gubitke u mreži. S druge strane ne znam način kako privoliti JIVU koji kupuju vodu da smanje gubitak, kad će po novom obračunu oni plaćati puno manje nego do sada. - Kod količina neizbježnih gubitaka koja se obračunava prema formuli Vz * 0,25 , mišljenja sam da su u startu zakinuti oni koji proizvode vodu i prodaju određene količine ostalima, jer u procesu proizvodnje ( ovisno o načinu pročišćavanja ) kod nekih se izgubi i do 10 % pumpane vode, uz sve ostale troškove koje imaju kod prerade vode. Prijedlog da se ugrade mjerači protoke koji bi bili na vodozahvatu i nakon prerade, te da se obračun vrši po razlici. Voda koja se izgubi u procesu prerade ili pranja i ispiranja u procesu proizvodnje vode bi se proglasila tehnološkom vodom i ne bi ulazila u bilancu voda. JIVU koji u svom sustavu nemaju pumpanu vodu, već kompletnu količinu vode kupuju plaćati će po novom obračunu znatno manje nego sada. Mišljenja sam da takav način obračuna nije dobar jer se naknadom opterećuju oni koji proizvode vodu te bi kod takvih slučajeva trebalo ubaciti korektivni faktor kod obračuna. ZAKLJUČAK - Smatram dobrim da se ide s obračunom naknade za korištenje voda na zahvaćenu vodu, kako bi se potaklo ostale komunalce na vođenje brige o smanjenju gubitaka. - Ne bi trebalo produžavati rok za odgodu naplate prema zahvaćenoj vodi, jer je on već bio od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o financiranju vodnog gospodarstva dat, te je bilo u prijelaznom roku dosta vremena za poduzeti mjere za smanjenje gubitaka - Samim produženjem roka za stupanje na snagu Uredbe, ne bi bilo fer prema onim JIVU koji su u tom periodu dosta napravili na smanjenju gubitaka, te bi njihova NKV po novom bila puno manja - Mišljenja sam da za smanjiti gubitak u granicama 35 do 40 % , nisu potrebna velika ulaganja, već poznavanje sustava i ljudski rad, te se u prijelaznom razdoblju od 3 godine može jako puno napraviti. - Analizirajući sve JIVU, kad bi se kod uvođenja uslužnih područja udruživanjem JIVU vodila briga i o načinu naplate NKV, moglo bi se dosta nelogičnosti smanjiti, te bi se i sam gubitak na nivou RH smanjio već u startu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćamo iznesene konstatacije. Što se tiče odgodnog roka za primjenu ove Uredbe koji je do 1. siječnja 2023., nastoji se omogućiti još jedno prijelazno razdoblje za prilagodbu javnih isporučitelja vodnih usluga na prelazak obračuna naplate naknade na količine zahvaćene vode. Na temelju analize koja je izrađena možemo tvrditi da će samo oni isporučitelji koji imaju velike gubitke plaćati veću naknadu posebice u slučaju primjene modela s ili koeficijentom. Ostali će plaćati znatno manje i to manje što imaju manje gubitke i za njih je povoljniji drugi model s e-koeficijentom. Što se tiče primjedbe vezano uz neizbježne gubitke koji nastaju u postupku kondicioniranja vode za ljudsku potrošnju navodimo da je ova Uredba dopunjena na način da se onim javnim isporučiteljima koji imaju uređaj za kondicioniranje i instalirane vodomjere na vodozahvatu i izlazu iz uređaja, priznaju stvarni izmjereni gubici vode u postupku kondicioniranja vode u visini najviše do 5%. Dodano u članku 2. stavak (4). Vezano uz zaključne konstatacije odgovore smo dali naprijed u tekstu. |
| 3 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | UREDBU | Poštovani, Zakonom o vodama predviđen je model naplate naknade za korištenje voda od obveznika odnosno javnih isporučitelja vodnih usluga prema količini zahvaćene vode. Od stupanja na snagu zakona o vodama 2010. primjena tog modela je odgađana i zadržan je prethodni model iz Zakona o komunalnom gospodarstvu, tako da je naknada za korištenje voda naplaćivana putem računa za vodne usluge od krajnjih korisnika. To „privremeno“ stanje je još uvjek na snazi jer su i predlagatelji zakona svjesni da bi primjena ovog modela dovela do značajnog povećanja cijene vodne usluge i nepotrebnog troškovnog udara na građane i gospodarske subjekte u RH. Samo izmjena Uredbe neće biti ispunjeni ciljevi vezani uz smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima i provođenje prethodnog koraka radi postizanja ekonomičnosti poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga. Prema prijedlogu prvi model priznaje neizbježne gubitke u visini 25% zahvaćene vode. Predložena visina neizbježnih gubitaka nije realna za stvarnost u RH, za što ima niz argumenata koji su pokazani analizama u prethodnim godinama. Razlika između zahvaćenih i potrošačima, putem vodoopskrbnih sustava isporučenih količina vode, na pojedinim sustavima iznosi više od 70-80 %, a prosjek Republike Hrvatske se procjenjuje na gotovo 50 %. Gubici vode u sustavima javne vodoopskrbe su ozbiljan problem za čije rješavanje, odnosno svođenje gubitaka na prihvatljivu razinu treba izraditi realan strateški plan za razdoblje od najmanje 5 godina. Za provedbu je potrebno osigurati značajna financijska sredstva, koja bi se trebala, barem djelomično, osigurati iz postojeće naknade za korištenje voda na području na kojemu se prikupe. Natječaj i najavljni program otklanjanja gubitaka na nivou RH se ne provodi dinamikom kojom bi se osigurali značajnji rezultati. Dosadašnji pokušaji da se analiziraju iskustva i utvrde prioriteti samo su početne aktivnosti u ovom segmentu upravljanja vodnim gubicima u javnim vodoopskrbnim sustavima. Sastanak u Hrvatskim vodama s predstavnicima Ministarstva i JIVU krajem 2018. godine je prema zaključcima trebao ozbiljno pomoći u daljnjim aktivnostima i osiguranju značajnijih sredstva, što se nije dogodilo. Na sastanku je bio dogovor da će se na svim uslužnim područjima održati radni dogovori u cilju definiranja secifičnih uvjeta za utvrđivanje realnih planova za smanjnje gubitaka vode. Nije nam poznato da je ovo realizirano. Dosadašnji pristup predlagatelja Uredbe tom problemu je prebacivanje odgovornosti na jedinice lokalne samouprave i IVU, za što i sam predlagatelj priznaje da nije dalo rezultata. Može se zaključiti da ni ova izmjena, uz odgodu primjene do 01.01.2023., ne donosi nikakav pomak na bolje, nego samo izaziva povećanje cijene vodne usluge za korisnike i dodatne probleme isporučiteljima u naplati usluga ( veći računi korisnicima, povećanje prihoda i pripadajućih troškova IVU, porez na povećanu dobit, problem likvidnosti jer je naplata u rokovima oko 78 %, smanjenje prihoda s onova naplate od 5 % za prikupljanje naknade itd.) Rok za potrebne aktivnosti i investicije, uz zajednička ulaganja s Hrvatskim vodama produljiti miinimalno do 2025. ( 2027) god. u kojem peridu bi se pratli rezultati svih IVU po uslužnim područjima U nastavku i dalje ostaju primjedbe na predloženi nacrt uredbe koje molimo da se ozbiljno razmotre: - Do sada je naknada za korištenje voda bila oslobođena PDV-a, a sada naknada postaje trošak IVU i ukalkulira se u cijenu usluge vodoopskrbe, a cijena usluge se oporezuje sa PDV-om pa se time opterećuje korisnika - Do sada je IVU naplatio naknadu za korištenje voda i doznačio Hrvatskim vodama onoliko koliko je naplatio a sada bi IVU imao obavezu platiti Hrvatskim vodama svih 100% iznosa prema zahvaćenoj kličini vode - Do sada je IVU imao prihod od Hrvatskih voda u visini od 5% za uslugu obračuna i naplate naknade a sada taj prihod gubi - Model obračuna po drugoj metodologiji je vrlo kompliciran ali i neprecizan te je podložan različitim interpretacijama (pa je vjerojatno zato predviđen verifikator) a smatramo da nijedan model ne bi trebao imati nepreciznosti i nedorečenosti kao npr.: da se ne zna kakvi su to prividni gubici sa osnove curenja vodomjera, što čini količinu nefakturirane vode, na koji način procjeniti prividne gubitke (tehniku procijene izbjegavati kada je rezultat te procjene novac i trošak), što predstavlja broj priključaka tj. da li je to broj vodomjera ili broj korisnika ili kombinaciju toga, nije definirano kako evidentirati korištenje vode u tehnološkom procesu proizvodnje vode ali i tehnološkom procesu distribucije vode itd… Iz obračuna bi svakako trebalo izbacizi zahvaćenu vodu prije prerade. - Kod utvrđivanja neizbježnih gubitaka veličina Lp je predviđena kao duljina svih priključnih vodova od granice zemljišta korisnika do prvog vodomjera a ne od mjesta priključenja što smatramo ispravnim - Nepreciznost i nedorečenosti u drugom modelu upućuju na razmišljanje da se IVU usmjeravaju na korištenje prvog modela, što nikako ne bi bilo u redu - Uvođenje verifikatora kao kontrolora točnosti obračuna koji bi trebao angažirati i plaćati IVU je neprimjereno. Ukoliko Hrvatske vode nisu sigurne da je IVU bilo što dobro prikazao ili izračunao, tada Hrvatske vode pomoću svojih stručnih službi to mogu prekontrolirati (tu dolazi do značaja točnost i precizno definiranje svih izraza i elemenata u modelima a ne da svaka osoba može imati svoje mišljenje ili tumačenje određenih stavaka) - O problematičnosti ove metode dovoljno govori i uvođenje nad-verifikatora - U članku 2.b se i dalje upotrebljava izraz cijena vode što smatramo da nije primjereno jer postoji cijena vodne usluge vodoopskrbe i naknada za korištenje voda je trošak samo te vodne usluge i komparirati se može samo u odnosu na cijenu vodne usluge vodoopskrbe, a ne i odvodnje, pročišćavanja, naknade za razvoj itd. - Nejasno je i dalje kako svoditi fiksnu cijenu vodne usluge na kn/m3 varijabilne cijene vodnih usluga vodoopskrbe. - I dalje smo mišljenja da je potrebno razmotriti da se naknada za korištenje voda prikuplja na razini uslužnog područja, a ne na razini države (budući da se planira ubrzo riješiti to pitanje) jer će se formiranjem uslužnih područja omogućiti ravnomjerni razvoj i razina pružanja usluga, a dovoljno je široko područje da se i princip solidarnosti može primijeniti na kriterijima upotrebe naknade za korištenje voda. Na kraju moramo napomenuti da se u dosadašnjim raspravama o ovom problemu od strane predlagatelja Uredbe isticalo da je ovakav model naplate naknade za korištenje voda nužan zbog usklađenja s propisima EU. I dalje smo uvjereni da povećanje troškova vodne usluge za krajnje korisnike nije zahtjev EU, ali ovaj prijedlog Uredbe izaziva takav učinak. Stoga pozivamo predlagatelja da doradi svoj prijedlog na način da krajnji rezultat ostane za korisnike troškovno neutralan i da se ne izaziva nepotreban troškovni udar na građane i gospodarske subjekte a aktivnosti isporučitelja vodnih usluga bi trebalo potaknuti na neki drugi primjereni način. | Nije prihvaćen | Na temelju Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (˝Narodne novine˝, broj 153/09) još je 2010. godine Uredbom o visini naknade za korištenje propisano da se naknada za korištenje voda u javnoj vodoopskrbi obračunava i naplaćuje na zahvaćene količine voda, što je zadržano i do danas. Međutim, zbog nespremnosti javnih isporučitelja vodnih usluga da poduzmu mjere za smanjenje gubitaka, primjena tog modela nekoliko je puta upravo na vaš zahtjev odgođena. Gubici u sustavima javne vodoopskrbe se od 2009. godine, kada su prosječno iznosili 46%, neprestano povećavaju i sada iznose oko 50%. Grupacija je od samog početka uključena u izradu Nacrta prijedloga ove Uredbe sudjelovanjem u radu Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga ove Uredbe i na sastancima na kojima su sudjelovali i ostali ključni dionici (HUP i HGK). Od samog početka izrade prijedloga uredbe bilo kroz povjerenstvo bilo kroz druge sastanke predstavnika GVIK-a održani su brojni sastanci (23.4.2018.,23.10.2019., 29.10.2019.) Zadnji od tih sastanaka bio je neposredno prije upućivanja Nacrta prijedloga Uredbe u prethodni postupak Vlade RH prije upućivanja u postupak e-savjetovanja. Na tom sastanku prisustvovalo je 14 predstavnika vaše grupacije i to iz najvećih JIVU uključujući i predsjednika grupacije. Svaki predstavnik grupacije se pojedinačno izjasnio da se slaže s prijedlogom Uredbe koji do e-savjetovanja nije mijenjan. Što se tiče primjedbe koja se odnosi na Program sanacije gubitaka činjenica je da su svi JIVU koji su bili zainteresirani za sufinanciranje smanjenja svojih gubitaka sredstva realizirali i smanjili gubitke. U svojoj primjedbi iznosite netočnu činjenicu da je na sastanku Povjerenstva potkraj 2018. godine dogovoreno da će se na svim uslužnim područjima održati radni dogovori u cilju definiranja specifičnih uvjeta za utvrđivanje realnih planova za smanjenje gubitaka. Na sastanku 23. listopada 2018. konstatirano je da se osigurana sredstva od strane Hrvatskih voda putem navedenog programa za smanjenje gubitaka ne koriste kako se očekivalo, odnosno da nema interesa za njihovo korištenje. Što se tiče prijedloga da se JIVU-ima mora nadoknaditi 5% troška za prikupljanje NKV, ista se ne prihvaća jer su JIVU ustvari obveznici naknade za korištenje voda i nikome ne pružaju usluge obračuna i naplate kao što je bilo do sada. Stoga nije jasno za koju uslugu bi bilo naplaćeno 5% jer to ne bi bilo u skladu s pozitivnim propisima RH. Vezano uz tvrdnju kako je model naplate naknade za korištenje voda nužan zbog usklađenja s propisima EU napominjemo kako je jedno od temeljnih načela upravljanja vodama racionalno korištenje voda i povrat troškova od vodnih usluga. S tim u svezi Okvirna direktiva o vodama u članku 9. propisuje, a od država članica se traži, osiguranje provedbe tih načela u praksi. Navedena načela prenesena su u nacionalno zakonodavstvo u Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, kao i u predmetnu Uredbu. Osnovna svrha donošenja Uredbe je stimuliranje smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, odnosno racionalno korištenje voda zahvaćenih na izvorištima vode za ljudsku potrošnju. Navedeno se namjerava riješiti donošenjem i provedbom ove Uredbe. Naime, sada se naknada za korištenje voda plaća na vodu isporučenu korisnicima, obveznici su javni isporučitelji vodne usluge, a ovom Uredbom se propisuje da se od 1. siječnja 2023. godine naknada za korištenje voda, kao trošak resursa, plaća na zahvaćenu vodu. Sve ostale primjedbe koje se odnose na složenost propisanih modela u ovom trenutku su nepotrebne s obzirom na izneseno. Netočna je primjedba da se JIVU upućuju na korištenje prvog modela. Upravo suprotno, upućuju se na korištenje drugog modela, ali za to trebaju biti ispunjene pretpostavke koje su poznate svim JIVU, a odnose se na poznavanje svoga sustava, bilance voda i slično. U drugim državama članicama EU se koristi samo ili metodologija bez obzira što je složenija, ali donosi benefite isporučiteljima koji brinu o upravljanju svojim sustavima u pogledu gubitaka. S obzirom da je NKV naknada koja predstavlja glavni izvor sufinanciranja EU projekata iz nacionalne komponente te da se troši solidarno na cijelom teritoriju RH, mora se prikupljati centralno što se i radi. Stručni nositelj je bezbroj puta obrazložio činjenicu da načelo povrata troškova od vodnih usluga i načelo racionalnog korištenja voda iz ODW prelijeva u ovu Uredbu te je generiranje neprimjereno velikih gubitaka u suprotnosti s tim načelima. Stručni predlagatelj je doradio prijedlog na način da je uvažio brojne konstruktivne primjedbe, međutim ove primjedbe idu u za tim da se zadrži postojeći neodrživi model obračuna i naplate NKV. |
| 4 | VODOVOD d.o.o. | UREDBU | Poštovani, tema savjetovanja je: Nacrt prijedloga uredbe o izmjeni i dopunama Uredbe o visini naknade za korištenje voda (dalje u tekstu: Prijedlog uredbe) Naknada za korištenje voda za vodu za ljudsku potrošnju koju isporučitelji vodnih usluga isporučuju korisnicima vodne usluge javne vodoopskrbe, neovisno zahvaća li se iz tijela površinske ili podzemne vode i neovisno o njenoj kategoriji, ima dvije sastavnice koje ste opisali u stavcima 2., 3. i 4. Iz Prijedloga uredbe nije jasno da li će se i kako dvije sastavnice( T1 i T2) obračunavati, odnosno da li će se naplaćivati kao posebna stavka u računu ili će se, prema pretpostavci, iznos druge sastavnice uračunati u troškove osnovne cijene vode. Ukoliko će iznos druge sastavnice povećati postojeću varijabilnu cijenu vode, moramo skrenuti pozornost na Zakon o PDV-u. Sukladno istom, a prema čl.33.st.3. naknada za korištenje vode nije oporeziva, te kao takva ne bi smjela biti dio osnovne cijene vode, a koja je oporeziva. Isto tako, ovdje se radi o naknadi, odnosno „prolaznoj stavci“, a ne o troškovima isporučitelja, a koji bi nama u tom slučaju trebali biti rashod razdoblja. Nadalje, iz Prijedloga uredbe nije pretpostavljena vremenska dinamika računanja iznosa druge sastavnice. Vidimo problem u razlici koja će se pojavljivati između našeg, pretpostavljamo planskog izračuna druge sastavnice i vašeg mjerenja postavljenih vodomjera na vodocrpilištima (čl.4). Hoće li se takva cijena mijenjati mjesečno, godišnje (ovisno o količini zahvaćene vode) i kako bi mi to sve trebali programski prilagoditi? Isto tako, nelogično je da pri izračunu iznosa druge sastavnice za isporučitelja koji zahvaćaju male količine vode, a isporučuju velike količine vode jer nabavljaju vodu od drugog isporučitelja, iznos druge sastavnice naknade za korištenje vode može ispasti negativan. Iz Prijedloga uredbe, osim što građanima stavljamo goleme troškove, vidljivo je da najbolje prolaze isporučitelji koji ne zahvaćaju vodu, već istu nabavljaju od drugih isporučitelja, a čije će krajnje korisnike ovaj Prijedlog uredbe zaobići. | Prihvaćen | Predmetnim prijedlogom je propisano da se prema prvom modelu naknada za korištenje voda sastoji od dvije sastavnice, što znači da se te dvije sastavnice zbrajaju. Kada se prilikom izračuna pojavi negativan iznos druge sastavnice, u tom slučaj se taj iznos oduzima od prve sastavnice i samim time se umanjuje ukupni iznos naknade za korištenje voda. Upravo je to slučaj kod onih javnih isporučitelja koji dobro upravljaju svojim gubicima. Uredba je dopunjena na način da je osnovica za izračun prve sastavnice naknade za korištenje voda količina vode isporučene korisnicima vodnih usluga isključujući vodu isporučenu drugom isporučitelju vodnih usluga. NKV sada postaje obveza isporučitelja vodne usluge i postaje trošak njegovog poslovanja te se više neće iskazivati posebno na računima korisnika. U tom slučaju se ne radi o nikakvoj prolaznoj stavci za PDV. Treba primijetiti da je zbog PDV-a visina naknade umanjena s 2,85 kn/m3 na 2,52 kn/m3. Ako se u prijelaznom razdoblju do primjene Uredbe naprave nužne mjere za smanjenje gubitaka neće biti nikakvog udara na potrošače, upravo suprotno. |
| 5 | ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET | UREDBU | Obzirom da pojedini javni isporučitelji u procesu pročišćavnja voda (putem uređaja za pročićavanje) stvaraju tehnološku vodu na koju se Uredbom obračunava naknada za korištenje voda, isti su stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na javne isporučitelje koji distribuiraju vodu bez prethodnog pročišćavanja na uređajima. U tom smislu, trebalo bi iz obračuna naknade za korištenje voda isključiti količinu tehnoloških voda. | Prihvaćen | Uredba se dopunjuje na način da se onim javnim isporučiteljima vodne usluge koji imaju uređaj za kondicioniranje vode za ljudsku potrošnju i imaju instalirane vodomjere na izvorištu (ili drugom vodozahvatu) i na izlazu iz uređaja, priznaju stvarni izmjereni gubici vode u postupku kondicioniranja u visini do najviše 5%. Provedeno u članku 2a stavak (3). |
| 6 | Vodovod d.o.o. Makarska | UREDBU | Obzirom na prosječno postojeće stanje vodoopskrbnog sustava na razini Republike Hrvatske i činjenicu da prosječni gubici vode iznose do 50% smatramo previsoko određene iznose sastavnica za izračun naknade za korištenje voda. Kod velikog broja Isporučitelja vodnih usluga imamo infrastrukturu stariju od 50 godina. Naravno da određeni iznos gubitka nosi i neovlaštena potrošnja vode. Većina Isporučitelja vodnih usluga biti će primorana uložiti znatna sredstva u rekonstrukciju sustava kako bi se smanjili gubici vode. Rok za prilagodbu je predviđen do 31.prosinca 2022.godine. Isti rok smatramo kratkim te da se veliki broj Isporučitelja vodnih usluga neće uspjeti prilagoditi novom sustavu naplate naknade za korištenje voda. U posebno nezavidnoj situaciji će se naći Isporučitelji vodnih usluga koji primjerice imaju gubitak vode unutar ili manji od prosjeka a nakon određivanja uslužnih područja, temeljem Zakona o vodnim uslugama, će biti primorani spojiti se s Isporučiteljem vodnih usluga koji ima gubitke vode veće od prosjeka (npr. i 90 %). Zbog navedenog će doći do značajnog poskupljenja vode na cijelom uslužnom području. Odredbom članka 28 Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da se prihod od naknade za korištenje voda, između ostalog, koristi i za financiranje rekonstrukcije ili sanacije građevina javne vodoopskrbe u svrhu smanjenja gubitaka vode. Smisao načina obračuna naknade za korištenje voda prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, bi trebao upravo biti smanjenje gubitaka vode. Stoga predlažemo da se uredba nadopuni na način da se predvidi da iznos naknade koji je obračunat na razliku između isporučene i ukupno zahvaćene vode se troši namjenski samo za financiranje rekonstrukcije ili sanacije građevina javne vodoopskrbe u svrhu smanjenja gubitaka vode i to na području onog Isporučitelja vodnih usluga na čijem području je i naplaćena. Naime ukoliko Isporučitelj vodnih usluga ima neprihvatljive gubitke uslijed loše infrastrukture morati će doći do povećanja cijene vodnih usluga kako ne bi došlo do poslovanja s gubitkom te dovođenja u opasnost funkcioniranja sustava. Stoga ukoliko će korisnici vodnih usluga morati plaćati veću cijenu radi neprihvatljivog gubitka vode, tada je jedino ispravno da se taj povećani iznos utroši namjenski upravo u sanaciju tog gubitka te se taj iznos naknade ne bi smio koristiti za bilo koju drugu svrhu niti na području drugog Isporučitelja vodnih usluga. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća u dijelu koji se odnosi na visinu sastavnica za izračun naknade za korištenje voda i rok za početak primjene obračuna naknade prema ovoj Uredbi. Osnovna svrha donošenja ove uredbe je stimuliranje smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima na način da se propisuju modeli obračuna i naplate naknade za korištenje voda u javnoj vodoopskrbi obveznicima javnim isporučiteljima vodne usluge javne vodoopskrbe korištenjem korekcijskih koeficijenata kojima će se umanjiti iznos naknade za korištenje voda onim isporučiteljima koji svoje gubitke svedu na prihvatljivu razinu. Ovom Uredbom propisan je odgodni rok za primjenu navedenog do 1. siječnja 2023.g. Prikupljena sredstva od naknade za korištenje voda služit će za daljnji razvoj sustava javne vodoopskrbe što uključuje i rekonstrukciju i sanaciju sustava kako bi se u konačnici prosječni gubici u Republici Hrvatskoj sveli na prihvatljivu razinu (do 25%). Ako se u prijelaznom razdoblju do primjene Uredbe naprave nužne mjere za smanjenje gubitaka neće biti nikakvog udara na potrošače, upravo suprotno. S obzirom da je NKV naknada koja predstavlja glavni izvor sufinanciranja EU projekata iz nacionalne komponente te da se troši solidarno na cijelom teritoriju RH, mora se prikupljati centralno što se i radi. |
| 7 | Komunalno d.o.o. Vrgorac | UREDBU | Odredbom članka 28 Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da se prihod od naknade za korištenje voda, između ostalog, koristi i za financiranje rekonstrukcije ili sanacije građevina javne vodoopskrbe u svrhu smanjenja gubitaka vode. Smatramo da bi definirani D_CVn (dio cijene vodne usluge, iz kojeg se podmiruje naknada za korištenje voda, izražen u kn/m3) trebalo kroz donošenje ove Uredbe „vratiti“ građanima na način da se isporučiteljima vodnih usluga omogući kontrolirano korištenje sredstava iz navedene razlike za potrebe smanjenja gubitaka (nadzor nad korištenjem sredstava bi provodile Hrvatske vode) i na taj način smanjenje budućeg iznosa D_CVn, a samim time i računa krajnjim korisnicima usluga. Smisao načina obračuna naknade za korištenje voda prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, bi trebao upravo biti smanjenje gubitaka vode. | Nije prihvaćen | Formula iz članka 2.c čija je sastavnica i DCVUn služi za kao gornja granica podizanja cijene vodne usluge iz koje se podmiruje naknada za korištenje voda i nije u korelaciji s namjenom potrošnje sredstava. Namjena potrošnje sredstava vodnih naknada se ne uređuje uredbom već zakonom. Kako ste i sami ukazali prema članku 28. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva dio naknade za korištenje voda se, između ostalog, koristi i za financiranje rekonstrukcije ili sanacije građevina javne vodoopskrbe u svrhu smanjenja gubitaka vode. Ta se odredba primjenjuje i na godišnjoj razini. Hrvatske vode imaju program od 100 milijuna kn godišnje za te namjene u skladu s pripremljenim programima sanacije gubitaka. Vezivanje potrošnje sredstava naknade za korištenje voda za točno određeni apsolutni iznos ili postotak (u formuli) bilo bi neopravdano, ako isporučitelji vodnih usluga istodobno ne mogu jamčiti i pripremljenost programa najmanje u visini tog iznosa ili postotka. A to nikada nije bio slučaj. |
| 8 | Vodovod Hrvatsko primorje-južni ogranak d.o.o. | UREDBU | U Nacrtu prijedloga Uredbe o izmjeni i dopunama uredbe o visini naknade za korištenje voda nije predviđen neizbježni gubitak u procesu prerade vode (filtracija,...). S obzirom da se na većini izvorišta-vodozahvata u Republici Hrvatskoj ne obavlja prerada vode, navedeni neizbježni gubitak nije predviđen, a nije niti potreban zato što voda bez prerade ide u distribuciju. Uređaji koji zahvaćaju i prerađuju vodu s površinskog toka moraju poštivati i druge zakonske propise koji nalažu mutnoću do maksimalno 1 NTU, dok je za sve ostale maksimalna dozvoljena mutnoća 4 NTU. Nova direktiva Europske Unije za uređaje koji prerađuju vodu predviđa mutnoću od 0,3 NTU tijekom 90% vremena isporuke vode, dok su MDK vrijednosti do 0,5 NTU u periodu ne dužem od 15 minuta. Za sve vodozahvate koji nemaju preradu vode, MDK vrijednosti ostaju iste, a to je do 4 NTU. Da bi se osigurala takva kvaliteta vode, na svim uređajima za preradu vode moraju postojati neizbježni gubitci budući da je uređaje potrebno redovito prati i održavati. Prerada vode podrazumijeva neizbježne gubitke koji nacrtom prijedloga uredbe nisu predviđeni te Vas molimo da ih uvrstite. | Prihvaćen | Uredba se dopunjuje na način da se onim javnim isporučiteljima vodne usluge koji imaju uređaj za kondicioniranje vode za ljudsku potrošnju i imaju instalirane vodomjere na izvorištu (ili drugom vodozahvatu) i na izlazu iz uređaja, priznaju stvarni izmjereni gubici vode u postupku kondicioniranja u visini do najviše 5%. Provedeno u članku 2a stavak (3). |
| 9 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | UREDBU, Članak 1. | Članak 2.b. stavak (1) - Potrebno je utvrditi pod kojim uvjetima JIVU može zatražiti obračun naknade po odredbama članka 2.b. odnosno na temelju kojih će dokazati neizbježni gubitak, budući da se isti izračunava na temelju tehničkih podataka o vodoopskrbnom sustavu (duljina cjevovoda, broj priključaka, duljina svih priključnih vodova, prosječan tlak), a ne na temelju procjena. Navedeno podrazumijeva da JIVU mora raspolagati nedvojbenim i provjerljivim podacima o sustavu kako bi verifikator i eventualno nad-verifikator mogao utvrditi stvarno stanje. | Prihvaćen | Na sastanku održanom 18.02.2020. primjedba je raspravljena s predlagateljem. Ovim prijedlogom Uredbe predlažu se dva modela obračuna naknade za korištenje voda za ljudsku potrošnju. Na javnog isporučitelj vodnih usluga koji je obveznik naknade za korištenje voda primjenjuje se prvi model (dvotarifni) ili javni isporučitelj može tražiti da se na njega primjenjuje drugi model (izračun po ILI koeficijentu).Prvi model zapravo priznaje gubitke od 25% na koje se ne plaća naknada za korištenje voda. Primjena drugog modela počiva na vođenju bilance voda i izvještavanju Hrvatskih voda o tome, izračunu neizbježnih gubitaka vode i izračunu ILI pokazatelja. Za izračun ILI pokazatelja, odnosno, neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka vode javni isporučitelji vodnih usluga trebaju raspolagati podacima kao što su: duljina cjevovoda, broj priključaka, duljina svih priključaka vodova i prosječni tlak. Svi navedeni podaci su objektivno provjerljivi i dokazivi, osim u slučaju da isporučitelj ne raspolaže podacima o duljini svih priključaka vodova tada se uzima 6 m kao duljina svakog pojedinog priključnog voda. |
| 10 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | UREDBU, Članak 1. | Članak 2.a. - Budući da smo na navedenim primjerima ukazali na nepravičnost predloženih izračuna predlažemo još jednom razmotriti iste, uz obaveznu simulaciju izračuna naknade za sve JIVU u sadašnjem trenutku, te simulaciju izračuna naknade za planirano stanje nakon okrupnjavanja vodnog sektora. Predlažemo izraditi novi način obračuna kako bi isti bio pravičan i poticao sve isporučitelje na smanjenje gubitaka vode na razumnu i ekonomski opravdanu razinu. | Prihvaćen | Na sastanku održanom 18.02.2020. primjedba je raspravljena s predlagateljem. Ovim prijedlogom Uredbe predlažu se dva modela obračuna naknade za korištenje voda za ljudsku potrošnju. Na javnog isporučitelj vodnih usluga koji je obveznik naknade za korištenje voda primjenjuje se prvi model (dvotarifni) ili javni isporučitelj može tražiti da se na nega primjenjuje drugi model (izračun po ILI pokazatelju).Prvi model zapravo priznaje gubitke od 25% na koje se ne plaća naknada za korištenje voda. Primjena drugog modela počiva na vođenju bilance voda i izvještavanju Hrvatskih voda o tome, izračunu neizbježnih gubitaka vode i izračunu ILI pokazatelja. Za izračun ILI pokazatelja, odnosno, neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka vode javni isporučitelji vodnih usluga trebaju raspolagati podacima kao što su: duljina cjevovoda, broj priključaka, duljina svih priključaka vodova i prosječni tlak. Svi navedeni podaci su objektivno provjerljivi i dokazivi, osim u slučaju da isporučitelj ne raspolaže podacima o duljini svih priključaka vodova tada se uzima 6 m kao duljina svakog pojedinog priključnog voda. Prvi (dvotarifni model) je povoljniji za one javne isporučitelj koji imaju gubitke više od 25%, dok je drugi model (izračun po ILI pokazatelju) povoljniji za one isporučitelje koji upravljaju svojim gubicima i isti se kreću oko 25%. |
| 11 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | UREDBU, Članak 1. | Članak 2.a. - Navodimo primjere simulacije izračuna naknade po pojedinim sustavima javne vodoopskrbe, a temeljem ovog prijedloga izmjene i dopuna Uredbe, te usporedbu s izračunom naknade prema odredbama Uredbe koje su sada na snazi: JIVU 1: Vz=8,28 mil.m3; Vpreuz=0,60 mil.m3; Visp(kor)=1,83 mil.m3; Visp(jivu)=5,52 mil.m3; G=17% Obračun naknade (2020.g.) N=5,2 mil.kn Obračun naknade (2023.g.) =16,6 mil.kn Zaključak: povećanje iznosa naknade je više od 3 puta iako je gubitak vode u sustavu samo 17%! JIVU 2: Vz=10,98 mil.m3; Vpreuz=0 mil.m3; Visp(kor)=2,68 mil.m3; Visp(jivu)=6,49 mil.m3; G=16% Obračun naknade (2020.g.) N=7,6 mil.kn Obračun naknade (2023.g.) =21,5 mil.kn Zaključak: povećanje iznosa naknade je skoro 3 puta iako je gubitak vode u sustavu samo 16%! JIVU 3: Vz=6,06 mil.m3; Vpreuz=2,64 mil.m3; Visp(kor)=3,87 mil.m3; Visp(jivu)=0 mil.m3; G=56% Obračun naknade (2020.g.) N=11,0 mil.kn Obračun naknade (2023.g.) =10,9 mil.kn Zaključak: smanjenje iznosa naknade iako je gubitak vode u sustavu 56%! JIVU 4: Vz=1,42 mil.m3; Vpreuz=3,62 mil.m3; Visp(kor)=2,48 mil.m3; Visp(jivu)=0,06 mil.m3; G=50% Obračun naknade (2020.g.) N=7,1 mil.kn Obračun naknade (2023.g.) =3,8 mil.kn Zaključak: smanjenje iznosa naknade na pola sadašnjeg iznosa iako je gubitak vode u sustavu 50%! JIVU 5: Vz=0 mil.m3; Vpreuz=1,16 mil.m3; Visp(kor)=0,69 mil.m3; Visp(jivu)=0 mil.m3; G=40% Obračun naknade (2020.g.) N=2,0 mil.kn Obračun naknade (2023.g.) =0,5 mil.kn Zaključak: smanjenje iznosa naknade na ¼ dosadašnjeg iznosa iako je gubitak vode u sustavu 40%! Itd…. | Prihvaćen | Na sastanku održanom 18.02.2020. primjedba je raspravljena s predlagateljem. Ovim prijedlogom Uredbe predlažu se dva modela obračuna naknade za korištenje voda za ljudsku potrošnju. Na javnog isporučitelj vodnih usluga koji je obveznik naknade za korištenje voda primjenjuje se prvi model (dvotarifni) ili javni isporučitelj može tražiti da se na njega primjenjuje drugi model (izračun po ILI pokazatelju).Prvi model zapravo priznaje gubitke od 25% na koje se ne plaća naknada za korištenje voda. Primjena drugog modela počiva na vođenju bilance voda i izvještavanju Hrvatskih voda o tome, izračunu neizbježnih gubitaka vode i izračunu ILI pokazatelja. Za izračun ILI pokazatelja, odnosno, neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka vode javni isporučitelji vodnih usluga trebaju raspolagati podatcima kao što su: duljina cjevovoda, broj priključaka, duljina svih priključaka vodova i prosječni tlak. Svi navedeni podaci su objektivno provjerljivi i dokazivi, osim u slučaju da isporučitelj ne raspolaže podacima o duljini svih priključaka vodova uzima se 6 m kao duljina svakog pojedinog priključnog voda. Prvi (dvotarifni model) je povoljniji za one javne isporučitelj koji imaju gubitke više od 25%, dok je drugi model (izračun po ILI pokazatelju) povoljniji za one isporučitelje koji upravljaju svojim gubicima, a isti se kreću oko 25%. |
| 12 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | UREDBU, Članak 1. | Članak 2.a. - U slučaju kada JIVU isporučuje količinu značajno veću od količine zahvaćene vode (tj.kada vodu kupuje od drugog JIVU) te se još oduzme količina neizbježnih gubitaka, naknada za korištenje voda N2 dobiva NEGATIVNU vrijednost. Da li se kao takva dodaje naknadi za korištenje voda N1 pri čemu umanjuje iznos naknade N1? Ukoliko je odgovor potvrdan, imamo slučaj da je N=N1+N2 manji od N1, odnosno da se naknada koja se obračunava i naplaćuje od korisnika putem računa ne uplaćuje u cijelosti Hrvatskim vodama, i to bez obzira da li su gubici u sustavu 15%, ili 25%, ili 50%, ili čak 70%! | Prihvaćen | Na sastanku održanom 18.02.2020. primjedba je raspravljena s predlagateljem. Predmetnim prijedlogom je propisano da se prema prvom modelu naknada za korištenje voda sastoji od dvije sastavnice, što znači da se te dvije sastavnice zbrajaju. Kada se prilikom izračuna naknade pojavi negativan iznos druge sastavnice, u tom slučaj se taj iznos oduzima od prve sastavnice i samim time sa umanjuje ukupni iznos naknade za korištenje voda. Upravo je to slučaj kod onih javnih isporučitelja koji upravljaju gubicima u svojim sustavima, koji se kreću oko 25%. |
| 13 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | UREDBU, Članak 1. | Članak 2.a. - Vjerujemo da je, pri izradi ovog prijedloga izmjene i dopuna Uredbe, namjera zakonodavca bila da se najavom povećanja obveze plaćanja NKV (s odgodom do 01.01.2023.) potaknu isporučitelji vodnih usluga na intenziviranje aktivnosti u cilju smanjenja gubitaka vode u svojim vodoopskrbnim sustavima, na način da se sustavima s većim gubicima vode(u %) značajnije(u %) poveća i obveza (u kn) plaćanja NKV. Naravno, i da se, približavanjem ciljanoj vrijednosti neizbježnih gubitaka vode od 25%, smanjuje ukupan iznos naknade, što smatramo jedinim logičnim i pravednim pristupom. Simulacijom izračuna naknade po pojedinim sustavima javne vodoopskrbe, a temeljem ovog prijedloga izmjene i dopuna Uredbe, te usporedbom s izračunom naknade prema odredbama Uredbe koje su sada na snazi, utvrdili smo da se u dosta slučajeva pojavljuju nelogične i nepravedne situacije, pri čemu bi pojedini sustavi s gubitkom manjim od 25% plaćali značajno viši iznos naknade od dosadašnjih, dok bi drugi sustavi s puno većim gubicima (%) plaćali niži iznos naknade od dosadašnjih. | Prihvaćen | Na sastanku održanom 18.02.2020. primjedba je raspravljena s predlagateljem. Ovim prijedlogom Uredbe predlažu se dva modela obračuna naknade za korištenje voda za ljudsku potrošnju. Na javnog isporučitelj vodnih usluga koji je obveznik naknade za korištenje voda primjenjuje se prvi model (dvotarifni) ili javni isporučitelj može tražiti da se na nega primjenjuje drugi model (izračun po ILI pokazatelju).Prvi model zapravo priznaje gubitke od 25% na koje se ne plaća naknada za korištenje voda. Primjena drugog modela počiva na vođenju bilance voda i izvještavanju Hrvatskih voda o tome, izračunu neizbježnih gubitaka vode i izračunu ILI pokazatelja. Za izračun ILI pokazatelja, odnosno, neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka vode javni isporučitelji vodnih usluga trebaju raspolagati podacima kao što su: duljina cjevovoda, broj priključaka, duljina svih priključaka vodova i prosječni tlak. Svi navedeni podaci su objektivno provjerljivi i dokazivi, osim u slučaju da isporučitelj ne raspolaže podacima o duljini svih priključnih, tada se uzima 6 m kao duljina svakog pojedinog priključnog voda. Prvi (dvotarifni model) je povoljniji za one javne isporučitelje koji imaju gubitke više od 25%, dok je drugi model (izračun po ILI pokazatelju) povoljniji za one isporučitelje koji upravljaju svojim gubicima, a koji se kreću oko 25%. |
| 14 | VG VODOOPSKRBA d.o.o. | UREDBU, Članak 1. | Načelno, obzirom da se radi tek o nacrtu Uredbe..., pohvala na urađenom. Ima elemenata koji zbunjuju i omogućavaju da tumačimo na različite načine prikazano no valjda ćemo uspjeti kroz naredni period "ispeglati" tako da bude jasnije i primjenjivije, npr. – buni što nije naveden izraz za izračun iznosa naknade u svim slučajevima bez obzira što je on jednostavan (N, N1, N2) – bune i jezično ne usklađeni nazivi, skraćenice (VNG, UARL, CARL) – koristilo bi da se navede da je iznos naknade N = N1 + N2 Mišljenja smo da je korisnije, manje zbunjujuće i ispravnije koristiti pojam "ulaz vode u sustav" a ne "zahvaćena voda" i u tom bi slučaju obračunavali naknadu za vodu koja je uvedena u sustav. JIVU koji isporučuju drugom JIVU vodu imaju situaciju da im se neizbježni gubitci računaju 0,25xCrpljena voda, a veći dio crpljene vode ide drugom JIVU. Realna situacija jeste da neizbježni vodni gubitci (VNG) budu veći od realnih, stvarnih gubitaka što fizički nije moguće. Nama nije prihvatljivo da u izračunu predmetne naknade figurira voda koju ispručujemo drugom JIVU. Taj drugi JIVU fakturira krajnjim korisnicima i prikuplja sve naknade i odgovoran je za vodu u svom sustavu pa tako i za naknade. U definiciji pojmova (Prilog, naslov Izrazi, pod 1) stoji i definicija dobavljena voda i mogli bi se svi držati te definicije u kojoj stoji da je to količina crpljene i uvedene vode u sustav javne vodoopskrbe uključujući i preuzetu vodu od drugih JIVU. Po ovome, dojma smo da se više isplati kupovati (uvoziti) vodu nego crpiti sa vlastitog izvorišta, a nismo u obvezi obračunavati predmetnu naknadu. Dakle, predlažemo da voda koja ulazi u sustav bude: Uvedena voda u sustav = Crpljena voda + Kupljena – Izvezena Voda Uvedena u sustav bila bi bez količine vode koja se potroši za preradu (ako ima prerade vode) što isto pojednostavljuje i korektnije je prema JIVU koji imaju potrebu za preradom vode. Općenito, valjalo bi uskladiti pojmove i skraćenice sa istima u prilozima Uredbe odnosno navesti puni naziv te koristiti jedne. Npr.: VNG i UARL, CARL | Djelomično prihvaćen | Uredba se dopunjuje na način da se za izračun naknade za korištenje voda prema prvom modelu naznačuje matematička operacija zbrajanja prve i druge sastavnice. Osnovica za izračun prve sastavnice naknade za korištenja voda je količina vode isporučene korisnicima vodnih usluga isključujući vodu isporučenu drugom isporučitelju vodnih usluga. Primjedba je prihvaćena na način da je u definiciji iz PRILOGA točka II. dopunjena definicija i uvršten je izraz („ulazna voda), u članku 2b korigirana je Vz2. Koncept je da isporučitelj postaje obveznik naknade samo za količinu vode koju distribuira na svoje područje. Voda isporučena drugom isporučitelju je isključena iz količine koja je osnovica za obračun NKV. Pojmovi i skraćenice su po mišljenju stručnog nositelja sada usklađeni. |
| 15 | Komunalno d.o.o. Vrgorac | UREDBU, Članak 1. | Stavak 1 članak 2c. – Izraz kojim je definiran način izračuna iznosa cijene vode iznad kojeg se ne obračunava naknada za korištenje vode treba promjeniti na način da matematički definira maksimalno dopušten iznosu iz kojeg se podmiruje naknada za korištenje voda. Prijedlog izmjene stavka 1 članka 2c.: (1) Ispod navedenim izrazom definirana je maksimalna vrijednost razlike cijene vodne usluge D_CVn iz koje se podmiruje naknada za korištenje voda, i to u iznosu od 3 kn/m3. D_CVn = CV_n - CV_p D_CVn ≤3 kn/m^3 Gdje je: D_CVn -razlika cijene vodne usluge u obračunskoj godini (n) i cjene vodne usluge u polaznoj godini (2022.), iz koje se podmiruje naknada za korištenje voda, izraženo u kn/m 3. U slučaju vrijenosti D_CVn > 3 kn/m3, koristi se maksimalni iznos D_CVn od 3 kn/m3. CV_n – cijena vodne usluge koja sadržava fiksnu cijenu vodne usluge svedenu na kn/m3 varijabilne cijene vodnih usluga javne vodoopskrbe, bez ili s javnom odvodnjom i pročišćavanjem, ako se potonje usluge pružaju, te porez na dodanu vrijednost, naknadu za korištenje voda, naknadu za zaštitu voda i naknadu za razvoj, u obračunskoj godini (n), izraženo u kn/m3. CV_p – cijena vodne usluge koja sadržava fiksnu cijenu vodne usluge svedenu na kn/m3 varijabilne cijene vodnih usluga javne vodoopskrbe, bez ili s javnom odvodnjom i pročišćavanjem, ako se potonje usluge pružaju, te porez na dodanu vrijednost, naknadu za korištenje voda, naknadu za zaštitu voda i naknadu za razvoj. Navedeni iznos je nepromjenjiv i definiran za 2022 godinu koja predstavlja polaznu godinu obračuna (p), izraženo u kn/m3. *Napomena: Smatramo da je oznaka „U“ unutar varijable D_CVUn nepotrebna te gore navedeni prijedlog stavka 1 članka 2c. napisan uz izostavljanje navedene oznake. | Nije prihvaćen | Formula iz članka 2. c čija je sastavnica i DCVUn služi kao gornja granica podizanja cijene vodne usluge iz koje se podmiruje naknada za korištenje voda i nije u korelaciji s namjenom potrošnje sredstava. Namjena potrošnje sredstava vodnih naknada se ne uređuje uredbom već zakonom. Kako ste i sami ukazali prema članku 28. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva dio naknade za korištenje voda se, između ostalog, koristi i za financiranje rekonstrukcije ili sanacije građevina javne vodoopskrbe u svrhu smanjenja gubitaka vode. Ta se odredba primjenjuje i na godišnjoj razini. Hrvatske vode imaju program od 100 milijuna kn godišnje za te namjene u skladu s pripremljenim programima sanacije gubitaka. Vezivanje potrošnje sredstava naknade za korištenje voda za točno određeni apsolutni iznos ili postotak (u formuli) bilo bi neopravdano, ako isporučitelji vodnih usluga istodobno ne mogu jamčiti i pripremljenost programa najmanje u visini tog iznosa ili postotka. A to nikada nije bio slučaj. |
| 16 | Vijeće za vodne usluge | UREDBU, Članak 1. | U Nacrtu prijedloga Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o visini naknade za korištenje voda (dalje u tekstu: NPU), predlažemo: 1. Dodati novi članak 1. NPU koji glasi: „Članak 1. U članku 2. točki a) briše se podstavak 1. U članku 2. točki b) briše se podstavak 1.“ Razlozi Predmetni podstavci glase: a) za površinske vode „– 2,85 kuna za prostorni metar (1 m3) zahvaćene vode kategorije »vrlo dobro stanje« kada vodu zahvaćaju isporučitelji vodne usluge radi isporuke korisnicima vodnih usluga;“ b) za podzemne vode „– 2,85 kuna za prostorni metar (1 m3) zahvaćene vode kategorije »dobro stanje« kada vodu zahvaćaju isporučitelji vodne usluge radi isporuke korisnicima vodnih usluga;“ Međutim, u članku 1. NPU kojim se dodaju članci 2.a. i 2.b ta su pitanja nanovo uređena, i to: „Visina druge sastavnice naknade za korištenje voda (T2) je 1,74 kuna za kubni metar (1 m3) vode.“ (članak 2.a, stavak 3.) i „Visina naknade za korištenje voda (T) za vodu za ljudsku potrošnju koju isporučitelji vodnih usluga isporučuju korisnicima vodne usluge javne vodoopskrbe, neovisno zahvaća li se iz tijela površinske ili podzemne vode i neovisno o njenoj kategoriji, je 1,89 kuna za kubni metar (1 m3) vode.“ (članak 2.b, stavak 2.) S obzirom da novi članci (članak 2.a stavak 2. i članak 2.b. stavak 3.) uređuju istovjetnu materiju kao i sada važeći članak 2. točka a) podstavak 1. i članak 2. točka b) podstavak 1., potonje je potrebno brisati. 2. Ostale članke NPU treba renumerirati. U ostatku teksta nemamo primjedbi. | Prihvaćen | Prijedlog Uredbe je u prvom članku dopunjena u skladu s primjedbom. |
| 17 | Igor Habenšus | UREDBU, Članak 4. | Kako se u članku navodi da su Hrvatske vode do 1. listopada 2020. donijeti akcijski plan vezano za ugradnju vodomjera na izvorištima, mišljenja sam da bi i JIVU trebali do istog datuma dostaviti svoj akcijski plan vezan na smanjenje gubitaka. Dokument koji bi JIVU trebali dostaviti a koji se odnosi na definiranje programa smanjenja gubitaka, te bi taj dokument trebao sadržavati sljedeće : 1. CILJEVE PROGRAMA ( SMART ) - Smanjenje gubitaka ( npr u 2 godina 10 % ) - Smanjenje ukupne količine crpljene vode ( mjerljivi podaci da se mogu kontrolirati) - Smanjenje ILI indikatora ( prelazak iz skupine C u skupinu B u kojem periodu ) 2. FAZE PLANIRANJA PROGRAMA SMANJENJA GUBITAKA - Definiranje opsega poslova – ovisno o stupnju razvijenosti JIVU - Definiranje inicijalnih troškova i izvora financiranja - Definiranje rasporeda i trajanja projekata i programa - Definiranje rizika - Definiranje kriterija mjerenja uspješnosti | Nije prihvaćen | Primjedba se odnosi na strukturu akcijskog plana kojeg su dužne izraditi Hrvatske vode što nije predmet ove Uredbe. |
| 18 | VG VODOOPSKRBA d.o.o. | UREDBU, Članak 4. | Mišljenja smo da bi bilo ispravnije umjesto pojma "vodomjer" koristiti "mjerni uređaj" obzirom da ima situacija gdje je profil cjevovoda na vodocrpilištu tj. na mjestu crpljenja veliki (DN300) i uglavnom se od mjernih uređaja postavljaju mjerači protoka. Nadamo se da će akcijski plan jasno definirati što se ugrađuje, što je nužno i da li negdje - gdje već postoji ugrađen mjerni uređaj može i ostati - koristilo bi imati definirane tehničke uvjete i minimum što se smatra zadovoljavajućim za takva mjerna mjesta. | Nije prihvaćen | Radi ujednačenosti terminologije u Uredbi se upotrebljava termin ˝vodomjer˝ što je u skladu s terminologijom iz Zakona o vodama i Zakona o vodnim uslugama. |
| 19 | Komunalno d.o.o. Vrgorac | UREDBU, PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA DIO III - stavak 8 potrebno je: - Postojeći godišnji stvarni gubitci (CARL) za sustave sa brojem priključajka po km cjevovoda < 20 izražavaju se u kubnim metrima po kilometru cjevovoda i godini (m3/km/god), a ne u kubnim metrima (m³), po kilometru (km) cjevovoda, na dan kako je prikazano u nacrtu prijedloga Uredbe. DIO VI - stavak 2 potrebno je: - Navedeni matematički izraz za UARL daje rezultat u litrima po kilometru cjevovoda i danu (l/km/d), a ne u u kubnim metrima (m³), po kilometru (km) cjevovoda, na dan, kako je prikazano u nacrtu prijedloga Uredbe. Potrebno je u navedenom izrazu preračunati koeficijente uz Lm, Nc i Lp tako da daju odgovarajuće jedinice (m3/km/d). - Potrebno je preciznije definirati što je to prosječan tlak (P) i kako ga odrediti. DIO VII: - Pretpostavljamo da se kod matematičkog izraza za proračun infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI) radi o tipkarskoj grešci te da bi izraz trebao glasiti: ILI=CARL/UARL | Prihvaćen | Uredba je dopunjena na način da je za utvrđivanje neizbježnih gubitaka vode i infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI pokazatelj) primijenjena metodologija prema EU referentnom dokumentu o dobroj praksi o upravljanju gubicima (EU Reference document Good Practices on Leakage Management WFD CIS WG PoM) koja sadržava, za zemlje Europske unije modificiranu metodologiju koju preporuča IWA - Međunarodna udruga za vode. |
| 20 | VG VODOOPSKRBA d.o.o. | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , Izrazi | pod 9: predlažemo zamjenu izraza "nenaplaćena voda" sa izrazom "neprihodovana voda" pod 10: koristilo bi da pokušamo napraviti jasniju definiciju priključnog voda, naime buni malo ovo na kraju: "... koji povezuje cjevovod vodoopskrbne mreže sa priključkom." (što je onda priključak) Prijedlog: Priključni vod smatra se vodoopskrbni cjevovod u vlasništvu JIVU od spoja na uličnoj mreži, uključujući glavni vodomjer smješten u građevini ili izvan nje, završno do spoja između glavnog vodomjera i zapornog uređaja neposredno iza istoga. | Djelomično prihvaćen | Uredba je dopunjena na način da se uvodi termin ˝neprihodovana voda˝ umjesto ranije predloženog ˝nenaplaćena voda˝. Radi jasnoće dopunjen je i izraz „priključni vod“. |
| 21 | Jurica Kovač | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , II. | Izrazi u ovom Prilogu imaju sljedeće značenje: 1. količina iz vlastitih izvora je voda zahvaćena iz izvorišta i površinskih vodozahvata i uvedena u sustav javne vodoopskrbe kojim upravlja javni isporučitelj vodne usluge 2. preuzeta voda su količine vode preuzetu od drugih isporučitelja vodnih usluga ili trećih osoba (kupljena voda) 3. količina vode koja ulazi u sustav podrazumijeva ukupne količine vode iz vlastitih izvora i preuzetu vodu 4. isporučena voda su količine vode isporučene drugom isporučitelju vodne usluge (fakturirana isporučena voda) 5. dobavljena voda (ili ulazna voda ) su količine vode zahvaćena iz izvorišta i površinskih vodozahvata i uvedena u sustav javne vodoopskrbe, uključujući i vodu preuzetu od drugih isporučitelja vodnih usluga ili trećih osoba (kupljena voda) iz koje je izuzeta isporučena voda (voda isporučena drugim isporučiteljima vodne usluge) 6. ovlaštena potrošnja je ukupna količina vode koja može biti mjerena i nemjerena (za koju se ispostavljaju računi, fakturirana ovlaštena potrošnja) isporučene korisnicima vodnih usluga, te voda iskorištena od strane javnog isporučitelja vodnih usluga za vlastite potrebe izgradnje i održavanja sustava, očuvanje zdravstvene ispravnosti vode uključujući i one koji vodu za ljudsku potrošnju koriste za druge namjene ali im se ne ispostavljaju računi, primjerice; vatrogastvo, parkovi, industrijske namjene i dr. (nefakturirana ovlaštena potrošnja) 7. neovlaštena potrošnja je ukupna količina vode protupravno uzeta iz sustava javne vodoopskrbe (protupravni priključci, s hidranta, s ventila i dr.) i dio je prividnih gubitaka vode 8. gubitci vode su razlika između količine ulazne vode i ovlaštene potrošnje i sastoje se od stvarnih i prividnih gubitaka 9. stvarni gubitci su količine vode koje su fizički izgubljene iz sustava javne vodoopskrbe tijekom transporta od izvorišta, površinskog vodozahvata ili točke preuzimanja vode od drugog isporučitelja do vodomjera tj. točke isporuke korisnicima vodne usluge (gubici na cjevovodima, rezervoarima, priključcima) 10. prividni gubitci su količine vode koje su izgubljene zbog neovlaštene potrošnje, zbog netočnosti vodomjera ili drugih mjernih uređaja i zbog grešaka u obračunu 11. neizbježni stvarni gubitci vode su gubitci koji nastanu uslijed istjecanja vode na cjevovodima ali vrlo niskog intenziteta po pojedinačnom mjestu istjecanja, koje je gotovo nemoguće pronaći primjenom uobičajenih metoda ili uporabom uređaja, osim slučajno ili kada se njihov intenzitet s vremenom poveća; neizbježni gubici ne mogu biti manji od 0 12. ekonomska razina istjecanja (ERI) je količina vode veća od neizbježnih stvarnih gubitaka vode a manja od stvarnih gubitaka vode, koja izražava granicu do koje je realno očekivati smanjivanje stvarnih gubitaka vode jer ispod te granice ulaganja u smanjivanje stvarnih gubitaka vode nisu ekonomski isplativa ili opravdana 13. neprihodovana voda je razlika u količinama između dobavljene vode i fakturirane ovlaštene potrošnje (prihodovana voda) a sastoji se od nefakturirane ovlaštene potrošnje i gubitaka vode 14. priključni vod je cijev u vlasništvu javnog isporučitelja vodnih usluga, koja povezuje cjevovod vodoopskrbne mreže sa priključkom (korisnik usluge javne vodoopskrbe) do točke preuzimanja vode (vodomjer ili druga točka preuzimanja vode) | Nije prihvaćen | Stručni nositelj smatra da definicije koje su navedene u uredbi uz dorade su dovoljne za definiranje svih nužnih pojmova koji se u Uredbi koriste. |
| 22 | Jurica Kovač | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , III. | 1 prijedlog: tekst "(2) Opća bilanca vode se vodi u ovom sadržaju i oblik:" treba dopuniti na sljedeći način - prijedlog; "(2) Opća bilanca vode za JIVU koji nemaju praksu preuzimanja vode od drugog isporučitelja vodne usluge i također sami ne isporučuju vodu drugom isporučitelju vodne usluge, se vodi u ovom sadržaju i obliku:" 2 prijedlog: tekst "(3) Proširena bilanca vode se vodi u ovom sadržaju i obliku:" treba dopuniti na sljedeći način - prijedlog; "(3) Proširena bilanca vode se vodi za JIVU koji imaju praksu preuzimanja vode od drugog isporučitelja vodne usluge i/ili također sami isporučuju vodu drugom isporučitelju vodne usluge, u ovom sadržaju i obliku:" 3. prijedlog: potrebna dopuna teksta "(6) Prividni gubici vode koji nisu izmjereni moraju se procijeniti." na sljedeći način - prijedlog: (6) Prividni gubici vode imaju sljedeće polazište za procjene (ukoliko nisu provedene točnije analize i procjene koje trebaju biti obrazložene); - neovlaštenu potrošnju procjeniti na 0,2% od fakturirane ovlaštene potrošnje - netočnost vodomjera procjeniti na 2% od fakturirane ovlaštene potrošnje Napomena: u skladu sa preporukama iz izvješća Europske komisije iz 2015. Tablica 3, Odjeljak 6, link http://bit.ly/16dzx9f 4. prijedlog: (7) Iznimno od stavka 5. ove točke, kada je neovlaštena potrošnja vode ispod 3 % u odnosu na ovlaštenu fakturiranu potrošnju, prividni gubici se mogu iskazati i u postotku. Smatram da se prividni gubitci uvijek trebaju iskazivati u količini (m3) a po potrebi i u % of fakturirane ovlaštene potrošnje. U konačnici mislim da je stavak (7) suvišan. 5.prijedlog: (8) Stvarni gubici vode iskazuju se kao postojeći godišnji stvarni gubici (CARL) u vremenu kada je sustav javne vodoopskrbe pod tlakom, i to u: Potrebno je izmjeniti kraticu i umjesto CARL ( iz engleskog jezika - current annual real losses) koristiti kraticu iz hrvatskog jezika - PGSG 6. prijedlog: umjesto riječi "priključak" koja se koristi ispod stavka (8) potrebno izmjeniti u "priključni vod" | Djelomično prihvaćen | Uredba je dopunjena na način da je za utvrđivanje neizbježnih gubitaka vode i infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI pokazatelj) primijenjena metodologija prema EU referentnom dokumentu o dobroj praksi o upravljanju gubicima (EU Reference document Good Practices on Leakage Management WFD CIS WG PoM) koja sadržava za zemlje Europske unije modificiranu metodologiju koju preporuča IWA - Međunarodna udruga za vode. U svojoj primjedbi predlagatelj se poziva na navedeni referentni dokument. |
| 23 | VG VODOOPSKRBA d.o.o. | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , IV. | Smatramo da rok dostave bilance 15. 1. nije realan. Fakturiranje i dostava računa, valuta plaćanja računa su preko tog datuma, a tek nakon valute plaćanja računa možemo napraviti potrebne obrade podataka. Prijedlog: minimalno do 31. 1. ili čak do 15. 2. tekuće godine za prethodnu godinu, treba vremena da se naprave, obzirom da je riječ o zatvaranju kalendarske godine, poravnanja, obrade i sl. | Prihvaćen | U točki IV. Priloga Uredbe izmijenjen je rok u kojem su javni isporučitelji vodnih usluga dužni dostaviti Hrvatskim vodama bilancu vode. |
| 24 | Jurica Kovač | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , IV. | Iz iskustva mi je poznato da većina JIVU ima sređene podatke za prethodnu godinu krajem 1. mjeseca i do početka 2. mjeseca. Predlažem izmjenu roka dostave podataka na 15. veljače. | Prihvaćen | U točki IV. Priloga Uredbe izmijenjen je rok u kojem su javni isporučitelji vodnih usluga dužni dostaviti Hrvatskim vodama bilancu vode. |
| 25 | Jurica Kovač | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , V. | Neizbježni stvarni gubici vode i pokazatelj ILI (omjer između postojećih stvarnih gubitaka vode i neizbježnih stvarnih gubitaka vode) utvrđuju se za sve javne vodoopskrbne sustave, od izvorišta, površinskog vodozahvata i/ili točke preuzimanja vode od drugog isporučitelja do vodomjera korisnika vodne usluge i točke isporuke prema drugim javnim isporučiteljima javne usluge, kojima upravlja jedan javni isporučitelj vodnih usluga. | Prihvaćen | Točka V. Priloga Uredbe je dopunjena u skladu s primjedbom. |
| 26 | Igor Habenšus | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VI. | Dok JIVU ne stvore dobru bazu podataka uvođenjem GIS-a , zoniranjem sustava i ugradnjom mjerača protoke i tlaka prilikom određivanja i izračuna parametara koji su nam potrebni za određivanje ¨ ILI ¨ faktora pojavljivat će se sljedeći problemi kod određivanja pojedinih parametara: - Prosječna minimalna potrošnja – kućanstava (l/h) – za obalu i turizam vjerojatnije drugačije nego u unutrašnjosti, drugačije u urbanim i seoskim sredinama – kako odrediti ove veličine ako nemamo mjerenje po zonama. - Ukupna dužina cjevovoda (km) – kod onih koji nemaju GIS već ovo je nemoguće točno odrediti, najčešće greške minimalno 10% - Prosječna, ukupna dužina priključka (m), (km) - rijetko egzaktno i kod onih koji imaju GIS , rijetko koji JIVU ima geodetski snimljene sve priključke s njihovim dužinama - Broj priključaka upitan jer se ne zna (bez prostorne evidencije) koliko kućanstava je vezano na isti priključak - Za definiranje noć/dan faktor tj. koji se koristi za izračun gubitka unutar 24 sata na temelju izračunatog gubitka za vrijeme malog noćnog protoka. Prvo treba imati mjerenja, barem jedno po svakoj visinskoj zoni, ili grubo proračunavati visinu pijezometarske plohe za svaku visinsku zonu na temelju karakteristika crpnih stanica, redukcija pritiska. Po drugoj strani treba imati kompletan visinski opis vodoopskrbne mreže . - Pozadinska curenja – treba dobro ocijeniti koje su realne veličine, norme curenja po l/km cjevovoda pri tlaku minimalnog noćnog protoka. Ovo je sigurno funkcija i starosti mreže. - Indikator neizbježnih stvarnih gubitaka vode predstavlja uglavnom gubitke vode koji nastaju uslijed istjecanja vode na cjevovodima ali veoma malog intenziteta koje je gotovo nemoguće pronaći primjenom uobičajenih metoda. - Dok se svi parametri iz formule ne dobiju izmjerljivi na licu mjesta , ostavlja se dosta prostora za manipulaciju i to s tlakovima, brojem priključnih vodova, duljini priključaka, što u rezultatu ostavlja velike razlike i mogućnost manipuliranja prilikom izračuna ILI faktora. Smatram da bi pravilnikom trebalo propisati koje podatke u bazi GIS-a bi JIVU trebali imati, kako bi mogli ići na obračun pomoću ILI faktora. | Prihvaćen | Na sastanku održanom 18.02.2020. primjedba je raspravljena s predlagateljem. Ovim prijedlogom Uredbe predlažu se dva modela obračuna naknade za korištenje voda za ljudsku potrošnju. Na javnog isporučitelj vodnih usluga koji je obveznik naknade za korištenje voda primjenjuje se prvi model (dvotarifni) ili javni isporučitelj može tražiti da se na njega primjenjuje drugi model (izračun po ILI pokazatelju). Prvi model zapravo priznaje gubitke od 25% na koje se ne plaća naknada za korištenje voda. Primjena drugog modela počiva na vođenju bilance voda i izvještavanju Hrvatskih voda o tome, izračunu neizbježnih gubitaka vode i izračunu ILI pokazatelja. Za izračun ILI pokazatelja, odnosno, neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka vode javni isporučitelji vodnih usluga trebaju raspolagati podatcima kao što su: duljina cjevovoda, broj priključaka, duljina svih priključaka vodova i prosječni tlak. Svi navedeni podaci su objektivno provjerljivi i dokazivi, osim u slučaju da isporučitelj ne raspolaže podacima o duljini svih priključaka vodova, tada se uzima 6 m kao duljina svakog pojedinog priključnog voda. Prvi (dvotarifni model) je povoljniji za one javne isporučitelje koji imaju gubitke više od 25%, dok je drugi model (izračun po ILI pokazatelju) povoljniji za one isporučitelje koji imaju gubitke oko 25%, odnosno koji upravljaju svojim gubicima. |
| 27 | VG VODOOPSKRBA d.o.o. | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VI. | U izrazu za izračun iznosa UARL za situacije kada je broj priključaka po kilometru mreže jednak ili veći od 20, pod stavkom (5) gdje se navode pretpostavke kada isti vrijedi stoji: – da je vodomjer korisnika udaljen 0 do 20 m od najbližeg cjevovoda... Pitanje: da li je ovdje riječ o prosječnoj duljini priključnog voda a koju bi računali dijeljenjem vrijednosti Lm i Nc. Ako jeste koristilo bi da se preoblikuje i jasnije navede ova pretpostavka. | Prihvaćen | Uredba je dopunjena na način da je za utvrđivanje neizbježnih gubitaka vode i infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI pokazatelj) primijenjena metodologija prema EU referentnom dokumentu o dobroj praksi o upravljanju gubicima (EU Reference document Good Practices on Leakage Management WFD CIS WG PoM) koja sadržava za zemlje Europske unije modificiranu metodologiju koju preporuča IWA - Međunarodna udruga za vode. |
| 28 | Jurica Kovač | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VI. | Verzija NGSG formule za 2014. godinu koja koristi dužinu priključnih vodova (od cjevovoda do vodomjera) Međunarodna NGSG formula objavljena 1999. godine (u sklopu IWA metodologije) temeljila se na izračunu analize komponenti godišnjeg curenja vode, izražena kao prosjek 'po danu'. Koristila je i dužinu priključnih vodova od granice posjeda do vodomjera potrošača. U Europi je uobičajeno izračunavati i izražavati postojeće godišnje stvarne gubitke u godišnjoj količini (ne po danu), a dužine priključnog voda od cjevovoda do vodomjera su obično dobro poznate. Stoga je u Izvješću EU-a objavljenom u siječnju 2015., (link http://bit.ly/16dzx9f ), korištena NGSG formula kako je prikazano u prijedlogu izmjene teksta. Pretvaranje iz formule iz 1999. godine u novu formulu (2014. godine) pretpostavlja prosječnu dužinu priključnih vodova od 4 metra od cjevovoda do granice posjeda. Ako je stvarna prosječna dužina od cjevovoda do granice posjeda različita od 4 metra nastat će mala razlika između NGSG (i ILI indikatora) izračunatog pomoću izvorne formule iz 1999. godine. Međutim, ovo pojednostavljenje isplati se jer će vjerojatno biti više prilagođen korisniku za širu primjenu u većini europskih zemalja. | Prihvaćen | Uredba je dopunjena na način da je za utvrđivanje neizbježnih gubitaka vode i infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI pokazatelj) primijenjena metodologija prema EU referentnom dokumentu o dobroj praksi o upravljanju gubicima (EU Reference document Good Practices on Leakage Management WFD CIS WG PoM) koja sadržava za zemlje Europske unije modificiranu metodologiju koju preporuča IWA - Međunarodna udruga za vode. |
| 29 | Jurica Kovač | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VI. | (1) Neizbježni gubici vode iskazuju se kao neizbježni godišnji stvarni gubici (NGSG), i to prema jedinstevnom izrazu za potrebe izračuna količine u m3/godišnje (u skladu sa Izvješćem Europske komisije iz 2015. godine): NGSG (m3/godina) = (6,75 x Lm + 0,256 x Nc + 9,13 x Lc) x P gdje je Lm = duljina cjevovoda, izražena u kilometrima (km) Nc = broj priključnih vodova Lc = duljina svih priključnih vodova od cjevovoda do vodomjera korisnika ili točke preuzimanja u kilometrima (km) P = prosječan tlak, izražen u metrima stupca vode (mH2O) (3) Ako Lc nije poznat u izračun se uzima 4 m kao duljina svakog pojedinog priključnog voda. (4) Ako javni isporučitelj ne ispuni svoju obvezu iz točke IV. ovoga Priloga, potpuno i u roku, Hrvatske vode će procijeniti neizbježne godišnje stvarne gubitke vode u postotku za takve isporučitelje, iste objaviti na svojim mrežnim stranicama, a ta se procjena primjenjuje kao NGSG. | Prihvaćen | Uredba je dopunjena na način da je za utvrđivanje neizbježnih gubitaka vode i infrastrukturnog indeksa istjecanja (ILI pokazatelj) primijenjena metodologija prema EU referentnom dokumentu o dobroj praksi o upravljanju gubicima (EU Reference document Good Practices on Leakage Management WFD CIS WG PoM) koja sadržava za zemlje Europske unije modificiranu metodologiju koju preporuča IWA - Međunarodna udruga za vode. |
| 30 | Jurica Kovač | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VII. | Potrebna korekcija kratica i dodavanje pojašnjenja. Postojeće kratice CARL i UARL su iz engleskog jezika (current annual real losses i unavoidable annual real losses). Prijedlog: Formula: ILI PGSG / NGSG ILI : Infrastrukturni indikator curenja (zadržati naziv ILI radi jasne asocijacije sa međunarnodnim primjerima i praksom - primjer link: https://www.leakssuitelibrary.com/global-ilis/ ) PGSG: postojeći godišnji stvarni gubitci vode NGSG: neizbježni godišnji stvarni gubitci vode | Nije prihvaćen | Zadržane su kratice iz engleskog jezika CARL i UARL radi njihove uvriježenosti i lakšeg prepoznavanja. |
| 31 | INA Industrija nafte d.d. | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VII. | Predlažemo definirati što je točno "CARL" odnosno u tiskanom obliku u word dokumentu navodi se "ARL" | Prihvaćen | Radi se o tehničkoj pogrešci koja je ispravljena. |
| 32 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VIII. | Stavak (8) - Potrebno odrediti pojam „redovno i aktivno“ kako u smislu sudjelovanja i polaznika, tako i u smislu organizacije i provođenja obuke od strane Hrvatskih voda. Predlažemo propisati obvezu donošenja posebnog akta (npr.pravilnika) od strane Ministarstva ili Hrvatskih voda, kojim će biti detaljno definirano: uvjeti za verifikatora; program, organizacija i provođenje obuke verifikatora; obveza sudjelovanja polaznika; uvjeti za uvrštenje i brisanje iz popisa verifikatora; i sl. | Prihvaćen | Točka VIII. Priloga Uredbe je dopunjena na način da obuku za verifikaciju bilance vode provode Hrvatske vode na temelju programa obuke kojeg samostalno donose. |
| 33 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VIII. | Stavak (7) - Predlažemo da popis verifikatora bude javno dostupan. | Prihvaćen | Točka VIII. Priloga Uredba dopunjena na način da se popis verifikatora objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva. |
| 34 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VIII. | Stavak (3) - Potrebno je definirati odredbu „radnog iskustva na odgovarajućim poslovima“ jer je ista nejasna i nepotpuna te ostavlja mogućnost različitih tumačenja. S obzirom da se radi o osobi koja će odlučivati o višemilijunskim iznosima naknada na temelju podataka koje joj dostavlja JIVU te je iste verifikator obvezan provjeriti i utvrditi stvarno stanje, smatramo da verifikator mora imati posebna znanja i specifična stručna iskustva. | Prihvaćen | Točka VIII. Priloga Uredbe dopunjena na način da su preciznije propisani uvjeti vezani uz radno iskustvo koje mora imati verifikator. |
| 35 | Igor Habenšus | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VIII. | Prilikom provjere izračuna neizbježnih stvarnih godišnjih gubitaka, pri provjeri podataka veliku ulogu bi trebao imati verifikator, koji bi trebao provjeravati podatke, za što mu je potrebno vrlo dobro poznavanje sistema vodoopskrbe ( provjera tlakova iz matematičkog modela ili prema DMA zonama, provjera izrade bilanci ( tehnološke vode ), te poznavanje GIS i ostalih parametara kako bi mogao provjeriti točnost podataka, te spriječio mogućnost manipuliranja prilikom izrade ILI faktora. Zbog složenosti posla kod izbora verifikatora trebalo bi više igrati iskustvo u domeni smanjenja gubitaka ( u članku Uredbe piše na odgovarajućim poslovima – ti poslovi bi trebali biti strogo definirani ). | Prihvaćen | Točka VIII. Priloga Uredbe dopunjena na način da su preciznije propisani uvjeti vezani uz radno iskustvo koje mora imati verifikator. |
| 36 | VG VODOOPSKRBA d.o.o. | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , VIII. | Jako zahtjevno, nadamo se da će biti defiirano što i kako se provjeravaju podatci za izračun potrebnog (npr. broj priključaka - ima JIVU koji nemaju prostornu bazu podataka odnosno GIS) Hrvatske vode po ovome izdaju potvrdu o sudjelovanju na obuci za verifikatora. Koristilo bi da osoba ima ovlaštenje a ne potvrdu da je završio obuku, jasno definirano kako se stiče zvanje (nešto u smislu ovlašteni inženjer ili sl.). IX. Zašto da JIVU podnosi zahtijev za izbor verifikatora. Znači da JIVU u startu ne vjeruje sebi već traži provjeru. Možda bi bilo bolje da Hrvatske vode dodjeljuju verifikatora za svaki JIVU ili bar za one sa "upitnim" pokazateljima vodne bilance, ILI koeficijenta i sl X. Nameće se dodatni trošak JIVU i u plaćanju verifikatora što nije uobičajeno, vjerujemo da ima JIVU koji nemaju potrebu za verifikatorom. Možda bi bilo primjenjivije da verifikatora odabiru i dodjeljuju Hrvatske vode te ako ustanovi da podatci koje daje JIVU nisu valjani - trošak takvog angažmana snosi JIVU. (Ili nešto u ovom smislu.) | Nije prihvaćen | Što se tiče primjedbe o provjerljivosti podataka za izračun ILI pokazatelja navodimo da su podaci kao što su: duljina cjevovoda, broj priključaka i prosječni tlak provjerljivi i dokazivi podaci, osim podatka o duljini svih priključnih vodova (za koji je Uredbom propisana vrijednost od 6 m kao duljina svakog pojedinog priključnog voda ako isti nije poznat). |
| 37 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , IX. | Stavak (6) - Tekst u dijelu "ako se utvrdi da je verifikator, u korist javnog isporučitelja vodnih usluga, potvrdio neistinitu bilancu vode ili ako je, u korist verifikatora..." je nejasan (verifikator u korist verifikatora?) pa predlažemo provjeru i ispravak "u korist javnog isporučitelja vodnih usluga". | Prihvaćen | Radi se o tehničkoj pogreški koja je ispravljana. |
| 38 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , IX. | Stavak (5) - Potrebno uskladiti s važećim Zakonom o javnoj nabavi ZJN2016. (članci 12. i 15.) . Predlažemo u stavku (5) tekst koji glasi: „iznad visine javne nabave male vrijednosti propisane za usluge“ zamijeniti sljedećim tekstom: „jednaka ili veća od praga obveze primjene važećih propisa o javnoj nabavi propisanog za usluge“. | Prihvaćen | Točka IX. Priloga Uredbe je usklađena s primjedbom. |
| 39 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRILOG - UTVRĐIVANJE NEIZBJEŽNIH GUBITAKA VODE I INFRASTRUKTURNOG INDEKSA ISTJECANJA , IX. | Stavak (1) - Potrebno uskladiti s važećim Zakonom o javnoj nabavi ZJN2016. (članci 12. i 15.) budući da je obvezna primjena ZJN2016 pri nabavi usluga vrijednosti JEDNAKE ili veće od praga jednostavne nabave (200.000,00 kn). Predlažemo u stavku (1) tekst koji glasi: „manja li jednaka visini javne nabave male vrijednosti propisanoj za usluge“ zamijeniti sljedećim tekstom: „manja od praga obveze primjene važećih propisa o javnoj nabavi propisanog za usluge“. | Prihvaćen | Točka IX. Priloga Uredbe je usklađena s primjedbom. |