Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Andrea Gašparec Dražić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da ovaj Pravilnik ne brine dovoljno o kvaliteti odgojno-obrazovnog sustava. Naprotiv, ovim Pravilnikom ozbiljno je narušen sustav vrijednosti. Obvezni kriteriji koji se navode :duljina rada, dob zaposlenika te socijalne prilike djeluju vrlo zbunjujuće te bi se lako dalo zaključiti da je riječ o Pravilnicima o odlasku u mirovinu ili ostvarivanju dječjeg doplatka. Jedino kvaliteta rada učitelja može, i treba biti obvezni kriterij. Predlažem sljedeće: 1. Iz članka 4. izbaciti navedene kriterije ( duljina rada, dob zaposlenika i socijalne prilike ). Majka sam , svoju djecu obožavam, ali vjerujem da ćete se složiti da me ta činjenica ne čini boljim učiteljem. Isto kao niti moja dob ili duljina rada. Ubaciti 2 obvezna kriterija: 1. Redovito stručno usavršavanje. Vjerujem da ćete se isto tako složiti sa mnom da bi bilo vrlo nepravedno da netko ostvari prednost jer ima više djece od nekoga, a recimo u zadnjih pet godina nije sudjelovao niti na jednom stručnom usavršavanju. Redovito stručno usavršavanje - 2 boda Povremeno stručno usavršavanje- 0 bodova Neredovito stručno usavršavanje - oduzeti 1 bod 2. Napredovanje učitelja Učitelj mentor- 2 boda Učitelj savjetnik - 4 boda Izvrstan savjetnik- 6 bodova Članak 5. treba izmijeniti te kao dodatne kriterije uvesti: duljinu rada, dob zaposlenika i socijalne prilike. Treba uvesti za jedno malodobno dijete- 1 bod i za dvoje malodobne djece - 2 boda. Trenutnim predloženim bodovanjem se diskriminira roditelje s manje od troje djece. Članak 6. treba izbaciti u potpunosti jer nemate pravo oduzimati nama diplomiranim učiteljima RN s pojačanim programom stečena prava te kriterij za izvrsnost i kvalitetu ne smije i ne može biti diploma već jedino rad učitelja. Srdačan pozdrav, Andrea Gašparec Dražić, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
2 | Bernarda Jug | PRAVILNIK | Gdje se vodi evidencija o učiteljima-terencima koji čitav radni vijek putuju i po 160 km u jednom danu? Nužno je nagraditi učitelje-terence, one koji u jednom danu trče od jedne do druge škole i istovremeno rade na nekoliko škola nadopunjujući si tako satnicu i, da stvar bude gora, sve po zamjenama?! Kako ćete nagraditi i pokazati da cijenite takvog prosvjetara, takvog predanog radnika? Koliko bodova i kakvu će prednost pri zapošljavanju dobiti onaj tko od jedne do druge škole prevaljuje i po 150 kilometara pa, po povratku kući, napravi još 70 i tako ukupno u danu napravi 220 kilometara?! I takav, izubijan i premoren, još k tome i žena, bit će proglašen tehnološkim viškom samo zato što netko s podobnijom diplomom podobnijeg, ali ne i stručnijeg fakulteta ima nezakonitu prednost?! Kakvi monstrumi su došli na tu ideju?! Jesu li autori ovoga ikada probali tako raditi? Jeste li ikada radili na 5 lokacija istovremeno, da se svakoga dana budite i ne znate na koju stranu danas skrenuti pri izlasku iz svog mjesta na magistralu jer ako se od umora zabunite i skrenete prema istoku misleći da idete u jednu školu, a onda se morate vraćati jer još ne znate vlastiti raspored napamet jer ste ga tek uspjeli posložiti i tek uspjeli dobiti sve te zamjene pa zatim morali vratiti se natrag i krenuti prema zapadu, prema drugim školama?! Jeste li se ikada našli u stisci da 1. i 2. sat nastave imate u jednoj školi, a već treći sat u školi udaljenoj 60 kilometara i svakoga tjedna toga dana ili tih dana ludujete po cesti samo da ne kasnite na svoj sat, a drugačiji raspored nije moguć jer ste razapeti ili jer vam ravnatelji ne žele izaći u susret?! Jeste li ikada doživjeli da vas ravnatelj odbije primiti po Uputnici Ureda državne uprave, iako ste na sirotinjskoj satnici koja je manja od socijalne pomoći i to samo zato što je našao "rupu" u tom vašem bezakonju (svi ovi vaši "pravilnici i zakoni" su prepuni rupa i nejasnih ili dvosmislenih ili proizvoljnih tumačenja jer su namjerno tako naštimani za podobne i za lov u mutnom) pa kad ste mu dali raspored u prvoj školi, ponudio je isti takav raspored u svojoj školi koji više niste stigli mijenjati pa niste mogli biti na dva mjesta u isto vrijeme i zbog toga vas odbio, što je bila samo izlika da zaposli novu osobu IZVAN sustava koja ni dana rada u sustavu nema. Što je sa zakonom koji zabranjuje nova zapošljavanja u sustavu dok god se ne zbrinu oni na nepunoj satnici?! Sve to pada u vodu u svakodnevnoj praksi. I zato su svi ovi Pravilnici i e-Savjetovanja čisto izrugivanje svakom poštenom radniku koji muljati ne zna, a nije niti partijski uhljebljen, niti želi biti prodana duša. Koliko bodova ćete dati ljudima koji neprestano rade kao učitelji-terenci?! Ako je cilj individualizirati školovanje do ekstremnog maksimuma, a hvalite se da jest, onda čemu uopće tehnološki viškovi?! Posla ima za sve. Neka svaki učenik ima i asistenta i privatnog učitelja. Da se nije toliko ogromnog novca podijelilo ovim kvazi-reformatorima škole za život, imali bismo novca i za to, za pravi individualni pristup. Nemojte tjerati ljude van iz Hrvatske, riješite nas korupcije u školstvu i cijeloj državi i bit će posla za sve, neće ljudi uzimati djecu i bježati van iz domovine pa ostavljati pustoš u učionicama. I na to sam upozoravala godinama, ali su mi se baš prosvjetari smijali. Govorili su da nitko neće biti tehnološki višak. Smijali su se oni koji se uzdaju u svoje partijske iskaznice u džepovima. Smiju li se oni i dalje ili su upravo oni koji čak i na ovom e-Savjetovanju gorljivo traže svoja prava nauštrb drugih i njihovih prava?! Zna se. Nadalje, gdje je posebno bodovanje učitelja koji čitav radni vijek rade u kombincijama?! Kada će oni povlašteni učitelji osjetiti takav znoj kakav osjećaju oni koji rade u kombinacijama?! Vrijeme je da se i tu napravi reda pa da jedna učiteljica razredne nastave ne mora čitav život raditi u kombinacijama, osim ako to ne želi, nego da joj se da prilika da jedan dio radi i u takozvanim čistim razrednim odjeljenjima. Zašto su neki povlašteni? Zašto unutar sustava nema zakona koji bi to regulirao i to pravedno, da svi probaju i najteže uvjete rada, a ne da svatko ima samo svoj mali umjetni svemir u kojem pojma nema u kakvim uvjetima rade oni drugi? Zašto učitelji stranih jezika koji imaju samo pola radnog vremena ili još manje, zapravo rade dupli posao radeći u kombinacijama i još na 5 lokacija, a za to ne mogu biti nigdje niti prepoznati i nagrađeni, a kamoli pošteno plaćeni?! To treba razlomiti na puno radno vrijeme jer nije normalno da radiš program punog radnog vremena, da imaš više razreda no što imaju oni na punom radnom vremenu ili jednako kao oni, ali dobivaš samo pola plaće jer država štedi upravo na kombinacijama?! Sva djeca zaslužuju imati učitelja vlastitih 45 minuta, a ne da ga dijele s još jednim, dva ili čak 3 razreda. Ako želite tu individualizaciju, onda ili napravite kako na početku napisah, dajte svakom djetetu osobnog učitelja pa budite pravedni do kraja ili barem razdvojite kombinacije i pošteno platite te ljude, a djecu prestanite diskriminirati i oštećivati i uskraćivati za punu pažnju učitelja koji se klonirati ne može, tim više što su se mnogi uvjeti i stanja promijenili i tko nije probao terenski rad predmetnog učitelja po kombinacijama, uz provođenje 11 sati tjedno u autu, za što bi dodatno trebao biti plaćen i osiguran jer je neprestano pod stresom i u opasnosti radeći ogromnu kilometražu jer nema transparentnog i poštenog raspoređivanja stručnjaka po mjestu stanovanja, pojma nema o pravom stanju na terenu, o pravim uvjetima rada i što sve treba mijenjati. Nužno je zakonom precizno regulirati datume kada uredi državne uprave moraju reagirati i transparentno objaviti sva slobodna mjesta i sve one koji trebaju nadopunu satnice ili su u potpunosti tehnološki višak, a ne da se uspavani birokrat iz tog ureda javi 2 mjeseca nakon početka nastavne godine pa tako ostavlja praznog prostora ravnateljima za manipulacije. Dosta toga više! Ako ste uveli digitalizaciju škola, ako to forsirate, zašto niste prvo uveli digitalizaciju raspoređivanja viškova i objave slobodnih radnih mjesta i to prije no što budu ikakvi natječaji?! Svaka škola mora imati obvezu da odmah prijavi svaku potrebu ili čak i najavu potrebe (za slučajeve kada je to moguće) i da svakoga dana možemo svi online pratiti stanje ponude i potražnje na nivou države. Na nivou države, a ne županije. I ništa ne smije kasniti, nego učitelj mora barem 15 dana ranije biti obaviješten u koju će školu biti raspoređen. Gdje su ti rokovi?! Ako želite kvalitetnu pripremu za nastavu, zašto se onda prije početka nastavne godine 15 dana ranije ne obavijesti učitelja kamo će biti raspoređen, nego birokrati spavaju i onda samo formalno zovu kad je već prekasno i kad je već ubačena nova osoba u sustav?! Čemu onda svi vaši pravilnici i zakoni?! S razlogom ovo napisah sve zajedno, a ne po člancima odvojeno jer želim da shvatite širu sliku i da se konačno napravi potpuno transparentan sustav u kojem niti uredi državne uprave, niti ravnatelji, a niti lokalni šerifi neće moći manipulirati jer sve morate staviti javno, baš sve i to za cijelu državu, s mogućnošću osobne prijave i kontrole nad bodovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
3 | Sara Mlakar | PRAVILNIK | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. Srdačno! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
4 | Tihana Marincel Cindrić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanjalista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obvezavođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5.Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU)koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle,ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade„nacrta pravilnika o načinu i postupkuutvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i toOdlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukomte protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanjuužeg je sadržajaod onog nakojem se radilo na radnim skupinamajer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH.Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važećepropise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencijai akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijemekao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredbakoja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su sesvi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6.koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošaoikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdjenije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnateljiimali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicimana liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost.Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
5 | Mirjana Bilić | PRAVILNIK | Mišljenja sam da je potrebno u čl. 4 Pravilnika u obvezne kriterije dodati odrednicu kvaliteta rada učitelja koja je potpuno izostala u ovom Pravilniku tim više što se boduje i duljina rada izvan sustava obrazovanja. Mislim da je to potpuno nepotrebno u Pravilniku jer nema veze s radom u školi. U Pravilnik je potrebno uvrstiti i kriterij udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada iz objektivnih razloga vezanih uz samu organizaciju rada škole i činjenicu da sve više učitelja radi na dvije i više škola. Podržavam prijedlog bodovanja a) do 10 km 3 boda , b) od 10 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod. Davanje prednosti, odnosno redoslijeda zapošljavanja učitelja predmetne nastave u odnosu na učitelje razredne nastave s pojačanim modulom smatram diskriminacijom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
6 | Stipe Ramljak | PRAVILNIK | Pravilnik u ovom obliku je protivan Zakonu i GKU (nema lista nepune norme i zamjena). Mislim da tu priča počinje i završava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
7 | Stipe Ramljak | PRAVILNIK | Pravilnik je jednostavno usmjeren da se vratimo i/ili nastavimo stanje nereda koje je vladalo/vlada te daje odrješene ruke za netransparentnost u svakom obliku. Također nastavlja i provodi dodatni besmisao uopće postojanja Povjerenstava sve u svrhu umanjenja ikakvog utjecaja sindikata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
8 | Gordana Križanić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
9 | Nera Batina | PRAVILNIK | Pravilnik nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama te GKU. -nije definirani način vođenja evidencije osoba s nepunom normom kao i način preraspodjele i zapošljavanja osoba s nepunom normom -izbačeni su rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenikom. -Zakinuti su učitelji koji rade u više županija jer nije definirano na koju Listu se mogu prijaviti. Mišljenja sam da bi se takve učitelje/nastavnike trebalo prijaviti na Liste svih županija u kojima imaju radni odnos na neodređeno vrijeme, ili u onoj županiji koja im više odgovara po mjestu prebivališta, pod uvjetom da imaju zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme u toj županiji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
10 | Mirjana Kuić | PRAVILNIK | Poštovani, u nastavku navodim primjedbe. 1. Smatram da djelatnici koji su postali tehnološki višak ne bi trebali biti podvrgnuti testiranju zato što se time degradiraju osobe koje su u školskom sustavu već niz godina. 2. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. 3. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 4. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 5. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 6. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
11 | Kristina Bilić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
12 | Marina Milković | PRAVILNIK | Podržavam da osobe proglašene tehnološkim viškom, kod upućivanja u druge ustanove na nova radna mjesta, ne trebaju biti podvrgnute testiranjima. Također, udaljenost do mjesta rada ne bi smjela biti uvjet prilikom iskazivanja osobe tehnološkim viškom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
13 | Gorana Babić | PRAVILNIK | Slažem se u potpunosti s kolegicom koja je napisala da udaljenost do mjesta rada ne bi smjela biti uvjet prilikom iskazivanja osobe tehnološkim viškom te se ta stavka ne bi trebala bodovati. To je više nego diskriminirajuće prema pojedincu koji savjesno obavlja posao kao i druge radne kolege, a tako ga stavljate u nepravedan položaj prema kolegama koji kraće putuju do radnog mjesta...mislim da je važnija predanost i posvećenost poslu, stoga treba bodovati zvanje mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika kao i godine staža u struci. Udaljenost u kilometrima do škole ne bi trebala biti bitna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
14 | Anita Milunić | PRAVILNIK | Podržavam da osobe proglašene tehnološkim viškom, kod upućivanja u druge ustanove na nova radna mjesta, ne trebaju biti podvrgnute testiranjima te da jedan od kriterija svakako bude i napredovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
15 | Tina Bezmalinović | PRAVILNIK | Iz svega navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
16 | Paula Dadić | PRAVILNIK | U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
17 | Željka Johan Kotur | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
18 | Martina Jelenković | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam da udaljenost do mjesta rada ne bi smjela biti uvjet prilikom iskazivanja osobe tehnološkim viškom te se ta stavka ne bi trebala bodovati. To je pomalo diskriminirajuće prema pojedincu koji savjesno obavlja posao kao i druge radne kolege, a tako ga stavljate u nepravedan položaj prema kolegama koji kraće putuju do radnog mjesta. Mislim da se osobe iskazane tehnološkim viškom ne bi smjele testirati prilikom zasnivanja odnosa na drugom radnom mjestu. Smatram da to nije ispravno prema djelatnicima koji već duži period rade u sustavu obrazovanja te redovito izvršavaju sve obaveze i edukacije kako bi svoj posao obavljale što savjesnije. Osoba iskazana viškom može imati 20 godina staža iza sebe te brojne rezultate svoga rada kao dokaz svojih kvalifikacija, ali ne mora zadovoljiti mišljenje pojedinca koji može smatrati djelatnicu koja je već neko vrijeme na zamjeni u određenoj ustanovi boljim izborom od kolegice iskazane viškom. To je zapravo logično jer s djelatnicom na zamjeni imaju iskustvo, a s osobnom iskazanom viškom nemaju. Što se tiče članka 11, stavka 5, mislim da se, kad je riječ o otocima i odbijanju radnog mjesta na otocima koji nisu povezani svakodnevnom linijom s kopnom ( koja bi omogućila svakodnevno putovanje na radno mjesto), ne bi trebalo primjenjivati pravilo o 50 kilometara udaljenosti od mjesta prebivališta. Također mislim da osoba iskazana viškom taj status ne bi trebala gubiti nakon godine dana već sam mišljenja da bi osoba iskazana organizacijskim viškom trebala na toj listi biti dok ne dobije drugo radno mjesto ( nakon godinu dana osoba može biti bez naknade, ali bi trebala biti na evidencijskoj listi). I sami smo svjedoci da ravnatelji pojedinih ustanova povremeno odbijaju zasnivanje radnog odnosa s osobama iskazanim tehnološkim viškom. Time osobama iskazanim tehnološkim viškom ugrožavamo egzistenciju nakon godine dana, a iza te osobe može biti i više od 20 godina staža. Osobe koje imaju nepuno radno vrijeme u određenoj ustanovi su uvijek u evidenciji osoba za nadopunu satnice u drugoj ustanovi i taj status ne gube, smatram da i osobe koje su prijavljene na puno radno vrijeme ne bi smjele gubiti status organizacijskog viška. Smatram da osoba koja je već iskazana tehnološkim viškom ne bi trebala imati mogućnost ponovnog proglašavanja tehnološkim viškom ili bi trebala dobiti veći broj bodova na temelju neizvjesnog perioda koji je prošla u prošlosti. Za kraj bih dodala, referirajući se na pravilnik jedne hrvatske osnove škole, da bi osoba trebala dobivati dodatne bodove za rad u određenoj odgojno obrazovnoj ustanovi. U tom pravilniku stoji da osoba ima DVA BODA za svaku godinu rada u prosvjeti te DESET BODOVA za SVAKU GODINU rada u određenoj odgojno obrazovnoj ustanovi. Mislim da je to vrlo pošteno prema djelatnicima koji su duži dio svog radnog vijeka proveli u određenoj odgojno obrazovnoj ustanovi. Unaprijed hvala, Martina Jelenković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
19 | Tatjana Rađa | PRAVILNIK | Potrebno je bodovati i uspjeh učitelja koji je bio mentor učenicima na županijskim i državnim natjecanjima. Također, mislim da je nedovoljno bodovano i to koliko je puta čovjek bio već proglašen organizacijskim viškom. Treba postaviti fiksne rokove koji bi se trebali poštovati za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
20 | Tina Abramac | PRAVILNIK | Smatram da je u Pravilnik potrebno uvrstiti i osobe koje rade na neodređeno nepuno radno vrijeme, kao i osobe koje rade na dvije ili više škola u punom ili nepunom radnom vremenu. Isto tako, nužno je utvrditi vremenski rok do kojeg se treba prijaviti organizacijski višak i do kojeg škole trebaju prijaviti potrebu za popunom radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
21 | Marina Kopjar | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
22 | Gorana Babić | PRAVILNIK | Uz dosad navedeno, takoder sam i za to da se bez natjecaja popuni unutar skole satnica svima koji su na neodredeno nepuno, a ne kao do sad da ravnatelj unutar skole moze ponuditi onima koji su najmanje na pola radnog vremena. Sto ako je netko na trecini ili cetvrtini, a u skoli se ukaze potreba? Po sadasnjem ravnatelji mogu zaposliti nekog drugog tko uopce ne radi u toj skoli, a vec u skoli ima osobu koja je na nepuno radno vrijeme. Stvara se prostor za manipulacije i zaposljavanje novih osoba u skoli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
23 | Biljana Novković | PRAVILNIK | IZBAČENI SU ROKOVI ZA PRIJAVU POTREBE/PRESTANKA POTREBE ZA ZAPOSLENICIMA - otvorena vrata za nepotizam * NEMA LISTA NEPUNE NORME I LISTA ZAMJENA (pravilnik je protivan zakonu i GKU-u) * PROPISANI SU NOVI UVJETI ZA RASPOREĐIVANJE VIŠKOVA KOJIH NIJE BILO ZA VRIJEME RADA RADNE SKUPINE * ubačeni su novi članci o kojima se nije niti raspravljalo na radnoj skupini - sam naziv pravilnika protuzakonit, ne obuhvaća sva područja propisana zakonom!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
24 | Ankica Toth | PRAVILNIK | * IZBAČENI SU ROKOVI ZA PRIJAVU POTREBE/PRESTANKA POTREBE ZA ZAPOSLENICIMA - otvorena vrata za nepotizam * NEMA LISTA NEPUNE NORME I LISTA ZAMJENA (pravilnik je protivan zakonu i GKU-u) * PROPISANI SU NOVI UVJETI ZA RASPOREĐIVANJE VIŠKOVA KOJIH NIJE BILO ZA VRIJEME RADA RADNE SKUPINE * ubačeni su novi članci o kojima se nije niti raspravljalo na radnoj skupini - sam naziv pravilnika protuzakonit, ne obuhvaća sva područja propisana zakonom!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
25 | Mateja Peter | PRAVILNIK | Iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina.lo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
26 | Nikša Radan | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
27 | Marija Aljinovic | PRAVILNIK | Postovanje! Trenutno radim po zamjenama na razlocitim skolama i radujem se danu kada cu dobiti stalni posao, ako se taj dan uopce dogodi. Uzimajuci u obzir da je i do zamjene tesko doci i suosjecam sa svim kolegama, ne mogu zamisliti koliko je osobi tesko kada u danom trenitku postane tehnoloski visak i gubi status koji je do tada imao. Raspravlja se o placama, o ucenicima i njihovim roditeljima, kako zastititi sve tri strane, ali treba stititi i ljude koji vec rade, planirati kako zadrzati radna mjesta, ucitelje kojimabje ono sto rade ppziv i strast. Srdacan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
28 | Irena Greblički | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
29 | Darko Deželić | PRAVILNIK | Moje je mišljenje da je navedeni Pravilnik u globalu loš, jer osobe koje su tehnološki višak stavlja u neravnopravan položaj prema ostalim zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
30 | Marija Skejić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
31 | Suzana Gajić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanjalista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obvezavođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5.Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU)koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle,ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade„nacrta pravilnika o načinu i postupkuutvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i toOdlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukomte protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanjuužeg je sadržajaod onog nakojem se radilo na radnim skupinamajer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH.Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važećepropise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencijai akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijemekao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredbakoja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su sesvi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6.koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošaoikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdjenije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnateljiimali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicimana liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost.Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
32 | ANTE konforta | PRAVILNIK | U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
33 | Vedrana Šilović | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
34 | Marija Filipović | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
35 | Sanda Kaniža | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
36 | ANITA DONĐIVIĆ | PRAVILNIK | U članku 4. gdje su nabrojeni bodovi obveznih kriterija, pod brojem 3. socijalne prilike piše da se za svaku uzdržavanu osobu dobivaja dva boda. Tu bi trebalo precizirati što to znači, odnosno prema čemu se to gleda. Osoba može imati uzdržavanu osobu koja se nalazi na PK kartici ustanove u kojoj je tehnološki višak, a isto tako ta osoba ne mora biti na PK kartici te ustanove. U članku 7. gdje se govori o tajnicima školskih ustanova nije navedeno što s onim osobama koje postanu tehnološki višak a zaposlene su prema starim zakonima i nemaju navedene uvjete (imali su zatečeno stanje), jeli to znači da te osobe ispadaju iz sustava nakon 25, 30 ili 33 godine radnog staža jer nemaju određenu struku navedenu u tom pravilniku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
37 | Karolina Asanovic Mrcela | PRAVILNIK | Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
38 | Hatka Adrović | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
39 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK | Nacrt Pravilnika nije propisao obrasce za: - Prijavu potrebe za zaposlenikom - Prijavu zaposlenika koji je proglašen organizacijskim viškom za neodređeno puno radno vrijeme, odnosno za neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena - Prijavu zaposlenika koji ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, - Prijavu zaposlenika koji želi zamijeniti mjesto rada - za Potvrdu (uputnicu) za zaposlenika koji se upućuje u školsku ustanovu Članak 6. stavak 2., članak 7. stavak 2., članak 8. stavak 1., 2., 3. i 4. Nacrta Pravilnika navodi upućivanje (osoba s Lista evidencija) u školske ustanove, dok se po odredbama Članka 9. – terminološki suprotno- navodi da Povjerenstva predlažu osobu s Liste evidencije za zasnivanje radnog odnosa sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom. Nacrt Pravilnika ne predviđa dostavu dokumenata kojima se osobe iskazane organizacijskim viškom uvrštavaju na Listu evidencije za kriterij „razina i vrsta obrazovanja“ (članak 6. i članak 7. stavak 2.) Nacrt Pravilnika ne predviđa rokove u kojima su: - školske ustanove dužne prijaviti potrebu za zaposlenikom, - u kojem je Povjerenstvo obavezno donijeti mišljenje očitovati o navedenoj potrebi - u kojem je Povjerenstvo obvezno donijeti odluku o prednosti pri zapošljavanju osobe s Liste evidencije - u kojem je osoba za koju je izrađena navedena odluka obvezna istu preuzeti - u kojem se osoba za koju je izrađena navedena odluka treba obratiti ustanovi u koju se upućuje - u kojem se ustanova u kojoj je osoba upućena mora očitovati o odluci o prednosti pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
40 | Antonija Cutunic | PRAVILNIK | Poštovani, Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Ovakav postupak donošenja pravilnika, u pitanje dovodi smisao radnih skupina kao i obveze preuzete GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, kako bi se o njihovim prijedlozima mogla očitovati zainteresirana javnost. Vinka Marić 20.02.2020 23:450 0 Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
41 | Paulina Kadić | PRAVILNIK | Poštovani, Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Ovakav postupak donošenja pravilnika, u pitanje dovodi smisao radnih skupina kao i obveze preuzete GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, kako bi se o njihovim prijedlozima mogla očitovati zainteresirana javnost. Vinka Marić 20.02.2020 23:450 0 Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
42 | Verica Aljinović | PRAVILNIK | Potrebno je zastiti kolege koji su vec bili proglaseni tehnoloskim viskom u 1.kategoriji, a ne u slucaju ako kandidati imaju jednak broj bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
43 | Mirjana Danček | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
44 | Anita Bulić | PRAVILNIK | 1. Potrebno je sastaviti liste i staviti rokove za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima kako bi ravnatelji imali obvezu prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima kako bi sve bilo transparentno. 2. Mislim kako bi se u dodatne kriterije trebalo uvesti bodovanje za učitelje koji su više od deset godina radili u školama s otežanim uvjetima rada (brdsko - planinska područja, otoci, područja od posebne državne skrbi). 3. Potrebno je uvesti i dodatne bodove za ljude koji su više od deset godina radili u kombiniranim razrednim odjelima u kojima su povećani zahtjevi samoga organiziranja nastave i u kojima je potrebno uskladiti metode i oblike rada s učenicima različitih dobnih skupina, gdje su potrebne komplesknije pripreme... 4. Uvesti bodovanje za učitelje koji više od deset godina svakodnevno prevaljuju više od 30 km (u jednom smjeru) između mjesta stanovanja i mjesta rada. (Nekada su učitelji koji su radili u ruralnim područjima koja su dosta udaljena od njihova mjesta stanovanja imali prioritet pri zapošljavanju u gradu i to nakon pet godina provedenih u ruralnim područjima). 5. Učitelji koji su proglašeni viškom ne trebaju ponovno prolaziti testiranja . 6. Učitelji samci također trebaju bodove jer i oni trebaju mjesto pod suncem i priliku za život. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
45 | Mirjana Popić | PRAVILNIK | Ovakav nacrt Pravilnika protivan je Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Diskriminira zaposlenike, a to su u ovom slučaju tehnološki viškovi i zaposlenici s nepunom normom te pomaže dodatnom nagomilavanju problema u odgojno-obrazovnom sustavu u kojem su propisi u svom sadržaju potpuno neprimjereni zahtjevima pred kojima se nalazi školstvo u Republici Hrvatskoj . Ukida prava zaposlenika na štetu cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa u kojem je važno da je učitelj zadovoljan i motiviran , jer je to preduvjet zadovoljnog i motiviranog učenika . Takav Pravilnik ne podržavam. Neki dionici javne rasprave, na žalost, pozdravljajući ovaj Pravilnik a komentirajući pravilnike o zapošljavanju, nisu zapazili kako se dva navedena pravilnika ne isključuju, već se nadopunjuju. Trebalo bi se jasno i nedvosmisleno propisati na koji način će se onemogućiti postupanje koje nije u dobroj namjeri vezano uz sklapanje ugovora o radu upućenih tehnoloških viškova i nepunih normi, a kojim je osnovnoškolski sustav doveden u stanje u kojem je broj ugovora učitelja zaposlenih u nepunom radnom vremenu porastao za gotovo 10% u samo nešto više od deset godina. Izbacivanjem nepune norme ovaj Pravilnik, zajedno s pravilnicima o zapošljavanju većine odgojno-obrazovnih ustanova potiče ovakav trend. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
46 | Maja Puc | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5.Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU)koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle,ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade„nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6.koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
47 | Ivana Čer Dvornik | PRAVILNIK | Primjedbe su: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
48 | Igor Salopek | PRAVILNIK | Smatram da osobe koje su tehnološki višak ne trebaju biti testirane za radno mjesto na koje se prijavljuju, nego se trebaju primati automatski jer su se već dokazale svojim radom i iskustvom. Druga je stvar da su radno mjesto izgubile zbog nekog propusta u radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
49 | ANA PETROŠEVIĆ | PRAVILNIK | PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
50 | Nada Višal | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
51 | Alta Pavin Banović | PRAVILNIK | Pravilnik o načinu i potvrđivanju Lista Evidencija... je izvrstan dokument. Smatram da jedini kriterij je dob (godine života) za zapošljavanje kada osoba zaposlena na neodređeno puno ili ne puno radno vrijeme iz bilo kojega razloga dobije otkaz ili mu se mora prekinuti Ugovor o radu. Nabrojani kriteriji u Pravilniku su dobri ali smatram da treba prvo zaposliti osobe koje imaju više godina radnoga staža i liže su mirovini te su postigli uspješne rezultate tijekom rada s učenicima (natjecanja, edukacije, predavanja, stručni članci, napredovanja u zvanju....). Međutim, kada osoba odbije ponuđeno radno mjesto više se ne vraća nikada na Listu Evidencija, iako bi uvijek trebalo uzeti u obzir životne okolnosti prosvjetnog djelatnika. Osobe koje nemaju djecu također trebaju dobiti bodove i smatram da se tu ne bi trebala praviti razlika pri zapošljavanju.... svaki čovjek treba dobiti priliku za posao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
52 | Maja Stjepanović | PRAVILNIK | 1. Rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
53 | Zoran Melvan | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
54 | Ljiljana Škara | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam donošenje Pravilnika.Smatram da osobe koje su iskazane kao organizacijski višak ne bi trebale prolaziti dodatna testiranja prilikom prelaska na drugo radno radno mjesto. 1.Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje,odnosila se na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja,a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz činjenicu da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici,po prethodnom kriteriju,izjednačeni. 2.Smatram da je nužno odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu,u određenom od dana saznanja,prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi jer bez rokova ,obveze ravnatelja mogu se lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
55 | Ivanka Matešić | PRAVILNIK | Smatram da bi se bodovi trebali ostvarivati i na temelju napredovanja u zvanju (mentor, savjetnik). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
56 | Gordana Gojmerac Dekanić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
57 | Helena Šarić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
58 | Tonka Brailo | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
59 | Monika Pešo | PRAVILNIK | Poštovani, 1. Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
60 | Ljerka Šarin | PRAVILNIK | Poštovani, Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Ovakav postupak donošenja pravilnika, u pitanje dovodi smisao radnih skupina kao i obveze preuzete GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, kako bi se o njihovim prijedlozima mogla očitovati zainteresirana javnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
61 | Vinka Marić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
62 | Ankica Rosandić | PRAVILNIK | Poštovani, ne podržavam ovakav nacrt Pravilnika. Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
63 | Lana Matić-Pintarić | PRAVILNIK | Ne slažem se sa ovakvim nacrtom Pravilnika. Diskriminira zaposlenike odgojno-obrazovnih ustanova, u ovom slučaju tehnološke viškove i nepune norme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
64 | Branka Bajo | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam donošenje Pravilnika. Poput kolegice C.Banko smatram kako bi, radi transparentnosti, Liste evidencija osoba koje su iskazane kao organizacijski višak trebale biti dostupne na stranicama Ministarstva. Također te osobe ne bi trebale prolaziti dodatna testiranja prilikom prelaska na drugo radno mjesto. Slažem se s kolegama koji predlažu da se kod bodovanja uzme u obzir stavka napredovanja u zvanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
65 | Elizabeta Trepotec Marić | PRAVILNIK | Potrebno je uvesti rok za prijavu potrebe i rok za prestanak potrebe za zaposlenicima. Na taj način bi se umanjila mogućnost zlouporabe jer bi ravnatelji imali obvezu, od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Što će biti s onim ravnateljima koji se ne pridržavaju pravilnika? U kriterije koji utvrđuju poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom potrebno je dodati i bodovati napredovanje u struci. U pravilnik treba dodati i listu zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
66 | Ana Marija Sačer | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
67 | Ivana Filipan | PRAVILNIK | U potpunosti se slažem s komentarima kolega i kolegica, te ih kao takve i prosljeđujem...."Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
68 | Jasna Žimbrek | PRAVILNIK | U potpuno se slažem sa sljedećim komentarima kolega, te takve i prosljeđujem...."Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
69 | Mirjana Sever | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
70 | Marija Sršen | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: • obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; • obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; • obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
71 | Ana Hinić | PRAVILNIK | Ne podržavam ovakav nacrt Pravilnika. Protivan je Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Dodatno diskriminira zaposlenike odgojno-obrazovnih ustanova, u ovom slučaju tehnološke viškove i nepune norme te širom otvara vrata dodatnom nagomilavanju problema u krhkom sustavu u kojem se propisi rade očito i na veliku žalost da bi svojim brojem bili reprezentativni, a u svom sadržaju potpuno nepripremljeni zahtjevima pred kojima se nalazi školstvo u Republici Hrvatskoj, ukidajući prava zaposlenika naravno na štetu cijelog odgojno-obrazovnog procesa u kojem je zadovoljan i motiviran zaposlenik odgojno-obrazovne ustanove preduvjet zadovoljnog i motiviranog učenika. Umjesto da se jasno i nedvosmisleno propiše na koji način će se onemogućiti postupanje koje nije u dobroj vjeri vezano uz sklapanje ugovora o radu upućenih tehnoloških viškova i nepunih normi, a kojim je osnovnoškolski sustav doveden u stanje u kojem je broj ugovora učitelja zaposlenih u nepunom radnom vremenu od 2004. godine do 2018. godine porastao sa 16,4% na čak 25,5% ukupnog broja ugovora učitelja (prema podacima koje je objavio DZS), izbacivanjem nepune norme ovaj Pravilnik, zajedno s pravilnicima o zapošljavanju većine odgojno-obrazovnih sugerira i potiče spomenuti zabrinjavajući trend, iako dio sudionika javne rasprave, na žalost, pozdravljajući ovaj Pravilnik a komentirajući pravilnike o zapošljavanju, nije uočio kako se dva navedena pravilnika ne samo ne isključuju, nego se zabrinjavajuće nadopunjuju. Nastavno na navedeno, komentiram i na sljedeći način: Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
72 | LIDIJA PEJDO | PRAVILNIK | Osobe s višegodišnjim radnim iskustvom, a koje su proglašene tehnološkim viškom, nikako ne bi trebale pristupiti dodatnom testiranju u školskoj ustanovi u koju su upućene. Nadalje, zaposlenici koji su proglašeni tehnološkim viškom, a koji nemaju prebivalište u županiji u kojoj je škola koja je iskazala prestanak potrebe za zaposlenikom, trebali bi se voditi na Listi evidencije županije u kojoj žive. U kriterije koji utvrđuju poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom potrebno je dodati i bodovati napredovanje u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
73 | Mirjana Popić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanjalista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obvezavođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5.Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU)koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle,ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade„nacrta pravilnika o načinu i postupkuutvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i toOdlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukomte protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanjuužeg je sadržajaod onog nakojem se radilo na radnim skupinamajer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH.Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važećepropise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencijai akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijemekao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredbakoja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su sesvi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6.koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošaoikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdjenije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnateljiimali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicimana liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost.Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
74 | Željko Pavlić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
75 | Svjetlana Subašić | PRAVILNIK | U prijedlogu nema rokova za prijavu potrebe za zaposlenicima kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe. Također smatram da treba navesti da su ravnatelji dužni primiti osobu proglašenu tehnološkim viškom bez testiranja koje se provodi u školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
76 | Rajka Šore | PRAVILNIK | Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
77 | Sanela Martinović | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
78 | Ivana Hrastović Mandarić | PRAVILNIK | U predloženom Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija,načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama potrebno je uvrstiti,kao što je bila i dosadašnja praksa,obvezu ravnatelja škole da prijavi zaposlenike koji su proglašeni tehnološkim viškom,kao i one zaposlenike koji su zaposleni u nepunoj normi ili kao zamjene.Potrebno je i točno odrediti ovim Pravilnikom datum do kojeg se prijave moraju napraviti kako bi se izbjegli slučajevi naknadnog slanja tablica Povjerenstvu ili zakašnjelih tablica koje su znale stizati u rujnu kad je školska godina već počela. Također smatram da zaposlenik koji je proglašen tehnološkim viškom ne treba prolaziti kroz ponovno testiranje jer je taj zaposlenik već u sustavu ,ovisno o godinama staža,i ima već radno iskustvo i potrebne kompetencije koje svake školske godine ponovno provjeravaju i stručna služba i ravnatelj tijekom uvida u nastavni rad.Osim toga dužnost ravnatelja škole je i praćenje vođenja pedagoške i administrativne dokumentacije svakog zaposlenika,stoga ne vidim potrebu ponovne provjere kompetencija zaposlenika koji je proglašen tehnološkim viškom u smislu ponovnog testiranja. Pri odabiru kandidata i zapošljavanju prema iskazanim potrebama ravnatelji bi trebali biti dužni primiti zaposlenike koji su upućeni kao tehnološki viškovi.Također bi se trebala spriječiti mogućnost zapošljavanja dvije osobe na isto radno mjesto,svaka osoba na pola radnog vremena budući da su upravo takve situacije podložne netransparentnosti i samovolji ravnatelja. Potrebno je i dodatnim bodovima vrednovati zaposlenike koji su napredovali u zvanju ,mentor s jednim bodom,savjetnik s dva boda i izvrstan savjetnik s tri boda.Smatram da su ti zaposlenici svojim trudom,zalaganjem i dodatnim radom ostvarili bodove i napredovanje u zvanje te su njihove izvrsne kompetencije,motiviranost i ljubav prema pozivu prepoznate od strane kolektiva ,ali i struke te same Agencije u konačnici. Zaista je nevjerojatno da se napredovanje u zvanje u ovom slučaju ne uzme u obzir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
79 | Alenka Rac | PRAVILNIK | Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
80 | Adela Tompoš | PRAVILNIK | Poštovani! Smatram da učitelj koji postane tehnološki višak ne treba prolaziti testiranje prilikom ponovnog zapošljavanja. Ukoliko netko godinama radi na nekom radnom mjestu i dokaže se kroz taj rad, zašto ga ponovno preispitivati i dodatno omalovažavati? Dovoljno stresna je činjenica da je ta osoba ostala bez posla nakon toliko vremena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
81 | Marija Guć | PRAVILNIK | Smatram da se u sustav bodovanja za poredak na Listi evidencije trebaju uvrstiti i bodovi za napredovanje u zvanje. Također se pitam zašto se nigdje ne spominju postupanja u slučaju kada ravnatelj škole odbije primiti u radni odnos osobu koja je proglašena organizacijskim viškom u drugoj školi? (Govorim iz vlastitog iskustva) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
82 | ANA BUČEVIĆ ROMIĆ | PRAVILNIK | Mišljenja sam kako treba poboljšati kriterij za utvrđivanje viškova. Najveći dio bodova bi se trebao odnositi na roditelje djece do 16 godina kao i na osobno napredovanje nastavnika. S obzirom na to, da se u 27 godina nisu postavili kriteriji o dobrom i lošem profesoru, smatram kako bi profesor koji je tijekom rada odlazio na seminare, sudjelovao u webinarima... i/ili napredovao u zvanju trebao imati više bodova od profesora koji to nije činio. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
83 | Snježana Skočajić | PRAVILNIK | Osobe koje postaju tehnološki višak ne trebaju biti testirane. Kako je već rekla jedna naša kolegica: "... ako su smatrane kompetentnima u prethodnom razdoblju, nije im se nivo znanja i sposobnosti preko noći promijenio..." Niti je dobro početi novu školsku godinu, a "viškovi" još uvijek ne znaju gdje će raditi i hoće li raditi? Svi rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima trebali bi biti ranije određeni kako bi tehnološki viškovi bili na vrijeme raspoređeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
84 | Božena Bareta | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
85 | Dorotea Bagarić | PRAVILNIK | Učitelji koji su proglašeni organizacijskim viškom bi trebali imati određenu prednost pri zapošljavanju u školama jer bi im to bila nadoknada za situaciju kroz koju prolaze. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
86 | Ivan Lovrić | PRAVILNIK | U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
87 | MARINA DUJMIĆ | PRAVILNIK | Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
88 | Ana Simović | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
89 | Antonija Škoda | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. 2. Iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
90 | Silvija Balent | PRAVILNIK | Smatram da osobe koje su tehnološki višak ne trebaju biti podvrgnute testiranju - ako su smatrane kompetentnima u prethodnom razdoblju, nije im se nivo znanja i sposobnosti preko noći promijenio ako je proglašen viškom zbog, primjerice, manjjeg broja djece. Također, trebalo bi uvesti dobnu granicu nakon koje osoba ne može postati tehnološki višak - npr. 55 godina života, ili vezati granicu uz godine staža. Također bi trebalo dodatno bodovati napredovanje u zvanju. Nadalje, nužno je odrediti rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima kako bi ravnatelji natelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Također bi trebalo rokove ostalih tijela koja odlučuju o raspoređivanju tehnoloških viškova postaviti i to na način da se najkasnije do 15. 8. rasporede svi viškovi. Iz iskustva satničara znam koliko je teško organizirati početak nastave kvalitetno i na vrijeme kad ni početkom nove školske godine ne raspolažete s informacijama o novim zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
91 | Karmela Šegvić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25. st. 9. podst. 3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“. Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosim konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
92 | Ivana Čizmar | PRAVILNIK | Poštovani, u nastavku navodim primjedbe. 1. Smatram da djelatnici koji su postali tehnološki višak ne bi trebali biti podvrgnuti testiranju zato što se time degradiraju osobe koje su u školskom sustavu već niz godina. 2. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. 3. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 4. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 5. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 6. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
93 | Nataša Gaščić Đurkan | PRAVILNIK | * IZBAČENI SU ROKOVI ZA PRIJAVU POTREBE/PRESTANKA POTREBE ZA ZAPOSLENICIMA - otvorena vrata za nepotizam * NEMA LISTA NEPUNE NORME I LISTA ZAMJENA (pravilnik je protivan zakonu i GKU-u) * PROPISANI SU NOVI UVJETI ZA RASPOREĐIVANJE VIŠKOVA KOJIH NIJE BILO ZA VRIJEME RADA RADNE SKUPINE * ubačeni su novi članci o kojima se nije niti raspravljalo na radnoj skupini - sam naziv pravilnika protuzakonit, ne obuhvaća sva područja propisana zakonom!!!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
94 | Marija Kartelo | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
95 | Tanja Bulić | PRAVILNIK | PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
96 | Bojana Kvakić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važećepropise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencijai akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijemekao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredbakoja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su sesvi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6.koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošaoikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdjenije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnateljiimali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicimana liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
97 | Dražana Ćudina | PRAVILNIK | Poštovani,pozdravljam donošenje novog Pravilnika koji će vrijediti na razini države. Smatram da osoba koja je proglašena tehnološkim viškom, prilikom prelaska na novo radno mjesto ne bi trebala biti podvrgnuta testiranju, nego bi se trebala primat automatski. Biti tehnološki višak samo po sebi već je dovoljno stresno. Testiranje prilikom zapošljavanja nove osobe je alat kojim ravnatelji, u većini slučajeva, zapošljavaju poželjne, a ne stručnije i sposobnije osobe. Mislim da bi trebalo uvesti dodatne bodove i na stečeno zvanje u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
98 | Marija Ursić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
99 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK | Ako je Zakonom o odgoju i obrazovanju propisano kako se vrednovanje kandidata provodi prilikom svakog zasnivanja odnosa, pa tako i prilikom zapošljavanja organizacijskog viška, onda ovaj Pravilnik to ne bi trebao ukinuti. Druga stvar je što su pravilnici različiti po školama. No to bi trebalo bolje definirati na razini zakona ili posebnog pravilnika o vrednovanju kandidata. Tu bi trebalo propisati koja testiranja mogu biti (test inteligencije, psihološko vrednovanje, ogledni sat...), tko može provoditi testiranja i naknadu za sudjelovanje u radu povjerenstva za vrednovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
100 | Marija Ursić | PRAVILNIK | Smatram da osobe koje su tehnološki višak ne trebaju biti testirane za radno mjesto nego se trebaju primati automatski. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
101 | Tamara Radovniković | PRAVILNIK | PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a)do 5 km 3 boda b)više od 5 do 20 km 2 boda c)više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
102 | Ivana Banek | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
103 | Barica Banjavčić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
104 | Martina Galić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
105 | IVANA FRKA | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. S poštovanjem Ivana Frka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
106 | Danijela Maurac | PRAVILNIK | Iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
107 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK | Pravilnik ne regulira vođenje evidencije zaposlenika koji su u radnom odnosu u nepunom neodređenom radnom vremenu, a koje je pitanje riješeno člankom 36. Kolektivnog ugovorom za zaposlenike srednjoškolskih ustanova (NN br. 51/2018). Stoga je predloženo rješenje suprotno ugovorenom i derogira odredbe Kolektivnog ugovora koji je na snazi. Poredak zaposlenika iskazanih na Listi evidencija trebao bi se utvrđivati primjenom kriterija na način da se kriterij s višim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici po prethodnom kriteriju izjednačeni, a ne kako je predloženo Pravilnikom, zbrajanjem bodova. Potrebno je regulirati i rješenje koje se u praksi raspoređivanja zaposlenika pokazalo dobrim kako za zaposlenike tako i za sustav – mogućnost da Zajednička županijska prosudbena komisija uputi prijedlog zbrinjavanja zaposlenika koji je iskazan na Listi evidencija u jednoj županiji drugoj županiji odnosno Gradu Zagrebu ( za slučaj da se mjesto rada i mjesto prebivališta ne nalaze u istoj županiji, uz suglasnost zaposlenika, a zbog udaljenosti prebivališta od mjesta rada ). Pravilnikom je potrebno odrediti rokove za postupanje svih dionika raspoređivanja zaposlenika kako bi se osigurala učinkovitost i transparentnost provedbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
108 | ZRINKA RACIĆ | PRAVILNIK | Poštovani! Pozdravljam donošenje Pravilnika, ali imam nekoliko primjedbi. Naime pravilnikom nije propisano nepuno radno vrijeme i liste za djelatnike koji zbog gubitka razrednih odjela gube satnicu te rade na nepuno radno vrijeme ili djelatnika koji rade na nepuno neodređeno radno vrijeme. Takva potreba posebno je izražena u predmetnoj nastavi. Također ovim pravilnikom su izbačeni rokovi za prijavu potreba za zaposlenicima te time Pravilnik nije transparenta. Izbačen je i članak o dodatnom kriteriju, a to je udaljenost od mjesta rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
109 | Suzana Krkić | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
110 | Paula Grabovac | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
111 | Igor Samac | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
112 | Simona Bijelić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
113 | Verica Lukačević | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
114 | Marija Budrovac | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
115 | Marko Pastuović | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
116 | Ida Zukanović Šimunović | PRAVILNIK | Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
117 | Šime Miočić | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
118 | Tomislav Savić | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
119 | Nataša Petković | PRAVILNIK | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
120 | Željana Popić | PRAVILNIK | Poštovani, potpuno je nekorektno da u prijedlozima nema bodovanja osoba koje su napredovale. Nadalje, ne bi uopće trebalo biti testiranja osoba koje se upućuju na drugo radno mjesto, bilo da se radi o nadopuni satnice ili tehnološkim viškovima. Sadašnjim načinom bodovanja i uvođenjem testiranja ste samo legalizirali namještanje zapošljavanja, jer čemu bodovanje ako odlukom ravnatelja ne treba biti primljena osoba koja ima najveći broj bodova?! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
121 | Magda Poklepović | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
122 | ZRINKA BANIĆ | PRAVILNIK | IZBAČENI SU ROKOVI ZA PRIJAVU POTREBE/PRESTANKA POTREBE ZA ZAPOSLENICIMA – otvorena vrata za nepotizam NEMA LISTA NEPUNE NORME I LISTA ZAMJENA (pravilnik je protivan zakonu i GKU-u) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
123 | Monika Mihalić | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
124 | Predrag Lovrinčević | PRAVILNIK | Mislim da se sve osobe koje su tehnološki višak trebaju primati automatizmom, bez prethodne provjere i testiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
125 | Pamela Jurković | PRAVILNIK | PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
126 | Marija Andrić | PRAVILNIK | Donošenje ovakvog pravilnika na razini države je odavna potrebno kako bi se spriječilo slobodno tumačenje i tumačenja "prema potrebi". Smatram kako osobe proglašene tehnološkim viškom u nekoj školi ne smiju biti podvrgnute testiranju prilikom ponovnog zapošljavanja jer su već radile na istim ili sličnim poslovima, nego trebaju automatski biti zaposlene. Smatram da bi se u kriterije za zapošljavanje svakako trebalo uvrstiti i napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
127 | Vibor Kos | PRAVILNIK | PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle 2. MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 3. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 4. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 5. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u 6. osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 7. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
128 | Dragana Jušćak | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
129 | Marinko Tominac | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
130 | Ivana Nogić | PRAVILNIK | Konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25. 10. 2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle, MZO krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti, odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
131 | Admir Muhić | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
132 | Alemka Đivoje | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
133 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK | Predlažemo da naslov Pravilnika glasi: PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI ZA ZAPOŠLJAVANJE | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
134 | Martina Filipčić | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
135 | Ante Čular | PRAVILNIK | 1. Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
136 | Miroslav Grabar | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
137 | Božica Tominac | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
138 | Marinko Tominac | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
139 | Maja Poslon Živković | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
140 | Daria Švorinić | PRAVILNIK | 1. Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
141 | Blaženka Logožar | PRAVILNIK | Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
142 | Monika Mađarić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi pravilnik trebao vrijediti na razini države, a ne da svaka županija određuje po nekim svojim kriterijima. NE razumijem nikako čl.4., točka 3. gdje se navodi da se za svaku uzdržavanu osobu dodjeljuje 2 boda, a za zaposlenika samca isto 2 boda. Kako to može biti bodovano s jednakim brojem bodova? Zdrav razum nam govori da to nije isto i ovo bi svakako trebalo izmijeniti u korist onih koji imaju uzdržavanog člana (i dijete je po zakonu malodobno do 18te godine). Slažem se s kolegama koji kažu da treba uzeti u obzir i kvalitete usavršavanja i napredovanja u zvanju. Osoba koja je tehnološki višak nikako ne bi trebala prolaziti testiranje jer da je to ponižavajuće, a i inače je plodno tlo za manipulacije,samo na zakonit način. Također treba ograničiti ovlasti ravnatelja da unatoč uputnici ne prime kandidata. Također molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
143 | Valentina Majer | PRAVILNIK | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
144 | Valentina Majer | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
145 | Martina Putanec | PRAVILNIK | Zaposlena osoba koja je proglašena tehnološkim viškom ne bi trebala prolaziti nikakva dodatna testiranja prilikom prelaska na drugo radno mjesto. Godine staža u odgoju i obrazovanju trebaju biti dovoljan preduvjet ali i prednost kod zapošljavanja tehnoloških viškova. Smatram da članak 6. u ovom Pravilniku degradira učitelje s pojačanim predmetom koji rade na mjestima predmetnog učitelja. Prvenstveno zato jer su se školovali za određeno zvanje odobreno od strane Ministanstva, godinama radili na mjestima predmetnim učitelja, stručno se usavršavali, provodili i provode reforme, a sada im se retrogardno stečeno pravo želi oduzeti. Učitelj koji godinama radi u sustavu na poslovima predmetnog učitelja, u trenutku zapošljavanja je imao sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavao je propisanu razinu obrazovanja, sada odjednom je niže rangirani, iako ga se tijekom školovanja ciljano usmjeravalo na rad s određenom dobnom skupinom, tj. za rad s djecom u osnovnoškolskom obrazovanju. Tražim brisanje navedenog rangiranja. Jedino pravedno je izjednačiti prava učitelja s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova te zapošljavanja na mjesto predmetnog učitelja. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
146 | Jasminka Dubravica | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
147 | Darija Pandžić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
148 | Sandra Štiks | PRAVILNIK | Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
149 | Ida Dorić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
150 | Mirjana Grubišić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom. Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
151 | Robert Dorić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
152 | Sandra Balent | PRAVILNIK | Poštovani, apeliram da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se također i izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donesen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
153 | Natalija Flamaceta Magdić | PRAVILNIK | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. Srdačno! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
154 | Cinzia Banko | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje Pravilnika. Smatram kako bi, radi transparentnosti, Liste evidencija osoba koje su iskazane kao organizacijski višak trebale biti dostupne na stranicama Ministarstva. Također smatram da te osobe ne bi trebalo ponovno testirati, obzirom da se uvidom u pedagošku dokumentaciju mogu dobiti sve potrebne informacije. Slažem se s kolegama koji predlažu da se kod bodovanja uzme u obzir stavka napredovanja u zvanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
155 | Ivana Vunić | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam da u pravilniku treba posebno naglasiti da osobe koje budu proglašene tehnološkim viškom ne trebaju pristupiti testiranju u školi u koju se upućuju. Javna je tajna da je testiranje samo korak bliže ravnateljevom odabiru zaposlenika kojeg on želi. Također smatram da ne treba bodovati radno iskustvo izvan sustava obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
156 | Jasna Šarić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
157 | Nikolina Njirić | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
158 | VESNA MLINAR | PRAVILNIK | Primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
159 | Iva Vuković | PRAVILNIK | PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
160 | OŠ M.P.Katančića | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
161 | HELENA HORDOV | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje pravilnika, kriteriji bodovanja su neophodni za poštenu odluku ali zato testiranja osim što su ponižavajuća, otvaraju prostor za namanipulaciju i pogodovanja odabranih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
162 | Marko lovrin | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
163 | Viktorija Alagić | PRAVILNIK | Treba odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Rokovi bi obvezivali ravnatelje. Povećala bi se transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe. Prilikom prelaska na novo radno mjesto svakako bi trebalo uzeti u obzir i napredovanje u zvanje te sam suglasna s kolegama koji predlažu da se kod bodovanja uzme u obzir stavka napredovanja u zvanje. Suglasna sam i s bodovanjem izvan sustava obrazovanja jer živimo u vremenu kada je promjena radnog mjesta postala uobičajena pojava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
164 | Branka Stojković | PRAVILNIK | Smatram da se u Pravilniku treba naglasiti da osobe koje budu proglašene organizacijskim viškom, NE TREBAJU pristupiti testiranju u školi u koju se upućuju. Zašto testirati osobe koje su godinama u sustavu i dokazale su svoju stručnost? Prijelaz iz jedne škole u drugu ili nadopuna satnice u drugoj školi ne treba uključivati testiranje. Uostalom, "prijelaz" je iz sustava koji se neprestano kontrolira, testira, prati, ocjenjuje...Dovoljan je šok nedostatak sati i norme, još i testiranje... Internim testiranjima ne vjerujem. Ako je baš potrebno testiranje, ono mora biti jednako za sve, na razini države. Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
165 | Darko Horvat | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
166 | Kristina Meštrić | PRAVILNIK | Potrebno je odrediti rokove za prijavu potrebe i prestank potrebe za zaposlenicima, kako bi ravnatelji imali obvezu prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe. Također smatram da za osobu koja je proglašena tehnološkim viškom nije potrebno nikakvo dodatno testiranje koje se organizira u školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
167 | Vladimir Milošević | PRAVILNIK | Izbacili ste rokove za prijavu potrebe prestanka potrebe za zaposlenicima- otvorila se vrata za svakakve "legalne" malverzacije . Nema lista nepune norme i lista zamjena (pravilnik je protivan zakonu i GKU-u). Propisani su novi uvjeti za raspoređivanje viškova koje radna skupina nije uvrstila u Pravilnik. Naziv Pravilnika je također nezakonit. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
168 | Gordana Miota Plešnik | PRAVILNIK | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
169 | Marina Brčić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a)do 5 km 3 boda b)više od 5 do 20 km 2 boda c)više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
170 | Nina Pliško | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi lista evidencija trebala biti vidljiva na stranicama Ministarstva, tj. na državnoj razini. Mišljenja sam da osobe koje su proglašenje tehnološkim viškom nisu obvazene pristupiti testiranju nego je dovoljan uvid u dosje ( kako bi se vidjelo ima li djelatnik opomena i je li kvalitetno radio u određenoj ustanovi, usavršavao/usavršavala se, ..) i preporuka ravnatelja. Promjenom pedagoškog standarda i smanjenjem broja učenika po odjelima donekle bi pridonijelo i smanjenju tehnološkog viška te prilagodba upisa na studije i analizom potreba tržišta ( povećati upis za deficitarna područja, a smanjiti za područja u kojima ima puno viškova). Slažem se s prijedlozima da bi se za napredovanje u struci trebalo dobiti više bodova (mentori, savjetnici i izvrsni savjetnici). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
171 | Mirna Mežnarić | PRAVILNIK | Tehnološki viškovi upućeni na zasnivanje radnoga odnosa sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom moraju biti izuzeti iz postupka testiranja,u protivnom se daje veliki prostor za manipulaciju odnosno za nepoštivanje te odluke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
172 | Marina Tomašević | PRAVILNIK | Poštovani, U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama, te tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja. Pošto nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija, pitam se zašto nisu tu i računovođe i drugo tehničko administrativno osoblje iz škola? Jasno je da za računovođe nisu propisani uvjeti struke, kao za tajnike, ali oni su već u sustavu, pa zašto onda i oni nisu u evidenciji? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
173 | ELIZABETA ARIĆ | PRAVILNIK | Pozdravljam nastojanje da se pokuša riješiti jedno od iznimno važnih pitanja u organizacijskom sustavu obrazovanja. Smatram da prijedlog pravilnika treba jasno definirati važne pojedinosti kao što su rokovi za prijavu stvarnih potreba i prestanka potreba za zaposlenicima. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova svjedoci smo kako se obveze mogu vrlo lako izbjeći. Osobe upućene na zasnivanje radnoga odnosa sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom odlukom o prednosti pri zapošljavanju moraju biti izuzete iz postupka testiranja te bi prijelaz u drugu školu trebao biti odrađen automatizmom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
174 | Željka Brumerček | PRAVILNIK | Poštovani, Pozdravljam donošenje Pravilnika, za sve češću potrebu pravnog djelovanja u slučaju organizacijskih viškova u školskim ustanovama. Slažem se s kolegama da treba naglasiti u Pravilniku da osobe proglašene organizacijskim viškom ne trebaju pristupati testiranju u novoj školi u koju su upućeni, jer nisu višak zbog kvalitete svog rada nego zbog organizacijskih uvjeta. Istodobno su djelatnici redovito kontrolirani, praćeni i vrednovani u sustavu, tako da je to testiranje nepotrebno. Čak štoviše moglo bi se koristiti u svrhu manipulacije. Smatram da svakako jedan od kriterija treba biti i napredovanje u zvanju, jer za dobivanje zvanja je bilo potrebno puno truda i rada za dobrobit djece i škole. Mislim da bi se konačno trebao mijenjati pedagoški standard i da u razrednim odjelima imamo manje učenika na zadovoljstvo svih ( učitelja,učenika i roditelja),tada bi rad bio kvalitetniji i ne bi tako često dolazilo do tehnoloških viškova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
175 | Franjo Nagulov | PRAVILNIK | Osim toga, slažem se s kolegicom Klarić. Nužno je mijenjati i to pod hitno pedagoški standard te omogućiti formiranje manjega razrednoga odjela, a s obzirom i na demografsku situaciju, ali i na potrebe suvremenih obrazovnih procesa koji su kudikamo kompleksniji no što je tomu ranije bio slučaj. Alternativa je nestanak matičnih škola u brojnim mjestima, posebice ruralnim sredinama, a to vodi u neminovni nestanak tih mjesta. Pedagoški standard ne može i ne smije biti temeljen na stanju u gradovima upravo stoga što je selo već ionako strahovito ugroženo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
176 | IVANA KOZIĆ | PRAVILNIK | Potrebno je uvesti i međužupanijsku suradnju prilikom zbrinjavanja tehnoloških viškova i voditi računa o udaljenosti mjesta stanovanja i predloženih radnih mjesta. Da se ne događaju situacije u kojima kolegice koje žive u jednoj županiji, a rade u drugoj budu raspoređene na mjesto udaljeno preko 80km od mjesta stanovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
177 | snježana radić | PRAVILNIK | PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA ZAPOSLENIKA TE KRITERIJIMA KOJIMA SE SVIM KANDIDATIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSIGURAVAJU JEDNAKI I TRANSPARENTNI UVJETI Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
178 | Franjo Nagulov | PRAVILNIK | Osobe koje se nađu u statusu tehnološkoga viška nipošto ne bi smjele biti izložene novim testiranjima. Time bi tzv. preraspodjela bila mrtvo slovo na papiru dok bi se sustav zaposlenih u školstvu opterećivao gomilanjem novih kadrova. Dakako, to povlači potrebu za uvođenjem licenciranja djelatnika čime bi se ostvario svojevrstan filter koji bi onemogućio dugogodišnji nerad ijednoga od djelatnika u sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
179 | velimir paškalin | PRAVILNIK | Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
180 | velimir paškalin | PRAVILNIK | Prijedlog da za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
181 | Vesna Samardžić | PRAVILNIK | U Pravilniku bi trebala stajati odredba da djelatnici koji su postali tehnološki višak u svojoj školi imaju prednost pri zapošljavanju bez dodatnoga testiranja. Ravnatelji bi trebali zaposliti osobu koja im je upućena kao tehnološki višak. Pravilnikom bi se trebalo regulirati i da djelatnici mogu mijenjati mjesto rada, ukoliko postoji potreba za time u skladu s kriterijima o udaljenosti mjesta rada od prebivališta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
182 | Marko Čupić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
183 | Renata Klarić | PRAVILNIK | 1.Smatram da osobe koje budu proglašene tehnološkim viškom nisu obvezne pristupati testiranju nego eventualno preporuka ravnatelja o profesionalnom radu djelatnika. 2. Mislim da bi se konačno trebao mijenjati pedagoški standard i da u razrednim odjelima imamo manje učenika na zadovoljstvo svih ( učitelja,učenika i roditelja),tada bi rad bio kvalitetniji i ne bi tako često dolazilo do tehnoloških viškova. 3. Smatram da bi se upisne kvote na učiteljske fakultete trebale hitno smanjivati i da se konačno uskladi burza rada s priljevom nove radne snage koja stiže s fakulteta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
184 | TD | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanjalista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obvezavođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5.Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU)koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle,ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade„nacrta pravilnika o načinu i postupkuutvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i toOdlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukomte protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanjuužeg je sadržajaod onog nakojem se radilo na radnim skupinamajer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH.Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važećepropise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencijai akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijemekao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredbakoja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su sesvi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6.koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošaoikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdjenije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnateljiimali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicimana liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost.Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
185 | Jelena Dimec | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
186 | Slađana Gradski | PRAVILNIK | Predložila bih brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova.Lp | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
187 | RENATA SVEDREC | PRAVILNIK | 1. U prijedlogu pravilnika nedostaju precizirani rokovi iskazivanja organizacijskih viškova (kao i potreba za učiteljima), a njih bi se trebalo pridržavati kako se ne bismo susretali sa situacijama da postoje viškovi, postoje potrebe, a u školama – nedostaje učitelja. 2. Uz navedene kriterije, određeni broj bodova trebali bi dobiti učitelji koji su napredovali u zvanju (ako nekim slučajem postanu organizacijski višak, što se ipak vjerojatno događa rijetko), a kao kriterij svakako je važno u obzir uzeti i stručno usavršavanje. 3. Učitelji s pojačanim programom nekog predmeta kao takvi ravnopravno rade u sustavu. Ipak, smatram da predmetni učitelji sa završenim odgovarajućim fakultetom (ako su iskazani kao organizacijski višak) trebaju imati malu prednost (iskazanu bodovno) pri ponovnom zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
188 | Tina Gobov Dražinić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
189 | Mirjana Vincek | PRAVILNIK | Postojanje Pravilnika je nužna potreba. Njime se treba regulirati da djelatnici koji su postali višak zbog organizacijskih razloga imaju prednost pri zapošljavanju bez ikakvog dodatnog testiranja, dovoljna je preporuka bivšeg ranvatelja. Ravnatelji moraju zaposliti osobu koja im je dodjeljena kao tehnološki višak, a ne da bez sankcija zapošljavaju nove osobe. Pravilnik bi trebao "pomoći" djelatnicima koji rade u neodređenom nepunom radnom vremenu da lakše pronađu posao do punog radnog vremena. Uz sve to Pravilnikom bi se trebalo regulirati i da djelatnici mogu mijenjati mjesto rada, ukoliko postoji potreba za time, a sve u skladu sa kriterijima o udaljenosti mjesta rada od prebivališta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
190 | OSNOVNA ŠKOLA ZMAJEVAC | PRAVILNIK | Zašto u ovom Pravilniku nisu spomenuti voditelji računovodstva i računovođe? Tajnici su obuhvaćeni, ali računovodstvo nije. Koji je temelj za izostavljane računovodstva? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
191 | Marijana Dragobratović | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem da se u ovaj Pravilnik uvrste i zaposlenici koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme,a radno mjesto im je udaljeno od mjesta stanovanja npr. 40 i više km. Njima se također treba dati prednost pri zapošljavanju kad se ukaže radno mjesto bliže mjestu stanovanja. Na ovaj način ljude raspoređuju u svim drugim privatnim i javnim tvrtkama. Ovakva jedna odluka bi značila veliku uštedu državnom proračunu. Taj novac koji se izdvaja za putne troškove bi se postupno značajno umanjio, a da ne napominjem koliko biste olakšali tim zaposlenicima. Također predlažem da se pri bodovanju uzme u obzir stavka napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
192 | IVANA MILETIĆ | PRAVILNIK | Pozdravljam želju da se pokuša riješiti neke od iznimno važnih pitanja u organizacijskom sustavu obrazovanja. Mišljenja sam da se stavka napredovanja u zvanje ne smije zanemariti jer se time diskreditira njena svrha, a to je priznanje uspješnosti u radu. Nadalje, ,,prijelaz" u drugu školu trebao bi doslovno biti prijelaz izuzet od novog testiranja i osoba koja će imati promjenu radnog mjesta ne bi trebala biti u istom položaju kao i osoba koja tek stječe radno mjesto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
193 | Ivana Suhodolčan | PRAVILNIK | Poštovani, kopiram komentar kolegice Marije Svirčić, jer ga potpisujem od riječi do riječi. Sve je detaljno objašnjeno i argumentirano te nemam apsolutno ništa dodati. "Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
194 | Helena Kudra | PRAVILNIK | Poštovani, svakako bi trebalo uvrstiti bodove za kolege i kolegice koji su napredovali u zvanju. Slažem se s mišljenjem da oni djelatnici koji su postali organizacijski višak ne bi trebali prolaziti testiranje kod zapošljavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
195 | IRENA POSAVEC | PRAVILNIK | Potrebno je dodati bodove za napredovanje u zvanju. Dodati napomenu da uz pozitivno mišljenje ravnatelja prilikom rješenja o tehnološkom višku, kandidati ne trebaju pristupati testiranju kod zapošljavanja u novoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
196 | Marija Ružić | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje pravilnika koji će vrijediti na razini države, a ne da svaka škola radi po svome. Smatram da jednom zaposlena osoba ne bi trebala prolaziti testiranja jer samo iskustvo, godine rada trebali bi biti neka prednost pri zapošljavanju. Mislim da bi u Pravilniku trebalo naglasiti da osobe proglašene organizacijskim viškom ne trebaju pristupati testiranju u novoj školi u koju su upućeni, jer nisu višak zbog kvalitete svog rada nego zbog organizacijskih uvjeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
197 | Ina Venier | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
198 | NIKOLINA BARBALIĆ | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje jedinstvenoga Pravilnika, no u njemu ne nalazim kategoriju nastavničkog i nenastavničkog osoblja koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme u nepunom radnom vremenu. Dosad je Ured državne uprave vodio listu i za nepune norme, te je s više ili manje uspjeha (potonje je nažalost češći slučaj) popunjavalo satnicu takvim radnicima. Ovisno od nastavnog predmeta koji neki nastavnik predaje, za neke je predmete lakše, za neke teže ili, čak na granici nemogućeg, popuniti satnicu. Napominjem da je sve teže, kako vrijeme odmiče, dobiti puno radno vrijeme, a ako je još u (samo) jednoj školi, to je ravno zgoditku na lutriji! Ovim bi se Pravilnikom moralo riješiti i navedeno pitanje, jer je kršenje istoga podložno sankcijama Prosvjetne inspekcije, dok se kršenje prava iz TKU i GKU navodno može goniti samo privatnim tužbama, jer Prosvjetna inspekcija na iste ne reagira, a dio je tih prava spomenuto upravo u navedenim dokumentima. Što je s nastavnicima koji imaju dva ili više ugovora u nepunom radnom vremenu, tj. rade u dvije (ili čak više) škola. U jednoj se školi u jednom trenutku otvori mogućnost da se tom nastavniku popuni norma, tako da radi samo u jednoj školi. Ravnatelj je samo u osnovnoj školi DUŽAN ponuditi zaposleniku popunjavanje norme, i to samo u slučaju da u toj školi već ima minimalno pola satnice na neodređeno vrijeme, a ostalima, s manjim udjelom sati, samo MOŽE ponuditi! Ovo je stavak iz GKU za osnovne škole, koji je promijenjen pri zadnjem sklapanju istoga od prethodne inačice, u kojoj je stajalo da ravnatelj (bez obzira na udio sati u ugovoru) MORA ponuditi zaposleniku popunu norme. Nevjerojatno je da je netko iz pregovaračkog tima dozvolio ovakvo srozavanje prava, itekako svjestan koliko je teška situacija sa zapošljavanjem i popunjavanjem satnice. Nadalje je nedopustivo, da u GKU za srednje škole, ima takav stavak, no u njemu oduvijek stoji da ravnatelj MOŽE ponuditi zaposleniku popunjavanje radnog vremena. Prema tome, pošto je ravnateljima dana (gotovo) neograničena sloboda u zapošljavanju, hitno je potrebno regulirati sve scenarije koji se mogu regulirati. Nedopustivo je da jedan učitelj godinama čeka popunjavanje norme, a onda ravnatelj može, bez ikakvih sankcija, zaposliti nekoga tko je tek završio studij. Napominjem da je transparentnost zapošljavanja, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja namjeravalo postići prisiljavanjem svih škola u RH na sastavljanje Pravilnika o zapošljavanju, zadnje što se iznjedrilo, drugim riječima, nema ga. Ono što je postignuto jest nešto posve drugo, a to je legalizacija samovolje ravnatelja pri zapošljavanju. Drugim riječima, sve nemoralno što se dosad radilo i što je bio (navodno) prvenstveni motiv za uvođenje pravilnika o zapošljavanju, sad je tim pravilnicima legalizirano. I dalje se, bez zadrške, može zapošljavati po rodbinskoj, prijateljskoj i političkoj liniji. Nažalost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
199 | SILVANA VULAS | PRAVILNIK | Poštovani, Pravilnik koji uređuje brigu o radniku - učitelju bez učenika čini me tužnom i zabrinutom u dva smjera. U smjeru razvoja društva kao cjeline i smjeru pojedinca - učitelja koji ponovo prolazi proces novog zapošljavanja. Smatram da taj proces za učitelja treba olakšati u svakom pogledu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
200 | Ivana Valeri | PRAVILNIK | Djelatnici koji su proglašeni tehnološkim viškom svakako trebaju imati prednost pri zapošljavanju te po mom mišljenju ne bi trebali pristupati testiranju. Što se tiče kriterija, smatram da treba vrednovati statuse u zvanju te razlike u vrsti obrazovanja (profesori određenog predmeta u odnosu na učitelje s pojačanim predmetom) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
201 | NATALIJA BANOV | PRAVILNIK | Predlažem da djelatnici koji su proglašeni tehnološkim viškom ne pristupaju testiranju jer se ne javljaju na natječaj . U kriterije obavezno staviti i status u zvanju (napredovanje) te ga različito bodovati: mentor 2 boda, savjetnik 3 boda, izvrstan savjetnik 4 boda. U Pravilnik uključiti ne samo tehnološki višak već i osobe s nepunom satnicom kojih je u pravilu znatno više nego što je onih koji su iskazni kao viškovi u dijelu ili u punom radnom vremenu. Prijedlog Pravilnika ne sadrži nikakve rokove za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, što svakako treba propisati, a s ciljem onemogućavanja neprihvatljivih situacija pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
202 | Ljiljana Vidović | PRAVILNIK | Kako se ne bi ponavljala s prijedlozima kolegica i kolega samo dodajem: Potrebno je koordinirati viškove i potrebe u svim županijama u RH, dakle transparentnost i ujednačenost, govorim iz vlastitog iskustva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
203 | Ivana Grandić | PRAVILNIK | Željela bih komentirati dvije stvari: 1. U članku 3 stavak 2 glasi: (2) Lista evidencija vodi se prema radnim mjestima, a za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova i prema vrsti i razini obrazovanja. Međutim razlike u vrsti obrazovanja postoje i u predmetnoj nastavi: kod profesora hrvatskog jezika postoje oni koji su završili studij nastavničkog smjera, a postoje i oni koji su dobili istu titulu zavrivši studij Organizacije kulturnih djelatnosti te i to (nastavnički smjer) treba svakako vrednovati. 2. Osobe koje su iskazane organizacijskim viškom ne treba testirati za novo radno mjesto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
204 | Marija Javorović | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s kolegama da u Pravilnik treba uvrstiti da djelatnici koji su radili na neodređeno te su nesrećom postali organizacijski višak ne bi trebali biti podvrgnuti testiranju već bi se trebali na novo radno mjesto rasporediti automatski. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
205 | ŽELJKA JAMBROVIĆ | PRAVILNIK | Slažem se da je donošenje ovog pravilnika važno jer će se izbjeći da svaka županija organizacijske viškove raspoređuje na svoj način. Također, djelatnik koji je proglašen organizacijskim viškom treba biti prijavljen u definiranom roku, kao i potreba škole za djelatnikom. Djelatnika ne treba testirati. U obvezne kriterije je svakako potrebno uvrstiti i napredovanje u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
206 | Dunja Klarić | PRAVILNIK | Izostavljanje dosad obaveznih lista zaposlenika zaposlenih na neodređeno 'nepuno vrijeme' te onih zainteresiranih za zamjenu radnih mjesta nedopustivo. Te su liste olakšavale i školama i zaposlenicima da nadopune svoju normu i ostvare puno radno vrijeme. Takvih je osoba u pravilu znatno više nego što je onih koji su iskazni kao viškovi u dijelu ili u punom radnom vremenu. Izostavljanje takve liste te nemogućnost "zbrinjavanja" zaposlenika koji rade na nepuno radno vrijeme nije u interesu ni tih zaposlenika, a niti sustava obrazovanja u cijelosti jer je važno koristiti resurse tj. zaposlenike koji su već u sistemu i mogla bi se, barem djelomično, izbjeći situacija da jedan te isti predmet na različitim školama predaju nastavnici na nepuno radno vrijeme bez mogućnosti da si nadopune normu. Danas se čini da broj zaposlenika u školama raste, a upravo zbog toga što se oni ne promatraju kroz količinu svoga radnog vremena, moguće su interpretacije na takav način, a što nikako ne odgovara stvarnom stanju. Nadalje, ovakav prijedlog Pravilnika nije u skladu s važećim GKU-om koji u članku 25., st.9., podst. 3.,4.,5. glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“. I člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). S obzirom da se predlaže prijavljene zaposlenike uvrštavati na Listu evidencija prema razinama i vrsti obrazovanja svakako treba bodovati i napredovanje u zvanju i dodijeliti dodatne bodove po principu: - mentor 2 boda - savjetnik 3 boda i izvrsni savjetnik 4 boda. Prijedlog Pravilnika ne sadrži nikakve rokove za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, što svakako treba propisati, a s ciljem onemogućavanja neprihvatljivih situacija pri zapošljavanju. Na kraju, osobe upućene na zasnivanje radnoga odnosa sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom Odlukom o prednosti pri zapošljavanju ne smiju biti obuhvaćene postupkom testiranja, jer se ne javljaju na natječaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
207 | Vesna Starešinić | PRAVILNIK | Djelatnici koji su radili na neodređeno te su nesrećom postali organizacijski višak ne bi trebali biti podvrgnuti testiranju već bi se trebali na novo radno mjesto rasporediti automatski. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
208 | Nataša Vinković | PRAVILNIK | Poštovani, Mišljenja sam, kao i većina kolega, da bi otvorena radna mjesta škola trebala popunjavati prvo tehnološkim viškovima, iz razloga što su oni djelatnici koji su već u sustavu obrazovanja. Isto tako smatram da oni (djelatnici koji su proglašeni tehnološkim viškom) ne bi trebali pristupiti testiranju u školi. Smatram da bi jedan od kriterija, svakako trebalo biti i napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
209 | Snežana Markan | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje Pravilnika kojim će se omogućiti ujednačavanje kriterija prilikom zapošljavanja osoba koje su u nekoj školi utvrđene kao tehnološki višak. Ne slažem se da te osobe treba dodatno testirati pri zapošljavanju. Slažem se i podržavam prijedlog većine kolega da se u obvezni kriterij uvede i napredovanje u struci, a isto tako u dodatni kriterij i udaljenost od mjesta stanovanja do radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
210 | Ivana Vrljac | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
211 | Snježana Prusec-Kovačić | PRAVILNIK | Moje je mišljenje, da otvorena radna mjesta škola bi trebala popunjavati ponajprije tehnološkim viškovima, jer su oni djelatnici koji su već u sustavu obrazovanja te oni ne bi trebali pristupiti testiranju u školi. Također smatram, da bi jedan od kriterija, svakako trebalo biti i napredovanje u zvanju te završeni dodatni seminari i tečajevi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
212 | Magdalena Šare | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s kolegama da u Pravilniku treba naglasiti da se tehnološki viškovi nikako ne trebaju testirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
213 | Ana Marinić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je podvrgavanje testiranju osobe koja je završila kao tehnološki višak prava sramota i degradacija prosvjete! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
214 | Antonija Mamužić | PRAVILNIK | Ukoliko dođe do organizacijskih viškova ta osoba nikako ne smije u drugoj školi prolaziti testriranja, to je jako degradirajuće. Uglavnom je zadnja zaposlena osoba višak što također nije ispravno,u komentarima je primjer kolegice koja je 5 puta proglašavana viškom- to se ne bi smjelo događati nikako. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
215 | ZVJEZDANA FARKAŠ | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam donošenje Pravilnika, kako bi se izbjegle manipulacije u slučaju da dođe do organizacijskih viškova u školskim ustanovama. Smatram da svakako jedan od kriterija treba biti i napredovanje u zvanju, jer za dobivanje zvanja je bilo potrebno puno truda i rada za dobrobit djece i škole. Također slažem se s kolegama da treba naglasiti u Pravilniku da osobe proglašene organizacijskim viškom ne trebaju pristupati testiranju u novoj školi u koju su upućeni, jer nisu višak zbog kvalitete svog rada nego zbog organizacijskih uvjeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
216 | Janja Škraba-Stanešić | PRAVILNIK | Osoba s višegodišnjim radnim stažom u obrazovanju po dolasku u drugu školu ne treba dodatno prolaziti testiranja. Napredovanje u zvanju svakako bi trebalo donositi dodatne bodove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
217 | Natalija Bošnjaković | PRAVILNIK | Prije 12 godina sam potpisala prvi ugovor na neodređeno. Godinu dana kasnije proglašena sam tehnološkim viškom jer se u školi smanjio broj razrednih odjela. Tako sam proglašena viškom 5 puta, jer sam u svakoj školi bila najmlađa i s najmanje radnog iskustva, a broj razrednih odjela je opadao. Kao osoba koja je pet puta prolazila kroz sustav zbrinjavanja tehnoloških viškova primijetila sam brojne nedostatke te pozdravljam volju da se donese Pravilnik koji će regulirati ovo vrlo bitno pitanje. Vođena svojim iskustvom predlažem sljedeće: - da se u obvezne kriterije doda i kriterij napredovanja u zvanje - da se u dodatne kriterije doda i udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta zaposlenja - da se uvede članak koji naglašava da tehnološki višak nije potreban prolaziti testiranje pri novom zapošljavanju (nije ostao bez posla zbog kvalitete svoga rada, već zbog organizacijskih uvjeta) . Ukoliko ovo ne bude izričito napisano, bojim se ponovne mogućnosti manipulacije prilikom zapošljavanja, - da sve škole imaju obvezu do određenog datuma u godini iskazati potrebu za zaposlenicima, jer sam svjedok kako se brojne potrebe za kadrom iskazuju tek nakon raspodjele tehnoloških viškova. - da se jasno definira mora li škola primiti tehnološki višak, i ukoliko ne, da se jasno definira u kojim situacijama škola može odbiti zapošljavanje tehnološkog viška, -da se uvede obveza suradnje između Županijskih povjerenstava za viškove i manjkove, kako bi zaposlenici dobili priliku raditi bliže mjestu stanovanja, i na taj način Ministarstvo racionalnije koristiti novce poreznih obveznika radi uštene na putnim troškovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
218 | Helena Nazlić | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
219 | Đurđica Krtanjek | PRAVILNIK | Kao dugogodišnji član zajedničkog Povjerenstva za viškove i manjkove na razini županije smatram da je izostavljanje dosad obaveznih lista zaposlenika zaposlenih na neodređeno NEPUNO VRIJEME te onih zainteresiranih za zamjenu radnih mjesta nedopustivo. Ovo svoje mišljenje mogu potkrijepiti brojem osoba kojima je radno vrijeme nadpunjeno nekom od iskazanih potreba u našoj županiji. Takvih je osoba u pravilu bilo znatno više nego što je to bilo onih koji su bili iskazni kao viškovi u dijelu ili u punom radnom vremenu. Izostavljanje takve liste te nemogućnost "zbrinjavanja" zaposlenika koji rade na nepuno radno vrijeme nije u interesu ni tih zaposlanika, a niti sustava obrazovanja u cijelosti. Zašto? Zato što je i sustavu u interesu "iskoristiti" zaposlenike koje već ima u njemu na racionalniji način! Na ovaj način, izostavljajući zaposlenike na nepuno radno vrijeme iz postupka zbrinjavanja, dogodit će se da će i nadalje rasti broj zaposlenika u situaciji kada ima sve manje djece. I danas se broj zaposlenika, upravo zbog toga što se oni ne promatraju kroz količinu svoga radnog vremena, interpretira na takav način, a što nikako ne odgovara stvarnom stanju. Nadalje, ovakav prijedlog Pravilnika nije u skladu s važećim GKU-om koji u članku 25., st.9., podst. 3.,4.,5. glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“. I člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da se „način i postupak utvrđivanja LISTA EVIDENCIJA, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Što se kriterija i predloženog bodovanja tiče, smatram da su zaposlenici koji nisu samci, a nemaju djece (pa onda ni uzdržavanih članova), diskriminirani. S obzirom da se predlaže prijavljene zaposlenike uvrštavati na Listu evidencija prema razinama i vrsti obrazovanja smatram da svakako treba bodovati i napredovanje u zvanju. Prijedlog Pravilnika ne sadrži nikakve rokove za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, što svakako treba propisati, a s ciljem onemogućavanja neprihvatljivih situacija pri zapošljavanju. Na kraju, osobe upućene na zasnivanje radnoga odnosa sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom Odlukom o prednosti pri zapošljavanju MORAJU BITI IZUZETE iz postupka testiranja! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
220 | Nevenka škrabo | PRAVILNIK | Predlažem da se u obvezne kriterije doda i kriterij napredovanja u zvanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
221 | Mirela Berlančić | PRAVILNIK | Smatram da se u Pravilniku treba naglasiti da osobe koje budu proglašene organizacijskim viškom, NE TREBAJU pristupiti testiranju u školi u koju se upućuju. Zašto testirati osobe koje su godinama u sustavu i dokazale su svoju stručnost? Prijelaz iz jedne škole u drugu ili nadopuna satnice u drugoj školi ne treba uključivati testiranje. Uostalom, "prijelaz" je iz sustava koji se neprestano kontrolira, testira, prati, ocjenjuje...Dovoljan je šok nedostatak sati i norme, još i testiranje... Internim testiranjima ne vjerujem. Ako je baš potrebno testiranje, ono mora biti jednako za sve, na razini države. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
222 | Igor Katona | PRAVILNIK | Podržavam donošenje Pravilnika jer smatram da se organizacijski viškovi trebaju regulirati. Pri tome treba voditi računa da se smanje moguće manipulacije, tj. da sve bude transparentno i pošteno. U kriterije koji utvrđuju poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom treba svakako ubaciti i napredovanja nastavnika u statusu mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika jer su to ljudi koji su svojim radom, trudom i zalaganjem znatno pridonijeli kako djeci tako i samoj školi, što definitivno treba vrednovati. Ne učimo li naše učenike da se sve postiže radom i trudom? Također smatram da osobe koje su proglašene tehnološkim viškom i upućuju se u drugu školu ne trebaju prolaziti postupak testiranja, jer su svojim dosadašnjim radom pokazali i dokazali da su za to sposobni. Dodatna testiranja nisu objektivna, čast izuzecima, stoga smatram da ih u ovom slučaju ne treba biti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
223 | Martina Kušar Matković | PRAVILNIK | Slažem se s Pravilnikom i smatram da osobe koje su proglašene tehnološkim viškom trebaju biti testirane jer do sada nije bilo kriterija pri zapošljavanju što znači da nisu uvijek odabrani najbolji kandidati. Razumijem potrebu ljudi koji imaju ugovor na neodređeno da zadrže povlasticu i dodatno se ne opterećuju, ali prioritet nam treba biti stručnost i treba se dokazati na testiranju. Testiranje je stresno za svaku osobu, bilo da je tek završila fakultet ili godinama po zamjenama te ne vidim razlog da je jedan dio ljudi izuzet iz toga tim više što su imali priliku raditi i kontinuirano se usavršavati. S obzirom da je broj djece, a time i razrednih odjela sve manji, ako uvedete da osobe koje su proglašene tehnološkim viškom ne trebaju biti testirane, svi oni koji studiraju na učiteljskim fakultetima kao i oni koji su godinama po zamjenama (neki imaju i više staža od osoba proglašenih tehnološkim viškom) bez obzira na stručnost, predanost i kvalitetu mogu zaboraviti na rad u struci ili vječno biti na zamjenama jer neće imati priliku javiti se na natječaj. Neka su nam prioritet učenici tj. kvaliteta nastave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
224 | ANA PERAK | PRAVILNIK | Poštovani, drago mi je da postoji pravilnik koji uređuje ovo područje, ali imam dvije primjedbe. Prva, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima nisu navedeni, a koliko mi je poznato, neki ravnatelji manipuliraju s podatkom o svojim potrebama kako bi izbjegli djelatnike koje upućuje povjerenstvo. Drugo, propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, smatram kako to nije dovoljno ako je uopće potrebno na takav način. Mislim kako bi u dodatne kriterije trebali vrednovati i status djelatnika (mentor, savjetnik, nagrade i sl.) jer kolege koji se u poslu više trude i daju veći doprinos trebali bi imati mogućnost da im se to vrednuje, ako ostanu bez dovoljnog broja sati ili radnog mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
225 | Jasmina Alilović | PRAVILNIK | Smatram da najvažniji kriterij pri zapošljavanju tehnoloških viškova treba biti stručnost i dosadašnji rad učitelja. Tu podrazumijevam i redovita stručna usavršavanja i rezultate pri npr. natjecanju učenika i status učitelja u napredovanju što je lako dokazivo. Mislim da navedeni kandidati ne bi trebali prolaziti testiranje jer imam negativna iskustva u vezi toga i smatram da je to plodno tlo za manipulacije. Slažem se i da radni staž te socijalni status budu bodovani, kao i udaljenost mjesta stanovanja od radnog mjesta, ali da je ipak stručnost učitelja najvažnija. Također treba ograničiti ovlasti ravnatelja da unatoč uputnici ne prime navedenog kandidata unatoč stručnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
226 | Maja Lončarić | PRAVILNIK | Poštovani, odlično je da će se Pravilnikom regulirati utvrđivanje tehnološkog viška i zapošljavanje istih. Mislim da bi se, osim navedenog, obavezno trebalo bodovati i napredovanje u struci. Statusom mentora i savjetnika zaposlenik je dokazao i svoju posvećenost poslu, a to bi motiviralo i ostale zaposlenike za bolji angažman. Nadalje, važno je utvrditi i to da svi zaposlenici koji pripadaju istom Učiteljskom vijeću trebaju biti uzeti u obzir za utvrđivanje viška, bez obzira na mjesto rada. Do sada to nije bilo tako, pa su osobe sa puno manje staža i iskustva bile zaštićene jer rade u područnoj školi ili obrnuto. U razmatranje treba uzeti i pedagoški standard u broju učenika u razredu. Kurikularna reforma se svodi na što veći individualni rad sa učenicima što je nemoguće ako razred broji preko 20 učenika. Razredna nastava je po tome specifična, pogotovo 1.razred. Praksa je i što veća integracija djece sa posebnim potrebama, a sve više i redovno upisana djeca imaju logopedskih problema, te problema koncentracije. Uz to, stručna podrška zaostaje, također zbog pedagoškog standarda ili ih na tržištu rada manjka. Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
227 | Kristina Ljubić | PRAVILNIK | Smatram da je dobra stvar da postoji Pravilnik koji će propisivati kriterije za raspored tehnoloških viškova, no te se osobe ne trebaju dodatno testirati kao da konkuriraju na neki natječaj jer se ne javljaju na natječaj, već se samo traži mjesto koje su, nažalost, spletom nesretnih okolnosti izgubili. Što se tiče kriterija, svakako se slažem da treba uvesti i kriterij udaljenosti od mjesta stanovanja do škole. Osim toga, predlažem da se boduju i dodatne edukacije jer je redovito usavršavanje odlika suvremenog učitelja/stručnog suradnika/tajnika i sl. koji ulaže u sebe te je pokazatelj motiviranosti za rad. Ne slažem se sa stavkom da se osobe koje su postale tehnološki višak svake školske godine vraćaju na listu evidencije ako u školi u kojoj su radile i dalje postoji potreba za tim radnom mjestom. U većini slučajeva jedna osoba radi u određenoj školi cijelu godinu (ili više) te svojim radom dokaže svoju stručnost, stoga zašto bi postojala mogućnost da sljedeće godine budu raspoređene u drugu školu? Također, pozivam da se HITNO razmisli o pedagoškom standardu broja učenika u razredu jer vjerujem da ako bi se smanjio broj učenika u razredu, riješio bi se (ili barem smanjio) i problem tehnoloških viškova. Uz to, potrebno je urediti i situaciju s velikim velikim brojem odgojno-obrazovnih djelatnika koji rade na neodređeno nepuno vrijeme, a taj se broj svake godine sve više povećava, bez da se prvo puni satnica onima kojima je to potrebno. Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
228 | Darko Eršetić | PRAVILNIK | Podržavam donošenje Pravilnika na državnoj razini koji će omogućiti ujednačavanje kriterija prilikom zapošljavanja osoba koje su u nekoj školi utvrđene kao organizacijski višak. Iako nisam sretan činjenicom da se osobe proglašene organizacijskim viškom dodatno testiraju, ako već moraju to svakako treba pažljivo definirati. Moj prijedlog je slično kao što su istakle neke kolegice i kolege, kako je potrebno uzeti u obzir i napredovanje nastavnika i to odgovarajuće bodovati. Pri tome je važno egzaktno utvrditi jasne kriterije, odnosno bodove za svaki element, kako bi sam postupak bio potpuno transparentan, a ne da se zapošljavanje osoba svede na neki npr. neodređeni razgovor, intervju ili pisanje eseja, a za koji se ocjene odnosno bodovi mogu tumačiti na različite načine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
229 | Aleksandar Lukadinović | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
230 | JASENKA KOLARIĆ BARAČ | PRAVILNIK | Podržavam ideju da se Pravilnikom uvede red prilikom zapošljavanja tehnološkog viška. Naime, prije nekoliko godina promjenom Pravilnika o tjednim zaduženjima svjedočila sam situacijama u kojima su ravnatelji odbijali zaposliti tehnološke viškove prema uputnicama iz ureda gradskih i županijskih državnih uprava i ništa se nije dogodilo. Smatram da se pedagoški standard treba također mijenjati i to ne samo zato što su se prilike demografski promijenile, već i zato što se pred učitelje postavljaju sve veći zahtjevi za individualizacijom nastave (ne samo za učenike s primjerenim oblikom školovanja, već i za ostale) što je u razrednim odjelima 20+ nemoguće ostvariti. U Pravilnik bi svakako trebalo uvrstiti i bodovanje učitelja/nastavnika koji su napredovali u zvanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
231 | Maja Husar | PRAVILNIK | Apsolutno podržavam većinu i apeliram na važnost uvažavanje kvalitete. Napredovanje u zvanju svakako treba biti važan kriterij pri određivanju organizacijskih viškova. Ne podržavam da se osobe proglašene organizacijskim viškom dodatno testiraju (i sama sam dva puta bila višak i iz iskustva znam kako se osoba u tom periodu osjeća), već bi se prioritet trebao i ovaj put dati kvaliteti koju kandidat dokazuje životopisom, portfoliom i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
232 | IGOR ČIZMADIJA | PRAVILNIK | Poštovani, treba definitivno uvrstiti kategoriju napredovanje nastavnika. S obzirom na novi pravilnik o napredovanju nastavnika iz 2019. postoje raznorazni kriteriji kojima se mjeri izvrsnost nastavnika. U ovom pravilniku ne vidim da ta izvrsnost može biti prednost nekom nastavniku koji postane tehnološki višak. Razradu bodova prepuštam stručnjacima. Kolege su iznijele neke prijedloge bodovanja izvrsnosti nastavnika. Dao bih prijedlog da se element 3. Socijalne prilike malo detaljnije pojasni u točki gdje se predlaže ostvarivanje po 2 boda za svaku uzdržavanu osobu. Naime, ovo je prostor za manipulaciju. Netko tko zna da postaje tehnološki višak može zbog bodova na brzaka prebaciti na primjer djecu, koja su uzdržavani članovi, na svoju Poreznu karticu. Prethodno su bila na Poreznoj kartici supružnika gdje se ostvarivla značajnija porezna olakšica. Po završetku postupka, kad se radno mjesto osigura, osoba može lako prebaciti djecu na Poreznu karticu supružnika gdje ostvaruje veću korist plaćanjem manje poreza. Mislim da bi stoga ovu točku trebalo razraditi sa nekim dodatnim objašnjenjem koje može biti vremenskog karaktera. Primjerice koliko dugo je netko uzdržavani član na Poreznoj kartici osobe koja bi trebala ostvariti bodove. Ako je netko uzdržavani član 15 dana ili mjesec dana jasno je zašto je postao uzdržavani član. Također, smatram da svi pravilnici moraju biti u skladu sa ostalim Zakonima i pravilnicima te drugim zakonskim aktima kako bi se osigurala pravna stabilnost. Vjerujem da stručnjaci za to područje znaju puno više od mene. Hvala vam na mogućnosti sudjelovanja u ovom e-Savjetovanju. Općenito se nadam, da sva naša/moja kritička promišljanja neće biti uzeta kao nešto loše, već da će se promatrati kao pogled na stvar iz druge perspektive. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
233 | Gorana Babić | PRAVILNIK | Vec sam ranije komentirala ovaj Pravilnik, no osjecam potrebu da napisem jos nesto. Mislim da je uz pravilnik vezan uz tehnoloske viskove bitno i da se izmijeni maksimalan broj ucenika u razredu-umjesto dosadasnjih 28 ucenika da maksimalan broj bude 20 kao u mnogim skolama po Europi...negdje je taj maksimalan broj i manji, no za nase prilike najvise 20 ucenika u razredu je lijepa brojka. Jako je tesko raditi s njih 28, a da ne govorim o slucajevima gdje u razredu 24 ucenika rade po redovnom, a dvoje po prilagodenom programu...i toga ima. Uvodenjem tog maksim.broja od 20 ucenika otvorili bi se neki razredni odjeli kamo bi se smjestilo mnoge viskove, a uciteljima je olaksan rad s manje ucenika te im se moze vise posvetiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
234 | Tamara Banović | PRAVILNIK | Svakako podržavam mišljenje velikog broja ljudi o tome da se osoba s dugogodišnjim radno stažem u obrazovanju po dolasku u drugu školu ne treba dodatno testirati. Napredovanje u zvane mentora, savjetni ili izvrsnog savjetnika trebalo bi donositi neke dodatne bodove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
235 | ALEKSANDRA DUŽEVIĆ | PRAVILNIK | Ustanove za odgoj i obrazovanje trebaju se odlučiti jesu li ustanove za zbrinjavanje socijalno depriviranih osoba ili stručne ustanove. Ako su stručne ustanove, a trebale bi biti, jedini kriteriji pri zapošljavanju treba biti stručnost. Stručnost mogu utvrditi jedino kompetentne osobe za to, a ne osobe na odgovornoj poziciji (ravnatelj i imenovano povjerenstvo). Ravnatelj i povjerenstvo imaju bitnu ulogu u zapošljavanju, ali ne u izmišljenom testiranju (jer oni nisu kompetentni da preispituju vrednovanje više razine tj. sveučilišnog profesora ili ispitivanje zakonskih propisa koji se polažu nakon pripravničkog staža, a znamo i zašto…) njihova uloga treba biti odgovornost da se poštuje procedura i izluči najbolji kandidat po mjerljivim, objektivnim kriterijima, a ne subjektivnom mišljenju. Standard zapošljavanja po mjerljivim, objektivnim kriterijima tj. stručnosti davno su uvele razvijenije zemlje od RH i pokazale su u velikom postotku uspješnost. 1.) Prijepis ocjena sa studija, a ne Diploma. Diploma je pokazatelj da je kandidat završio studij, ali ne pokazuje RAZINU stečenih znanja i vještina, tj. kompetencija. 2.) Certifikati stečenih znanja i vještina izvan studija (strani jezik, informatika…) 3.) Psiho-test urađen od strane stručne osobe (psiholog, baždareni test) 4.) Sudjelovanje u projektima, građanskim udrugama… 5.) Preporuke stručnjaka ili bivših poslodavaca Otvorena radna mjesta škola bi trebala popunjavati najprije tehnološkim viškom, jer su oni djelatnici koji su već u susravu, tek ako nema tehnološkog viška novim kandidatima.Kandidati tehnološki višak također trebaju dobivati prednost isključivo po kategorijama stručnosti: - godine staža (radno iskustvo) - zvanje - dodatni certifikati - projekti i sl. Za državne škole uvesti obavezno jedinstveni Pravilnik na nivou cijele RH, a ne pojedinačno po školama. (privatne škole mogu imati svoje kriterije za koje one smatraju da su bitne) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
236 | RENATA KOLAREC | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da da bi u Pravilnik svakako trebalo uvrstiti stavku da se tehnološki viškovi po dolasku u školu s uputnicom zapošljavaju automatizmom i nije potrebno testiranje osim ako ih je više. Smatram da treba bodovati napredovanje u zvanje. Potrebna je i bolja suradnja škola i županija i mehanizam kojim bi se osiguralo zapošljavanje tehnoloških viškova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
237 | KRUNOSLAV KOVAČEVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam donošenje pravilnika koji će vrijediti na državnoj razini, a ne da svaka škola i/ili županija i ravnatelj rade po svom nahođenju. Neke škole testiraju osobe koje su im upućene kao tehnološki višak što im je razlog da ih ne prime jer kao nisu zadovoljile na testiranju. Dovoljno je veliki stres što je netko postao tehnološki višak, osobito ako je radio 15-20 ili više godina. Ponižavajuće je tu osobu još podvrgavati i testiranju za posao. Moj je prijedlog da se u pravilniku izričito navede da osobe koje su upućene kao tehnološki višak ne podliježu testiranju za radno mjesto nego se primaju automatski. U pravilnik je svakako potrebito uvrstiti i bodovanje po kategoriji napredovanja nastavnika i to: za napredovanje u zvanje mentor 3 boda za napredovanje u zvanje savjetnik 6 bodova za napredovanje u zvanje izvrsni savjetnik 9 bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
238 | JASNA BULJAN | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je potrebno: -dodati odredbu prema kojoj bi osoba proglašena organizacijskim viškom automatizmom trebala biti stavljena na listu viškova i u osnovnoj i u srednjoj školi ako je riječ o predmetu koji se predaje i u osnovnoj i u srednjoj školi, naravno samo ako osoba ispunjava kriterije za radno mjesto prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu . -omogućiti suradnju županijskih i gradskih ureda za obrazovanje u vidu sinkronizacije lista organozacijskih viškova između županija kako bi se organizacijski viškovi mogli zaposliti i u susjednim županijama - dodati evidencijske liste prema kojima bi se nastavnike zaposleni na nepuno radno vrijeme upućivalo na upražnjenja radna mjesta ili na radna mjesta u drugim školama na dopunu satnice -pod stavkom socijalne prilike svaki uzdržavani član obitelji bi trebao trebao vrijediti više od stavke zaposlenik samac -pod stavkom Roditeljstvo: roditelj jednog djeteta ili dvoje djece bi također trebalo biti bodovano | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
239 | Sindikat hrvatskih učitelja | PRAVILNIK | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
240 | Sandra Štiks | PRAVILNIK | Poštovani, u članak 4. u obavezne kriterije za utvrđivanje poretka osoba iskazanih organizacijskim viškom trebalo bi svakako uvrstiti bodovanje za napredovanje u zvanje mentora (npr. 3 boda), savjetnika (npr. 6 bodova), te izvrsnog savjetnika (npr. 9 bodova). Također smatram kako bi bilo dobro u neki od kriterija uvesti i redovito usavršavanje učitelja i nastavnika zbog onih koji nisu u sustavu napredovanja, ali svojim pohađanjem edukacija, sudjelovanjima u projektima, natjecanjima, smotrama ulažu u svoj razvoj, kao i razvoj i napredak učenika i ustanove u kojoj su zaposleni. Učitelje koji su upućeni u školu kao tehnološki višak ne bi trebalo testirati, nego zapošljavati automatizmom, osim u slučaju više kandidata s istim brojem bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
241 | Sanja Ivanovic | PRAVILNIK | Poštovani, predlažem bodovanje učitelja koji su tehnološki višak ,a tijekom svoga rada su napredovali u zvanje učitelja mentora i učitelja savjetnika. Mislim da su takvi ljudi svojim radom i profesionalnim napretkom zaslužili dodatne bodove.Također smatram da osoba koja je kao tehnološki višak došla u novu školu ne treba biti dodatno testirana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
242 | Nina Cuculić | PRAVILNIK | Mislim da u pravilniku treba posebno naglasiti da osobe koje su proglašene tehnološkim viškom ne trebaju pristupiti testiranju u školi u koju se upućuju jer su to već obavili u školi u kojoj su bili prije zaposleni. Isto tako mislim da mentori i savjetnici trebaju dobiti dodatne bodove jer su se posebno istakli u struci. Dodatne bodove treba dodati onima koji redovno educiraju i napreduju u struci. Srdačan pozdrav Nina Cuculić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
243 | SANJA JURIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi u pravilnik svakako trebalo uvrstiti stavku da se tehnološki viškovi po dolasku u školu s uputnicom zapošljavaju automatizmom i da se ne podvrgavaju dodatnom testiranju, ukoliko je samo jedan radnik upućen u školu. Također, smatram da nikako ne treba izjednačiti samce i osobe koje imaju uzdržavane članove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
244 | Božica Mandić | PRAVILNIK | Poštovani, Predlažem izmjenu Članka 4: 1. Duljina rada - nije potrebno bodovati godine rada izvan sustava obrazovanja Potrebno je dodati novu kategoriju: 4. Napredovanje u zvanje - mentor - 4 boda - savjetnik- 6 bodova - izvrstan savjetnik- 8 bodova Preklapaju li se u dijelu roditeljstva Članak 4. i Članak 5? Bodovi se dobivaju u kategoriji Socijalnih prilika: za svaku uzdržavanu osobu – 3 boda Predlažem da se kategorija Roditelj s troje ili više malodobne djece ponovno ne boduje jer su bodovi već upisani u kategoriji Socijalne prilike. Povećala bih broj bodova za samohranog roditelja malodobnog djeteta – za svako dijete 2 boda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
245 | ANTONIO VRBATOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, mišljenja sam je da u pravilniku treba posebno naglasiti da osobe koje budu proglašene tehnološkim viškom ne trebaju pristupiti testiranju u školi u koju se upućuju. Dodatne bodove treba dodati onima koji redovno educiraju i napreduju u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
246 | Mario Keča | PRAVILNIK | Poštovani, 1. Predlažem da se u čl. 1., st. 1. u dijelu koji se odnosi na ravnatelje škola, u dijelu teksta kako slijedi; „…a kontinuirano su obavljale dužnost ravnatelja u tri i više mandata, no nisu ponovno imenovane…“ izostavi dio „u tri i više mandata“, a nadoda tekst: „a nije im u mirovanju prethodno radno mjesto, tijekom trajanja dva mandata kao ravnatelja“. Objašnjenje: neki ravnatelji su izbivali iz škole jednu ili nekoliko godina, i vratili se kao ravnatelji, a njih ne čeka radno mjesto niti jedan mandat, jer prethodno radno mjesto nije bilo u sustavu prosvjete. 2. U tekstu prijedloga Pravilnika nije regulirano da li se, kod iskazivanja tehnološkog viška koji je nastao u produženom boravku, prilikom određivanja viška u obzir uzimaju samo djelatnici u produženom boravku ili i učiteljice razredne nastave. Logičnije bi bilo da u obzir dolaze učiteljice s istim ugovorom o radu, ali je, bilo koji slučaj, poželjno regulirati ovim Pravilnikom. Naime, treba voditi računa i o tome da će se, u slučaju da se u jednoj školi javi tehnološki višak, ovaj pravilnik primjenjivati i u smislu određivanja koji će se djelatnik smatrati tehnološkim viškom, iako se sam Pravilnik bavi zbrinjavanjem takvog viška! Smatram da komentar kolegice Ljiljane Bajac Nikolić, vezan uz "nepravednost prema mlađim nastavnicima" ne treba uzeti u obzir, jer mlađi nastavnici se lakše zapošljavaju nego osobe koje su proglašene tehnološkim viškom, a imaju nekoliko godina do mirovine. Mislim da je važno voditi računa i o socijalnoj dimenziji ovog problema. S poštovanjem, Mario Keča | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
247 | Ljiljana Bajac Nikolić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je kriterij bodovanja izuzetno nepravedan prema mladim tj. mlađim nastavnicima. Ne samo da se gledaju godine života već dodatno i godine staža (u školi i van nje). Mislim da se to svodi na jedno – ko je stariji taj je u prednosti. Često se dešava da starije kolege ne sudjeluju u stručnom usavršavanju niti u edukacijama, da su informatički skoro nepismeni i da se ne trude jer samo čekaju mirovinu. Dakle, osoba koja ima manje godina života i staža, a koja je napredovala u struci, koja ostvaruje rezultate u radu sa učenicima, void razne sekcije i slobodne aktivnosti u školi i izvan nje te sudjeluje i kao polaznik i kao predavač u stručnom usavršavanjima i edukacijama, organizira stručna putovanja, koristi digitalne alate i sl. nema šanse da ostane raditi ako je u školi kolega/koleginica pred mirovinu. Mišljenja sam da bi to sve trebalo staviti u kriterij bodovanja pod jednim ili dvije stavke. Često se dešava i da nastavnici ne odu u mirovinu kad ispune uvjete već čekaju do zadnjeg pravno mogućeg datuma, čak i da odrade školsku godinu do kraja, ako im je datum rođenja dok ona traje. I sad bi takva osoba tih zadnjih par godina (kad bi mogla ići u punu starosnu mirovinu) ostala raditi a mlađa bi bila proglašena viškom. Također, izraz uzdržavane osobe treba precizirati jer nije isto ako imate malo dijete koja idu u vrtić i nezaposlenog svršenog studenta. Glede dodatnog bodovanja, roditelji sa dvoje, pa čak i jednim djetetom (do 18 godina) bi trebalo uzeti u obzir (sukladno i prethodnoj rečenici). Što se tiče testiranja, smatram da osoba koja je već jednom prošla testiranje prilikom nekog zaposlenja ne bi trebalo ponovo da se testira, ali ako je u pitanju osoba koja se zaposlila prije 20 i više godina mišljenja sam da je treba testirati jer oni često nisu “u tijeku sa novim dešavanjima”. Ravnatelji se po pravilu ogluše o preporuku Ureda te to treba regulirati uvođenjem nekih sankcija i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
248 | Valentina Martinček | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da u svezi članka 5. svakako treba uvesti dodatno bodovanje za učitelje koji su svojim kvalitetnim radom napredovali u zvanju, a ostali su bez dijela ili cijele satnice. Također smatram da (člank 11. stavak 2.) osoba koja nije zasnovala radni odnos ne treba ponovo prolaziti bodovanje početkom svake školske godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
249 | TANJA DEBELEC | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da ukoliko je netko tehnološki višak ne treba pristupiti testiranju u školu u koju se upućuje. Ravnatelji moraju zaposliti osobu koja im je dodjeljena kao tehnološki višak, a ne da bez sankcija zapošljavaju nove osobe kao što je bio slučaj do sada. srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
250 | Maja Davidovic | PRAVILNIK | Zao mi je ako netko bude proglasen teh viskom. Ali u mojoj zupaniji pojedini ravnatelji ce napravit sve da zaposle nekoga svoga - iako ima teh.višaka. S druge strane, ja vec 8 godina radim po jakooo kratkim zamjenama, imam dijete, učim jer po novom svaka skola ima testiranje. Ako ja moram učiti i dokazivati se, zasto ne bi i teh.višak učio i dokazao da je bolji od nas koji ne radimo (NE SVOJOM KRIVNJOM, no kao što ni teh.višak nije kriv ako izgubi posao). Ako je već uvedeno testiranje (naravno da nisam za to sramoćenje), ali onda NITKO da ne mora na testiranje, a ne vi ne, a ja da. Zasto sam ja manje bitna od teh.višaka, zašto su oni bitniji, imam i ja obitelj, dijete, osjećaje.... Dakle, testiranje SVIMA ili nek se to ukine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
251 | Nikolina Vlajčić | PRAVILNIK | Poštovani, s obzirom da govorimo o štednji trebalo bi uzeti u obzir udaljenost od kuće do radnoga mjesta. Smatram da onaj učitelj koji je došao zadnji u školi ne mora nužno biti tehnološki višak, ako je već jednom bio proglašen tehnološkim viškom na prethodnom radnom mjestu. U kriterije bodovanja bih svakako dodala napredovanje u struci. Apsurdnim smatram da osoba koja radi u sustavu te zbog manjka učenika bude proglašena tehnološkim viškom mora ponovno prolaziti testiranja pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
252 | Tatjana Boltužić | PRAVILNIK | Poštovani, moje mišljenje je da u pravilniku treba posebno naglasiti da osobe koje budu proglašene tehnološkim viškom ne trebaju pristupiti testiranju u školi u koju se upućuju. Kao dodatne bodove trebalo bi ubrojiti napredovanje u struci ili barem stručno usavršavanje pojedinca jer očito je da nismo svi jednako angažirani u tom pogledu, i to bi trebalo biti vrednovano dodatnim bodovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
253 | VESNA STUNKOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, Podržavam prijedlog da se ujednače kriteriji za sve škole. Moji prijedlozi : Definirati pojam samac. Ne vidim razlog zašto bi bio samac u povoljnijem položaju od oženjenog/udanog zaposlenika jer dokazano je da su samci mobilniji u zaposlenju. Mogu lako otići u drugi grad ili mjesto tražiti posao dok je oženjenim /udanim zbog obiteljskih odnosa isto teže. Predlažem za se taj kriterij ne boduje. Smatram da je za svaku uzdržavanu osobu dovoljno dobiti 1 bod. Potrebno je uzeti u obzir i napredovanje nastavnika i to bodovati. Naime za napredovanje u zvanja ( mentora, savjetnika, izvrsnog savjetnika) nastavnici su puno uložili, a ako se izostave iz bodovanja gubi se sav njihov trud kao i trud države koja je ulagala u njih. Mentor – 2 boda Savjetnik – 3 boda Izvrstan savjetnik – 4 boda , uzimajući u obzir broj napredovanja, jer nije isto napredovati jedanput ili više puta u pojedino zvanje. Treba uvesti i negativne bodove jer mnogi nastavnici uz zaposlenje su i vlasnici ili suvlasnici poduzeća , OPG-a, dionica… | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
254 | Danijela Primorac | PRAVILNIK | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika koji bi napokon trebao urediti sva prava ljudi koji rade godinama, ali svake godine u rujnu iznova prolaze stres. Osobe koje su proglašene teh.viškom ne bi trebalo testirati, nego da automatizmom dobiju radno mjesto.Nadalje, treba urediti da svi ravnatelji pošteno i odgovorno prijavljuju stvarne viškove sati, što do sad nije slučaj, i nikome ništa. Oni prođu nekažnjeno, daju te sate nekome kome žele. Osim osoba koji su proglašeni teh.viškom, ovaj Pravilnik bi se trebao odnositi i na osobe koje imaju neodređeno nepuno radno vrijeme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
255 | MARA KOLAR | PRAVILNIK | Poštovani, moje je mišljenje da u pravilniku treba naglasiti da osobe koje su upućene kao organizacijski višak ne podliježu testiranju za radno mjesto nego se primaju automatski ako prihvate školu u koju su raspoređeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
256 | Jasmina Dželadinov Milošević | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da je donošenje Pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama nužno na državnoj razini. Lista evidencija morala bi biti transparentna i vidljiva na stranicama Ministarstva, a ne samo da se lista nalazi kod nadležnog upravnog tijela županije. Učitelji koji su organizacijski viškovi, postali su to zbog smanjivanja broja djece, a ne zbog nekvalitetnog rada u sustavu obrazovanja pa je moje mišljenje da takvi učitelji ne trebaju biti podvrgnuti različitim testiranjima ( pisanjima eseja….) Članak 2. Često u praksi nije slučaj da se nadležno upravno tijelo županije pridržava Liste evidencija osoba koje su utvrđene organizacijskim Članak 5. bi svakako trebalo dopuniti i bodovati učitelje koji su promovirani u zvanje mentora (3 boda), savjetnika (6 boda), izvrsnog savjetnika (9 bodova). Članak 11. Zašto bi osoba koja je bila na Listi evidencije, a nije zasnovala radni odnos trebala biti povrgnuta ponovnom bodovanju na početku šk.godine? Članak 11. stavak 2. Nakon isteka rada na određeno vrijeme, ponovno treba istog učitelja zavesti na Listu evidencije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
257 | Suzana Jagić | PRAVILNIK | Smatram da u Pravilniku treba istaknuti kako organizacijski višak ne podliježe testiranju za radno mjesto te da svakako treba uvažiti napredovanje odgojno - obrazovnog radnika u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
258 | Martina Mikšić | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje ovog Pravilnika na razini države. Smatram da bi napredovanje u zvanje trebalo biti jedan od obaveznih ili barem dodatnih kriterija koji se boduju i to za svako napredovanje tijekom radnog staža. Osobe koje su tehnološki višak ne treba testirati za radno mjesto i to bi trebalo izričito naglasiti u novom Pravilniku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
259 | Ljerka Vugerniček Surla | PRAVILNIK | Smatram da učitelji/ nastavnici koji su iskazani organizacijskim viškom ne trebaju prolaziti testiranje za radno mjesto u školi u kojoj je iskazana potreba za istim i da se to treba naglasiti u ovom Pravilniku. U Pravilnik treba uvrstiti, i to u obavezne kriterije, bodovanje za učitelje sa izborom u zvanje mentora ( 2 boda), savjetnika ( 4 boda) i izvrsnog savjetnika ( 6 bodova). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
260 | Sanja Sruk | PRAVILNIK | Smatram da je testiranje potrebno jedino ako više kandidata ima jednak broj bodova, a u bodovanje bih svakako uvrstila bodove za napredovanje u zvanje mentor, savjetnik i izvrstan savjetnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
261 | Biserka Vojnović | PRAVILNIK | Poštovani, uspješnost nastavnika u radu, tj izbor u zvanje mora biti jedan od obveznih kriterija koji se boduje: za napredovanje u zvanje mentor 3 boda za napredovanje u zvanje savjetnik 6 bodova za napredovanje u zvanje izvrsni savjetnik 8 bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
262 | SNEŽANA KOSANOVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam donošenje Pravilnika jer je nužno uvesti ga kako bi svi jednako postupali u postupku s tehnološkim viškom što dosad nije bio slučaj. Osobe koje su postale tehnološki višak u svojoj ustanovi, nisu učinile nikakvu povredu ili kršenje radne obveze, stoga ne trebaju pristupiti testiranju. Elemente napredovanja i konstantnog usavršavanja treba uzeti kao kriterije u bodovanju za novo radno mjesto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
263 | Vesna Kovačević Parmak | PRAVILNIK | Osobe koje su iskazane organizacijskim viškom nije potrebno testirati za novo radno mjesto. Podržavam donošenje Pravilnika i kriterija na državnoj razini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
264 | Beatrica Šurbek | PRAVILNIK | U kriterijima dodati bodove za napredovanje, ali izvrsiti i testiranje prema Pravilniku o zaposljavanju. mr,sc Beatrica Šurbek, prof | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
265 | DRAGICA LAĆA ŠULJAK | PRAVILNIK | Pravilnikom su dobro definirani kriteriji za zapošljavanje osoba koje su proglašene organizacijskim viškom. U kriterije bi uz postojeće trebalo uvrstiti još i dodatne bodove za napredovanje u zvanju po kategorijama i zbrojiti broj imenovanja npr. 3x promoviran u mentora nije isto kao samo jednom. Također bodovati sudjelovanje u redovitom stručnom usavršavanju jer ima kolega koje izvrsno i predano rade svoj posao, redovito se usavršavaju, ali nemaju ambicije napredovanja . Nikako nisam za testiranje organizacijskih viškova jer s tim se dodatno izlažu stresu i ponižavanju stariji radnici koji su već dio sebe dali ovom pozivu. Smatram da treba naglasiti u Pravilniku da organizacijski višak ne podliježe testiranju koje bi ostavljalo prostor ravnateljima za izbjegavanje primanja kandidata koji su tehnološki višak. Razumijem i mlade koji su nezadovoljni jer dugo čekaju posao, međutim kad ga jednom dobiju ovim bi i oni bili zaštićeni u dobi kad više ne budu atraktivni na tržištu rada. Podržavam uvažavanje socijalnih prilika djelatnika što doprinosi demografskoj politici i načelu humanosti. Također smatram da je 50 km prevelika udaljenost za putovanje svaki dan ako nema javnog prijevoza koji omogućava dolazak na posao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
266 | SENKA JELIĆ | PRAVILNIK | Obvezni kriteriji na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom su korektno određeni, kao i dodatni kriteriji. Uzeti su u obzir važni i objektivni elementi. Svakako naglašavam potrebu bodovanja napretka u zvanje. Nikako ne testirati djelatnika koji je tehnološki višak pri novom zapošljavanju (stres bi gubitku prethodnog posla-stres pri novom radnom mjestu). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
267 | Katija Nikolić | PRAVILNIK | Smatram da se osobe koje su tehnološki višak ne treba testirati za radno mjesto, nego ih se treba primati automatizmom jer to radno mjesto nisu izgubile svojom krivnjom niti svojim lošim radom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
268 | Maša Kožić Petrinović | PRAVILNIK | Moje je mišljenje da bi se svakako trebalo bodovati i napredovanje u zvanju. Smatram da nije potrebno viškove podvrgavati ponovnom testiranju, viškom su postali stjecajem okolnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
269 | ANITA DONĐIVIĆ | PRAVILNIK | Smatram da bi se u kriterije trebalo uvrstiti i napredovanje u zvanju, jer djelatnik koji je u svom radu napredovao pokazuje da može i želi raditi takav posao vrlo kvalitetno. Slažem se s komentarima većine kolega da je testiranje nepotrebno i nelogično jer su osobe koje su proglašene viškom već radile na istim ili sličnim radnim mjestima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
270 | Mira Linjaković | PRAVILNIK | Pravilnikom su dobro definirani kriteriji za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom. Problem nastaje zbog toga jer i te osobe idu na testiranje pri zapošljavanju u školama. Tada povjerenstvo može odbiti takvog djelatnika ako ne zadovolji na testu. Tu ostaje prostor za malverzacije i izbjegavanje kandidata koji su organizacijski višak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
271 | IVANA RUŽMAN FALETAR | PRAVILNIK | Pozitivan je i ohrabrujući pokušaj rješavanja problema tehnoloških viškova u odgojno-obrazovnom sustavu. Slažem se s predloženim Pravilnikom, no treba dodati i kriterij kvalitete rada samog djelatnika. Učitelj koji je napredovao u neko od zvanja jednom ili više puta trebao bi biti dodatno bodovan. Podupirem i mišljenja kolegica i kolega koji smatraju da nije potrebno testiranje osobe koja je tehnološki višak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
272 | Ivana Mašić | PRAVILNIK | Samo na temelju čl.4. ne može se procijeniti BOLJI kandidat. Opet do izražaja dolaze samo godine života i staža. Naravno da razumijem koliko je to teška situacija, ali s druge strane treba gledati i na učenike! Je li za takav odgovoran posao najbitnija godina staža i života ili treba uzeti u obzir i druge varijable? Iz tog razloga, smatram da bi se prilikom bodovanja, kod svakog kandidata trebali primjenjivati i obavezni i dodatni kriteriji. Slažem se s kolegama da u bodovanje treba uvesti i napredovanje jer je ono ipak pokazatelj postignuća (npr. 2-4-6). U čl.4., točka 3. navodi se da se za svaku uzdržavanu osobu dodjeljuje 2 boda, a za zaposlenika samca isto 2 boda. Što to znači? Ako je samac dobiva 2 boda, a ako uzdržava jednu osobu dobiva isto samo 2 boda (a u principu riječ je o dvije osobe - uzdržava sebe i još jednu osobu!) - smatram da i to treba drugačije definirati odnosno podrobnije / jasnije objasniti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
273 | Ružica Suton | PRAVILNIK | Slažem se sa već navedenim. Osobe koje su tehnološki višak ne treba ponovo testirati. Napredovanje u zvanju bi također trebalo uvrstiti u kriterije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
274 | Rosanda Lovrić | PRAVILNIK | Tehnološki višak nikako ne bi trebalo testirati pri novom zapošljavanju. To što su tehnološki višak sasvim je dovoljno da se osjećaju jadno i još bi ih trebalo testirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
275 | Ivana Svjetličić | PRAVILNIK | Osobe koje su proglašene tehnološkim viškom ne bi trebale biti podvrgnute testiranju jer će dalje raditi na istim poslovima na kojima su radile određeni niz godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
276 | Sanja Maričević | PRAVILNIK | Smatram da se osoba koja je proglašena tehnološkim viškom ne bi trebala vrednovati, tj. testirati prilikom novog zapošljavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
277 | Valerija Jakupec- Zvonar | PRAVILNIK | Smatram da se u pravilnik treba izričito staviti da nema testiranja za tehnološki višak.Te osobe su postale tehnološki višak spletom okolnosti a ne svojom greškom te se kao takve moraju zbrinuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
278 | Željka Zagorac | PRAVILNIK | Tehnološki viškovi trebaju biti zbrinuti automatizmom, a ne testiranjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
279 | LUKA RUPČIĆ | PRAVILNIK | Smatram da su kriteriji dobro posloženi, ali isto tako smatram da bi se u kriterije svakako trebalo uvrstiti i napredovanje u zvanju. Slažem se s komentarima većine kolega da je testiranje nepotrebno i nelogično jer su osobe koje su proglašene viškom već radile na istim ili sličnim radnim mjestima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
280 | Marica Brzica | PRAVILNIK | Smatram da bi osoba koja je iskazana organizacijskim viškom trebala imati prednost pri zapošljavanju te da bi se trebala primiti na novo radno mjesto bez ikakvih testiranja. Dovoljna je preporuka ravnatelja škole iz koje dolazi. Također bi se među obavezne kriterije iz Članka 4 trebalo bodovati i napredovanje u zvanju jer i ta stavka ima određenu težinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
281 | Sanja Sakal | PRAVILNIK | Donošenje pravilnika na razini države je prijeko potrebno, a ne da svaka škola radi po svome. Također smatram kako osobe proglašene tehnološkim viškom ne smiju biti podvrgnute testiranju prilikom ponovnog zapošljavanja, nego trebaju automatski biti zaposlene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
282 | MATILDA JELASKA | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje novog pravilnika koji će vrijediti na razini države. Smatram da osoba koja je proglašena tehnološkim viškom prilikom prelaska na novo radno mjesto ne bi trebala biti podvrgnuta testiranju jer je biti tehnološki višak samo po sebi već dovoljno stresno. Mišljenja sam da testiranje prilikom zapošljavanja nove osobe je alat kojim ravnatelji zapošljavaju poželjne, a ne stručnije i sposobnije osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
283 | Nataša Jurišić | PRAVILNIK | Apsolutno se slažem! Nataša Jurišić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
284 | Gorana Babić | PRAVILNIK | Slažem se sa svime navedenim u prethodnom komentaru koji je ostavila gđa Petrović, kao i s komentarima ostalih kolega- osobe koje su tehnološki višak ne trebaju biti testirane za radno mjesto nego se trebaju primati automatski jer to radno mjesto nisu izgubile svojom krivnjom i dokazale su se kroz rad. Stresna im je sama činjenica da su postale višak, stoga im stvaranje dodatnog stresa testiranjem i neizvjesnošću hoće li proći nije potrebno. Po mom mišljenju, MORA se uvesti i dodatni kriterij - napredovanja u zvanja te ih dodatno bodovati ( npr. 3 boda za mentora, 6 za savjetnika, 8 za izvrsnog savjetnika). Naime, za steći ta zvanja potrebno je uložiti puno truda i postizati rezultate te nije pravedno da se to ne vrednuje. Time će se umanjiti mogućnost da takve osobe budu tehnološki višak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
285 | Đurđica Petrović | PRAVILNIK | Pozitivan je već i sam interes za rješavanjem problema tehnoloških viškova. Kriteriji su dobro posloženi i svakako bi trebalo nastojati zapošljavati tehnološke viškove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
286 | ROMANA RUSEK | PRAVILNIK | Zaposlena osoba koja je proglašena tehnološkim viškom ne bi trebala prolaziti nikakva dodatna testiranja prilikom prelaska na drugo radno mjesto. Sama činjenica da nakon X godina ostaje nezaposlena je dovoljan stres te je ovakav način testiranja zapravo čin omalovažavanja njenog dosadašnjeg rada i ugleda. Pogotovo ako se radi o osobama koje su stekle zvanje mentora ili savjetnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
287 | Elvira Špelić Vidović | PRAVILNIK | Smatram da tehnološki višak ne treba prolaziti testiranja i da treba posvetiti tj. bolje razraditi udaljenost od mjesta stanovanja do škole. Mislim da je 50 km prevelika udaljenost za putovanje svaki dan a pogotovo ako nema javnog prijevoza koji omogućava dolazak na posao. Mislim, ne da li postoji javni prijevoz već da se njime zaista mogu koristiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
288 | Markiša Visković | PRAVILNIK | Također smatram da osobe koje su tehnološki višak ne trebaju biti testirane za radno mjesto nego se trebaju primati automatski jer su se već dokazale svojim (jako često) višegodišnjim iskustvom, položenim stručnim ispitom te radno mjesto nisu izgubile svojom krivnjom, odnosno lošim radom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
289 | Leopoldina Vitković | PRAVILNIK | Smatram da osobe koje su tehnološki višak ne trebaju biti testirane za radno mjesto nego se trebaju primati automatski. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
290 | Božidar Altus | PRAVILNIK | Smatram da bi uz već navedene obvezne kriterije na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom na Listi evidencija trebalo uvesti i dodatni kriterij - napredovanja u zvanja te ih dodatno bodovati. Spomenuta testiranja u prethodnim komentarima nisu potrebna. Smatram da bi bila dovoljna pisana izvješća o radu djelatnika iz škole u kojoj je prije toga obavljao poslove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
291 | Martina Cindrić | PRAVILNIK | Svakako je ovaj Pravilnik potrebit za izjednačavanje prava, a isto tako jesnom zaposlena osoba ne bi trebala prolaziti testiranja jer samo iskustvo, godine rada trebali bi biti neka prednost pri zapošljavanju. Situacije gdje će pojedinac biti nekoliko puta višak i svaki puta prolaziti testiranja, time ne pronaci sigurnost neku s godinama, ne bi toga trebalo biti! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
292 | JOSIP MATKOVIĆ | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje pravilnika koji će vrijediti na razini države, a ne da svaka škola i/ili županija radi po svome. Neke škole testiraju osobe koje su im upućene kao tehnološki višak što im je izlika da ih ne prime jer, eto, nisu zadovoljile na testiranju. Dovoljno je veliki stres što je netko postao tehnološki višak, osobito ako je radio 15-20 ili čak više godina. Ponižavajuće je tu osobu još podvrgavati i testiranju za posao. I stoga predlažem da pravilnik izričito navede da osobe koje su upućene kao organizacijski višak ne podliježu testiranju za radno mjesto nego se primaju automatski ako prihvate školu u koju su raspoređeni i ako ravnatelj, sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju, pismeno ne obrazloži osnivaču zašto odbija primiti tehnološki višak. Testiranja ne smiju biti taj razlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
293 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovani, potrebno je bolje riješiti status osoba kojima je u školskoj ustanovi prestao ugovor o radu na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, smatram kako bi se i njima trebala puniti satnica u školskim ustanovama koje su iskazale potrebu za radnikom, a nalaze se najbliže mjestu stanovanja te osobe. U mojih 20 godina radnog staža susrela sam se s puno ljudi koji rade u jednoj školi na dva ili tri sata, jer je ravnatelj tako odlučio, u drugoj školi radi druga osoba na dva ili tri sata iste struke jer je drugi ravnatelj tako odlučio, dok se osobe koje su utvrđene organizacijskim viškom s ugovorima o radu na neodređeno puno i/ili nepuno radno vrijeme ne zapošljavaju, i još k tome za takve odluke ravnatelji ili škole ne snose nikakve posljedice tj. nema nikakvih sankcija. Također trebali bi postojati rokovi za objavu Lista. Smatram da je početak školske godine, dakle kolovoz ili rujan prekasno za bavljenje tom problematikom. Zbog pravovremenog i što transparentnijeg postupanja mislim da bi Liste trebale biti objavljene najkasnije 25. srpnja, a škola ili ravnatelj koji ne iskažu osobe koje su utvrđene organizacijskim viškom, te škola ili ravnatelj koji ne iskažu potrebu za radnikom do 25. srpnja trebaju biti novčano kažnjeni. Prekasno je baviti se kadrovskim križaljkama kad nastava krene. Isto tako, pitanja suglasnosti za radna mjesta (koje naravno daje Ministarstvo) bi se puno brže trebala rješavati . Gotovo uvijek ravnatelji početkom školske godine pošalju zahtjeve za suglasnosti za radna mjesta, a Suglasnosti stižu tek u veljači ili ožujku. To naravno ostavlja više prostora za netransparentna djelovanja, bez suglasnosti ravnatelji primaju koga žele na 60 dana, pa na 90 dana, pa tako unedogled do pred kraj školske godine, a onda i nema smisla djeci mijenjati nastavnike i učitelje i tako začarani krug ide dalje, a stvarni organizacijski viškovi ne budu zbrinuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
294 | Nataša Ostojić | PRAVILNIK, Članak 1. | Smatram da svakako treba uvrstiti zbrinjavanje onih koji rade na nepuno radno vrijeme ili na više škola. Njihov status je ovdje neravnopravan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
295 | ŽELJKA OBROVAC | PRAVILNIK, Članak 1. | Smatram da je u Pravilnik potrebno uvrstiti i osobe koje rade na dvije ili više škola u punom ili nepunom radnom vremenu, te osobe koje izraze želju za premještaj kako bi svi imali jednake prilike za zapošljavanje. Uvrstiti u Pravilnik da je ravnatelj dužan primiti tehnološki višak i da osoba koja je tehnološki višak ne prolazi kroz testiranja jer to otvara samo nove mogućnosti za manipulaciju kod zapošljavanja. S poštovanjem Željka Obrovac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
296 | Sandra Tuta | PRAVILNIK, Članak 1. | Smatram da je ovaj Pravilnik nepotpun jer je osim evidencije tehnoloških viškova potrebno voditi i evidenciju zaposlenih na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i listu zaposlenika koji žele premještaj u drugu školu. To je regulirano Zakonom i GKU-om. Ni sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Također smatram da je važno odrediti rokove za prijavu potreba kojih se ravnatelji trebaju pridržavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
297 | Zdravko Bošnjak | PRAVILNIK, Članak 1. | Na papiru sve lijepo, u stvarnosti žalost i tuga. Što ovo sve vrijedi kada se ravnatelji ovoga ne pridržavaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
298 | Ana Marija Sačer | PRAVILNIK, Članak 1. | Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
299 | Marin | PRAVILNIK, Članak 1. | Vjerujem da bi trebali uvrstiti i zbrinjavanje djelatnika zaposlenih na nepuno neodređeno radno vrijeme od kojih mnogi čekaju i desetljeće u manjoj školi na ruralnom području s malom satnicom, često nauštrb pojedinca koji dobivaju puno radno vrijeme na neodređeno netom nakon završenog fakulteta. Vjerujem da bi neka hijerarhija trebala postojati. Problematični su i rokovi raspoređivanja tehnoloških viškova gdje termin preraspodjele često bude nakon početka školske godine gdje su pojedini djelatnici već primljeni i rade na svojim mjestima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
300 | Suzana Krauz | PRAVILNIK, Članak 1. | Pozdravljam pokušaj reguliranja pravila o kriterijima za zapošljavanje viškova u školskim ustanovama. Zanima me zašto su izbačeni rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima. Također me zanima kako će se riješiti kronični nedostatak pomoćnog osoblja. Škole su postale prljave jer već duže vrijeme postoji tendencija da se ne zapošljavaju spremačice kad netko od njih ode u mirovinu. Samo se preraspodijele poslovi, a to znači da dvije žene čiste površine koje su nekad čistile tri ili četiri spremačice. Time se narušava njihovo zdravlje, ali i zdravlje učitelja i učenika, naročito ako već imaju respiratornih teškoća. Koji to pravilnik regulira? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
301 | Luka Žužul | PRAVILNIK, Članak 1. | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
302 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovani, Smatram da je u Pravilnik potrebno uvrstiti i osobe koje rade na neodređeno nepuno radno vrijeme, kao i osobe koje rade na dvije ili više škola u punom ili nepunom radnom vremenu, te osobe koje izraze želju za premještaj kako bi svi imali jednake prilike za zapošljavanje. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
303 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK, Članak 1. | Potrebno je propisati kako će se voditi i liste zaposlenih na nepuno neodređeno radno vrijeme i osoba koje izraze želju za premještaj... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
304 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 1. | Predlažemo dopunu stavka 1. članka 1. Pravilnika na način da glasi: Članak 1. (1) Ovim Pravilnikom propisuje se način i postupak utvrđivanja lista evidencija osoba kojima je u školskoj ustanovi prestao ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme ili ugovor o radu na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza, osoba koje imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme i osoba kojima je istekao mandat ravnatelja školske ustanove nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 68/18), a kontinuirano su obavljale dužnost ravnatelja u tri i više mandata, no nisu ponovno imenovane (u daljnjem tekstu: osoba iskazana organizacijskim viškom). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
305 | Jadranka Dunatov | PRAVILNIK, Članak 1. | Poštovani, pokušaj rješavanja problema tehnoloških viškova u odgojno-obrazovnom sustavu je nužan. Slažem se s predloženim Pravilnikom, no treba dodati kriterij kvalitete rada djelatnika. Učitelj koji je napredovao u zvanje trebao bi biti dodatno bodovan i nagrađen za svoj rad i uloženi entuzijazam tijekom godina rada u ovoj zahtjevnoj profesiji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
306 | Sanja Kukić Katalinić | PRAVILNIK, Članak 1. | U pravilnik bi obvezno trebalo unijeti i zapošljavanje osoba koje rade na neodređeno u nepunom radnom vremenu. Ovako se iznova uskraćuje pravo da osobe koje rade na nepuno radno vrijeme uspiju ostvariti punu normu kao što ne ostvaruju prednost pred netom završenim diplomantima bez stručnog ispita prema novim kriterijima zapošljavanja na testiranjima. Naime sada vrijedi da osobe koje rade na nepuno vrijeme mogu samo aplicirati na natječaj koji neka škola objavljuje i izjednačene su sa svim kandidatima koje se jave na natječaj bez obzira na iskustvo, godine i ostale kriterije i imaju prednost pri zapošljavanju samo u ostatku norme, a ne i pri zapošljavanju na puno radno vrijeme u jednoj ustanovi, što nije u redu. Valjalo bi uvrstiti u Pravilnik da osobe koje rade u nepunoj normi imaju prednost pri zapošljavanju na puno radno vrijeme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
307 | NADA LOVRIĆ | PRAVILNIK, Članak 1. | Pravilnik svakako nadopuniti do sada postojećim evidencijama a) zaposlenih na nepuno neodređeno radno vrijeme b) osobe koje izraze želju za premještaj Za predlagatelja je povoljnije obavijestiti ustanove da u županiji ima osoba koja bi mogla nadopuniti normu a istovremeno zadovoljiti potrebe za zapošljavanjem. Zašto bi se uvodio novi čovjek u sustav, tako se neki fiksni troškovi za poslodavca udvostručuju (dvije božičnice, dva regresa...). Ipak, ne bih kod ovih kod ovih lista dala prioritet pri zapošljavanju već obavijest ravnateljima da kandidati postoje, a da se u ustanovama može pristupiti klasifikacijskom postupku. Kod organizacijskog viška - obaveza ravnatelja da zaposli upućenu osobu. Osoba koja je ostala u cijelosti ili u dijelu norme bez posla ne smije prolaziti klasifikacijski postupak jer kakva je to onda "prednost" pri zapošljavanju. Zna se razlog upućivanja takve osobe i zaposliti nekog drugog trebalo bi biti sankcionirano. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
308 | NIKOLINA BARBALIĆ | PRAVILNIK, Članak 1. | U Pravilnik je neophodno uvrstiti i osobe koje imaju Ugovor na neodređeno nepuno radno vrijeme, kao i osobe koje rade u punom ili nepunom radnom vremenom na dvije ili više školskih ustanova, s time da bi trebale imati prednost kad se u jednoj od ustanova u kojima rade oslobađa radno mjesto njihove struke, a u tom slučaju ravnatelj ustanove obavezno mora ponuditi zaposleniku navedenu dopunu radnog vremena, pri čemu ne raspisuje natječaj niti provodi testiranje zaposlenika. Jedino u slučaju da zaposlenik odbije ponudu, ravnatelj Županiji prijavljuje potrebu za radnikom, koja, u slučaju da nema odgovarajućeg kadra, školi daje dozvolu da raspiše natječaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
309 | IRENA BUDIŠA | PRAVILNIK, Članak 1. | Podržavam sustav većeg bodovanja za rad u sustavu i struci od onog izvan struke. Također mislim da ljude koji su se dodatno iskazali u sustavu kao mentori i savjetnici treba dodatno nagraditi sustavom bodovanja kako bi bili u prednosti. Što se tiče provjere sposobnosti za posao mislim da je nepotrebno jer to je dotična osoba već prošla samim time što je u sustavu. Valjda kao kolege i stručnjaci vjerujemo povjerenstvu neke škole. Srdačno Irena Budiša | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
310 | Danijela Primorac | PRAVILNIK, Članak 1. | Mislim da bi se u čl.1 trebalo dodati i osobe koje rade nepuno neodređeno vrijeme, tako radim već 13 godina | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
311 | Anita-Davorka Kružičević | PRAVILNIK, Članak 1. | Osoba koja je iskazana tehnološkim viškom ne bi trebala ići na intervju i provjeru sposobnosti za posao koji je već obavljala radom na neodređeno vrijeme. Postupak raspoređivanja tehnoloških viškova trebao bi biti gotov do izrade rasporeda za tekuću školsku godinu zbog djelatnika koji rade na dvije i više škola. U bodovanje uvrstiti napredovanja u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
312 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK, Članak 2. | Nacrt Pravilnika ne propisuje tri liste evidencija koje upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured Grada Zagreba vodi, već samo jednu: Listu evidencija osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom, iako Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN 51/18) u članku 25. stavku 9. alineji 3., 4. i 8. i Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN 51/18) u članku 36. stavku 4. alineje 2., 3. i 4. (a kojih je supotpisnik Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb, Donje Svetice 38) propisuje vođenje tri liste: Listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme, Listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada i Listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme. Nadalje, Nacrt Pravilnika predviđa vođenje jedne Liste evidencija za područje županije, odnosno Grada Zagreba, što je suprotno odredbama Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama koji u članku 25. stavku 9. alineji 3. predviđa da Zajedničko županijsko povjerenstvo za viškove i manjkove osnovnoškolskih ustanova vodi Listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba te je navedeni članak 2. Nacrta Pravilnika suprotan i odredbama Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama koji u članku 36. stavku 4. alineji 2. predviđa da Zajednička županijska prosudbena komisija za srednjoškolske ustanove vodi Listu (evidenciju) zaposlenika koji su utvrđeni kao organizacijski višak, odnosno, kojima je prestao ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme ili ugovor o radu na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza za područje županije, odnosno Grada Zagreba. Iz navedenih odredaba nesporno proizlazi obaveza postojanja odvojenih Lista (evidencija) za osnovnoškolske ustanove i Lista (evidencija) za srednjoškolske ustanove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
313 | Marina Tomašević | PRAVILNIK, Članak 2. | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
314 | Jasmina Tratnjak | PRAVILNIK, Članak 2. | Člankom 107. stavkom 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u nastavku: Zakon) propisano je da se „način i postupak utvrđivanja lista evidencija, način raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti uređuju se pravilnikom koji donosi ministar”. Iz samog Zakona jasno je vidljivo da predmetni Pravilnik, koji donosi ministar, mora sadržavati odredbe koje se odnose na „liste evidencija”, odnosno ne samo na jednu, već na više „lista evidencija” (kao što su lista viškova, lista zaposlenika s nepunom normom te lista zamjena). Konkretno, u ovom slučaju obveza vođenja lista evidencija odnosi se i na odredbu ugovorenu člankom 25.st.9.podst.3.,4.,5. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: GKU) koji glasi: „Povjerenstvo na razini županije: - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno Grada Zagreba; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; - obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada“ Kako ovaj Pravilnik ne obuhvaća sve liste evidencija koje se moraju voditi, a kako je i Zakonom i GKU-om propisano da ministar donosi pravilnik kojim se uređuju sva gore navedena pitanja odnosno način i postupak utvrđivanja lista evidencija (dakle, ne samo jedne liste evidencije), što je dodatno samo precizirano GKU-om, a to je ovaj Pravilnik nepotpun jer ne obuhvaća sva područja regulirana samim Zakonom, a u koju svrhu je i osnovana radna skupina. Naime, radna skupina imenovana je upravo radi izrade „nacrta pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja zaposlenika te kriterije kojima se svim kandidatima za zapošljavanje osiguravaju jednaki i transparentni uvjeti” i to Odlukom same ministrice Divjak od dana 25. listopada 2018. godine, a sukladno izričitoj zakonskoj odredbi. Dakle, iz svega ranije navedenog proizlazi da nadležno ministarstvo ne poštuje Zakon te samoinicijativno izbjegava donošenje Pravilnika predviđenog Zakonom, mijenjajući i sužavajući propisani sadržaj predmetnog pravilnika, a ujedno postupajući i u suprotnosti s vlastitom Odlukom te protivno važećem GKU-u. Radna je skupina dala svoje prijedloge za izradu Pravilnika, no nacrt Pravilnika koji je objavljen u javnom savjetovanju užeg je sadržaja od onog na kojem se radilo na radnim skupinama jer ne obuhvaća sve što je predviđeno zakonom, a specificirano GKU-om, čiji je supotpisnik sama Vlada RH. Upravo zbog obvezujućih zakonskih odredbi te odredbi važećeg GKU-a, jasno je i nedvosmisleno pravo zaposlenika u nepunom radnom vremenu biti evidentiran i raspoređen prema listama. U nastavku donosimo konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
315 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, Potrebno je omogućiti osobama koje su iskazane tehnološkim viškom u osnovnoj školi da budu raspoređene na radna mjesta i u srednjoj školi i obrnuto. Također, slažem se s kolegom Soldić da je poželjno da se osmisli automatizirani sustav koji bi iz baze podataka povlačio podatke, bio javno dostupan svima i ujednačen na razini države, te time omogućio međusobnu suradnju županija za osobe koje rade u jednoj, a žive u drugoj županiji. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
316 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Trebalo bi omogućiti da osobe koje su na listama za srednje škole kandidiraju i za osnovne škole i obrnuto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
317 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Dosad su svake županije vodile svoje liste koje nisu bile ujednačene na razini države. Potrebno je napraviti automatizirani sustav koji bi povlačio podatke iz eMatice ili nekog drugog sustava koji bi bio javno dostupan svim djelatnicima putem AAI@Edu.hr sustava. Tako bi se preskočio korak gdje škole prijavljuju osobe jer je dolazilo do toga da škole "zaborave" prijaviti određenu osobu. Isto tako osobe bi mogle same odabrati za koju županiju, radno mjesto i vrstu škole su zainteresirani. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
318 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlažemo izmjenu članka 2. Pravilnika na način da glasi: Članak 2. (1) Upravno tijelo županije nadležno za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo županije), odnosno Gradski ured Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Gradski ured) u suradnji sa zajedničkim županijskim povjerenstvima za viškove i manjkove osnovnoškolskih ustanova i zajedničkim županijskim prosudbenim komisijama za srednjoškolske ustanove vode liste evidencija osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom i osoba koje imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme (u daljnjem tekstu: Lista evidencija) za područje županije, odnosno Grada Zagreba. (2) Zajedničko županijsko povjerenstvo za viškove i manjkove osnovnoškolskih ustanova i Zajednička županijska prosudbena komisija za srednjoškolske ustanove svaka 3 mjeseca od početka školske godine izvješćuje Zajedničko povjerenstvo za viškove i manjkove na razini države za osnovnoškolske ustanove, odnosno Zajedničku prosudbenu komisiju na razini države za srednjoškolske ustanove, o iskazanim potrebama za zaposlenicima i organizacijskim viškovima iskazanim od strane osnovnoškolskih ustanova i srednjoškolskih ustanova na razini županije, donesenim odlukama o prednosti pri zapošljavanju i kriterijima na kojima se iste odluke temelje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
319 | Stjepan Aščić | PRAVILNIK, Članak 2. | Poštovani, treba urediti pitanje mogućnosti da osoba iskazana tehnološkim viškom u osnovnoj školi bude raspoređena na radno mjesto u srednjoj školi (i obratno), kao i mogućnost tj. obvezu međusobnog surađivanja županija za osobe koje rade u jednoj županiji, a žive u drugoj županiji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
320 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK, Članak 2. | Svakako dodati stavak kojim se određuje javnost vođenja evidencije te mogućnosti praćenja svih parametara potrebnih za raspoređivanje. Na stranici županije ili Grada ZGB mora postojati način transparentnog praćenja kako broja ljudi koji su tehnološki višak kao i sve relevantne podatke iz životopisa. Propisati da se novi poslodavac mora i može preferencijalno pozvati na stranicu i zatražiti određenog djelatnika, a svi ostali idu pred povjerenstvo. Smatra se da će ravnatelji odabir vršiti najboljoj namjeri da za sebe dobiju najstručniji kadar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
321 | Sunčica Meštrović | PRAVILNIK, Članak 2. | Primijetila sam da evidencijske liste vode tri različita tijela na razini županija, a nitko na razini ministarstva odnosno države. Vjerodostojnije bi zvučalo, sigurnije od korupcije i nepotizma, brže za realizaciju pronalaska novog radnog mjesta za osobu proglašenu tehnološkim viškom, kad bi Lista evidencija i preraspodjela bila na razini države i s jednog ne lokalnog mjesta, a ne politikom i nepotizmom vođenih županija i to s tri različita mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
322 | Adrijana Leko | PRAVILNIK, Članak 3. | Nadopuna članka: Iznimno kad osoba iskazana kao organizacijski višak nema mjesto prebivališta u županiji gdje je dotad radila može predati Zahtjev za uvrštavanjem na Listu evidencije u županiji prebivališta i tamo ostvariti pravo na zapošljavanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
323 | ANITA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Potrebno je utvrditi rokove npr. 15.7. do kad su ravnatelji dužni Županiji dostaviti podatke o potrebi odnosno prestanku potrebe za zaposlenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
324 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3 stavak 4. Nacrta Pravilnika u suprotnosti je sa stavkom 5. navedenog članka jer stavak 4. propisuje kao kriterij za poredak na Listi evidencija zbroj bodova a stavak 5. propisuje obvezne bodove kao kriterij za poredak na listi. Ispravno bi bilo propisati da je glavni kriterij za poredak na Listi evidencija zbroj obveznih bodova, a ukoliko se na listi nalaze dvije ili više osoba sa istim brojem obveznih bodova, istima se pribraja zbroj dodatnih bodova za poredak na Listi evidencija. U stavku 6 predmetnog članka propisane su neistinite odredbe – u privitku Nacrta Pravilnika ne nalaze se obrasci Liste evidencije, a koje bi prema odredbi članka 3. stavka 6. trebalo objaviti na mrežnim stranicama nadležnog upravnog tijela. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
325 | Sanja Đurić | PRAVILNIK, Članak 3. | Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
326 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 3. | Predlažemo izmjenu članka 3. Pravilnika na način da glasi: Članak 3. (1) Osoba koja je iskazana organizacijskim viškom vodi se na Listi evidencija nadležnoga upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda na čijem je području i u nadležnosti školska ustanova koja je osobu iskazala organizacijskim viškom. (2) Lista evidencija vodi se prema radnim mjestima. (3) Osoba koja ispunjava uvjete za rad na više radnih mjesta u školskim ustanovama, uvrštava se na Listu evidencija koja se vodi za svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete. (4) Poredak na Listi evidencija utvrđuje se prema obveznim i dodatnim kriterijima, na način da se kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su osobe po prethodnom kriteriju izjednačene. (5) Dodatni kriteriji primjenjuju se u slučaju kada su dvije ili više osoba na Listi evidencija izjednačene na temelju obveznih kriterija. (6) Upražnjena radna mjesta u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama prvo se popunjavaju osobama koje su na Listi evidencija. (7) Uz suglasnost zaposlenika koji su iskazani na Listi evidencija, a zbog udaljenosti prebivališta zaposlenika od mjesta rada, Zajedničko županijsko povjerenstvo za viškove i manjkove osnovnoškolskih ustanova, odnosno Zajednička županijska prosudbena komisija za srednjoškolske ustanove može uputiti Zajedničkom povjerenstvu za viškove i manjkove u drugoj županiji, odnosno Zajedničkoj prosudbenoj komisiji u drugoj županiji prijedlog zbrinjavanja zaposlenika u drugoj županiji, odnosno Gradu Zagrebu. (8) Lista evidencija objavljuje se na mrežnim stranicama nadležnoga upravnog tijela iz stavka 1. ovoga članka. (9) Obrasci Liste evidencija sastavni su dio ovoga Pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
327 | Jasmina Tešija | PRAVILNIK, Članak 3. | U potpunosti se slažem s kolegicama Šutom i Arambašić, potrebna je javnost i transparentnost Lista evidencija, što smanjuje bilo kakve sumnje u korektnost odrađenog posla i pridonosi smanjenju stresne situacije. Zajednička Lista viškova na nivou RH, s točno definiranim rokovima objave, omogućila bi bolje funkcioniranje nastavnog procesa i zapošljavanje potrebnih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
328 | VLASTA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Treba precizirati datum do kojeg se iskazuju tehnološki viškovi od strane škole, a jednako tako i od stane nadležnog tijela koji ga raspoređuje, i to da bude do najkasnije početka godišnjih odmora u 7. mjesecu. U pravilu se događa da osoba koja je postala viškom do samog početka nastave ne zna gdje će i hoće li uopće raditi, puno ili nepuno radno vrijeme i to je zaista stresna i nezavidna situacija u kojoj se osoba nalazi. Također, treba uzeti u obzir da takva situacija svake godine neposredno stvara probleme i u samom planiranju i organizeaciji rada škole te satničarima pri izradi rasporeda jer se ti podaci saznaju prekasno na početku školske godine kad je raspored trebao već biti napravljen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
329 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK, Članak 3. | Trebale bi postojati zajedničke liste svih tehnoloških viškova na razini RH, ne samo županije, a isto tako i lista potreba za radnicima i kao takve javno objavljene čime bi se postigla potpuna transparentnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
330 | DANIJELA CIGLAR | PRAVILNIK, Članak 3. | Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
331 | Ana Anić Opašić | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani, smatram da bi bilo dobro ovim Pravilnikom urediti vremenik rokova upućivanja osoba na Listi evidencije od strane nadležnog ureda. Vremenski okvir trebalo bi uskladiti s dinamikom obveza koje prethode pripremi za novu školsku godinu (osobe s Liste evidencije uputiti u školske ustanove prije rujna). S poštovanjem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
332 | Suzana Jagić | PRAVILNIK, Članak 3. | Lista evidencije osim što bi trebala biti javno dostupna, trebala bi objediniti i viškove na nacionalnoj razini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
333 | Gorana Babić | PRAVILNIK, Članak 3. | Slažem se s kolegicom Šuto da lista treba biti javno dostupna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
334 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK, Članak 3. | stavak 6. dopuna: Lista evidencije se ažurira jednom dnevno ili najmanje dva puta tjedno do okončanja postupka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
335 | Sunčica Meštrović | PRAVILNIK, Članak 3. | Ako osoba iskazana kao tehnološki višak nema mjesto prebivališta u mjestu gdje je dotad radila, trebala bi se, prema vlastitoj želji, moći uvrstiti na Listu evidencije u mjestu prebivališta ili županiji prebivališta, a ne samo na Listi evidencija nadležnoga upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda na čijem je području i u nadležnosti školska ustanova koja je osobu iskazala organizacijskim viškom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
336 | SANJA ARAMBAŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Lista evidencija viškova treba se voditi kod nadležnog upravnog tijela županije i biti javno dostupna (uz privolu osobe). Smatram kako bi bilo dobro postojanje i neke zajedničke liste jer mnogi žive npr. u drugoj županiji, ali im udaljenost do škole nije velika, pa bi to osoba koje su na toj listi trebalo omogućiti iako su teritorijalno na području druge županije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
337 | Alma Šuto | PRAVILNIK, Članak 3. | Lista evidencije bi trebala biti javno dostupna svim odgojno-obrazovnim djelatnicima koji su proglašeni tehnološkim viškom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
338 | Ivana Tunjić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da bi svakako trebalo uzeti u obzir napredovanje u zvanju i to: - napredovanje u zvanje mentor, 2 boda - napredovanje u zvanje savjetnik, 4 boda - napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik, 6 bodova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
339 | Valentina Šakić Vražić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da bi svakako trebalo uzeti u obzir napredovanje u zvanju i to: - napredovanje u zvanje mentor, 2 boda - napredovanje u zvanje savjetnik, 4 boda - napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik, 6 bodova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
340 | Lejla Skalnik | PRAVILNIK, Članak 4. | Potrebno je uz postojeće kriterije uzeti u obzir i vrednovanje napredovanja u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
341 | Martina Simić Meznarić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani smatram da bi trebalo dodati bodove u sljedećim kategorijama: Roditeljstvo: za jedno malodobno dijete (1 bod), za dvoje malodobne djece (2 boda), ako se za troje daje 3 boda Napredovanje u zvanju:dodati dodatne bodove za učitelje mentore (1 bod), savjetnike (2 boda) i izvrstan savjetnik (3 boda) Osobe s invaliditetom (tjelesnim oštećenjem) - dodjelivanje određenog broja bodova ovisno o stupnju oštećenja (invalidnosti) Blizina posla: 0- 20 km (3 boda), 21 - 50 km (2 boda), više od 50 km (1 bod) Redovito stručno usavršavanje i uspješnost u radu: dodatni bod | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
342 | Oriela Cetina | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, mislim da biste trebali uvrstiti i bodovanje za dosadašnji rad: -u kombiniranom razrednom odjelu, -na radnom mjestu koje je od mjesta stanovanja udaljeno više od 30 km, -u brdsko-planinskom području ili na otoku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
343 | Tina Abramac | PRAVILNIK, Članak 4. | Treba bodovati napredovanje u zvanje (mentor, savjetnik, izvrsni savjetnik), uspješnost u radu (npr. kroz rezultate natjecanja), redovito stručno usavršavanje. Isto tako, bodovati i dugogodišnji rad u kombiniranom razrednom odjelu kao i rad u otežanim uvjetima (brdsko-planinskim i otočnim školama sa slabom prometnom povezanošću i udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 30 km). Nadalje, potrebno je doraditi kategoriju Socijalne prilike. Ukoliko djelatnik ima npr. 2 djece i iskazan je kao organizacijski višak, ali ima i supružnika čija primanja premašuju 15 000 kn mjesečno, zašto bi ta osoba bila u povoljnijem položaju od samca? Podržavam odredbu da se samcu dodjeljuju 2 boda jer ga se ne smije stavljati u nepovoljniji položaj. Uostalom, privatna je odluka svakog pojedinca koliko će djece imati i hoće li biti u braku te je pravno neodrživo u 21.stoljeću na temelju toga vršiti diskriminaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
344 | Adrijana Leko | PRAVILNIK, Članak 4. | Jedan od kriterija kojime bi trebalo nadopuniti ovaj pravilnik je kvaliteta rada učitelja/nastavnika proglašenog tehnološkim viškom. Ovdje bi se svakako trebalo uzeti u obzir napredovanje u zvanje: mentor (1 bod), savjetnik (2 boda), izvrsni savjetnik (3 boda). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
345 | Linda Jurkić | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da bi se uz navedene kriterije trebalo bodovati napredovanje u zvanje (mentor, savjetnik, izvrsni savjetnik), uspješnost u radu (npr. kroz rezultate natjecanja), redovito stručno usavršavanje te sudjelovanje u unaprjeđenju rada škole i njenoj promociji kroz različite projekte. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
346 | DEJAN IVANEK | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da se kao kriterij mora uzeti u obzir i napredovanje nastavnika u zvanja mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnikam, te se i ta napredovanja bodovati. Moj prijedlog je: mentor - 2 boda savjetnik - 4 boda izvrsni savjetnik - 6 bodova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
347 | Nevenka Dimač | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, komentiram kao osoba koja je u svom radnom vijeku bila tehnološki višak. Ono što me je boljelo u tom trenutku je činjenica da nitko nije brinuo o tome kako tko radi, kakav je tko učitelj. Stoga predlažem da se u obzir uzmu i statusi učitelja koji su napredovali u zvanju i to: 1. učitelj mentor - 2 boda 2. učitelj savjetnik - 4 bodova 3. učitelj izvrstan savjetnik - 6 bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
348 | Ljiljana Hanžek | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, Predlažem da se uz obvezne i dodatne kriterije navedene u Pravilniku (Poredak osoba iz članka 1. na Listu evidencija obavlja se na temelju zbrajanja bodova obaveznih kriterija.), na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom, boduje i učitelje koji su napredovali: 1. učitelj mentor - 2 boda 2. učitelj savjetnik - 4 bodova 3. učitelj izvrstan savjetnik - 6 bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
349 | Mira Ramljak | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, predlažem da se uz obvezne i dodatne kriterije navedene u Pravilniku, na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom, boduje i dugogodišnji rad u kombiniranom razrednom odjelu kao i rad u otežanim uvjetima (brdsko-planinskim i otočnim školama sa slabom prometnom povezanošću i udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 30 km). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
350 | TOMISLAV PAVLOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da bi trebalo davati bodove za učitelje koji su napredovali: 1. učitelj mentor - 3 boda 2. učitelj savjetnik - 6 bodova 3. učitelj izvrstan savjetnik - 10 bodova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
351 | Sanela Jurić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, u nastavku donosim konkretne primjedbe na Pravilnik: 1. Naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba, koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. Zaključno, ovakvim se postupcima donošenja pravilnika, ponovno izigrava smisao radnih skupina te obveza preuzetih GKU-om, sukladno kojima ministarstvo mora uključiti socijalne partnere u izradu propisa, a da takvo uključivanje ne bude „pro forme“, a njihovi prijedlozi ignorirani, već bi se prijedlozi radnih skupina svakako trebali uzeti u obzir kako bi se o njima mogla očitovati i zainteresirana javnost. Tim više što Pravilnik samo parcijalno uređuje sadržaj propisan Zakonom i GKU-om, počevši od samog naziva koji je u suprotnosti sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Odlukom ministrice iz 2018. godine. S.Jurić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
352 | ANITA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, mišljenja sam da bi napredovanje u zvanje također trebao biti bitan kriterij pri određivanju organizacijskih viškova, godine života i staža same po sebi ne moraju značiti ništa. Djelatnik može imati 55 godina života i 30 godina radnog staža, a da pritom nema nikakvu volju ni želju unaprijeđivati svoj rad, usavršavati se, sudjelovati u provođenju reformi. Nadalje, potrebno je doraditi kategoriju Socijalne prilike i što točno znači stavka 'za svaku uzdržavanu osobu 2 boda'. Ukoliko djelatnik ima npr. 2 djece i iskazan je kao organizacijski višak, ali ima i supružnika čija primanja premašuju 12000 kn mjesečno koliko osoba uzdržava taj djelatnik? Podržavam odredbu da se samcu dodijeljuju 2 boda jer ga se ne smije stavljati u nepovoljniji položaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
353 | Blazenka Bajic | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani referiram se na članak 4. U obavezne kriterije trebalo bi bodovati: - godine staža provedene u matičnoj ustanovi, ("vjernost" ustanovi) - izvrsnost u radu odnosno napredovanja u zvanjima (mentor, savjetnik, izvrstan savjetnik). Navedeni elementi mjerilo su dugogodišnjeg truda u matičnoj ustanovi koji nažalost nema prednost nad godinama staža koji mnogi steknu izvan sustava obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
354 | Nevio Cifrek | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram kako bi u pravilniku trebalo bodovati i konkretan rad učitelja i njegove rezultate. U učionici ne radi diploma nego osoba. Jedan od kriterija je duljina rada, ali je i bitno kakav je bio taj rad. Naravno, iz toga proizlazi kako je potrebno bodovati napredovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
355 | Jasminka Belščak | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, predlažem dodavanje novog kriterija bodovanja: mentor 1 bod, savjetnik 2 boda, izvrstan savjetnik 3 boda Također, bodovi za godine rada u sustavu obrazovanja nisu mjerilo kvalitetnog rada zaposlenika. Zato predlažem uz bodove obavezno priložiti mišljenje bivših poslodavaca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
356 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, Smatram da bi u Pravilnik pod kriterije trebalo uvrstiti i bodove za napredovanje u zvanje (mentor 1 bod, savjetnik 2 boda, izvrsni savjetnik 3 boda) i time dati veće značenje odgojno-obrazovnom radu učitelja, a ne njihovom socijalnom statusu koji zapravo nije ni relevantan za samo zapošljavanje. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
357 | Martina Galić | PRAVILNIK, Članak 4. | Bodovanjem je potrebno dodatno vrednovati: 1. napredovanje u zvanje mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika 2. zdravstveno stanje djelatnika 3. dob zaposlenika s navršenih 50 godina starosti 4 roditelja djeteta do 16g starosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
358 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Definitivno bi trebalo smanjiti utjecaj "socijalnih" kategorija i uvesti bodovanje na temelju rada učitelja. Može se poslužiti nekim kategorijama iz Pravilnika o napredovanju odgojno obrazovnih djelatnika ili napredovanjem. Prema trenutačnom prijedlogu i najbolji nastavnik na svijetu ako je samo godinu dana mlađi od kolege koji je najgori na svijetu, nalazit će se iza na listi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
359 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažemo dopunu članka 4. Pravilnika na način da glasi: Članak 4. (1) Obvezni kriteriji na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom na Listi evidencija su: duljina rada, dob i socijalne prilike. (2) Poredak osoba iz članka 1. na Listi evidencija obavlja se na temelju obveznih kriterija: 1. Osobe iskazane organizacijskim viškom koje imaju 56 i više godina života i 25 i više godina rada 5 bodova 2. Duljina rada: ◊ za svaku godinu rada u sustavu obrazovanja 2 boda ◊ za svaku godinu rada izvan sustava obrazovanja 1 bod 3. Dob zaposlenika: ◊ za svaku godinu života 1 bod 4. Socijalne prilike: ◊ za svaku uzdržavanu osobu 2 boda ◊ zaposlenik samac 2 boda (3) Kriterij s višim rednim brojem primjenjuje se samo ako su osobe po prethodnom kriteriju izjednačene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
360 | Željko Simić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani smatram da treba dodati dodatne bodove kod utvrđivanja: Roditeljstvo - za jedno i dvoje malodobne djece (1 i 2 boda) ako se za troje daje 3 boda Napredovanje u zvanju - dodati dodatne bodove za učitelje mentore i savjetnike Osobe s invaliditetom (tjelesnim oštećenjem) - smatram da bi i ta kategorija trebala donositi neki dodatni bod Blizina posla - uvesti dodatne bodove npr. 3 boda do 10 km, 2 boda od 11 - 30, 1 bod više od 30 km | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
361 | Denis Kirić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, mislim da je potrebna izmjena u članku 4.2.3, jer mi nema smisla da samac i osoba s jednom uzdržavanom osobom dobivaju isti broj bodova. Također mislim da bi trebalo i dodati kategoriju roditelja maloljetne djece, te vjerujem da bi trebalo vrednovati i napredovanje u struci počevši s barem 4 boda za mentorstvo, što bi prema predloženom Nacrtu bio ekvivalent tek dvije godine rada u sustavu obrazovanja ili četiri godine starosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
362 | Ivana Marić Zerdun | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, predlažem da objavljivanje Lista evidencije bude u određenom vremenskom okviru, a da se uvrste bodovi za napredovanje koje je stekao učitelj iskazan tehnoločkim viškom (mentor/savjetnik/viši savjetnik). Da ti učitelji imaju direktno zaposlenje bez testiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
363 | Lana Lončar | PRAVILNIK, Članak 4. | Svakako bi u pravilnik trebalo uvrstiti bodove za napredovanje u zvanju (mentor 2, savjetnik 4 i viši savjetnik 6 bodova). Učitelji koji vrijedno i marljivo rade u sustavu, usavršavaju se, bave dodatnim aktivnostima s učenicima, ostvaruju zapažene rezultate s učenicima, završavaju srodne postdiplomske studije i sl. moraju biti značajno zastupljeni u ovom pravilniku. Socijalni kriteriji razrađeni su previše, i slažem se s komentarom da lista više liči na kriterije za dobivanje socijalne pomoći. Nije u redu da su kriteriji, koji nisu relevantni za zapošljavanje, odjednom relevantni za prekid radnog odnosa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
364 | Viktorija Alagić | PRAVILNIK, Članak 4. | Mislim da u pravilniku treba posebno naglasiti da osobe koje su proglašene tehnološkim viškom ne trebaju ponovno pristupiti testiranju u školi u koju se upućuju jer su to već obavili u školi u kojoj su bili prije zaposleni. Mentori i savjetnici trebaju dobit prednost pri zapošljavanju jer su se već dokazali svojim radom i napredovanjem, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
365 | DUBRAVKA HRŽICA | PRAVILNIK, Članak 4. | Mišljenja sam da godine rada u sustavu i izvan sustava obrazovanja trebaju biti jednako vrijedne i treba ih jednako bodovati. Pogotovo mislim da su strukovni nastavnici radeći u gospodarstvu stekli znanja i vještine prijeko potrebne za rad u nastavi, i trebaju biti u ravnopravnom odnosu s kolegama koji su u nastavu došli s fakulteta.Mislim da niti jedan webinar ne može dati strukovnom nastavniku veću kvalitetu znanja o struci od prakse u gospodarstvu - a ti nastavnici su za te godine rada u gospodarstvu zakinuti na svim područjima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
366 | Snježana Rađa | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, slažem se s najvećim dijelom što su kolega navele te sam mišljenja kako napredovanje u struci svakako treba biti važan čimbenik koji bi se bodovao. Smatram kako bi se u obvezne kriterije trebalo bodovati i završen poslijediplomski studij; magistar znanosti 1 bod i doktor znanosti 2 boda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
367 | Alemka Lovnički | PRAVILNIK, Članak 4. | Mišljenja sam da kriteriji bodovanja osoba iskazanih organizacijskim viškom nisu potpuno jasni. Smatram da socijalne prilike iz Članka 4. (zaposlenik samac) nije realno bodovan u odnosu na roditelje iz Članka 5. gdje u prvom stavku (Roditeljstvo) roditelji s dvoje djece ili jednim djetetom ne ostvaruju niti jedan bod. Isto tako, nije jasno kako se boduje roditelj koji ima dijete s teškoćama u razvoju i istovremeno je samohrani roditelj, te ostale kombinacije navedenog bodovanja-nije istaknuto zbrajaju li se bodovi oba ili sva tri kriterija ili se osoba treba odlučiti za najpoviljniji koji ostvaruje. Slažem se s ostalim kolegama da napredovanje u zvanju treba biti postavljeno u obvezni kriterij. Isto tako, potrebno je napraviti dodatni kriterij bodovanja za odgojno-obrazovne djelatnike pedagoške struke za razliku od onih koji to nisu, a rade u nastavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
368 | Tanja Paris | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, predlažem kao i većina kolega da odgojno - obrazovni rad, a temeljem navedenog, napredovanje u zvanju odgojno - obrazovnog djelatnika bude uvršten u obvezni kriterij, a nikako u dodatne kriterije. Predlažem da se temeljem napredovanja u zvanje dodijeli mentoru 1 bod, savjetniku 2 boda i izvrsnom savjetniku 3 boda iako mi je, iskreno, teško vjerovati da će takve kolege/ice postati organizacijski višak osim iz razloga smanjenje broja razrednih odjela zbog smanjenja broja učenika u školi. No svašta je moguće. 3. Socijalne prilike ili staviti u Dodatne kriterij ili potpuno izbrisati iz čl. 4. budući da je uzdržavanje osoba, zaposlenik samac, braniteljem, ... osobni izbor svake pojedine osobe što nije u svezi s profesionalnim radom u odgojno-obrazovnoj ustanovi temeljem čega bi se utvrdio poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
369 | TANJA JOVANOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | U obavezni kriterij treba uvrstiti i napredovanje u struci a ) mentor 1 bod b) savjetnik 2 boda c) izvrsni savjetnik 3 boda | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
370 | Nenad Pavlinić | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da osim napredovanja u zvanju treba voditi računa i o kvaliteti same nastave koja je sastavni dio napredovanja u zvanju, no uvijek ju treba iznova isticati u svim segmentima pa i kod odlučivanju o tehnološkom višku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
371 | VLASTA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Napredovanje u zvanju se obavezno, uz duljinu rada, dobi i socijalne prilike, treba uzeti u osnovne kriterije te prikladno stupnjevano bodovati (mentor/savjetnik/izvrstan savjetnik) jer u pravilu odražava i ističe rad, trud i posvećenost školi i učenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
372 | TIHANA MODRIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Također je bodovanjem potrebno dodatno vrednovati: - dob zaposlenika s navršenih 50 godina starosti - napredovanje u zvanje mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika - roditelja jednog/dva djeteta do 16g starosti - zdravstveno stanje djelatnika Također treba voditi računa o rokovima za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, a kojih se ravnatelji trebaju pridržavati. Time bi se obvezali ravnatelji i povećala transparentnost te smanjila mogućnost zlouporabe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
373 | Olga Kolobarić | PRAVILNIK, Članak 4. | Godine rada u sustavu i izvan sustava obrazovanja su jednako vrijedne i treba ih jednako bodovati. Ako uzmemo za primjer strukovne nastavnike koji su radeći izvan sustava obrazovanja stekli znanja i vještine prijeko potrebne za rad u nastavi, onda je važno da budu u ravnopravnom odnosu s kolegama koji su s fakulteta došli za katedru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
374 | Lucija Kalin | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da bi u socijalne prilike trebalo uvrstiti i bodovati kategoriju invalidnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
375 | Ivona Šakić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da bi svakako trebalo uzeti u obzir napredovanje u zvanje učitelja tijekom rada i to s dodatnim kriterijem: - napredovanje u zvanje mentor, 2 boda - napredovanje u zvanje savjetnik, 4 boda - napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik, 6 bodova Ivona Šakić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
376 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da su obvezni kriteriji dobro odabrani, ta tri kriterija na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom su sasvim dovoljna, no ja bih u drugom kriteriju DOB ZAPOSLENIKA dodala da se zaposleniku s navršenih 55 godina života pridoda 10 bodova. Mislim da bi to bilo u redu s obzirom na ljude koji su gotovo čitav svoj život i radni vijek proveli u sustavu obrazovanja. Budući da je situacija u školama diljem Hrvatske svake godine sve ozbiljnija jer je sve manje djece i bit će sve lakše naći se u takvoj situaciji da postaneš organizacijski višak. Jako loše bi izgledalo kad bi se Ministarstvo samo imalo potrebu "riješiti" takvih ljudi. Osobe iznad 55 godina spadaju u takozvane ranjive skupine jer im je teško naći novo zaposlenje. Ne smatram ovo dupliciranjem bodova. Isto tako kod trećeg kriterija SOCIJALNE PRILIKE prvi kriterij bi glasio za uzdržavane osobe 3 boda jer u dodatnim kriterijima se još daju dodatni bodovi na broj uzdržavane djece. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
377 | JADRANKA DOREŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Pohvala za Pravilnik odnosno za ujednačena pravila za sve. S obzirom na sadašnji smanjeni broj djece u razredima, svatko od nas može biti tehnološki višak. Smatram da osobe pred mirovinom ne bi mogle biti tehnološki višak koje su teško upošljive osobe, a i one osobe koje se redovito educiraju, napreduju u zvanju, rade projekte, provode natjecanja i smotre učenika odnosno aktivne su u svojoj školi i promiču "dobar glas" svoje škole | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
378 | Dragan Malnar | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, Kao dobru stvar Pravilnika smatram samu ideju / želju za određenim poboljšanjem istog. S druge strane, nepojmljivo mi je kako se u Pravilniku nijednom riječju ne spominju osobe koje su zbog svog zapaženog rada napredovale u poslu u status mentora, savjetnika, a ubuduće i višeg savjetnika. Razumijem potrebu za socijalnom osjetljivošću, ali smatram kako bi još negdje trebalo nadodati varijantu sa napredovanjima i sl. usavršavanjima. Na taj način mislim kako bi se dobila još jedna mogućnost zapošljavanja onog kandidata koji je najbolji. Osim toga, smatram kako je osobama koje su proglašene organizacijskim viškom, već sama ideja o tome kako postaju višak dovoljno stresna i smatram kako za organizacijske viškove je suludo tražiti testiranja za "novi" posao. Osim toga, imam osjećaj kako se ta testiranja ponekad (čak bi rekao i većinom) pretvaraju u mrcvarenja kandidata koji su ionako završili fakultete odgovarajuće struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
379 | Zoran Samardžić | PRAVILNIK, Članak 4. | Stavak ( 2 ) dodaje se i 4. kriterij - Napredovanje u zvanje ◊ mentor 1 bod ◊ savjetnik 2 boda ◊ viši savjetnik 3 boda | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
380 | ANTONIO ČMELAK | PRAVILNIK, Članak 4. | Navedeno bodovanje isto kao i u slučaju utvrđivanja tehnološkog viška na razini škole uopće ne uzimaju u obzir kvalitetu rada zaposlenika. Jedan od tih pokazatelja može biti napredovanje u zvanju, ali nije nužno (jer ono ne mora biti pokazatelj kvalitete rada već mahnitog skupljanja bodova na stvarima koje ne podižu kvalitetu rada u učionici). TRebalo bi cijeli sustav postaviti drugačije da isplivaju najkvalitetniji - od licenciranja ravnatelja do nastavnika i tada bi to bio valjan kriterij za bodovanje prilikom tehnoloških viškova. Također iako ugovore o radu sklapamo sa školom, plaća nas Ministarstvo, u tom smislu treba prvo definirati tko je tehnološki višak - je li u nekoj školi ili na razini cijele RH ili barem u krugu famoznih 50 km. Jer se trenutno može dogoditi situacija da u jednoj školi jako kvalitetan nastavnik postane tehnološki višak, dok u drugoj nema viškova, ali ostaje raditi više njih koji su prosječni ili loši nastavnici. I ovaj problem bi bio riješen licenciranjem na nacionalnoj razini s određenim bodovima, ali to je pitanja nekog drugog pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
381 | ZVJEZDANA FARKAŠ | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da svakako jedan od obveznih kriterija treba biti i napredovanje u zvanju, jer za dobivanje zvanja je bilo potrebno puno truda i rada na projektima, natjecanjima i ostalom za dobrobit djece i škole. Mentor 2 boda, savjetnik 4 i izvrsni savjetnik 6 bodova. Povećati broj godina za rad u sustavu na 3 boda, ako se ostavlja kriterij za rad izvan sustava 1 bod. Zvjezdana Farkaš | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
382 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Iako osobno smatram da je pravilnik o napredovanju loš jer ne mjeri ostvarenost ishoda učenja, a daje prevelik naglasak na izvannastavnim aktivnostima čemu se otvaraju mogućnosti raznim manipulacijama, mislim da njegovo isključivanje iz kriterija na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom je zabrinjavajući. Kakav je takav je ali ipak vrednuje trud i rad. Meni predloženi kriteriji izgledaju kao lista kriterija za dobivanje socijalne pomoči. Jako razočaravajuće i rekao bi ponižavajuće za sve one koji vrijedno rade u sustavu odgoja i obrazovanja. Jedino što smatram pozitivnim vezano za predložene kriterije je da se neće bodovati udaljenost do radnog mjesta. Taj kriterij mi je apsolutno neshvatljiv! Kao da netko iz obijesti traži radno mjesto udaljeno desetke kilometara od mjesta stanovanja. Sve u svemu, kriteriji su jako loši, zapravo nevjerojatni. Nadam se da ovakav pravilnik neće proći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
383 | Sandra Podrug | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da bi se uz navedene kriterije trebalo bodovati napredovanje u zvanje, redovito stručno usavršavanje te sudjelovanje u unaprjeđenju rada škole i njenoj promociji kroz razne projekte, natjecanja, smotre i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
384 | INES BOHAČEK | PRAVILNIK, Članak 4. | Čl. 4 OBVEZNE KRITERIJE treba nadopuniti odgovarajućim bodovanjem napredovanja u zvanju (mentor, savjetnik i izvrstan savjetnik). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
385 | MILANA KOVAČEVIĆ MIŠKIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Čl. 3 (5) Dodatni kriteriji primjenjuju se u slučaju kada dvije ili više osoba na Listi evidencija ostvaruju isti broj bodova na temelju obveznih kriterija. Zbog toga predlažem da se u obvezne kriterije doda i kriterij napredovanja u zvanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
386 | KSENIJA ĆOSIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Slažem se da se za obvezni kriterij boduje duljina rada u sustavu obrazovanja, ali ne i izvan sustava obrazovanja. Slažem se i s kriterijom dob zaposlenika. Smatram da bi kriterij socijalne prilike trebalo dodatno razraditi jer netko je možda samac zaposlenik igrom slučaja i ne svojom željom pa mi se to čini diskriminirajuće. Slažem se da se bodovi dobiju za svaku uzdržavanu osobu. i na kraju bih svakako dodala da se u obvezni kriterij uvrsti profesionalni razvoj zaposlenika bilo po kriteriju napredovanja u zvanju ili odlukom ravnatelja na temelju dokaza da se zaposlenik redovito profesionalno usavršava i aktivno sudjeluje u radu škole te poboljšanju kvalitete obrazovnog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
387 | Dražen Ružić | PRAVILNIK, Članak 4. | Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
388 | Edita Jurjević | PRAVILNIK, Članak 4. | Potrebno bi bilo dodati kategorije: napredovanje u struci, kao razlučnu katgoriju ukoliko osobe imaju jednak broj bodova. Potrebno bi bilo dodati i kategoriju "invalid" kao obvezni kriterij, kako bi se omogućilo osobama s invaliditetom, ukoliko budu proglašene tehnološkim viškol, da lakše pronađu posao. Potrebno je u nekom od dijelova pravilnika svakako dodati i pravo na naknadu koja odgovara stupnju obrazovanja osobe koja je proglašena tehnološkim viškom ( visinu naknade, način i period primanja naknade) kakobi osoba mogla na preživjeti dok ponovo ne nađe posao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
389 | Sonja Eberling | PRAVILNIK, Članak 4. | S obzirom da se, prema prijedlogu Članka 3., st. (5) dodatni kriteriji primjenjuju tek u slučaju kada dvije ili više osoba na Listi evidencija ostvaruju isti broj bodova na temelju obveznih kriterija, smatram da OBVEZNE KRITERIJE treba nadopuniti odgovarajućim bodovanjem napredovanja u zvanju (mentor, savjetnik tj. mentor, savjetnik, izvrstan savjetnik). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
390 | Anita Čupić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, smatram da uz navedene kriterije treba bodovati i napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
391 | Ana Anić Opašić | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, budući da obvezatni kriteriji slijede pravni okvir Zakona o radu te se prema nacrtu Pravilnika primjenjuju sukladno članku 3. stavak 5. smatram da bi dodatne kriterije trebalo nadopuniti implementiranjem vrednovanja kvalitete i uspješnosti u radu, odnosno bodovanjem razina napredovanja u zvanju (mentor, savjetnik, izvrstan savjetnik) S poštovanjem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
392 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK, Članak 4. | Poštovani, Bodovanje svakako treba nadopuniti tako da se vrednuje i napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
393 | Dinka Pavić Rosandić | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. nadopuniti bodovanjem napredovanja u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
394 | Nataša Mesić Muharemi | PRAVILNIK, Članak 4. | Svakako bi se trebalo bodovati napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
395 | Ivona Trtanj Šneler | PRAVILNIK, Članak 4. | Dobro je da se konačno pravilnik uređuje na razini države.U prijedlog pravilnika uvrstiti da se thnološki višak koji je raspoređen u neku školu ne testira (dovoljan je stres što je izgubio posao ne svojom krivnjom još i da ga komisija testira...) jer ako ne zadovolji gubi status tehnološkog viška i ide na burzu??? Tehnološki viškovi i nemaju pravo zapošljavanja u produženom boravku; automatizmom kad učitelj/ca ode u mirovinu povuče se osoba iz produženog boravka i samim time se gubi mjesto za učitelje koji su tehnološki višak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
396 | Natalija Stjepanek | PRAVILNIK, Članak 4. | Pohvala na izradi Pravilnika o načinu i postpku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterojima... U članku 4 mislim da svakako treba dodati bodove na zvanje mentor, savjetnik ili izvrsni savjetnik. Ne bih bodovala godine rada izvan sustava obrazovanja. Isto tako se potvrdama ouzdržavanim osobama , može manipulirati pa onda treba preciznije definirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
397 | Martina Klarić | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da uz obvezne kriterije kojima se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom treba bodovati i napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
398 | ivana lipovac | PRAVILNIK, Članak 4. | Odlično, bilo je i vrijeme za novi pravilnik. Smatram da se duljina rada u struci i izvan nje ne bi trebala različito bodovati. Netko tko se dugo vremena nije mogao zaposliti u struci,a imao je priliku raditi nešto drugo na neodređeno što je trebao? Dati otkaz na neodređeno i čekati zamjene? Trebalo bi jasnije definirati kriterije za uzdržavanu osobu (netko se može prijaviti u kućanstvo samo zbog potvrde) i samca (jer se opet i s tim podatkom može manipulirati). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
399 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Također smatram da treba bodovati i sudjelovanje u projektima jer ljudi ipak za razliku od ostalih daju svoje vrijeme, trud itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
400 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Postoje ljudi koji mijenjaju radna mjesta kao čarape, sada rade ovdje pa im se ne sviđa i odu na neko drugo radno mjesto pa treće itd. Treba cijeniti lojalnost tvrtki - radnom mjestu, stoga smatram da godine izvan sustava odgoja i obrazovanja ne treba ni u kom slučaju bodovati jer takvi šarlatani nisu nikome potrebni. Svakako bi trebalo bodovati napredovanje u zvanju po godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
401 | Maja Balašćak | PRAVILNIK, Članak 4. | Godine rada izvan sustava odgoja i obrazovanja u ovom slučaju se ne bi trebale bodovati. Svakako bi se trebalo bodovati napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
402 | Gorana Babić | PRAVILNIK, Članak 4. | Iako sam prije par dana navela da bi se trebalo bodovati 1 bodom svaku godinu staža izvan sustava obrazovanja, promislih i promijenih mišljenje. Taj se dio ne treba uopće bodovati- boduju se već godine starosti, a i ima kolega koji skupe staž radeći sezonske poslove od 16.godine, što po meni nije relevantno za bodovanje tehnološkog viška. Sve ostalo što sam predložila i dalje zagovaram ( 3 godine za godinu staža u sustavu obrazovanja, 3 boda za mentore, 6 za savjetnike, 8 za izvrsne savjetnike). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
403 | Suzana Jagić | PRAVILNIK, Članak 4. | Godine rada izvan sustava odgoja i obrazovanja ne treba bodovati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
404 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK, Članak 4. | Posebna kategorija: samohrani roditelj s jednim ili više djece. Pored godina staža, honorirati napredovanje u struci sa po jedan bod za mentorstvo; dva za savjetništvo te tri za izvrstno savjetništvo. Posebno nagraditi treba one nastavnike koji su sudjelovali u dva ili više EU projekta, neovisno o fondu, godini ili obliku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
405 | Amela Ojdanić | PRAVILNIK, Članak 4. | Godine života i godine staža su kategorije koje ne možemo mijenjati, poboljšati niti utjecati na njih. Svoj rad i učiteljske kompetencije možemo unaprijediti, stoga je neophodno prilikom proglašavanja viškova uzeti u obzir te bodovati kvalitetu rada i napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
406 | Sunčica Meštrović | PRAVILNIK, Članak 4. | Mislim da godine rada izvan odgojno-obrazovnog sustava nisu relevantne u ovom slučaju. Trebalo bi se bodovati napredovanje u zvanju, stručno usavršavanje, ali i doprinos uspješnosti škole u kojoj radi, nešto kao kod liste za napredovanje zbog onih samozatajnih nastavnika koji puno i kvalitetno rade, a ne dokazuju svoj rad izvan ustanove. Također, trebalo bi nagraditi i bodovati lojalnost jednoj ustanovi te uvrstiti i duljinu staža u toj školi u kojoj se iskazuje tehnološki višak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
407 | Petar Nikolić | PRAVILNIK, Članak 4. | Godine rada izvan sustava obrazovanja ne bi trebale biti bodovane. Također, predlažem da jedan od kriterija bude i bodovanje osoba koje su napredovale u zvanje mentora ( 3 boda), u zvanje savjetnika (6 bodova), u zvanje izvrsnog savjetnika (9 bodova). Također, u obzir treba uzeti i permanentno i kontinuirano usavršavanje nastavnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
408 | Jelena Vinaj | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram kako nije pravedno izjednačiti uzdržavanu osobu kao npr malodobno dijete i zaposlenika samca jer malodobno dijete ne može nigdje raditi, a zaposlenik samac ima mogućnost dodatnog obrazovanja pa i prekvalifikacije. Također smatram da u obzir treba uzeti i stručnost nastavnika koja bi se mogla provjeriti napredovanjem u struci jer kako bi nastavnik napredovao mora ispuniti određene kriterije kao što su usavršavanje, natjecanja, smotre, projekti i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
409 | Krunoslav Daković | PRAVILNIK, Članak 4. | Testiranje kandidata upućenih od strane nadležnog upravnog tijela županije nema veze s testiranjem kako navode drugi, već s internim pravilnicima koje škole imaju a u kojima su navedene odredbe hoće li biti testirani kandidat/i upućeni od strane nadležnog upravnog tijela županije ili neće. U članku 4. stavak 2. točka 3. postaje suvišna ako se uzme količina bodova koju osoba/e mogu prikupiti sukladno točki 1. i točki 2. Prema iskustvima iz prakse osoba/e će prikupiti cca. 70-tak bodova za točke 1. i 2., tako da se 2 boda koja će steći na temelju točke 3. čine zanemarivim. Ako se želi dati značaj socijalnim prilikama, onda je potrebno povećati broj bodova za stjecanje socijalnih prilika, a ako se ne želi onda se čine suvišnima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
410 | Tomislava Karačić Šoljić | PRAVILNIK, Članak 4. | Potrebno je u obzir uzeti i to jeli nastavnik mentor ili savjetnik. Godine rada ne znače uvijek i kvalitetu. Ako osoba koja je kvalitetan učitelj i u zvanju je postane tehnološki višak mislim da bi i ovu stavku trebalo uzeti u obzir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
411 | Darija Grgić | PRAVILNIK, Članak 4. | Jedan od obaveznih kriterija bi trebao biti i kvaliteta rada samog djelatnika. Učitelj koji je napredovao u neko od zvanja jednom ili više puta, brinuo se o kvaliteti svog rada mora biti dodatno bodovan! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
412 | SANJA ARAMBAŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | - Godine rada izvan sustava ne bi se trebale bodovati jer se već boduju godine života. - Nastavnici koji su napredovali trebaju dobiti dodatne bodove - mentor (3), savjetnik (6) ili izvrstan savjetnik(9). - Osim nastavnika koji su do sada napredovali, smatram da treba razraditi i nekoliko osnovnih elemenata kojima se vreduje rad nastavnika koji nisu napredovali (npr. redovito stručno usavršavanje, natjecanja učenika, projekti i sl., predavanja ili ogledni sati i sl.) - 1 ili 2 boda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
413 | Mladen Brajica | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da se godine rada izvan sustava obrazovanja uopće ne bi trebale bodovati s obzirom da se boduju godine života. Podržavam prije navedene komentare da se u kriterije uvedu i bodovi za napredovanje u zvanje mentora (3 boda), savjetnika (6 bodova) i izvrsnog savjetnika (9 bodova), jer zaposlenici za postizanje navedenih zvanja itekako ulože i truda i vremena, pridonoseći svojim radom cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja. Uvođenjem ovog kriterija izbjeglo bi se pridavanje važnosti kvantiteti nad kvalitetom. U cijelom Pravilniku zanemareni su ravnatelji koji su po "starom" Zakonu preuzeli rukovođenje školom. Mišljenja sam kako bi i godine ravnateljstva trebalo bodovati. Kategoriju Socijalne prilike bi ili trebalo bolje razraditi ili u potpunosti ukloniti. Pobornik sam ove druge varijante jer je teško kvalitetno vrednovati socijalne prilike s obzirom da će neke skupine uvijek biti zakinute u odnosu na druge. S druge strane socijalne prilike se uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja organizacijskog viška. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
414 | LUKA RUPČIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | U već postojeće kriterije treba uvrstiti i dodatne bodove za napredovanje u zvanje mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Odgojno-obrazovni radnici su kroz napredovanje uložili ogroman napor i preuzeli odgovornost za svoje usavršavanje i cjeloživotno učenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
415 | Željka Zagorac | PRAVILNIK, Članak 4. | Dodatni kriterij svakako treba biti i vrednovanje napredovanja učitelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
416 | Alma Šuto | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažem nadopunu članka 4. ovog Pravilnika. Obvezni kriteriji na temelju kojih se utvrđuje poredak osoba iskazanih organizacijskim viškom na Listi evidencija su: duljina rada, dob i socijalne prilike, te bih dodala i dodatne kriterije koji se odnose na dodatni angažman odgojno-obrazovnih djelatnika koji su napredovali u zvanju jer smatram da je to važan kriterij koji treba uzeti u obzir u ovakvim situacijama. I to kao dodatni kriterij: - napredovanje u zvanje mentor, 2 boda - napredovanje u zvanje savjetnik, 4 boda - napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik, 6 bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
417 | Gorana Babić | PRAVILNIK, Članak 4. | Predlažem izmjenu: 1. Duljina rada: ◊ za svaku godinu rada u sustavu obrazovanja 3 boda Dodatni bodovi: za napredovanje u zvanje mentor 3 boda za napredovanje u zvanje savjetnik 6 bodova za napredovanje u zvanje izvrsni savjetnik 8 bodova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
418 | ANTE GAŠPARDI | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da je faktor socijalnih prilika potpuno zapostavljen. U sveopćoj demografskoj krizi ne vodi se briga o tome da npr: samohrani roditelj s dvoje djece od kojih je jedno s težim oštećenjima zdravlja i 5 godina staža, nema prednost u odnosu na samca s 10 godina staža. Potpuno neprihvatljivo da se ovakvim bodovanjem ugrožavaju najosjetljivije skupine društva. Ovaj primjer upravo dokazuje kako se "spašava" jedno radno mjesto na štetu drugog koje će usput proizvesti još nekoliko socijalnih slučajeva na trošak države. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
419 | JULIJANA ŠIJIĆ | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da treba vrednovati i uspješnost nastavnika u dosadašnjem radu, poput izbora u zvanje (napredovanje). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
420 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK, Članak 5. | Nacrt Pravilnika ne navodi vrstu dokumenata za određivanje bodova iz članka 5. stavka 1. točka 1. za kriterij „svaki put kada je osoba iskazana organizacijskim viškom“. Također, Nacrt Pravilnika ne navodi vrstu dokumenata za određivanje bodova iz članka 5. stavka 1. točka 2. za kriterij „roditeljstvo“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
421 | Klaudija Kežman | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, kao osnovni kriterij smatram da bi svakako trebalo uzeti i činjenicu o napredovanju u zvanju. Ostaje nam činjenica da sama stručna sprema nije dovoljno dobar pokazatelj stručnosti i načina rada. Predloženi kriteriji ne nude mogućnost ravnateljima da utvrde radnike koji kvalitetnije rade i imaju bolje rezultate. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
422 | Ivan Piria | PRAVILNIK, Članak 5. | Kao dodatne kriterije smatram da bi trebalo staviti i vrednovati udaljenost od mjesta rada do mjesta stanovanja,vodeći računa o lakšoj dostupnosti mjesta i to: a) do 5 km 3 boda , b) od 5-20 km 2 boda i c) više od 20km 1 bod . Sve ovo navedeno uzimalo bi se u obzir ako su zaposlenici po prethodnim kriterijima izjednačeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
423 | Ana Marija Sačer | PRAVILNIK, Članak 5. | Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
424 | MARIJA GARIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Smatram da u kriterije, i to u obvezne, svakako treba uvrstiti i bodovanje za napredovanje u struci. Predloženim kriterijima se uopće ne daje prednost kvaliteti radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
425 | Verica Lukačević | PRAVILNIK, Članak 5. | Kao dodatni kriterij dodati udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
426 | Željana Popić | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, zašto se u bodovnu listu nije stavilo i sudjelovanje u EU projektima ? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
427 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 5. | Predlažemo izmjenu članka 5. Pravilnika na način da glasi: Članak 5. (1) U slučaju da su dvije ili više osoba na Listi evidencija izjednačene na temelju obveznih kriterija primjenjuju se dodatni kriteriji. Dodatni kriteriji su: 1. Osoba iskazana viškom: ◊ za svaki put kada je osoba iskazana organizacijskim viškom 1 bod 2. Roditeljstvo: ◊ roditelj troje ili više malodobne djece 3 boda ukupno ◊ roditelj djeteta s teškoćama u razvoju 2 boda ukupno ◊ samohrani roditelj malodobnog djeteta 1 bod ukupno 3. Udaljenost od mjesta rada do mjesta stanovanja vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta: ◊ do 5 km 3 boda ◊ više od 5 km do 20 km 2 boda ◊ više od 20 km 1 bod (2) Kriterij s višim rednim brojem primjenjuje se samo ako su osobe po prethodnom kriteriju izjednačene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
428 | Jagoda Đurović | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, Smatram da se godine rada tj. "staža" izvan struke ne bi trebao bodovati. Isto tako, slažem se s ostalima koji su naveli da treba u kriteriji uvrstiti i kriterij napredovanja u zvanje i to: 1 bod za mentora, 2 za savjetnika i 3 za izvrsnog savjetnika. Ukoliko to nije prihvatljivo, isto bi trebalo onda uvrstiti u dodatne kriterije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
429 | Davor Kolarić | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, mišljenja sam da u Pravilnik pod dodatne kriterije treba obavezno uvrstiti napredovanje i to tako da se boduju od 1 do 3 boda ovisno o stupnju napredovanja (mentor, savjetnik, izvrsni savjetnik) jer ne bi trebali jednako vrednovati kolege koje ulažu u sebe i obrazovanje općenito i one koji samo odrade minimum minimuma. Isto tako mislim da bi invaliditet osobe trebao biti bodovan prema stupnju invaliditeta određeni broj bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
430 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, mislim da bi u dodatne kriterije u Članku 5. ovog Pravilnika svakako trebalo uvrstiti i treći kriterij, a to je napredovanje u zvanju. Dakle, zaposlenik u zvanju mentora 1 bod zaposlenik u zvanju savjetnika 2 boda zaposlenik u zvanju izvrsnog savjetnika 3 boda, jer bez obzira na čemu je bio naglasak u radu pojedinca, nastavi ili više na izvannastavnim aktivnostima, zaposlenici koji su tijekom svog radnog vijeka napredovali morali su jako puno raditi i na sebi i za škole u kojima su radili i za učenike kojima su predavali. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
431 | Nikolina Janc | PRAVILNIK, Članak 5. | smatram da je ovaj stavka roditeljstvo jedna od najbitnijih, i dodala bi da osobama sa više djece treba i bilo bi poželjno uzeti u obzir i udaljenost rada od kuće, te im omogućiti rad u školi bliže ako se ukaže radno mjesto. Također podržavam pravilnik te sam protiv politiziranja i zapošljavanja osoba preko uputnice i političke opredjeljenosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
432 | LJILJANA ILLE | PRAVILNIK, Članak 5. | Mislim da ne treba roditelja s troje ili više malodobne djece bodovati s 3 boda osim ako je samohrani roditelj. U dodatne kriterije treba uvrstiti bodove za osobe koje su napredovale u zvanju. Smatram da nije potrebno testiranje za djelatnike koji su proglašeni viškom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
433 | Ivana Kuna Raguž | PRAVILNIK, Članak 5. | Kao jedan od dodatnih kriterija potrebno je uvesti napredovanje u struci te bodovati na sljedeći način: mentor 2 boda savjetnik 4 boda izvrsni savjetnik 6 bodova Također, valja uzeti u obzir i blizinu stanovanja te bodovati na sljedeći način: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
434 | Marina Bukvić | PRAVILNIK, Članak 5. | Kao dopunu u dodatne kriterije treba uvrstiti i bodove za stručno usavršavanje(uživo ili online). Mnogi obrazovni djelatnici ulažu puno vremena u edukaciju , a nisu u mogućnosti napredovati zbog broja bodova ili zbog nemogućnosti ostvarivanja bodova iz pojedinih kategorija, ali bez obzira na to žele učiti i usavršavati se i naučeno primjenjivati u razredima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
435 | Ivana Klišanin | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, mišljenja sam da bi pod navedene dodatne kriterije svakako trebalo uvrstiti: - brigu o uzdržavanom invalidnom članu obitelji u kućanstvu - stečeno zvanje u struci (mentor, savjetnik...) Mišljenja sam i da treba bodovati svako dijete koje zaposlenik , a ne kao sada od troje djece na više. Tako bi svi zaposlenici bili u ravnopravnom položaju , a ovako nisu. Treaba povećati i broj bodova djelatniku koji je roditelj djetetu s teškoćama u razvoju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
436 | Gordija Marijan | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, smatram da samohrani roditelj zaslužuje više od 1 boda. Kao majka troje djece, smatram da treba povećati i bodove roditeljima sa troje i više djece. Također, roditelji djece s teškoćama u razvoju zaslužuju više od 2 boda | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
437 | Magdalena Šare | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani mislim da biste pod navedene dodatne bodove trebali uvrstiti: - bodovanje za dosadašnji rad u brdsko - planinskom području kao i za rad na otoku. - bodovanje za roditeljstvo: dodati bod za svako dijete ( bilo jedno ili više djece). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
438 | Ivana Bašić | PRAVILNIK, Članak 5. | Potrebno je dodati bodove za napredovanje u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
439 | ZVJEZDANA FARKAŠ | PRAVILNIK, Članak 5. | U dodatne kriterije bi trebalo uvrstiti Invalidnost osobe koja se proglašava organizacijskim viškom i briga o invalidnom članu u obitelji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
440 | Vlasta Tibljaš | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, mišljenja sam da bi pod navedene dodatne kriterije svakako trebalo uvrstiti: - brigu o uzržavanom invalidnom članu obitelji u kućanstvu - stečeno zvanje u struci (mentor, savjetnik...) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
441 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Kao dodatne kriterije predlažem, kao i ostali, dodati bodovanje za napredovanje u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
442 | Danijela Primorac | PRAVILNIK, Članak 5. | Čl.5, uz dodavanje kriterija napredovanja u zvanju, povećati broj bodova za roditeljstvo, jer 3 boda je premalo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
443 | Gorana Babić | PRAVILNIK, Članak 5. | U dodatne kriterije potrebno je dodati i bodovanje za napredovanje u struci (3 boda mentor, 6 bodova savjetnik, 8 bodova izvrstan savjetnik) jer kvaliteta odgojno-obrazovnog djelatnika je izražena kroz njegovo napredovanje koje je odraz nečijeg truda i rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
444 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK, Članak 5. | Ovaj članak treba brisati a sastavnice uvrstiti u prethodni članak iz prethodno navedenih razloga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
445 | Vesna Kovačević Parmak | PRAVILNIK, Članak 5. | Uvažiti napredovanje odgojno obrazovnih radnika u zvanja prema "Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika ..." i bodovati pod dodatne kriterije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
446 | OLIVER HIP | PRAVILNIK, Članak 5. | Slažem se s ostalim kolegama da je potrebno ubaciti i dodatne bodove za napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
447 | Goran Topalović | PRAVILNIK, Članak 5. | U dodatne kriterije potrebno je dodati i bodovanje za napredovanje u struci (mentor, savjetnik, izvrstan savjetnik). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
448 | Ivana Svjetličić | PRAVILNIK, Članak 5. | Potrebno je dodati u dodatne kriterije bodove za napredovanje u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
449 | MIRJANA BERNAT-RUŽIČKA | PRAVILNIK, Članak 5. | Smatram da bi dodatni kriterij trebao biti kvaliteta odgojno-obrazovnog djelatnika izražena kroz njegovo napredovanje. Ni poslodavcu nije svejedno koji od dva kandidata s istim brojem bodova će imati prednost. Kvaliteta se prepoznaje u sustavu kroz napredovanje, te smatram da ju ovdje treba uključiti. Na koji način i s koliko bodova vrednovati koju razinu? Od mentora do izvrsnog savjetnika u omjeru 3:6:9 bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
450 | Sunčica Križan-Kadi | PRAVILNIK, Članak 5. | čl. 4 i čl. 5 obvezni i dodatni kriteriji, bodovanje Svakako kao jedan od kriterija valja uzeti u obzir i invalidna osoba kao član obitelji osobe koja postaje tehnološki višak. Isto tako osobe sa statusom hrvatskog branitelja trebaju dobiti dodatne bodove (takvih je malo, a nije zanimarivo tko je devedestih sudjelovao u obrani domovine bilo kao dragovoljac, bilo kao mobilizirana osoba, to se ne smije zanemariti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
451 | Iva Palčić Strčić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, potrebno je brisati članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ako na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a proglašeni su tehnološkom viškom. Podsjećam na činjenicu da je velik broj učitelja s pojačanim predmetom nagrađen u listopadu 2019. godine. Priznanje za najbolje odgojno-obrazovnog radnika dobili su upravo za svoj rad u predmetnoj nastavi. Također, učitelji s pojačanim predmetom voditelji su Županijskih stručnih vijeća te potvrdu za svoju izvrsnost u velikom broju dobivaju i kroz napredovanja. Članak 6. ovog Pravilnika učitelje s pojačanim predmetom diskriminira dajući prednost zapošljavanju učiteljima drugih studija čak i ako imaju manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja učitelja koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te je njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još složenijoj situaciji. U slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički će im biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje. Jednako tako, bit će manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, uzimajući u obzir da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon u ovome slučaju ne ispunjavaju isti cilj. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. S poštovanjem, Iva Palčić Strčić, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
452 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 6. | Zakonom o radu (»Narodne novine«, broj 93/14, 127/17, 98/19) člankom 7., stavkom 4, „zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima”. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010. – ispr., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013., 152/2014., 7/2017. i 68/2018.), propisani su opći i posebni uvjete za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. Odredbama Zakona propisano je kako poslove predmetnog nastavnika mogu obavljati osobe koje imaju završen studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), kao i četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Članak 6. predloženog Pravilnika u navedenom obliku izravno diskriminira učitelje razredne nastave koji su stekli sve potrebne kvalifikacije za rad u predmetnoj nastavi i zaposleni su kao predmetni nastavnici u osnovnim školama. Također, u prijedlogu Pravilnika članak 6. propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja. Takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010. – ispr., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013., 152/2014., 7/2017. i 68/2018.) jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Dodatno, Prijedlog Pravilnika i članak 6. u potpunosti su neusklađeni s nadnacionalnim dokumentima poput Europskog stupa socijalnih prava (2017) i njegovih 20 načela, te grubo narušava odredbe koje se odnose na osiguravanje jednakih mogućnosti i pristup tržištu rada te osiguravanju pravednih radnih uvjeta. Sukladno navedenom, tražimo uklanjanje svih diskriminatornih odredbi iz Prijedloga Pravilnika koje u nepovoljan položaj dovode učitelje razredne nastave zaposlene na radnom mjestu predmetnog nastavnika, te puno poštivanje odredbi Zakona o radu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
453 | Valentina Jugović | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, članak 6. degradira učitelje s pojačanim predmetom koji su se redovito i vrlo uspješno školovali, nakon čega i zaposlili, po tada važećem Zakonu. Ti učitelji su prilikom zapošljavanja imali sve potrebne kvalifikacije za radno mjesto na koje su primljeni. Većina njih kontinuirano i aktivno sudjeluje na svim razinama usavršavanja te odlično implementira nove strategije poučavanja u svom radu. Aktivni su i prisutni na svim razinama natjecanja, voditelji su stručnih aktiva te inicijatori i provoditelji mnogih projekata. Smatram da je nedopustivo dovoditi njihovu stručnost u pitanje i degradirati ih, da nakon što postanu tehnološki višak, zauzmu tek drugo mjesto na Listi evidencije viškova. Stoga, jasno i glasno tražim brisanje navedenog rangiranja te izjednačavanje učitelja s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. Lp, Valentina Jugović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
454 | Željka Johan Kotur | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
455 | Bianka Gasparac | PRAVILNIK, Članak 6. | Tražim brisanje ovog članka prema kojemu se učiteljima s pojačanim programom oduzimaju stečena prava. Ti su učitelji zaposleni na neodređeno i trebali bit biti jednaki u pravima kao i ostali zaposleni u sustavu! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
456 | Jelena Novaković | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim ponovnu reviziju Članka 6 nacrta ovog Pravilnika. Naime, brojnim inicijativama i peticijama nastojalo se ukazati na nepravedan položaj budućih, ali i sadašnjih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima. Stupanj obrazovanja i stečena prava ne mogu se retrogradno oduzimati te stoga ti kandidati trebaju imati jednaka prava pri raspoređivanju viškova s Liste kao i kandidati pod točkom a. Postoji i sljedeća situacija na koju bi se ovakve odluke u budućnosti mogle odnositi.Naime, mnogi učitelji predaju već dugi niz godina pojačani predmet u razrednoj nastavi kao predmetni učitelji. Slijedom smanjenja broja učenika i smanjenja broja razrednih odjeljenja, što zbog pada nataliteta što zbog iseljavanja, tijekom godina postupno ostaju bez dovoljnog broja sati za puno radno vrijeme. U tom slučaju, treba uzeti u obzir mogućnost nadopune satnice satima iz predmetne nastave, ali prema ovom pravilniku to možda neće biti moguće, što smatram nepravednim. To je jedno vrlo osjetljivo pitanje koje također treba razmotriti i urediti Pravilnik kako ne bi došlo do pogrešnog tumačenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
457 | Ivana Kanisek | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
458 | Jadranka Petrač | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje U STRUCI, JER SU ITEKAKO UPISOM I ZAVRŠETKOM PONUĐENOG STUDIJA POSTALI STRUČNI, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. A da ne govorimo o protuzakonitom retrogradnom oduzimanju prava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
459 | Andrijana Buljan | PRAVILNIK, Članak 6. | 1. Sam naziv Pravilnika nije u skladu s člankom 107. st. 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te je u suprotnosti s Odlukom ministrice Divjak od 25.10.2018. godine o imenovanju radne skupine. Dakle MZO, po svom već gotovo ustaljenom običaju, krši i svoje Odluke i važeće propise, ujedno omalovažavajući značaj socijalnog partnerstva te Međunarodnih konvencija i akata Europske Unije koji uređuju ta pitanja. 2. Nadalje, iz Pravilnika su izbačene sve odredbe o načinu i postupku utvrđivanja lista zaposlenika koji imaju zasnovani radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme kao i način njihova raspoređivanja te kriterije za upućivanje u osnovnoškolske ustanove, a koji su svi bili predviđeni pravilnikom koju je izradila radna skupina. 3. Odredba koja nije ušla u javno savjetovanje, odnosila sa na dodatni kriterij udaljenosti od mjesta rada do mjesta stanovanja, a sve vodeći računa o lakšoj dostupnosti radnog mjesta i to: a) do 5 km 3 boda b) više od 5 do 20 km 2 boda c) više od 20 km 1 bod uz uvažavanje činjenice da se dodatni kriterij s višim rednim brojem primjenjuje samo ako su zaposlenici, po prethodnom kriteriju, izjednačeni. S navedenim prijedlogom suglasili su se svi članovi radne skupine, dakle, prijedlog je usvojen jednoglasnom odlukom, što je sve konstatirano zapisnički. Budući da su svi članovi bili usuglašeni oko gore navedenog prijedloga, ta se odredba barem mogla dati na javnu raspravu, a sve kako bi se na taj prijedlog dobilo i mišljenje zainteresirane javnosti odnosno onih koji se na terenu najviše susreću s problematikom raspoređivanja viškova. 4. Također, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. 5. Nadalje, rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
460 | Ivana Šimović | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. Sa štovanjem, Ivana Šimović, diplomirana učiteljica razredne nastavne s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
461 | Marijana Schneider | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. ponovno oduzima već stečena prava stručnjacima sa završenim Učiteljskim fakultetom i pojačanim programom određenog nastavnog predmeta. Ustav to strogo zabranjuje. Nitko nema pravo nikome naknadno oduzimati već stečena prava. Ministrica Divjak javno se u medijima zaklinjala kako ovakvih diskriminacija prema onima koji su svoja prava već stekli prije donošenja zloglasnih izmjena zakona u korist podobnih, a na štetu učitelja s učiteljskih fakulteta, neće biti. Već stečena prava, kao i sav trud, iskustvo, rad i priznanja oduzimaju i već zaposlenima i to ravnopravno zaposlenima kao pravim stručnjacima, što oni i jesu. IZMJENE I DOPUNE ZAKONA SU DUBOKO DISKRIMINIRAJUĆE. Iskusne stručnjake proglasit ćete nestručnima nakon 5, 10, 15, 20, 25 ili 30 godina rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
462 | IGOR NIKIČIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. (1) Osobe koje su iskazane organizacijskim viškom, a ispunjavaju uvjete za zapošljavanje na radnome mjestu učitelja predmetne nastave u osnovnim školama, uvrštavaju se na Listu evidencija prema razina i vrsti obrazovanja i to sa završenim: a) studijskim programom nastavničkoga smjera odgovarajućega nastavnog predmeta na razini diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućega nastavnog predmeta. b) studijskim programom odgovarajuće vrste na razini diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućega nastavnog predmeta; c) preddiplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka boduju se sukladno kriterijima iz članka 4. i 5. ovoga Pravilnika, a u školu koja je iskazala potrebu za zapošljavanjem upućuju se na sljedeći način: - najprije osobe iz stavka 1. točke a) ovoga članka prema ostvarenome broju bodova; - ako na Listi evidencija nema osobe iz stavka 1. točke a) ovoga članka, osobe iz stavka 1. točke b) ovoga članka prema ostvarenome broju bodova; - ako na Listi evidencija nema osobe iz stavka 1. točke a) i b) ovoga članka, osobe iz stavka 1. točke c) ovoga članka prema ostvarenome broju bodova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
463 | IGOR NIKIČIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani/a, ovim putem upućujem primjedbu za brisanje navedenog rangiranja u članku 6. i izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. Ovakav prijedlog Pravilnika diskriminira učitelje s pojačanim predmetom, kolege i kolegice koji su sukladno važećem Zakonu educirani i stručni za rad u Osnovnim Školama, Diplomom potvrđuju svoju stručnost te im s time pripadaju sva prava sukladno tada važećem Zakonu. S poštovanjem, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
464 | Renata Branilović | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Učitelji s pojačanim predmetima su dokazani kao odlični stručnjaci u sustavu. Ti učitelji su nerijetko učitelji mentori i učitelji savjetnici upravo u predmetima koji predaju. Njihovi učenici sudjeluju na svim razinama službenih natjecanja. Također provode vrlo vrijedne i važne projekte. Voditelji su stručnih aktiva i organizatori natjecanja na AZOO-u. Ne postoji nikakva stručna studija koja opravdava ovakav zakon. Potpuno je diskriminativna, a utemeljena na nikakvim konkretnim činjenicama. S druge strane, takvi učitelji su dokazani u praksi. Postavlja se pitanje kome i zašto je u interesu cijeli niz generacija odličnih učitelja, koje je čak i MZO nagradio na ovaj način stavljati u "niži" položaj?! Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
465 | Ivan Piria | PRAVILNIK, Članak 6. | Smatram da se članak 6. treba izmijeniti.Učitelje predmetne nastave sa pojačanim programima i tajnike školskih ustanova pod točkom b) treba izjednačiti i staviti u ravnopravan položaj sa navedenim u točki a) .Ovakva odredba kako je napisana trenutno nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
466 | Mirena Maljković | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Učitelji s pojačanim predmetima su dokazani kao odlični stručnjaci u sustavu. Ti učitelji su nerijetko učitelji mentori i učitelji savjetnici upravo u predmetima koji predaju. Njihovi učenici sudjeluju na svim razinama službenih natjecanja. Također provode vrlo vrijedne i važne projekte. Voditelji su stručnih aktiva i organizatori natjecanja na AZOO-u. Ne postoji nikakva stručna studija koja opravdava ovakav zakon. Potpuno je diskriminativna, a utemeljena na nikakvim konkretnim činjenicama. S druge strane, takvi učitelji su dokazani u praksi. Postavlja se pitanje kome i zašto je u interesu cijeli niz generacija odličnih učitelja, koje je čak i MZO nagradio na ovaj način stavljati u "niži" položaj?! Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. Sramotan je uopće prijedlog, i brisanje je jedini način za donekle popravljanje situacije! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
467 | Bernarda Jug | PRAVILNIK, Članak 6. | Zloglasni članak 6. ponovno oduzima već stečena prava stručnjacima sa završenim Učiteljskim fakultetom i pojačanim programom određenog nastavnog predmeta. Ustav to strogo zabranjuje. Nitko nema pravo nikome naknadno oduzimati već stečena prava. Ministrica Divjak javno se u medijima zaklinjala kako ovakvih diskriminacija prema onima koji su svoja prava već stekli prije donošenja zloglasnih izmjena zakona u korist podobnih, a na štetu učitelja s učiteljskih fakulteta, neće biti. No, upravo svjedočimo da, ne samo da će se oduzeti već stečena prava onima koji se još nisu uspjeli zaposliti u svojoj struci, nego se ide tako daleko da se ista već stečena prava, kao i sav trud, iskustvo, rad i priznanja oduzimaju i već zaposlenima i to ravnopravno zaposlenima kao pravim stručnjacima, što oni i jesu. Kakva je to mržnja? O kakvim se i čijim interesima tu radi? Svi znamo. Zanimljivo je da se netko silno žuri na nezakonitim temeljima ovo progurati na isti način na koji se nametnulo izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te su iste izmjene i dopune, uz ovaj montirani članak 6., diskriminirajuće. Tko su, imenima i prezimenima, autori ovih ideja? Tko je napisao ovaj Nacrt? Zašto se javno ne potpišu svi koji su ovo pisali i predlagali, a ne da se potpiše samo ministrica? Ovo što ovdje predlažete bilo bi isto kao da se napiše da liječnici koji su diplomirali na medicinskim fakultetima u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj (prije 1990. godine) mogu raditi kao liječnici samo ako se na natječaj, odnosno, oglas ne jave liječnici koji su diplomirali na medicinskim fakultetima u Republici Hrvatskoj (poslije 1990. godine). Nadalje, Izmjene i dopune Zakona su duboko diskriminirajuće jer nisu ostavile određenim kategorijama zaposlenika da u određenom vremenskom roku steknu uvjete koji se eventualno traže novim zakonskim izmjenama, da im se omogući da steknu tu "povremenu stručnost" (jer po ovome malo jesu stručni, a malo nisu, što je apsurd i uvreda svakoj inteligenciji), kao što nije provedena niti jedna stručna studija prije donošenja ovog Nacrta, kao i Izmjena i dopuna navedenog Zakona. Ovako mislite graditi kvalitetno školstvo? Iskusne stručnjake proglasit ćete nestručnima nakon 5, 10, 15, 20, 25 ili 30 godina rada jer vam se logo na njihovoj diplomi više ne sviđa ili joj je istekao rok trajanja?! Sramotno. Za ovo biste morali kazneno odgovarati. Sad čekam vrle sindikate i sve one gorljive prosvjede koji su tijekom zloglasnog štrajka propovijedali zajedništvo. Kolegice i kolege, gdje je sada to zajedništvo? Zbog čega se ne dignete i vi s drugih fakulteta kako biste zaštitili učitelje s učiteljskih fakulteta? Ili je zajedništvo bilo samo dotle dok ih niste, naivne kakvi često jesu jer učiteljsko je to srce, lovrakovsko, iskoristili kao topovsko meso i broj za postizanje boljih uvjeta za vas koji ćete ostati kada se ovih nepodobnih stručnjaka konačno riješite? Gdje je sada zajedništvo? Gdje su sada prosvjedi o dostojanstvu, o pravima, o jednakosti, o poštenju, o tome kako samo predivni i predani te pravi stručnjaci rade u hrvatskome školstvu? Kamo ste sada nestali? Dopustit ćete ovakav pokolj? Ovo je pokolj. Ovakav udar nije napravio čak niti ministar Jovanović, a niti itko prije. Tko želi raditi u ovako diskriminirajućem sustavu? Pitanje za ministricu Divjak: Kako to da su informatičari stručni i s diplomama stečenima prije 30 godina, a nalaze se u struci koja se svakodnevno mijenja, dok učiteljima s učiteljskih fakulteta diploma svake godine Vašega mandata vrijedi sve manje jer Vi namještate inflaciju? Gdje Vam je studija na kojoj temeljite i kojom opravdavate svo zlo koje ste napravili učiteljskim fakultetima i diplomantima tih fakulteta nazivajući ih nestručnima, odnosno, povremeno stručnima ili potpuno nestručnima onda kada Vi odredite da im je istekao rok trajanja? Vi imate puno godina. S obzirom na datum Vaše diplome, nije li i Vašoj stručnosti već odavno istekao rok trajanja?! Trebalo bi Vas tužiti na svjetskoj razini za ovakvu zvjersku diskriminaciju i derogaciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
468 | Ana Marija Sačer | PRAVILNIK, Članak 6. | Dakle, u prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
469 | IVANA KANIŠKI | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. i izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. Ovakav prijedlog pravilnika diskriminira učitelje s pojačanim predmetom. S poštovanjem, Ivana Kaniški | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
470 | Romeo Vlahov | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, smatram da članak 6. ne treba mijenjati jer se temelji na Zakonu o odgoju i obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
471 | Ivana Lukša Peranec | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Djelatnici koji su postali tehnološki višak trebali bi imati prednost kod zapošljavanja bez dodatnog testiranja. S poštovanjem, Ivana Lukša Peranec | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
472 | ANITA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, Slažem se s članakom 6. u predloženom obliku jer je temeljen na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
473 | Dunja Oreški | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. degradira učitelje s pojačanim predmetom i ugrožava njihova stečena prava. Djelatnici koji su postali tehnološki višak trebali bi imati prednost kod zapošljavanja bez ikakvog dodatnog testiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
474 | Tea Horvatić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, Ne slažem se sa Čl.6 stavak (2) gdje se učitelji sa završenim četverogodišnjim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućega nastavnog predmeta rangiraju kao drugi na listi prednosti, a tome doprinosi sljedeći primjer: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Izmjenom Zakona već jesmo na listi pod b) pri zapošljavanju, a konkretno, kao učiteljica s više od 10 godina radnog iskustva u struci, ne vidim kako bih kao eventualni tehnološki višak mogla biti manje stručna (ili imati manje bodova) od kolega koji završe npr. profesorski smjer i nemaju ni dan radnog iskustva, stručnog usavršavanja, mobilnosti u inozemstvu, rada na Erasmus+ i eTwinning projektima i sl. Tu se mogu pribrojati održani sati u nastavi koji bi morali imati dodatno bodovanje, uz napredovanje u struci, objavljeni znanstveni i stručni članci i sve ono što spada u stručno usavršavanje, a iziskuje mnogo zalaganja i vremena. Prema tome, kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu kriterija ovoga Članka kako se učitelji u takvoj situaciji ne bi dodatno diskriminirali i degradirali. S poštovanjem, Tea Horvatić, dipl.učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta engleski jezik, učitelj mentor, Erasmus+ koordinator, Microsoft Educator Expert | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
475 | Svjetlana Subašić | PRAVILNIK, Članak 6. | Podržavam predloženi članak 6. jer je u skladu sa člankom 105., st 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19). Smatram da učitelji trebaju biti uvršteni na Listu prema navedenoj vrsti i razini obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
476 | Adela Tompoš | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani! Članak 6. u predloženom obliku ponovno diskriminira učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji godinama rade na poslovima predmetnih učitelja, stekli su sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima i godinama se stručno usavršavali. Učitelji s pojačanim programom su upisivali i studirali prema programu Ministarstva, nisu ga sami izmislili. Nezakonito je retrogradno oduzimanje njihovih prava. Tražim brisanje spornog rangiranja te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije. Smatram da se treba gledati staž te profesionalni rad. S poštovanjem, Adela Tompoš | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
477 | Ivana Pongrac | PRAVILNIK, Članak 6. | Za sve nas s pojačanim predmetom - tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6., te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
478 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, Nadam se da ćete zadržati članak 6 u predloženom obliku jer on je temeljen na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje uvjete za zasnivanje radnog odnosa u školama i u kojem jasno stoji tko ima prednost pri zapošljavanju u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi (članak 105). S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
479 | Sandra Balent | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, apeliram da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donesen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
480 | Dijana Kirić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, članak 6. u predloženom obliku dodatno diskriminira učitelje koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima i koji već godinama rade u sustavu, stručno se usavršavaju, napreduju i doprinose unapređenju tog istog sustava. Ovim člankom se izravno dovodi u situaciju da učitelj, s recimo pojačanim predmetom, koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi, redovito se stručno usavršava, postiže izvrsne rezultate ne može se zaposliti i nema prednost unatoč godinama staža i svim stručnim usavršavanjima i rezultatima pred kolegom profesorom s recimo nekoliko mjeseci staža. Stoga, kako se ponovo ne bi zakidala stečena prava postojećih stručnjaka, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. Predlažem i da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) situaciji da se moraju testirati za posao koji savjesno obavljaju već godinama. S poštovanjem, Dijana Kirić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
481 | Veronika Kapelari Horvat | PRAVILNIK, Članak 6. | Predlažem brisanje članka 6. jer je degradirajuć i ponižavajuć udarac za učitelje s pojačanim predmetom. Ministrica je obećala da nam se neće uskraćivati stečena prava, a ovim se člankom upravo to i događa. Ne možete nam retrogradno oduzeti stečena prava koja smo studiranjem zavrijedili. Osim toga, ovim bi se Pravilnikom, ako bi prošao, poistovjetili učitelji s pojačanim predmetom koji rade već godinama u struci i tek diplomirani studenti nekog drugog fakulteta. O satima odrađene metodike i ostalih predmeta neću uopće govoriti. To je obezvređivanje i šikaniranje struke, učitelja te programa fakulteta koje je Ministarstvo dopustilo. Stoga izričito tražim ukidanje ovog članka, kao učiteljica razredne nastave s pojačanim predmetom prirodoslovlje, ali i kao osoba koja je već iskusila kako je to biti tehnološki višak. Osim golemog stresa koji ta situacija nosi, sad je tu i pitanje hoćemo li više ikada raditi u školi i dobiti radno mjesto. Testiranje učitelja koji radi već godinama je također u ovakvoj situaciji krajnje besmisleno i ponižavajuće.Mišljenja sam da i testiranje u ovakvoj situaciji, kod raspodjele tehnološkog viška, treba izbaciti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
482 | IGOR SOLDIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Nadam se kako nećete popustiti, te će članak 6 ostati u predloženom obliku jer Zakon propisuje koji su uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
483 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 6. | Predlažemo brisanje članka 6. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
484 | MIRJANA MAMIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
485 | Denis Kirić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, članak 6. u predloženom obliku bi dodatno diskriminirao učitelje s pojačanim predmetima koji smo stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, već godinama radimo u sustavu, stručno se usavršavamo, napredujemo i doprinosimo unapređenju tog istog sustava. U tom slučaju ni godine iskustva, pa čak ni naša postignuća ni izvrsnosti u radu, nam ne bi dala prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime nas se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje (ili ništa) iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Iz osobnog primjera, ne vidim kako bih mogao biti manje stručan nakon više od 15 godina rada, nego što sam bio nakon završetka studija ili manje stručan od osobe koja je (tek) završila studij iz Stavka a) navedenog članka. Napominjem da tih 15 godina rada uključuje oko 12 000 održanih sati nastave (23 sata tjedno, 35 tjedana, 15 godina), oko 1 800 sati stručnog usavršavanja (120 sati godišnje), napredovanje u zvanje mentora i voditeljstvo ŽSV-a. Prema tome, kako se ponovo ne bi zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6., te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. Također, predlažem da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji savjesno obavljaju već godinama. S poštovanjem, Denis Kirić - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik - učitelj mentor - voditelj Županijskog stručnog vijeća za Engleski jezik Međimurske županije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
486 | Monika Mađarić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
487 | Renata Bratanović Palaić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
488 | Barbara Soldić | PRAVILNIK, Članak 6. | Ovakvom izmjenom pravilnika se retrogradno oduzimaju prava učiteljima razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućega nastavnog predmeta i učiteljima koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućega nastavnog predmeta. Ovi učitelji su stekli sve potrebne kompetencije za obavljanje posla i zaposlili se prema tadašnjim važećim pravilnicima, a to im se ovom izmjenom rangiranja oduzima i samim time im se pri uvrštavanju na Listu evidencije viškova znatno otežava ponovno zaposlenje i popunjavanje izgubljene satnice. Smatram izrazito nepravednim mijenjanje pravilnika koji je vrijedio za vrijeme kad su gore navedeni učitelji upisivali studij. Ovim komentarom tražim brisanje navedenog rangiranja te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
489 | Ivona Trtanj Šneler | PRAVILNIK, Članak 6. | Izjednačavanje učitelja RN s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. Člank 6. učitelje s pojačanim predmetom ponovno dovodi u nepovoljan položaj te se zadire u njihova stečena prava. Smatram da je ovaj članak nepravedan, te ga je potrebno brisati. Učitelji RN s pojačanim predmetima degradiraju se prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako Učitelji s pojačanim programom nekog predmeta nisu sami smišljali taj model i program kada su ga upisivali i studirali. Ministarstvo ga je planiralo i odobrilo i ne vidim razlog da sada učitelji pojačanih predmeta ispaštaju i stavljaju se u podređenu poziciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
490 | Sanja Fehir | PRAVILNIK, Članak 6. | Učitelji s pojačanim predmetom su studirali prema modelu koje je tada Ministarstvo odobrilo i nisu ga sami osmislili. Sada bi učitelji s pojačanim predmetom trebali ispaštati iako već godinama rade u sustavu, a mnogi i napreduju u struci kao mentori i savjetnici. Nije u redu to mijenjati retrogradno. Tražim brisanje navedenog rangiranja te izjednačavanje učitelja s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
491 | velimir paškalin | PRAVILNIK, Članak 6. | Prijedlog da za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
492 | VLASTA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Iako se radi o osobama koje su već u sustavu i imaju radnog iskustva, slažem se da se u raspoređivanju pri istom broju bodova, kako je i navedeno, daje prednost osobi sa studijskim programom nastavničkog smjera traženog nastavnog predmeta nad pojačanim programom jer imaju i stručni ispit položen u tom predmetu. Ne smatram to degradiranjem učitelja s pojačanim programom jer ionako npr. učitelji RN s pojačanim programom mogu polagati samo RN, a ne predmet koji predaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
493 | VLASTA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Pod c) nije jasno po kojem kriteriju idu osobe koje su završile studije po starom sustavu prije ECTS bodovanja pa to također treba objasniti i precizirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
494 | Nikolina Janc | PRAVILNIK, Članak 6. | Smatram da učitelji sa pojačanim predmetom ne mogu biti jednaki sa učiteljima sa predmetom koji su studirali 5 godina. Nikako nisu jednaki sa znanjem i sposobnostima, te prednost MORAJU imati predmetni nastavnici posebno u predmetnoj nastavi. Taj Pravilnik je već donešen i neka ga ovaj Pravilnik ne zaobilazi i pobija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
495 | Marko Ivanetić | PRAVILNIK, Članak 6. | Člankom 6 učitelje s pojačanim predmetom ponovno se dovodi u nepovoljan položaj te se zadire u njihova stečena prava. Smatram da je ovaj članak nepravedan, te ga je potrebno brisati, a prava učitelja s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova izjednačiti. Učitelji s pojačanim predmetima degradiraju se prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju, koji je na snazi od 4.8.2019. zadire se u stečena prava učitelja, a alarmantno je da se novim Nacrtom gore navedenog pravilnika čak i retrogradno oduzimaju već stečena prava što je nedopustivo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
496 | Ivona Šakić | PRAVILNIK, Članak 6. | Smatram da nije u redu, a nikako nije korektno, nešto mijenjati retrogradno. Učitelji s pojačanim programom nekog predmeta nisu sami smišljali taj model i program kada su ga upisivali i studirali. Ministarstvo ga je planiralo i odobrilo i ne vidim razlog da sada učitelji pojačanih predmeta ispaštaju i stavljaju se u podređenu poziciju. U članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju se prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju, koji je na snazi od 4.8.2019. zadire se u stečena prava učitelja, a alarmantno je da se novim Nacrtom gore navedenog pravilnika čak i retrogradno oduzimaju već stečena prava što je nedopustivo. Članak 6. koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. Tražim brisanje navedenog rangiranja te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. S poštovanjem, Ivona Šakić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
497 | Damir Poljak | PRAVILNIK, Članak 6. | Učitelje s navedenim programom "četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućega nastavnog predmeta ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućega nastavnog predmeta" treba staviti pod točku a). Sigurno se pitate zašto? Zna se tko je dao fakultetima dopusnice za izvođenje studijskih programa za OŠ do 8. razreda, a sada nas se želi dotući i degradirati te postepeno "izbaciti" iz sustava obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
498 | Martina Požežanac Španjur | PRAVILNIK, Članak 6. | Alarmantno je da se novim Nacrtom ovog pravilnika čak i retrogradno oduzimaju već stečena prava što je nedopustivo! Zakon koji je vrijedio kada su učitelji s pojačanim predmetom upisivali fakultete i završavali ih se ne mogu retrogradno mijenjati. Ako se žele, mogu se mijenjati, ali se treba uvrstiti novi članak koji sve učitelje sa pojačanim predmetom koji su upisali fakultete i završili ih prije mijenjanja zakona izjednačavaju sa profesorima. Čak je i ministrica obećala da se diskriminacija neće povlačiti stalno, a evo opet se događa. To se treba jednom za svagda promijeniti u zakonu jer je jednostavno nelogično i bez svakog smisla činiti razliku sada kada je toliko zaposlenih radnika koji su završili fakultete po drugim smjernicama zakona. Sporan je članak 6. koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. Navedeni članak direktno se kosi s izjavom Ministrice Divjak koja je uvjeravala da novi Zakon o odgoju i obrazovanju kojim smo degradirani pod točku b nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa! Tražimo brisanje navedenog rangiranja te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova ili dodavanje novog članka kojim bi se jasno navelo da se stečena prava ne mogu unazad uzimati jer bi to tada bila prijevara koju je činila država upisujući ljude na fakultete kada je govoreno da će se s određenim fakultetima moći zaposliti na određena radna mjesta. S poštovanjem, Martina Požežanac Španjur | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
499 | Ivana Kuna Raguž | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, člankom 6. se ponovno učitelji s pojačanim predmetom stavljaju u nepovoljan položaj, te se onima koji su se zaposlili prije stupanja na snagu Zakona o odgoju i obrazovanju od 1.siječnja 2020. g. RETROGRADNO oduzimaju prava. Ti učitelji su već godinama u sustavu te su svoja prava stekli prema TADA VAŽEĆIM zakonima. Također, mnogi od njih imaju velikog uspjeha u radu te su i napredovali u viša zvanja. Molim da se članak 6. izmijeni na način da se u slučaju da je osoba koja je proglašena organizacijskim viškom, a prvotno zaposlena prije stupanja na snagu važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju, izjednači s osobama iz kriterija A - odnosno profesorima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
500 | Ina Sušec | PRAVILNIK, Članak 6. | Člankom 6 učitelje s pojačanim predmetom ponovno se dovodi u nepovoljan položaj te se zadire u njihova stečena prava. Smatram da je ovaj članak nepravedan, te ga je potrebno brisati, a prava učitelja s pojačanim predmetom i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova izjednačiti. Također, osobe koje su proglašene tehnološkim viškom nije potrebno testirati za novo radno mjesto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
501 | Marija Svirčić | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, molim da se izmijeni članak 6., koji učitelje s pojačanim predmetima ponovno rangira pod točku b, što u konačnici dovodi do toga da na Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim predmetima se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a (dakle profesor). Navedeno izravno upućuje na ponovno oduzimanje stečenih prava učiteljima s pojačanim predmetima koji već godinama rade u sustavu, koji su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima, a nažalost su proglašeni tehnološkom viškom. U ovom slučaju čak ni njihova postignuća ni izvrsnost u radu im ne daju prednost pred osobama koje su završile druge studije. Ovime ih se izravno dovodi u situaciju da učitelja s pojačanim predmetom koji godinama predaje svoj pojačani predmet u predmetnoj nastavi bude moguće zaposliti samo ako se ne javi netko s drugog studija - čak i ako ta druga osoba ima manje iskustva, staža i izvrsnosti u radu od učitelja s pojačanim programom. Članak 6. se izravno kosi s izjavom ministrice Divjak, koja je u tijeku izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na snazi od 4.8.2018., uvjeravala javnost i struku da novi Zakon o odgoju i obrazovanju, kojim su učitelji s pojačanim predmetima degradirani pod točku b, nikako neće dovesti do ugrožavanja ljudi koji su već u sustavu i koji rade u predmetnoj nastavi. Upravo se to sada događa, a učitelji s pojačanim predmetima bivaju dodatno degradirani te njihova egzistencija samim time ugrožena. Dakle, ovime se nalaze u još težoj i kompliciranijoj situaciji, budući da godinama predaju pojačani predmet u kojem će im sada, u slučaju smanjenja satnice ili proglašenja tehnološkim viškom, praktički biti onemogućeno popunjavanje satnice i daljnje zapošljavanje, dok će ujedno biti manje konkurentni za radno mjestu u razrednoj nastavi, budući da su niz godina radili na poslovima predmetnog učitelja, a ne učitelja razredne nastave. Dolazimo do apsurdne i ozbiljne situacije gdje su takvi učitelji manje poželjni u obje uloge. Unatoč činjenici da očekujem Vaš komentar kako ste se vodili Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (nadalje “Zakon”, koji je, podsjećam, donešen bez pravilne procedure i bez javne rasprave), očekujem da ćete uvidjeti kako je vaše trenutno predloženo rangiranje učitelja s pojačanim predmetima u točku b prilikom zbrinjavanja viškova nepravedno i socijalno neosjetljivo. Zbrinjavanje viškova i Zakon ne ispunjavaju isti cilj u ovome slučaju. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve gore navedeno te da nećete dovesti u pitanje egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima koji rade u predmetnoj nastavi. Shodno napisanome, tražim brisanje navedenog rangiranja u članku 6. te izjednačavanje prava učitelja s pojačanim predmetima i profesora određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova tražim da se za kadar koji se raspoređuje kao tehnološki višak ukine obaveza testiranja za radno mjesto, kako se osobe koje su se već našle u stresnoj situaciji gubitka posla ne bi našle u još stresnijoj (i ponižavajućoj) da se moraju testirati za posao koji izvrsno obavljaju već godinama. Sa štovanjem, Marija Svirčić Horvat, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
502 | Dario Šincek | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. uvodi diskriminaciju prema učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom koji godinama rade u sustavu obrazovanja, te su mnogi od njih stekli napredovanje u zvanju, voditelju su ŽSV-a itd. Ovim se člankom dira u samu egzistenciju učitelja s pojačanim predmetima te im se retrogradno oduzimaju stečena prava. Ne može se na učitelje primjenjivati drugačiji set odredbi kao i na profesore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
503 | Jelica Obućina | PRAVILNIK, Članak 6. | Smatram da prednost pri zbrinjavanju osoba koje su višak u školskim ustanovama moraju imati one s više godina radnog staža (iskustva), a ne davati prednost osobama prema vrsti obrazovanja. Ovdje se radi o čistoj diskriminaciji kadra koji je školovan u Republici Hrvatskoj i čiju je vrstu studija ista ta država omogućila (i podsticala) kao dobro rješenje za nedostatak kadra u osnovnim školama ratnog i poslijeratnog razdoblja. Vladajući se prema nama ponašaju kao da smo sami sebe izmislili ili oteli nekom posao. I što to znači konkretno, da će učiteljica s pojačanim EJ, MAT, HJ ili slično s 15 godina radnog iskustva kao višak biti odbijena zbog profesora/ice istih tih predmeta s 5 godina radnog iskustva?! To je ponižavajuće, degradirajuće, ali se nadam kažnjivo. Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
504 | Vlatka Galac | PRAVILNIK, Članak 6. | Nacrt Pravilnika u članku 6. stavljajući učitelje s pojačanim predmetom pod rang b, dovodi do toga da ukoliko učitelj s pojačanim predmetom bude tehnološki višak, Lista evidencije tehnoloških viškova daje prednost profesoru odgovarajuće struke.Ovime učitelj s pojačanim predmetom biva degradiran,iako je godinama u sustavu obrazovanja. Potrebno je promijeniti članak u potpunosti te dati ista prava učitelju s pojačanim predmetom,odnosno izjednačiti ga s profesorom određenog predmeta prilikom uvrštavanja na Listu evidencije viškova. Ljudi koji godinama rade u sustavu su vrlo kvalitetni,treba im dati priliku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
505 | Dijana Gašparac | PRAVILNIK, Članak 6. | Člankom 6. dira se u stečena prava učitelja s pojačanim predmetom za što je ministrica napominjala da se neće dogoditi. Time se degradiraju učitelji s pojačanim predmetima koji godinama rade na poslovima predmetnih učitelja te su u trenutku upisa i završetka fakulteta te zaposlenja imali sve potrebne kvalifikacije i traženu vrstu obrazovanja za poslove predmetnih učitelja prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi. Nedopustivo je i nezakonito retrogradno oduzimati njihova stečena prava te ih u situaciji kad su nakon godina rada u predmetnoj nastavi proglašeni organizacijskim viškom još dodatno degradirati i otežati im novo zapošljavanje. Navedeno rangiranje na Listi evidencije potrebno je brisati iz ove odredbe jer bi dovelo do nezakonitog oduzimanja stečenih prava učitelja s pojačanim predmetima. Smatram da se prilikom određivanja i raspoređivanja tehnološkoh viškova prvenstveno treba gledati staž i napredovanje u zvanju tj. tko je što i kako doprinio sustavu obrazovanja tijekom svog profesionalnog rada . Tražim brisanje spornog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
506 | DALIA KAGER | PRAVILNIK, Članak 6. | Odredba članka 6. je nepotrebna, jer degradira učitelje s pojačanim predmetom i ugrožava njihovu egzistencijuu te sva stečena prava, kao i pravo na rad. Ova odredba krši i Ustav Republike Hrvatske, te smatram da ju je potrebno brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
507 | Petra Šelebaj | PRAVILNIK, Članak 6. | U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Navedena odredba nije ni u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. Time se degradiraju učitelji s pojačanim predmetima koji godinama rade na poslovima predmetnih učitelja te su u trenutku upisa i završetka fakulteta te zaposlenja imali sve potrebne kvalifikacije i traženu vrstu obrazovanja za poslove predmetnih učitelja prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi. Nedopustivo je i nezakonito retrogradno oduzimati njihova stečena prava te ih u situaciji kad su nakon godina rada u predmetnoj nastavi proglašeni organizacijskim viškom još dodatno degradirati i otežati im novo zapošljavanje. Navedeno rangiranje na Listi evidencije potrebno je brisati iz ove odredbe jer bi dovelo do nezakonitog oduzimanja stečenih prava učitelja s pojačanim predmetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
508 | Emina Rus | PRAVILNIK, Članak 6. | Smatram da su ovim prijedlogom pravilnika učitelji s pojačanim predmetima ponovno diskriminirani jer prema predloženoj Listi evidencije za raspoređivanje viškova prednost imaju profesori odgovarajućeg predmeta, a učitelje s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta se raspoređuje samo ukoliko na listi ne postoji osoba iz Stavka a. Učitelji s pojačanim predmetima već godinama se bore protiv ovakvih oblika diskriminacije kada se osporava njihova stručnost i kompetentnost iako mnogi od njih već godinama rade u sustavu, te su stekli sve potrebne kvalifikacije prema tada važećim zakonima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
509 | Dragana Marić Fijala | PRAVILNIK, Članak 6. | Smatram ovaj članak suvišnim i nepravednim jer su se mnogi učitelji zaposlili na neodređeno puno ili nepuno radno vrijeme prema drugim važećim zakonima i propisima, stekli 10, 15, 20 i više godina radnog staža te uglavnom zbog smanjenja broja razrednih odjela proglašeni tehnološkim viškovima u dijelu, polovici radnog vremena ili u cijelosti. Prije četiri godine proglašena sam tehnološkim viškom u dijelu radnog vremena, od ove školske godine radim na pola (zaposlena na neodređeno puno radno vrijeme). Broj učenika i razrednih odjela stalno se smanjuje. Nadopunu satnice nikako ne uspijevam dobiti jer očito je diskriminacija prema ovome članku i bez njega već u tijeku. S druge strane, ravnatelji mogu smisliti bilo koji drugi razlog da ne zaposle tehnološki višak. Djelatnici Ureda često su izloženi pritiscima pojedinih ravnatelja te različitih "utjecajnih" i političkih struja, a opet, isti ti vrše pritisak i na ravnatelje. Dvoje male djece, stambeni kredit...čemu se nadati? Burzi rada? Prekvalifikaciji? Napuštanju RH? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
510 | Dražen Ružić | PRAVILNIK, Članak 6. | U prijedlog Pravilnika dodana je odredba članka 6. koja propisuje da se, za učitelje predmetne nastave u osnovnim školama te za tajnike školskih ustanova, lista evidencije vodi prema vrsti i razini obrazovanja, a bez da je isti prijedlog prošao ikakvu raspravu na radnoj skupini. Tim više što takva odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
511 | DANIJELA CIGLAR | PRAVILNIK, Članak 6. | Odredba nije u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jer ovdje nije riječ o javnom natječaju već o raspoređivanju zaposlenika s liste evidencija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
512 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK, Članak 6. | Poštovani, Rangiranje prema razini i vrsti obrazovanja je diskriminirajuća, posebno ako su u međuvremenu osobe koje su proglašene tehničkim viškom položile stručni ispit, a još više ako su napredovale u zvanju. Prema ovome bi osoba s nastavničkim smjerom koja je tek zaposlena imala prednost pred npr. savjetnikom s 20 godina staža, samo zato jer je savjetnik prije 20 godina diplomirao znanstveni, a ne nastavnički smjer. Sve u međuvremenu prema ovom Pravilniku ispada nevažno, suprotno onome čemu bismo trebali težiti u državi znanja koja promiče cjeloživotno učenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
513 | Sunčica Meštrović | PRAVILNIK, Članak 6. | Obzirom da su prema tadašnjem zakonu završili sve škole, fakultete i akademije što su se završiti trebale i mogle, položili stručni ispit i imali posao na neodređeno vrijeme i ne svojom greškom završili na Listi tehnološkog viška, učitelji s preddiplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova NE BI SMJELI biti ni u kakvoj posebnoj kategoriji, diskriminirani, omalovaženi, jer se radi o ljudima koji sad imaju i više radnog staža i iskustva od VSS učitelja. Sva istraživanja koja se provode u vezi Škole za život pokazuju da se učitelji s preko 25 godina staža (VŠS) više educiraju nego mlađi, izuzev onih pred mirovinom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
514 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6 je bespredmetan jer se radi o osobama koje su primljene na neodređeno puno ili djelomično radno vrijeme i imaju stoga položeni stručni ispit. Nema razloga da ih se razvrstava prema vrsti obrazovanja, a praksa govori da se radi o ljudima s višegodišnjim iskustvo i radnim stažom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
515 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 7. | Poštovani, također predlažem brisanje Članka 7. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
516 | Paula Dadić | PRAVILNIK, Članak 7. | Rokovi za prijavu potrebe i prestanka potrebe za zaposlenicima, predloženi na radnim skupinama, izbačeni su iz prijedloga pravilnika te Prijedlog, koji je u javnoj raspravi, uopće ne sadrži rokove kojih se ravnatelji trebaju držati. Nužno je odrediti rokove kako bi ravnatelji imali obvezu, u roku određenom od dana saznanja, prijaviti potrebu odnosno prestanak potrebe za zaposlenicima na liste koje se moraju voditi. Propisani rokovi obvezivali bi ravnatelje, čime bi se povećala transparentnost i smanjila mogućnost zlouporabe, a ovako, bez rokova, obveze se mogu vrlo lako izbjeći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
517 | ANITA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 7. | Predlažem brisanje članka 7. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
518 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 7. | Predlažemo brisanje članka 7. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
519 | Davor Kolarić | PRAVILNIK, Članak 7. | Ispravite tipfeler | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
520 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK, Članak 7. | Riječ ajnika zamijeniti s riječju tajnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
521 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK, Članak 7. | Članak 7 je izlišan jer ako tajnik biva proglašen viškom onda se radi o zatvaranju obrazovne ustanove. Takva osoba se raspoređuje na privremeno mjesto u županiji ili gradu dok se ne otvori radno mjesto u obrazovnoj ustanovi. Osnivači moraju snositi dio tereta gašenje škola! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
522 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 8. | Poštovani, u Članku 8. stavak 3 bi trebao glasiti "Ako su dvije ili više školskih ustanova iskazale potrebu za zapošljavanjem na istom radnom mjestu, a na Listi evidencija nalazi se samo jedna osoba, TA OSOBA SE UPUĆUJE U ŠKOLSKU USTANOVU KOJA SE NALAZI NAJBLIŽE MJESTU STANOVANJA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
523 | Ljiljana Hanžek | PRAVILNIK, Članak 8. | Poštovani, Također sam mišljenja da u članku 8. st. 4. treba točno navesti da ukoliko dvije ili više školskih ustanova iskažu potrebu za zapošljavanjem na istome radnom mjestu, a na Listi evidencija se nalazi više osoba sa istim brojem bodova, onda se na radna mjesta upućuju ravnomjerno sve osobe koje su tehnološki višak sukladno udaljenosti školskih ustanova od mjesta stanovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
524 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 8. | Predlažemo izmjenu članka 8. Pravilnika na način da glasi: Članak 8. (1) Ako su dvije ili više osoba izjednačene prema obveznim i dodatnim kriterijima, u školsku ustanovu koja je iskazala potrebu za radnikom upućuju se sve osobe koje su izjednačene. (2) Ako su dvije ili više školskih ustanova iskazale potrebu za zapošljavanjem na istome radnom mjestu, a na Listi evidencija nalazi se samo jedna osoba, ta osoba upućuje se u sve školske ustanove koje su iskazale potrebu. (3) Ako su dvije ili više školskih ustanova iskazale potrebu za zapošljavanjem na istome radnom mjestu, a na Listi evidencija nalazi se više osoba izjednačenih prema kriterijima, pri upućivanju osoba u školsku ustanovu vodi se računa i o udaljenosti te školske ustanove od mjesta stanovanja upućene osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
525 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK, Članak 8. | Sažetak ovog pravilnika bi bio: nije bitna kvaliteta radnika, nije bitno njegovo napredovanje u struci, bitno je koliko ima godina, s kime živi i na kojoj adresi! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
526 | SAŠA PERIČAK | PRAVILNIK, Članak 8. | Poštovani, ad 1) Rangiranje prema razini i vrsti obrazovanja je diskriminirajuća, posebno ako su u međuvremenu osobe koje su proglašene tehničkim viškom položile stručni ispit, a još više ako su napredovale u zvanju. Prema ovome bi osoba s nastavničkim smjerom koja je tek zaposlena imala prednost pred npr. savjetnikom s 20 godina staža, samo zato jer je savjetnik prije 20 godina diplomirao znanstveni, a ne nastavnički smjer. Sve u međuvremenu prema ovom Pravilniku ispada nevažno, suprotno onome čemu bismo trebali težiti u državi znanja koja promiče cjeloživotno učenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
527 | ŽELJKO MILNOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 8. | Slažem se sa komentarima kolega da treba voditi brigu o udaljenosti mjesta te da bi zbornica trebala imati prednost kod odlučivanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
528 | Suzana Jagić | PRAVILNIK, Članak 8. | Važna je udaljenost škole od mjesta stanovanja novog odgojno - obrazovnog djelatnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
529 | Miodrag Maričić | PRAVILNIK, Članak 8. | Umjesto ovoga treba propisati da zbornica odlučuje a Školski odbor potvrđuje osobu izabaranu za rad u obrazovnoj ustanovi prema kriterijima iz prvih članaka! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
530 | VANJA BUŠKULIĆ | PRAVILNIK, Članak 8. | Mišljenja sam da u članku 8. st. 4. treba točno navesti da ukoliko dvije ili više školskih ustanova iskažu potrebu za zapošljavanjem na istome radnom mjestu, a na Listi evidencija se nalazi više osoba sa istim brojem bodova, onda se na radna mjesta upućuju ravnomjerno sve osobe koje su tehnološki višak sukladno udaljenosti školskih ustanova od mjesta stanovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
531 | Elvira Špelić Vidović | PRAVILNIK, Članak 8. | Udaljenost školske ustanove od mjesta stanovanja trebao bi biti jako važan čimbenik. Zašto? Ja sam učiteljica koja radi na 4 škole i nikome nije palo na pamet da bi prilikom zapošljavanja bilo potrebno voditi i brigu o putnim troškovima, jer javnog prijevoza nema pa učiteljica mora imati vlastiti automobil da dođe do svog posla. Naravno da se amortizacija automobila ne plaća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
532 | MIRELA DOBUTOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 9. | U Članku 9. stavak 1. mora biti napisano da osoba koja ima najviše bodova na temelju kriterija utvrđenih ovim Pravilnikom mora zasnovati radni odnos sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom Odlukom o prednosti pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
533 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK, Članak 9. | Stavak 2 članka 9 Nacrta Pravilnika predviđa postojanje odluke o prednosti pri zapošljavanju koju, sukladno predviđenom obrascu, donosi upravno tijelo županije nadležno za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured, a predviđeno je da istu potpisuje Zajedničko županijsko povjerenstvo za viškove i manjkove osnovnoškolskih ustanova/Zajednička županijska prosudbena komisija za srednjoškolske ustanove, no isti nisu zakonski ovlašteni za potpisivanje akata upravnih tijela jedinica lokalne (područne) samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
534 | Nevenka Dimač | PRAVILNIK, Članak 9. | U 9. članku trebalo bi biti jasno naznačeno da je ustanova kojoj je upućena osoba s najviše bodova dužna istu i zaposliti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
535 | Romeo Vlahov | PRAVILNIK, Članak 9. | Članak 9. trebao bi obvezati ravnatelje ustanova na zapošljavanje osobe koja je na Listi rangirana pod rednim brojem 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
536 | ANITA ŽIVKOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 9. | Poštovani, cijeli pravilnik nema nikakvog smisla ako se u članak 9. ne unese promjena koja ravnatelje obvezuje na zapošljavanje osoba koje su iskazane organizacijskim viškom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
537 | Verica Lukačević | PRAVILNIK, Članak 9. | Članak 9. Predlažem izmjenu u stavku 1. Osoba koja na Listi evidencija ima najviše bodova na temelju kriterija utvrđenih ovim Pravilnikom, ima prednost se za zasnivanje radnoga odnosa sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom Predlažem i dopunu : Ravnatelji su dužni zasnovati radni odnos s osobom koja je im je upućena kao tehnološki višak. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
538 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 9. | Predlažemo izmjenu stavka 1. članka 9. na način da glasi: Članak 9. (1) Osoba koja na Listi evidencija ima prednost na temelju kriterija utvrđenih ovim Pravilnikom, predlaže se za zasnivanje radnoga odnosa sa školskom ustanovom koja je iskazala potrebu za radnikom Odlukom o prednosti pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
539 | DUBRAVKA HRŽICA | PRAVILNIK, Članak 9. | Slažem se sa prijedlogom promjene članka 9. na način da on jasno obveže školu na zapošljavanje osobe sa Liste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
540 | Snježana Rađa | PRAVILNIK, Članak 9. | Poštovani, članak 9. kako je postavljen ni jednog poslodavca ne obvezuje primiti osobu s Liste evidencije. Mišljenja sam da riječ predlaže treba zamijeniti s riječju obvezuje, te bi trebalo pisati da je školska ustanova koja je iskazala potrebu za radnikom obvezna zasnovati radni odnos s osobom koja je zauzela prvo mjesto na listi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
541 | Ivana Kuna Raguž | PRAVILNIK, Članak 9. | Ovako postavljen, članak 9. nikoga ne obvezuje ni na što. Potrebno je izbaciti PREDLAŽE SE, te upisati da školska ustanova koja je iskazala potrebu za radnikom MORA zasnovati radni odnos s osobom koja je ostvarila najviši broj bodova te zauzela prvo mjesto na listi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
542 | Ivana Klišanin | PRAVILNIK, Članak 9. | Poštovani, obzirom da je ovaj dokument PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU UTVRĐIVANJA LISTA EVIDENCIJA, NAČINU RASPOREĐIVANJA TE KRITERIJIMA ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA KOJE SU UTVRĐENE O |