Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marija Ugrin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s višegodišnjim iskustvom rada u četverokombiniranom, ali i u čistom razrednom odjeljenju što mi omogućuje uvid u različite specifičnosti našega zvanja. Pratim dugo našu djecu i primjećujem kako su generacije iz godine u godinu sve zahtjevnije pa mi se čini da je rad u četverokombinaciji (gdje sam radila prije dvadesetak godina), koliko god on bio specifičan, bio lakši nego danas u čistom razrednom odjeljenju (vjerujte nisu moje godine razlog). Sve veći je broj djece koji se školuju prema rješenjima o individualizaciji i prilagodbi, a velik je i broj djece kod kojih ovakve teškoće iz različitih razloga nisu evidentirane, što nama uvelike otežava rad, a opet, u konačnici (što i jest najbitnije) ide na štetu djece. Teško je provesti sve aktivnosti i pružiti kvalitetnu potporu kako njima tako i ostalim učenicima. Zato, ne slažem se s predloženim Nacrtom pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjel i odgojno-obrazovnoj skupini. Smatram da bi optimalan broj učenika u razrednom odjeljenju bio između 16 i 22. U razredni odjel mogu se uključiti najviše dva učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno obrazovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju. Odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 19 učenika , a odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika. Iskustvo rada u područnoj školi pokazalo mi je koliko su te male škole žile kucavice u svojim sredinama i koliku težinu ima i jedno jedino dijete ukoliko će njegovo školovanje u mjestu boravka zadržati jednu našu obitelj na djedovini (gdje joj je mjesto i gdje je ipak najbolje). Stoga sam mišljenja da se broj učenika i u kombiniranim razrednim odjelima treba smanjiti. S poštovanjem, Marija Ugrin Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Dragica Laća Šuljak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Budući da provođenje obrazovne reforme zahtjeva niz aktivnosti koje su izvedive samo u manjim skupinama mislim da je takva nastava neizvediva u razredima s 28 učenika. Maksimalan broj učenika trebao bi biti 20, a taj bi se broj trebao smanjivati ukoliko ima djece s teškoćama kojih je sve više.Od nastavnika se traži dodatni angažman i u velikim razredima im se nije moguće posvetiti u dovoljnoj mjeri.Broj učenika koji se školuju po individualiziranom programu bi također trebao utjecati na konačan broj učenika u razredu jer i oni imaju svoje specifične potrebe. U izbornoj nastavi min broj učenika bi trebao biti 6, a ne 14 radi kvalitetnijeg rada. LP Dragica Laća Šuljak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Petra Kovač PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da u razrednom odjelu ne može biti više od 18 učenika, nikako 28. Sve više i više je učenika s višestrukim teškoćama kao i učenika s kojima treba raditi po individualiziranom pristupu. Učiteljica sam učenicima prvog razreda i imam 19 učenika u razrednom odjelu. U razredu imam dva učenika s teškoćama i više njih kojima treba individualizirani pristup. Svu svoju energiju, kompetentnost, znanje, strpljenje itd. ulažem da svaki od učenika napreduje u skladu sa svojim sposobnostima. Mora se imati na umu da to nije lak posao, da današnju djecu treba učiti i osnovnim komunikacijskim vještinama, suživotu u zajednici, vrijednostima kao što su zajedništvo, timski rad, suradničko učenje... sve to zahtjeva dodatni učiteljski angažman i predanost svom pozivu. Svakom djetetu treba omogućiti da maksimalno "raste" u skladu sa svojim interesima, sposobnostima. U prošloj generaciji imala sam 27 učenika različitih sposobnosti, karaktera, interesa... Dala sam sve od sebe da svaki od njih napreduje, usvoji sve propisane sadržaje, prepozna svoje jake strane, pronađe svoje mjesto u zajednici i nadasve da se međusobno poštuju i podržavaju. Rad s velikim brojem učenika (većim od 22) ugrožava i zdravlje svih učitelja. Treba početi misliti i na učenike, kojima je lakše napredovati u manjim razrednim odjelima (najviše do 18 učenika) i isto tako i na učitelje koji mogu mnogo više dati i usmjeriti se na potrebe svih učenika kada ih je manje u razrednom odjelu. Petra Kovač, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Biserka Špiljak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U Čl. 3 stavak 3 predloženo je : U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja (nedostaje i individualizirane postupke?) ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: -odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 26 učenika -odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 23 učenika -odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika . Iz ovog gore navedenog može se protumačiti da to znači da učenici s redovitim programom uz individualizirane postupke ne spadaju u učenike s teškoćama. Znači li to da rješenje o primjerenom obliku obrazovanja koje se odnosi samo na individualizirane postupke ne pretpostavlja da se radi o učeniku s teškoćama? Da li su učenici s teškoćama samo oni koji imaju rješenje za redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke? To je u svakom slučaju diskriminirajuće prema učenicima sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim teškoćama ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima sa ADHD, učenicima s poremećajem iz autističnog spektra, specifičnim teškoćama čitanja, pisanja, računanja…Te teškoće značajno utječu na samostalno praćenje nastave te je i ovim učenicima nužna povećana pažnja i podrška učitelja tijekom svih dijelova sata, čemu svjedoče svi učitelji koji su u razredu imali i ovu skupinu učenika U redovnom razrednom odjelu učenik koji ima npr. senzorne teškoće ili izražen ADHD te svladava redovni program bez prilagodbe jer su kognitivne sposobnosti očuvane, ipak treba niz individualiziranih postupaka i prilagodbi, kao i postupaka praćenja i vrednovanja. Ako idemo prema školi za život i osiguravanju optimalnih uvjeta za suradničko učenje i individualni rad, onda i ti učenici trebaju dodatnu individualnu podršku i usmjeravanja učitelja tijekom nastave. Dakle, teoretski možemo u razrednom odjelu imati po 3, 4, . učenika s individualiziranim pristupom te učenikom uz prilagodbu sadržaja, a za ukupan broj učenika u razredu uvažava se samo učenik s prilagodbom sadržaja, iako se u praksi pokazalo da su učenici sa individualiziranim pristupom često itekako zahtjevni u smislu pružanja odgovarajuće pomoći i podrške. Svakako bi o tome trebalo voditi računa i u kombiniranim razrednim odjelima i u skladu s tim promijeniti i čl.4. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Paula Kardum PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, čitajući komentare vidim da je već dosta toga objašnjeno pa neću nepotrebno duljiti. Evo jedan konkretan primjer koji se tiče moje obitelji. Majka sam dječaka s višestrukim poteškoćama koji pohađa posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu i u razredu ih je petero. Niti jedno dijete se samostalno ne kreće, svakom pojedinačno je potrebna pomoć pri odlasku na wc, pri hranjenju, pijenju, svi imaju neku vrstu zdravstvenih problema koje treba uzeti u obzir i, naravno, svi imaju intelektualne poteškoće pa je rad sa svakim zapravo individualan rad. Asistenta nema. Neka mi netko od "mudrih glava" koje su smislile ovaj prijedlog objasni kako bi ta učiteljica (kojoj mogu samo skinuti kapu do poda što uopće išta stiže) trebala raditi, ili bolje rečeno funkcionirati, s više nego dvostrukim brojem učenika????!!!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Mirjana Pualić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, uputit ću još jedan komentar, a tiče se nadarenih učenika. Smatram da bi se i za njih trebalo naći što više mjesta u Pravilniku, a tako i u odgojno-obrazovnom procesu. Mislim da su godinama zakinuti jer svi smo više okupirani djecom s problemima i nastojimo naći najbolji način za rad s njima, a rad s nadarenom djecom se najčešće svodi na redoviti rad i na dodatnu nastavu što sigurno nije dovoljno. Sem toga, problem što živimo u našim malim sredinama još više onemogućuje njihovo usavršavanje i napredak, stoga, dajem prijedlog da se za takvu djecu iz malih, ruralnih sredina, koji nemaju mogućnosti izbora raznih aktivnosti kao u gradovima, pripreme razne vrste programa online poput webinara za nas odrasle, na koje bismo ih mi upućivali i pratili. Još bih dodala kako se u potpunosti slažem s komentarom koji je postavila g. Sandra Čukić Jozinović. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Dijana Torić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Učitelj sam edukacijski rehabilitator i imam višegodišnje iskustvo rada u posebnom programu u kojem se izvodi nastava za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju. U predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu,, odgojno – obrazovnoj skupini i skupini za provođenje programa produženog stručnog postupka koji je naveden u članku 6. (stavak 1.,2., 3., 4. i 5.) Na temelju svog višegodišnjeg iskustva u radu s učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju, odgovorno tvrdim da je nemoguće kvalitetno realizirati nastavu ukoliko je u razredu ili skupini više od 6 učenika, jer je upitna je realizacija ciljeva i zadovoljavanje odgojno - obrazovnih potreba učenika. Svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima. Zato, predlažem da se u navedenim stavcima, članka 6., smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. (3) Odgojno obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Predlažem da se u navedenom članku 6. izbrišu stavci 4. i 5., jer bilo kakvo povećanje broja učenika smanjuje kvalitetu odgojno – obrazovnog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Mirela Horvat PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Vezano za članak 3. prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu DPS u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Od prethodno navednog DPS-om nisu propisane iznimke stoga se navedenim Prijedlogom omogućuje da se ne smanjuje broj učenika kada su u razredni odjel uključeni učenici s teškoćama u razvoju. Nadalje, omogućuje se da u razredni odjel bude uključeno i više od 3 učenika. Sve to dovodi u pitanje kvalitetu nastavnog procesa. Osobito problematičnim smatram i stavak 5. članka 3. Pravilnika koji omogućuje da u redovitom razrednom odjelu bude odobren i veći broj učenika od propisanog maksimuma (stavak 2. i 3.) što bi značilo da razredi mogu imati i 30 i više učenika 3 i više učenika s teškoćama u razvoju, što smatram da je potpuno neprihvatljivo. Kvaliteta rada u ovako velikim razrednim odjelima s velikim brojem učenika s teškoćama u razvoju bi svakako bila dovedena u pitanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Lucija Kokić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao edukacijski rehabilitator učitelj, ne slažem se s predloženim Nacrtom pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini. Razredni odjel u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ne može imati isti broj učenika bez obzira na vrstu teškoće i bez obzira radi li se ili ne o kombiniranom razrednom odjelu. Stoga predlažem da se pri utvrđivanju broja učenika vodi računa o vrsti teškoće kako je to propisano i DPS-om. U odgojno-obrazovnim skupinama (skupine do 3 učenika s Poremećajem spektra autizma, te do 5 učenika sa značajno sniženim intelektualnim teškoćama i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama) odnosno za učenike koji svladavaju poseban program/kurikulum je neophodno voditi računa o vrsti i stupnju teškoće, kao i o uzrastu učenika. Tako, skupina učenika s većim intelektualnim teškoćama ili pak s višestrukim teškoćama nikako ne bi trebala prelaziti 5 učenika budući da se radi o učenicima koji zbog specifičnosti svojih teškoća (veće ili manje intelektualne teškoće, senzorna osjetljivost, potreba podrške u osnovnim životnim vještinama- hranjenje, presvlačenje,… otežan razvoj receptivnog i ekspresivnog govora te socijalnih vještina, teškoće u usmjeravanju i održavanju pažnje i dr.) ne mogu sudjelovati u grupnom radu, već je potreban individualan pristup svakom pojedinom učeniku. Kako je propisano u članku 6. stavku 2. prijedloga Pravilnika, primjenjivati odgovarajuće odgojno-obrazovne metode u odgojno-obrazovnoj skupini koja seže do 12 učenika istovremeno vodeći računa o osobitostima svakoga od njih smatram nemogućim. Također, čisti razredni odjel učenika s intelektualnim teškoćama koji se školuju po posebnom programu nikako ne može imati više od 7 učenika ako očekujemo da se nastava u njemu izvodi prema pravilima struke. U mlađim skupinama neophodno je smanjiti broj učenika u odnosu na, primjerice, skupinu učenika od 17. do 21. godine, ali ponovo vodeći računa o stupnju i vrsti teškoće. Također, i skupine PSP trebale bi se formirati imajući u vidu uzrast, vrstu i stupanj teškoće. Povećanjem učenika u odgojno-obrazovnim skupinama i razrednim odjelima onemogućavate održavanje primjerene kvalitete odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Ivana Matoković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da odluka o broju učenika u razrednom odjelu od najviše 28 učenika (ili 26 ovisno o učenicima s poteškoćama) ne doprinosi kvalitetnijem i odgovornijem nastavnom radu. Ukoliko težimo nastavi (školi) koja u prvi plan stavlja učenika i njegove osobnosti nije mi jasno kako je zamišljeno osnovno pravilo poštivanja tih odrednica. Deklarativno govoriti o nastavi koja je okrenuta učenicima a onda postaviti pravilo o mogućih 28 učenika u razrednom odjelu pokazuje nedovoljno razumjevanje problematike praktičnog rada i posebice novih vrijednosti i kompetencija koje potiće projekt Škola za život. Smatram da je nastavu moguće kvalitetno izvoditi i posvetiti se svakom učeniku ukoliko razredni odjeli ne prelaze brojku od 22 učenika, dok je u razredima u kojima ima učenika s poteškoćama taj broj trebao biti znatno manji. Istodobno smatram da limitiranje učenika u izbornoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi također ne poštuje nove standarde poučavanja prema Školi za život. Učenicima je potrebno omogučiti pohađanje dodatnih aktivnosti i sadržaja prema njihovim afinitetima i interesima a to svakako ne smije biti limitirano propisom o broju učenika jedne skupine. Prihvaćen Primljeno na znanje.
11 SILVANA VUČAK GRÜNBAUM PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 3 ovog Pravilnika propisuje da redovan razredni odjel ima optimalno 20, a najviše 28 učenika. Smatram da je u današnje vrijeme realan maksimalan broj učenika u razredu 20 ako u razredu nema učenika s poteškoćama. Isto tako smatram da su 2 učenika po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja maksimum za jedan razred u kojem u tom slučaju treba smanjiti broj učenika u razredu. Kvaliteta rada u velikim odjeljenjima je upitna, a djeca s poteškoćama ne mogu u tom slučaju dobiti potrebnu pažnju i vrijeme za napredak u radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Suzana Piacun PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ne slažem se s predloženim brojem učenika u razredu, osobito s brojem učenika s teškoćama koji mogu biti u redovnom razredu. Treba odrdeiti minimalan broj učenika koji pohađaju izborni predmet, a da se ne moraju spajati razredi/grupe, taj se broj mora smanjiti, a ne da je kao sada 14. Sve ostalo suglasna s kolegicom Tanjom Baksa. Srdačno, Suzana Kačić-Bartulović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU Moje dijete SOLIN PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mišljenja smo da je prijedlog članka 6. sa svim podstavkama za RAZREDNI ODJELI ODGOJNO-OBRAZOVNE SKUPINE ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU u cijelosti neprihvatljiv iz razloga što ga je nemoguče provesti u praksi i zaključujemo da su ga očito pisale osobe koje nemaju jasnu sliku niti činjenično stanje na koji se način i pod kojim uvjetima, i sada, odvija nastava poglavito u ustanovama socijalne skrbi, a koje imaju odjel odgoja i obrazovanja. Jedini zaključak koji se nameće iz navedenih prijedloga je da djeca s teškoćama u razvoju i invaliditetom nemaju pravo na ravnopravno školovanje koje im je Ustavom RH i drugim zakonima garantirano i obvezujuće. Ovim se ozbiljno krše ljudska prava kako učenika s teškoćama u razvoju i invaliditetom tako i prava njihovih učitelja i naravno njihovih obitelji jer će se „školovanje“ s ovolikim brojem učenika u jednom razredu svoditi na čuvanje, a to nije cilj i svrha odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Tanja Baksa PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, nikako se ne slažem s povećanjem broja učenika u razrednom odjelu do 28, te da s jednim učenikom s poteškoćama razredni odjel može imati i do 26 učenika. Ta brojka je jednostavno prevelika i nastavnik se (koliko god se trudio) ne stigne kvalitetno posvetiti niti učeniku s poteškoćama, niti ostalim učenicima. Kad govorimo o poteškoćama vrlo je važno i o kojoj vrsti poteškoće se radi, jer kod nekih trebate doista puno raditi individualno s tim učenikom i puno mu se posvećivati, no on nije jedini u razredu, i ostali učenici trebaju nastavnika. Mišljenja sam da razredni odjel ne bi trebao prelaziti 22 učenika, s obzirom na strani jezik niti 16, jer je preporuka svih znanstvenika koji se bave proučavanjem usvajanja jezika kako se jezik bolje usvaja što je manja grupa (idealno 10 do 16), a s obzirom na 4 vještine koje su po novom kurikulumu u centru, a posebno govorenje, traži se od učenika da svi komuniciraju i govore na satu, što je teško postići s velikim brojem učenika. Što se tiče članka 5 i izborne, dopunske i dodatne nastave, smatram da bi se učenicima trebao omogućiti odabir dodatne, izborne i dopunske nastave s obzirom na afinitete i interese, te poteškoće s gradivom, bez obzira na broj zainteresiranih, odnosno bez minimalnog broja prijavljenih za određeni predmet kako bi se mogla održavati nastava tog predmeta. Ako je prema novom kurikulu učenik u centru poučavanja i želi ga se usmjeriti k područjima od interesa, onda se učenicima ne bi smjelo onemogućiti biranje predmeta za koji iskažu interes samo zato što se nije prijavio dovoljan broj učenika te se zbog toga predmet, ili dopunska, dodatna nastava ukidaju. Isto tako 1 sat dodatne nastave tjedno za neki projekt, natjecanja i slično ni izbliza nije dovoljno za kvalitetnu pripremu učenika za natjecanja ili izradu projekta. Slažem se i s prijedlogom nekih kolegica da se izborni strani jezik pretvori u redovni, jer je preporuka EU-a višejezičnost i uz materinji jezik traži još najmanje 2 strana jezika, i to kao redovni, a ne izborni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Sandra Čukić-Jozinović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Prema Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, članku 3., navodi se da optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika. Zanima me kojim ste se metodama služili, koja ste istraživanja proveli kako biste utvrdili navedeni optimalan broj od 20 učenika u razredu? Jeste li uzeli u obzir činjenicu da se iz godine u godinu povećava broj djece s teškoćama, posebno djece koja imaju poremećaj autističnog spektra i hiperaktivnost? U školi se zna dogoditi da se tek u prvom razredu na inzistiranje stručne službe i učitelja utvrdi kako dijete ima probleme u ponašanju i dr. poteškoće, roditelji nisu vodili dijete na radnu terapiju, logopedu, defektologu… i ne žele priznati da njihovo dijete ima poteškoće, stoga u razredu imate 1-2 učenika koji imaju prilagodbu sadržaja i/ili individualizaciju i još dva učenika koji imaju teškoće, ali nisu prošli postupak kategorizacije zbog navedenog razloga i ne vode se kao učenici s teškoćama. Jeste li uzeli u obzir činjenice da je pažnja djece raspršena i kratkotrajna, da nam u peti razred dolazi sve više učenika koji imaju teškoće s pisanjem, čitanjem i čitanjem s razumijevanjem? A što je s učenicima koji su emocionalno nestabilni zbog obiteljskih problema – velikog broja rastava i dr., treba im psiholog kojega škola nema, a nema ga niti jedna druga škola u okruženju pa se Vi, kao učitelj, borite s njihovim promjenama raspoloženja, problemima u ponašanju, suicidalnim mislima… Zatim tu su i učenici koji se neprimjereno ponašaju i za čije ponašanje, nažalost, još uvijek nemamo konkretnog rješenja. I sad zamislite jedan takav razred od 20 do 28 učenika, školu za život i težnju da se održi kvalitetna nastava i da se svakom učeniku pristupi individualno… Nažalost, čini mi se da je ovaj nacrt zaostao negdje u prošlosti kada je broj od 20 učenika itekako bio optimalan broj učenika u razredu ne vodeći računa o današnjim potrebama i sklonostima učenika, o cjelokupnom društvu i zahtjevima Škole za život. Mislim da bi optimalan broj učenika u razredu trebao biti 15, a najviše 20 učenika ako u razred nije uključen učenik s teškoćama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Sandra Lacić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Optimalan broj učenika u razredu u kojem nema učenika s poteškoćama ili onih koji rade po individualiziranom programu je 20. Povećanjem broja učenika u razredu kvaliteta rada opada. Integracijom jednog učenika s poteškoćama ukupan broj učenika trebao bi biti manji. U tom slučaju ne bi trebao prelazit 18 učenika. Mišljenja sam da maksimalan broj učenika s poteškoćama po razredu ne bi smio prelaziti 2 učenika i u toma slučaju ukupan broj učenika u razredu ne bi smio biti veći od 14. Također, što se tiče izborne nastave, ne bi trebalo uvjetovati da to bude 14 učenika kao do sada. U malim školama može postojati interes i potreba za nekim izbornim predmetom, a nemoguće je oformiti grupu od 14 ili više učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Ljiljana Umicevic PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini od 3 do 12, posebice 12 učenika je prevelik. Po mom mišljenju i u skladu s dugogodišnjim iskustvom u radu s učenicima sa sniženim intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma teško je zadovoljiti individualizirane potrebe učenika i realizirati kurikulum ako je broj učenika u skupini toliko velik. Prijedlog (čl. 6. st. 2. i čl. 6. st. 3.) je najviše 10 učenika u skupini, a za razredni odjel prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju je najviše 8 učenika (čl. 6. st. 1.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Mira Šetka PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ne slažem se s predloženim Nacrtom pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini. Mišljenja sam kako bi optimalan broj učenika u razrednom odjeljenju bio između 16 i 22. Smatram da se u razredni odjel mogu uključiti najviše dva učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno obrazovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju. Odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 19 učenika , a odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika. Dugo sam radila u četverokombinaciji ( 14 učenika i jedan učenik s pogramom uz prilagodbu) stoga smatram da se broj učenika treba smanjiti i u kombiniranim odjeljenjima. U današnje vrijeme, zbog svakodnevnog iseljavanja mladih obitelji iz naše domovine, prijeko je potrebno zadržati područne škole. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Mirjana Vuletic PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, učiteljica sam predmetne nastave sa 33 godine radnog staža. Godinama radim od 1. do 8. razreda te sam u svom radnom vijeku imala učenike s različitim poteškoćama. Primjećujem da je učenika s različitim vrstama rješenja sve više. Nema niti jednog razrednog odjeljenja bez dva-tri ili čak i više takvih učenika. Predlažem da u Članku 3. u dijelu koji glasi: "Optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika..." smanjenje broj učenika: Optimalni broj - 16/18, a maksimalan broj 22/24 učenika. Najveći broj učenika ne bi smio prelaziti 24 učenika u jednom razrednom odjelu. U Članku 4. treba izostaviti dio rečenice koji glasi: "ako učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi". Pomoćnik je uvijek samo pomoćnik u nastavi, a nastavnik je onaj koji vodi, koordinira i upravlja nastavnim procesom, nastavnik je onaj koji se priprema za rad s učenikom koji ima pomoćnika u nastavi (pomoćnik je dobrodošao). Za svakog učenika koji je s teškoćom broj učenika u razrednom odjelu trebalo bi umanjiti za 2. Radi sve većih zahtjeva koje Reforma i Škola za život stavlja pred nas učitelje, radi sve zahtjevnijih roditelja, ali i radi učenika koji su, s pravom, stavljeni u centar poučavanja, naprosto moramo težiti što manjem broju učenika u razrednim odjelima. U mojoj školi najbolje funkcioniraju razredi s najmanjim brojem učenika. Tu su dobrodošli svi oblici rada, svi oblici vrednovanja... sve se može i sve se stigne! Svima je posve jasno da je i napredak učenika puno bolji u razredima s manjim brojem učenika. Nstavu je moguće kvalitetnije pripremiti i izvesti, a učitelji se mogu puno bolje i više posvetiti svakom pojedinom učeniku. Dakle, kad je broj učenika u razrednim odjelima u pitanju vrijedi MANJE JE VIŠE! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Nina Novaković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, po struci sam edukacijski rehabilitator i radim s učenicima po posebnom programu u odgojno-obrazovnoj skupini. Predlažem zadržavanje trenutno maksimalnog broja učenika po odjelu te uzimanje u obzir vrste i razine teškoće koje učenik ima. U Centrima za odgoj i obrazovanje svake godine dobivamo sve više učenika koji imaju višestruke teškoće i kojima je potreban rad 1 na 1, dakle smisleno bi bilo da se trenutan maksimalan broj učenika smanjuje, a ne povećava. Zbog toga me prijedlog ovog Pravilnika u najmanju ruku zaprepastio. Mnogi edukacijski rehabilitatori svakodnevno trpe ozljede na radu, grebanja, udaranja te ugrize do krvi. I to s 3-4 učenika po odjelu. Kako će to izgledati ako ih bude 12? Nadam se da ćete uvažiti mišljenje struke. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Mirjana Pualić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, znam da sam jedna od mnogih koja se svakodnevno susreće s poteškoćama rada u kombiniranom odjeljenju, ali ću ipak dati svoj glas kroz ovaj komentar želeći pri tom u prvom redu zaštititi učenike i olakšati im savladavanje gradiva kroz kvalitetniji nastavni proces, a tek onda olakšanje učiteljima kako bi imali dovoljno energije za planiranje i izvođenje tog istog procesa. Neću ponavljati ono što je rečeno u većini komentara o broju učenika, niti biti konkretna i vezati se za Članke, to su učinili ostali i slažem se manje ili više sa svim prijedlozima; želim zapravo navesti neke primjere iz svakodnevnog rada koji mogu utjecati na mišljenje onih koji odlučuju o ovom Pravilniku. U kombiniranom odjeljenju s dva razredna odjela sam već devetnaest godina, u četverorazrednoj kombinaciji sam radila samo na kratko i ponekad kada nema moje kolegice iz škole. Za toliko godina najveće promjene su nastale kod učenika, a, nažalost, mislim da nitko od nas nema kvalitetno, niti sveobuhvatno rješenje pa se "rane vidaju" donošenjem hrpe pravilnika, odluka, novih planova, programa i sl. Pročitala sam sve komentare na ovaj Nacrt te u više navrata uvidjela da se i ostali učitelji susreću sa sve većim poteškoćama kod djece; emocionalnim, socijalnim, intelektualnim, motoričkim, s poremećajima pažnje, ponašanja, ADHD simptomima itd. Skoro svaki učenik zahtjeva individualizirani pristup zbog svojih posebnosti odnosno poteškoća, a to nije nimalo lako izvesti ni s manjim brojem djece. Što se to događa s našim društvom, školstvom, obiteljima kada naša djeca u drugom razredu osnovne škole bolje poznaju "blogere, you tube-re te razne influencere", nego prirodu oko sebe? Apstraktno im je usvojiti pojmove godišnjih doba, mjesece u godini i njihovo trajanje, nazive brojeva pri računskim operacijama, sadržaj lektire, pravopisna i jezična pravila, a o pravilnom i lijepom pisanju da i ne govorim. Satima će svakodnevno uvježbavati i snimati videa za Tik Tok, a zadaću neće odraditi jer je nisu znali ili su zaboravili da je imaju. Roditelji ne vide nikakav problem u tome pa su i tu, opet, učitelji prvi koji će djeci bar malo pokušati ukazati na sve opasnosti interneta te navesti ih da razlučuju što su im prioriteti. Ovo sve navodim iz iskustva svoje ruralne sredine, oprostite ako je u gradovima drugačije. Taj dio rada učitelja se ne može uvrstiti niti u jedan Pravilnik. Ukoliko bi broj učenika bio ovakav kako predlažete, neće nam preostajati snage za odgojni proces, koji je jednakovrijedan, ako ne i važniji od obrazovnog. Problem kod rada u kombiniranom odjeljenju je i što su to male, područne škole kojima nije dostupna stručna služba, tj. pedagog, logoped, defektolog ili psiholog pa je potrebno i po dvije godine kako bi se došlo do Rješenja za dijete s problemima. Konkretno, jedan učenik prvog razreda iz moje kombinacije je prošle godine na preporuku školske liječnice upućen dječjem psihologu koji je u gradskoj bolnici udaljenoj od našeg mjesta oko 115 kilometara. Roditelji su ga odveli jednom, a drugi put se nikad nije dogodio. Tako je prošao prvi razred. Ove godine dolazi psiholog u mjesto gdje je naša matična škola, što je opet udaljeno 40 kilometara od nas. Učenika su vodili roditelji u tri navrata, ali neki testovi se moraju ponoviti nakon tri mjeseca što znači da će doći i kraj drugog razreda, a da ja, kao njegova učiteljica, neću znati koje probleme učenik ima te ću svoje postupanje prema njemu i rad s njim temeljiti i dalje na svojem osobnom radnom iskustvu i inituiciji. Koliko puta sam ga morala moliti da izađe ispod mog stola, sjedne u svoju klupu i počne raditi i još mnogo toga, ne može biti "pokriveno" niti jednim Pravilnikom. Drugi učenik ima poteškoće s motorikom, pisanjem, čitanjem, računanjem; sve što radimo traje i traje...Treće dijete je iz mnogočlane obitelji (desetero djece), živi u selu udaljenom 12 kilometara od škole, na putu do škole dva puta prelazi granicu susjedne države; otključava i zaključava, diže i spušta rampu, a vozi se putem kojim se može prometovati, samo i jedva, terenskim automobilom, a nitko u vlasti nema sluha za popravak istog. Jednom prilikom sam se vozila tim putem i mislim da nitko od nas ne bi svoje dijete pustio da se tuda vozi u školu. U svom radu moram imati sve to na umu i prilagoditi nastavni proces svima njima. Vjerujem da je i u drugim kombinacijama slično s tim da sam ja navela samo mali broj primjera pomoću kojih možete bar donekle spoznati s kakvim se poteškoćama susrećemo. Pri većem broju učenika u takvim razredima ili višerazrednim kombinacijama bila bi zakinuta djeca, a učitelji pod velikim pritiskom jer oni nisu samo dio nastavnog procesa u tim malim školama, već i spremačice jer spremačicu imaju samo na tri sata, domari jer domara uopće nemaju pa sami brinu o grijanju i primanju lož ulja, rade male popravke u školi, mijenjaju na neki način pedagoga, tajnika i sl. Vi nam ne možete uzeti onoliko koliko možemo dati od sebe, ali nam nemojte to raditi radi mladih naraštaja koje odgajamo i obrazujemo, a koji će jednog dana biti Vaše ili naše kolege, medicinske sestre, automehaničari, frizeri, pravnici, liječnici, poljoprivrednici..., koji će graditi ovu našu zemlju i nadam se, našom zaslugom, stvarati bolje i naprednije društvo. Još jednom Vas molim, razmislite o svim primjedbama koje smo Vam uputili, gledajte stanje na terenu, a ne kroz prozor Vašeg ureda dok budete odlučivali o broju učenika u redovitim i kombiniranim odjeljenjima, a pogotovu odjeljenjima s djecom s poteškoćama o razvoju! O njima nisam komentirala jer smatram da nemam dovoljno saznanja i iskustva, to su učinili oni koji su u takvim učionicama svaki dan. Posjetite nas prije nego Pravilnik stupi na snagu, imajte na umu da nisu uvjeti za sve škole isti, uvažavajte dislociranost nekih škola, udaljenost od matičnih središta, geografska obilježja kraja u kojem se nalaze i sl. Kroz očuvanje malih područnih škola čuvajte naša sela od izumiranja, a pozivam Vas da kroz neke druge Pravilnike ili Odluke olakšate i omogućite život mladih obitelji u takvim krajevima. A mi, učitelji, bit ćemo i dalje najbolji prijatelji našoj djeci bez obzira kakva slova i brojke Vi postavite na papiru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Ivana Hrastović Mandarić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani,ne mogu se složiti s predloženim Nacrtom pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini i molim da se razmotre svi navedeni komentari u ovom e savjetovanju kako bi se usuglasila razmišljanja i u konačnici stupio na snagu pravedniji Pravilnik.Svima nam je poznato da u većini regija RH broj učenika sa svakom sljedećom generacijom opada te da su brojne škole suočene s manjkom broja učenika.Članak 3 ovog Pravilnika propisuje da redovan razredni odjel ima optimalno 20,a najviše 28 učenika. Smatram da gornju granicu od 28 učenika treba smanjiti kako bi se osigurala kvalitetna nastava koja se provodi suvremenim metodama poučavanja,korištenjem suvremene tehnologije i teži ostvarenju svih ishoda propisanih predmetnim kurikulumima.Također treba uzeti u obzir da danas gotovo da ne postoji odjel u koji nije uključen barem jedan učenik s posebnim potrebama,a često su uključena i dva ili tri učenika.Rad s tim učenicima iziskuje dodatne napore i izazov su učiteljima koji cijelo vrijeme trebaju balansirati između individualnog rada s tim učenicima i ostalim učenicima u odjelu.Smatram da odjel u kojem su uključeni učenici s posebnim potrebama i prilagođenim programima nikako ne smije prelaziti broj 20.Učenici s većim teškoćama trebaju imati pomoćnika u nastavi i taj dio Pravilnika podržavam,ali ne podržavam da ukoliko učenik ima osiguranu pomoć pomoćnika da se broj učenika u razrednom odjelu ne treba smanjivati. Učitelju je jednak izazov i napor u radu s učenikom s poteškoćama i uz stalnog pomoćnika jer upravo je učitelj taj koji priprema sve nastavne materijale učeniku,osmišljava radne zadatke i prilagođava ih specifičnim poteškoćama svakog pojedinog učenika ,izrađuje ioop e ,osmišljava testove i td.Stoga ne vidim razlog da se u redovitom razrednom odjelu u koji je uključen učenik s poteškoćama broj učenika ne smanji samo zato jer taj učenik ima pomoćnika.Pomoćnik samo pomaže učeniku odraditi zadane radne zadatke,potiče i usmjerava učenika,ali sam radni materijal,programe,testove,pregledavanje domaćih zadaća,vrednovanje i dr.odrađuje sam učitelj.Općenito sam mišljenja da se od učitelja/nastavnika/profesora očekuje previše i da treba uzeti u obzir činjenicu da je rad s učenicima s poteškoćama specifičan i jedini kompetentni za taj posao su defektolozi tj.oni koji su završili studij defektologije ili zdravstveni rehabilitatori.Potrebno je osigurati i veću podršku učiteljima i profesorima kako bi svladali izazove s kojima su svakodnevno suočeni u razredu ,a tiču se individualnog pristupa i rada s učenicima s poteškoćama.I ono najvažnije,potrebno je njihov posao i pravedno i adekvatno platiti jer trenutno je taj posao izuzetno podcijenjen,a jedan sat rada s učenikom s poteškoćama koji je integriran u redovan razredni odjel ne prelazi novčani iznos od 3,30 kn,a kada se ti sati na kraju mjeseca i zbroje u evidenciji radnog vremena ,iznos na plaći je uistinu ponižavajući. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Larisa Zadravec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Radim kao učitelj edukacijski rehabilitator s učenicima iz autističnog spektra u odgojno - obrazovnoj skupini u koju je sada uključeno 3 učenika. VEĆI BROJ UČENIKA NIJE PRIHVATLJIV! Učenici s poremećajima iz autističnog spektra imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresije i samoagresije. Oni zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno obrazovnim skupinama kako bi spriječili nepoželjno ponašanje da ugrozi svoju sigurnost i sigurnost drugih učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Maja Puc PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika Čl. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja sam da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanoga broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Smatram da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatram da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Ivana Torjanac Matas PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI S obzirom da se danas u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama uglavnom obrazuju učenici s većim i kombiniranim teškoćama u razvoju, koji uz to imaju i dodatne zdravstvene i druge teškoće gornja granica od 10, odnosno 12 učenika je prevelika te onemogućava kvalitetan rad između ostalog i stoga što svaki učenik u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini zahtijeva individualni pristup, individualizirani rad i izradu individualnih nastavnih sredstava za rad. Ovako veliki broj učenika u razrednim odjelima i/ili odgojno-obrazovnim skupinama je na razini od prije 20 godina kada su se u našim ustanovama obrazovali učenici koji danas polaze redovite osnovne škole. Jedan dio članova ŽSV-a predlaže i određivanje broja učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama s obzirom na vrstu i stupanj teškoće u razvoju što je i određeno Državnim pedagoškim standardom, a kao razlog navode i to da Ministarstvo ne odobrava razredne odjele, odnosno zapošljavanje djelatnika za razredne odjele i odgojno-obrazovne skupine s tri učenika iako je riječ o učenicima s autizmom. Stoga predlažemo da članak 4. glasi: 1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju može imati: – od 3 do 7 učenika s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-¬govorno-¬jezičnim teškoćama - od 3 do 7 učenika sniženog intelektualnog funkcioniranja od 2 do 5 učenika s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenike s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – od 2 do 4 učenika s motoričkim poremećajima, – od 2 do 3¬ učenika s autizmom. (2) Odgojno - obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju može imati: – od 2 do 3¬ učenika s autizmom – od 2 do 5 učenika značajno sniženih intelektualnog funkcioniranja i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama (3) Odgojno-obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima od 3 do 7 učenika. Budući da je sve manji broj učenika koji polaze poseban program u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama te se ustrojavaju kombinirani razredni odjeli predlažemo da se doda novi članak ili dodatni stavci članka 6. : KOMBINIRANI RAZREDNI ODJEL PREMA POSEBNOM NASTAVNOM PROGRAMU I/ILI KURIKULUMU 1) Kombinirani razredni odjel je razredni odjel sastavljen od učenika dvaju ili više razreda u kojemu se izvodi nastava prema posebnom programu i/ili kurikulumu. (2) Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda ima u pravilu najviše 6 učenika . (3) Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika triju razreda ima u pravilu najviše 5 učenika. (4) Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda ima u pravilu najviše 4 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Ivana Brekalo Pintač PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da je realan broj učenika u redovitom razrednom odjelu, pri upisu u prvi razred, 20, a bez učenika s poteškoćama. Tijekom prvog razreda se primijete teškoće kod pojedinih učenika te često učenici u prva četiri razreda dobiju promijenjen oblik školovanja te taj razred više nije razred bez učenika s teškoćama. Odjel s jednim učenikom s teškoćama ne bi smio biti veći od 19 učenika, a odjel s dva učenika s teškoćama ne bi smio biti veći od 17 učenika. Potrebno je detaljnije definirati broj učenika u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama i kombiniranim razrednim odjelima, s obzirom na teškoću učenika. Kao učiteljica u kombiniranom posebnom razrednom odjelu za učenike s poremećajima u ponašanju ne mogu se složiti s prijedlogom da maksimalan broj učenika u takvom razrednom odjelu bude 10. Maksimalan broj učenika u takvom razrednom odjelu morao bi biti 5, jer se svi učenici smješteni u posebne razredne odjele za poremećaje u ponašanju školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke ili uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Ostvariti kvalitetnu nastavu kod učenika koji traže potpuno individualiziran pristup u poučavanju u razredu od 4 kombinacije i 10 učenika je nemoguće. Učenici u posebnom razrednom odjelu često predstavljaju opasnost za sebe i druge, najčešće zbog agresije i nepredvidivog ponašanja (udaraju, grebu, grizu, pljuju, bacaju stolce i ostale predmete prema drugima, napadaju oštrim predmetima, žele ozlijediti sebe, bježe iz škole). Učitelj je ponekad u tim razredima sam te ne može istodobno rješavati više iznimnih i opasnih situacija. Prelaskom iz razredne nastave u predmetnu, broj učenika mogao bi prijeći brojku 10 što predstavlja dodatno opterećenje za učenike i učitelje. Rad u takvom razrednom odjelu s tolikim brojem učenika nikako ne predstavlja administrativno rasterećenje učitelja koje zagovara Škola za život. Također, broj učenika u produženom stručnom postupku ne bi trebao prelaziti 7, ponajprije zbog sigurnosti učenika i socijalnog pedagoga koji je s učenicima sam. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 smiljka rajak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! U kombiniranim razrednim odjeljenjima radim već dvadesetak godina i smatram da je rad u takvim odjeljenjima iznimno težak te zahtjeva puno više planiranja i organizacije kako bi nastava bila kvalitetna. Mislim da u takvim odjeljenjima nije lako ni učitelju ni učeniku , povećanjem broja učenika samo bi se još više otežalo. Također, ni roditelji ne bi bili zadovoljni takvom radom, pa bi tražili mogućnost da se premjeste u neki veći grad, što će mala sela dovesti u još nepovoljniji položaj.Stoga, mislim da kombinirani razredni odjeli sastavljeni od učenika triju ili četiriju razreda nisu rješenje ( osobno bih ukinula ), ako već moraju postojati da se broj učenika svede na minimum, zbog dobrobiti i učenika i učitelja. Članak 4. stavak ( 8) i (9) Stavke nedorečene i nedefinirane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Danijela Ohnjec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave i uključujem se u E-savjetovanje jer sam mišljenja da razredni odjel treba imati optimalno 18, a maksimalno 25 učenika jer razredni odjeli nisu homogene grupe. Ukoliko ima učenika koji se obrazuju prema individualiziranom pristupu, razredni odjel ne bi smio biti veći od 18-20 učenika. U razredni odjel mogu se uključiti najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 19 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 17 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Valentina Šakić Vražić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Broj učenika u razrednom odjelu koji je predložen Pravilnikom nije dobar. Kako bi nastava bila kvalitetnija i odrađena u skladu nacrta Škole za život, broj učenika u razrednim odjelima treba biti manji, najviše 20 učenika. Broj učenika s poteškoćama u razrednom odjelu treba smanjiti: najviše 2 učenika po razrednom odjelu koji ima najviše 18 učenika. Takva nastava će biti kvalitetnija,kao i pristup učenicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Ivana Jukić Matijević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ne mogu podržati predloženi broj učenika u razrednom odjelu. Težimo suvremenoj, modernoj nastavi, nastavi u kojoj je "tehnologija postala važnija od učenika", gdje je tu učenik? Kvalitetnu nastavu, po načelima Škole za život, ne možemo postići s ovim brojem učenika. Ispravak, možemo, jer mi učitelji odradimo sve što se od nas traži. Ali bi si vi trebali podsvijestiti da je učenik na prvom mjestu. Povećavanjem broja učenika narušavamo kvalitetu odgojno-obrazovnog rada, nemogućnost individualnog pristupa učeniku. Prije donošenja Pravilnika trebali bi procijeniti realnu situaciju na terenu, provesti neko vrijeme u razredu, u živom procesu. Trebali bi razgovarati s učiteljima i upoznati se s poteškoćama pred koje nailazimo u svom radu. U jednom razredu, konkretno mom, u kojem je 21 učenik, imam učenika koji ima prilagodbu sadržaja, učenik koji treba indvidualne upute za svaki zadatak, učenika koji riješi listić dok nisam ostalima još ni podijelila listiće, učenika s pomanjkanjem koncentracije kojeg je stalno potrebno podsjećati da rješava zadatak i još 17 učenika. Sve stignemo, sve odradimo, damo sve od sebe da je nastava što kvalitetnija, ali dođite, pokušajte. Veoma ćete brzo shvatiti zašto promjena koju predlažete ne da nije dobra, već je poražavajuća, ne za učitelja, za učenike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Ana Hinić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja sam da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostaviti Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljam izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja smatram da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Jasmina Bregović Furdi PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Tužna sam i žalosna kad vidim da se predlaže povećanje boja učenika s teškoćama u razvoju u odgojno obrazovnim skupinama jer mi to govori da ljudi i dalje nisu svjesni koliko štete bi na taj način nanijeli samim učenicima. Radim u odgojno-obrazovnoj skupini sa troje učenika s PSA. Izuzetno je teško svima se posvetiti u onoj mjeri koja bi za njih bila zadovoljavajuća, koja bi im pružala optimalne uvjete za napredovanje a kamoli da ih je u OOS još i više. Tim se pravilnikom degradira naša struka kao takva (edukacijski rehabiliratori). Uostalom, ne vjerujete li struci, upitajte roditelje žele li da im se djeca u školi samo "čuvaju" ?! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Maja Pranjić Čorak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da je u današnje vrijeme realan maksimalan broj učenika u razredu 20, ako u razredu nema učenika s poteškoćama. Sve je teže individualno pristupati učenicima i svima se posvetiti koliko je potrebno, a povećanje broja učenika u razredu učionio bi velike štete. Nažalost, profesori nemaju dovoljnu i potrebnu podršku psihologa i pedagoga (većina škola nema psihologe, logopede, rehabilitatore, a pedagozi su jednostavno preopterećeni i ne mogu se posvetiti svim potrebama koje škola ima). Smatram da bi 3 učenika s posebnim potrebama trebala biti maksimum u jednom razrednom odjelu, ali da se pritom ograniči broj učenika u takvom razredu na 15! Kvaliteta rada s brojnim učenicima u razredu postala bi upitna i teško ostvariva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Anita Vidović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Radim kao učitelj edukacijski rehabilitator s učenicima sa intelektualnim teškoćama i to u odgojno-obrazovnoj skupini u koju je sada uključeno 6 učenika i iz vlastitog iskustva znam da svaki učenik traži individualizirani pristup. Teško je svakom učeniku i sada kada ih je šestero pružiti dovoljno pažnje i pravu podršku u realizaciji zadataka pa mi je nezamisliv rad s još više učenika - gubi se na kvaliteti rada, gubi se na napredovanju učenika, a da ne govorimo o njihovoj sigurnosti. Stoga smatram da donošenje ovakva Pravilnika koji povećava broj učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama nikako ne može biti od koristi za odgojno-obrazovni rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Renata Ruić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Broj učenika u razrednom odjelu koji je predložen ne podržavam. Ukoliko želimo kvalitetnu i učinkovitu nastavu po načelima Škole za život, broj učenika treba smanjiti. Predlažem - odjel bez učenika sa poteškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 19 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 17 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 15 učenika Nisu navedene ni poteškoće koje ima učenik. Oblik poteškoće treba specificirati. Napominjem da je i rad sa tri učenika sa poteškoćama u razredu otežan i da se treba razmisliti o broju uključenih učenika sa teškoćama u istom razredu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Lara Rosić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ne slažem se s prijedlogom novog Pravilnika. Povećavanjem broja učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama bitno narušavamo kvalitetu odgojno-obrazovnog rada i onemogućavamo napredak učenika, te ugrožavamo njihovu i našu sigurnost. Bilo bi poželjno da se prije donošenja Pravilnika dotični upoznaju sa realnom situacijom u redovnim školama i posebnim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Linda Perutović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, učiteljica sam razredne nastave i uključujem se u e-Savjetovanje želeći predložiti promjene u planiranom Pravilniku. Naime, težeći kvaliteti rada, a obzirom na suvremene zahtjeve koji se postavljaju pred učitelje, smatram da broj učenika u odjeljenjima mora biti manji od predloženog. Kako bi se temeljito i svrsishodno realizirali odgojni i obrazovni ciljevi, nužne su manje skupine učenika. Budući da i u svakodnevnim životnim situacijama težimo individualnom radu i/ili radu u manjim skupinama znajući da ćemo tako postići najbolje rezultate, ne vidim razlog ni opravdanje da nam broj učenika u razredu bude veći. Kako bi svakog učenika uspjeli podjednako motivirati, potaknuti u njemu znatiželju i želju za istraživanjem, potrebno mu je posvetiti vrijeme i pažnju. U velikim skupinama to je naprosto nemoguće. Učitelj će u odjeljenju s manjim brojem učenika dati roditelju i učeniku temeljitije povratne informacije i upute za daljnji rad. U protivnom postoji opasnost od šabloniziranja radi uštede vremena i formalnog „odrađivanja“ postavljenih zahtjeva. Težimo učenju za život, istraživačkom radu, primjeni naučenog u svakodnevnom životu. Državni pedagoški standard (V. MJERILA ZA BROJ UČENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI) u Članku 7., stavak 3. propisuje da „za nastavu izvan prostora škole potreban je jedan pratitelj iz redova učitelja ili stručnih suradnika škole za skupinu do najviše 14 učenika.“ Učitelj ima odgovornost i za ono što se događa i na nastavi unutar škole, u svakom pogledu. U skladu sa svim promjenama koje su se stavile pred nas, uvažavajući načelo zornosti i važnosti primjene naučenog i učenja u praksi i svakodnevnom životu, smatram da će biti (i već jest) jako teško provoditi izvanučioničku nastavu jer je nemoguće uvijek pronaći slobodnog pratitelja ili pratitelje. Stoga je moj prijedlog, a u cilju kvalitete nasuprot kvantitete; suvremenog pristupa nasuprot tradicionalnom…, promjena predloženog Pravilnika. Predlažem da se članak 3, stavak 2. i 3. promijeni: (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 18, a najviše 25 učenika. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 19 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 17 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 15 učenika. Srdačan pozdrav, Linda Perutović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Ivana Milić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mislim da velik broj komentara na nacrt Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno obrazovnoj skupini u osnovnoj školi jako puno govori. A skoro svi komentari ukazuju kako je ovaj nacrt Pravilnika neprihvatljiv. Zbog predloženog povećanja broja učenika u razrednim odjelima dolazi do toga da se ne osiguravaju optimalni uvjeti rada kako za učenike redovne populacije, tako i za učenike s teškoćama u razvoju. Sve je to u suprotnosti sa pravilima struke i dovodi u pitanje kvalitetu nastave, kao i sigurnost učenika i učitelja. Iz toga se iščitava da Pravilnik nije usmjeren na kvalitetan rad učitelja, i stručnih suradnika u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja učenika. Radim kao učitelj edukacijski rehabilitator u odgojno obrazovnoj skupini koja radi po Posebnom program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada. Obzirom na specifičnosti našeg rada i učenike s kojima radimo, složila bi se sa kolegama da je Pravilnik pisala osoba koja nije iz struke i koja nije uzela u obzir specifičnosti razvoja učenika s teškoćama, posebno one s višestrukim teškoćama, njihove sposobnosti, potrebe i interese. Zato predlažem da se predloženi broj učenika smanji: Odgojno - obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju može imati: – do 3 učenika iz spektra autizma – do 5 učenika značajno sniženog intelektualnog funkcioniranja i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama Odgojno-obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima od 3 do 7 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Ivana Kralj PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram kako se broj učenika u redovitom razrednom odjeljenju, posebnom razrednom odjeljenju i odgojno obrazovnoj skupini ne bi trebao smanjivati ukoliko učenik s teškoćama ima pomoćnika u nastavi. Naime, učitelj (razrednik) je još uvijek onaj koji i za tog učenica piše individualizirani odgojno obrazovni plan i program, osmišljava aktivnosti, priprema materijale, provodi vrednovanje, vodi dokumentaciju, organizira nastavu i surađuje s roditeljima. Također smatram kako je povećanje broja učenika u posebnom razrednom odjeljenju apsurd i nikako nije u skladu s Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom. Naime, niti su svi učenici isti, niti su oštećenja koja imaju takva. Ponekad, učenicima smeta buka i galama, nekima smeta blizina, neki ne vole društvo. Učenika s autizmom koji je osjetljiv na zvukove i galamu smjestiti u razredni odjel u kojem su učenici s hiperaktivnošću i poremećajima u ponašanju je nedopustivo,a upravo će se takve stvari događati ukoliko ovaj pravilnik bude prihvaćen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Ana Novak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Neugodno sam iznenađena prijedlogom novog pravilnika. Učiteljica sam s 20 godina staža, od toga sam nekoliko godina radila sama u područnoj školi u četverorazrednoj i trorazrednoj kombinaciji, s puno manje učenika nego što navodite u Pravilniku. Taj rad je izuzetno težak i ne mogu ga ni zamisliti s još većim brojem učenika, uključivši i učenika s teškoćama. Zahtjevi djece, roditelja i škole iz godine u godinu su sve veći. Traži se usmjerenost na svako pojedinačno dijete, kreativni oblici nastave, provođenje reforme... U ovakvim uvjetima? Ne mogu zamisliti koji učitelj bi to mogao fizički i psihički podnijeti. O kvaliteti nastave da ne govorim. S obzirom na lošu demografsku sliku u RH snmatram da bismo trebali učiniti sve da djecu zadržimo u našim školama , a ovaj Pravilnik tome nikako ne doprinosti. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Sindikat hrvatskih učitelja PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prije svega, napominjemo da se slažemo s većinom primjedbi i prijedloga iznesenih od strane stručne javnosti na predloženi Nacrt Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (u nastavku: prijedlog Pravilnika) te kako ne bismo tekst opterećivali nepotrebnim ponavljanjem istoga, ovim putem tražimo da se poštuje važeći Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon). Prvenstveno napominjemo da sukladno članku 54. Zakona broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu DPS u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od prethodno navedenoga, stoga se navedenim Prijedlogom, kojim se omogućuje da se ne smanjuje broj učenika kada su u razredni odjel uključeni učenici s teškoćama u razvoju te se omogućuje da istih bude i više od propisanog minimuma od 3 učenika, osim što se krši DPS isti je u suprotnosti s pravilima struke te dovodi u pitanje kvalitetu nastave i sigurnost učenika i učitelja. Osobito problematičnim smatramo stavak 5. članka 3. Pravilnika koji omogućuje da Ministarstvo odobri i veći broj učenika u redovitom razrednom odjelu od propisanog maksimuma u stavcima 2. i 3. istoga članka, a što bi teoretski značilo da razredni odjeli mogu imati i 35 učenika s 5 učenika s teškoćama u razvoju, a što je apsolutno neprihvatljivo. Neprihvatljivim smatramo i ponovno zanemarivanje osiguravanja optimalnih uvjeta za rad s darovitim učenicima kao učenicima s posebnim odgojnim potrebama uključenim u razredne odjele. Iz istoga je evidentno da Pravilnik nije usmjeren na kvalitetan rad učitelja i stručnih suradnika u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja učenika, nego se ovaj Pravilnik donosi s prvenstvenim ciljem smanjenja broja učitelja i stručnih suradnika, a sve kako bi se rasteretio državni proračun. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog najvišeg broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 10. i 11. Nacrta prijedloga Pravilnika. Osobito problematičnim smatramo stavak 11. članka 4. Pravilnika koji omogućuje da Ministarstvo odobri i veći broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu od propisanog maksimuma u stavcima 2.-7. istoga članka. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Dakle, iz navedenoga je vidljivo da se predloženim Pravilnikom povećava broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama mimo maksimuma propisanog DPS-om te su sve primjedbe upućene na članke 3. i 4. primjenjive i ovdje. Ideja propisivanja istog broja učenika u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini za sve učenike s teškoćama neovisno o vrsti teškoća u razvoju u suprotnosti je sa svim pravilima i znanjima struke, ali i neprovediva i neodrživa u praksi. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 6. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razred) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 6. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Upozoravamo da povećanje broja učenika na 12, osim što značajno smanjuje KVALITETU rada, također i UGROŽAVA SIGURNOST i učenika i učitelja. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Osobito problematičnim smatramo stavak 4. i 5. članka 6. prijedloga Pravilnika koji omogućuje da Ministarstvo odobri i veći broj učenika u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini od propisanog maksimuma u stavcima 1.-3. istoga članka. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona, kao i pravila i znanja struke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Kristina Klemen PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, po zanimanju sam edukacijski rehabilitator, a radim kao stručni suradnik u osnovnoj školi. Radim u osnovnoj školi koja uz redovne odjele ima posebne odjele te odgojno-obrazovne skupine. Smatram kako prijedlog novog Pravilnika nikako nije korak unaprijed što se tiče poboljšanja kvalitete odgoja i obrazovanja kako učenika tipičnog razvoja tako ni učenika s teškoćama u razvoju. U predloženom nacrtu Pravilnika smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu u kojem se školuju učenici po redovitom programu, razrednom odjelu u kojem se provodi posebni program uz ip te odgojno – obrazovnoj skupini. Budući da svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima te je uz veći broj učenika vrlo teško ostvariti kvalitetan odgojno obrazovni rad smatram da je potrebno smanjivati broj učenika u odjelima, a ne kako je navedeno, povećavati. Predlažem da redoviti razredni odjel ima maksimalno 24 učenika. Također da se pri smanjivanju broja učenika s obzirom na učenike s teškoćama u obzir uzmu i učenici koji nastavu pohađaju prema redovitom programu uz individualizirane postupke budući da se nastava i za njih treba posebno pripremati. Predlažem da razredni odjel prema posebnom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. Predlažem da odgojno – obrazovna skupina prema posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Prihvaćen Primljeno na znanje.
43 Vlasta Žnidarić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Budući da sve više učenika ima teškoća u učenju i zahtjeva individualan pristup učitelja, broj od 28 učenika u razrednom odjelu je zaista prevelik. Razredni odjel ne bi trebao imati više od 20 učenika ako želimo kvalitetnu nastavu. U redoviti razredni odjel ne bi trebalo uključiti više od 2 učenika koji rade po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja, te bi uz svakog takvog učenika trebalo smanjiti ukupan broj učenika u razrednom odjelu, bez obzira ima li pomoćnika u nastavi ili ne. Također smatram da bi na ukupan broj učenika u razrednom odjelu trebao utjecati i broj učenika koji rade po individualiziranom programu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Anita Matić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smiješno je uopće govoriti o razrednim odijeljenjima od 28 učenika. Ukoliko slijedimo pedagoški standard naše domovine te želimo da nam reforma uspije, hitno je potrebno smanjiti broj učenika u razrednim odjeljenjima do maksimalno 20 učenika u razredu. Ukoliko imate u razredu i dijete koje pohađa nastavu po redovitom programu s prilagodbom sadržaja, potrebno je smanjiti broj djece za 2 učenika u razredu, dakle na 18 učenika. Ne bih stavila više od 2 učenika s prilagodbom sadržaja u isti razred. Učenike koji pohađaju nastavu po redovnom programu s individualizacijom sadržaja ni ne spominjete, ako ni nadarene učenike. Što s njima? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Srpsko kulturno društvo Prosvjeta PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, pravilnik apsolutno ne razmatra niti spominje redovite i kombinirane razredne odjele te odgojno-obrazovne skupine na manjinskim jezicima i pismima kao što niti upućuje na odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00). Čl. 3 Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina propisano je sljedeće: "Školska ustanova s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine može se osnovati i za manji broj učenika od broja utvrđenog za početak rada školske ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu." Također, čl. 4 Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina propisano je: "(1) Ako ne postoje uvjeti za osnivanje školske ustanove prema članku 3. ovoga Zakona, odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine obavlja se u razrednom odjelu ili obrazovnoj skupini. (2) Razredni odjel i obrazovna skupina iz stavka 1. ovoga članka ustrojavaju se u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine ili školskoj ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu. (3) Razredni odjel i obrazovna skupina iz stavka 1. ovoga članka ustrojavaju se i za manji broj učenika od broja učenika propisanog za ustrojavanje razrednog odjela i obrazovne skupine s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu." Isto tako, Pravilnik ne uzima u obzir Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-II/993/1997 od 08.11.1999. g. (dalje: Odluka) kada je riječ o broju učenika u redovitim i kombiniranim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama na manjinskim jezicima i pismima. Iako donesena konkretno na slučaju talijanske manjine, odnosi se i na ostale nacionalne manjine, potvrđujući mogućnost formiranja razrednih odjela i odgojno-obrazovnih skupina s manjim brojem učenika. Smatramo da se Pravilnik treba osloniti na postojeće odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00) kao i na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-II/993/1997 od 08.11.1999. g. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Jelena Horvat petanjko PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, navedeni Pravilnik navodi u učenike s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju. Članak 3. propisuje broj učenika u redovitim odjelima i nema opcije (izbačena je) da na broj učenika u razrednom odjelu utječu sva djeca s Rješenjem što je nevjerojatno s obzirom da nam se iz godine u godinu upisuje sve više djece s različitim vrstama teškoća (ADHD, psihomotorne teškoće...) Što je s učenicima kojima je potreban individualizirani pristup i koji itekako trebaju povećanu podršku u razrednom odjelu, u kojem su već, recimo 3 učenika s prilagodbom sadržaja? Kako se učitelj može posvetiti svim učenicima pa i onim s Rješenjem i onim s posebnim potrebama u odjelima s tolikim brojem učenika? Svatko tko je radio u razredu zna da je za učitelja nemoguće u tim uvjetima raditi, a da budu ostvareni ishodi nastavnih kurikuluma. Isto tako izmijenjen je i članak 4. koji govori o kombiniranim razrednim odjelima. Navedeno je kako je moguće formirati razredni odjel četverorazredne kombinacije koji ima 12 učenika, a u koji može biti uključen i jedan učenik s prilagodbom sadržaja! Po tom Pravilniku može se oformiti četverorazredna kombinacija s u kojoj je jedan učenik s prilagodbom sadržaja, četiri učenika s individualiziranim pristupom (ADHD), učenica sa spinalnom mišićnom distrofijom i još pokoji učenik do njih 12. Ne mogu ni zamisliti učitelja koji bi mogao raditi u tim uvjetima, a ni učenike koji bi trebali ostvariti odgojno - obrazovne ishode iz svih predmeta. Je li to nastava usmjerena na učenika i kurikularna reforma kojoj se toliko teži? Ovaj Pravilnik uopće nije usmjeren na učenika, prilagođen demografskoj situaciji u RH, a nezadovoljni roditelji će i dalje iz pograničnih područja, djecu upisivati u npr. Sloveniju gdje se itekako gleda na potrebe učenika i uvjete u kojima rade učitelji. Nama treba Pravilnik koji je usmjeren na kvalitetan rad učitelja u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja učenika, a ne ovaj Pravilnik koji ide u smjeru smanjenja broja učitelja da bi se rasteretio državni proračun. Nadam se da će se ovi komentari uzeti u obzir te da će Pravilnik biti izmijenjen u skladu sa savjetima praktičara i ljudi koji doista rade s djecom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Mirjana Popić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ne slažem se prijedlogom Pravilnika o broju učenika u redovito i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini, a prvenstveno s člankom 3., stavkom 2 da optimalni redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika. Moje osnovnoškolsko obrazovanje proteklo je u razrednom odjelu s 30 učenika i ne moram napominjati kakva je to katastrofa bila te mi se čini da je ovaj Pravilnik na tragu da nas vrati u tu prošlost. 30 različitih osobnosti, nadarenih učenika, učenika s poteškoćama, u takvome je okruženju jako teško raditi, napominjem da ovo pišem iz perspektive tadašnjeg učenika. Danas, stavili smo učenika u centar poučavanja, pokušavamo se posvetiti svakome posebno, otkriti njegov stil učenja, pokušavamo dati svakome zadatke koji su mu primjereni, pratimo napredak svakog učenika, a ako tu još dodamo učenike s poteškoćama, brojka 28 je prevelika i zastrašujuća. U duhu reforme Škola za život, potrebno je ograničiti gornju granicu optimalnog redovitog razreda na 20 učenika. Bez toga, uspješnog provođenja reforme jednostavno nema. Napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon)broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3.Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrtaprijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS)u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene učlanku 4. stavaka 6.i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5.Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredniodjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenikasasljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
48 Centar za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Centar za odgoj i obrazovanje "Ivan Štark" je posebna odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se odgajaju, obrazuju i rehabilitiraju učenici u vrlo heterogenim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama, s obzirom na vrstu i stupnjeve teškoća u razvoju. Zbog odgojno-obrazovne inkluzije, u posebne ustanove upisuju se učenici sa sve većim teškoćama u razvoju. Kako bismo našim učenicima osigurali kvalitetno školovanje i skrb prilagođeno njihovim potrebama, iz godine u godinu prilagođavamo nastavne sadržaje, metode rada, didaktička sredstva, pomagala i sl. Shodno tome, potrebno je prilagoditi i broj učenika u odjelima, što svakako podrazumijeva manje razrede i skupine. Također, centri za odgoj i obrazovanje građeni posljednjih dvadesetak godina, nisu građeni na način da osiguravaju prihvat većeg broja učenika, osobito nisu prostorno prilagođene učionice i kabineti u kojima se realizira nastava. Iz gore navedenih razloga, smatramo da je predloženi broj učenika u Nacrtu pravilnika neprihvatljiv. Stoga, prema mišljenju članova Aktiva učitelja (zajednički aktiv održan 10. ožujka 2020.) predlažemo u članku 6. izmjenu st. 1. te u razrednim odjelima predlažemo od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda, u st. 2. broj učenika od 2 do 5 te u st.3. broj učenika u skupinama produženog stručnog postupka od 3 do 7. Vjerujući u objektivno rasuđivanje i razumijevanje teškoća s kojima se posebne ustanove, ali i redovite škole nose u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, srdačno Vas pozdravljamo! S poštovanjem, ravnateljica i djelatnici Centra Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatramo da predloženi Nacrt Pravilnika nije u suglasju s odredbom čl. 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, te da će njegovim donošenjem u predloženom obliku učenici s teškoćama u razvoju biti onemogućeni u ostvarenju njihovog temeljnog prava na obrazovanje na jednakoj osnovi s drugima. Optimalna veličina redovitog i kombiniranog razrednog odjela, te odgojno obrazovne skupine, trebaju biti u suglasju s promjenom paradigme poučavanja učenika s teškoćama u razvoju, a koja se sastoji u obavezi uklanjanja prepreka koje ometaju pravo na učinkovito uključivanje svih učenika. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je i u javnoj raspravi o Nacrtu Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama preporučila poraditi na osiguravanju svih drugih pretpostavki potrebnih za njihovu provedbu, kao što je smanjivanje broja učenika u razrednom odjelu i osiguravanje potrebnog broja stručnih suradnika u obrazovnim ustanovama, formiranje centara inkluzivne podrške, osnivanje centara potpore i formiranje mobilnih stručnih timova radi stvaranja cjelovitog inkluzivnog okruženja i ispunjenja obaveza čl. 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Značajno povećanje broja učenika s teškoćama u razvoju u odgojno - obrazovnoj skupini neovisno o vrsti i težini njihovih teškoća prema Orijentacijskoj listi teškoća sigurno ne pridonosi ostvarenju obaveza u pogledu uključivog obrazovanja. Smatramo da redovni razredni odjeli u koje su uključeni učenici s teškoćama u razvoju ne bi trebali prelaziti 20 učenika. Odredbe o nesmanjivanju broja učenika u razredu ukoliko učenik ima pomoćnika u nastavi prema našem mišljenju u potpunom je neskladu s propisanom ulogom pomoćnika koji nije nositelj odgojno-obrazovnog procesa i ne utječe izravno na ishode učenja. UN Odbor za prava osoba s invaliditetom u Općem komentaru br. 4. o pravu na uključivo obrazovanje detaljno obrazlaže normativni sadržaj čl. 24. koji se odnosi na pružanje UČINKOVITIH mjera potpore s ciljem potpunog uključivanja, pa se između ostalog navodi: „…Učenicima s teškoćama u razvoju treba stručnjak i educirani nastavnik, trebaju mu individualizirani pristup, dodatno vrijeme za rad, prilagođeni materijali, upotreba alternativnih metoda poučavanja i vrednovanja, dobro planiranje procesa, osmišljavanje suradnje s drugim stručnjacima i roditeljima, vrijeme za vlastitu edukaciju i drugačije promišljanje vlastitog poučavanja… Sve mjere podrške koje se pružaju moraju biti u skladu s ciljem uključivosti… .“ Osiguravanje uključivog poučavanja u razredu u pristupačnom okruženju za učenje, uz odgovarajuću podršku, neće biti provedivo u praksi uz uvjete propisane ovim Pravilnikom, kako to naglašavaju gotovo svi sudionici javne rasprave o ovom Nacrtu. Time ovaj Nacrt predstavlja nazadovanje u dosegnutim standardima uključivog obrazovanja i ugrožavanje prava najranjivije skupine učenika. Ne treba zanemariti da će se posljedice primjene Pravilnika u predloženom obliku odražavati i na standarde kvalitete rada za sve učenike. Obzirom da veličina razrednih odjela također predstavlja jedan od elemenata za ispunjenje obaveze osiguravanja inkluzivnog obrazovanja, ne nalazimo da su razlozi za uvođenje ovakve drastične promjene u organizaciji razrednih odjela utemeljeni na prvenstvenom interesu učenika. Podsjećamo na preporuke Odbora UN za prava osoba s invaliditetom o pravu na uključivo obrazovanje: „Imati odgovarajući broj kvalificiranih i predanih zaposlenika u školi ključno je za uvođenje i održivost uključivog obrazovanja... Manjak kapaciteta predstavlja značajne prepreke uključivosti.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Višnja Šuperba PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, povećavanjem broja učenika u razrednom odjeljenju kvaliteta rada opada, učitelj ne stigne popratiti svakog učenika i odgovoriti na njegove potrebe u danom trenutku. Optimalan broj učenika u razrednom odjeljenju bez učenika s poteškoćama ili učenika s individualiziranim pristupom je 20. Integracijom jednog učenika s poteškoćama broj učenika u razrednom odjeljenju bi trebao biti manji (ukupan broj učenika u tom slučaju ne bi trebao biti veći od 18) kako bi se postigao što bolji učinak rada. Uključivanjem većeg broja učenika s poteškoćama broj učenika u razrednom odjeljenju još više treba smanjiti. Mišljenja sam da u jednom odjeljenju ne bi trebalo biti više od dva učenika s poteškoćama i u tom slučaju ukupan broj učenika ne bi trebao prelaziti 14. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 ANA MATIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram kako je 28 učenika u jednom razrednom odjelu previše. Želimo li provesti kvalitetnu reformu i sve ono što nam donosi Škola za život broj učenika u razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 24 učenika. Također smatram kako je troje učenika s teškoćama, u razredu od 20 učenika, previše. Ako se svakom učeniku s teškoćama posvetimo samo 10 minuta (što je daleko premalo) postavlja se pitanje što je s ostalim učenicima u razred, za njih sve skupa nam ostaje 15 minuta. Broj učenik u odgojno – obrazovnoj skupini ne može biti isti kako i u redovnoj nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Zajedničko vijeće općina PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Zajedničko vijeće općina (ZVO) jedina je institucija srpske nacionalne manjine osnovana temeljem međunarodno priznatih dokumenata, odnosno Erdutskog sporazuma od 12.11.1995. g., Pisma namjere Vlade Republike Hrvatske za završetak mirne reintegracije od 13.01.1997. g. te Odluke Vlade Republike Hrvatske o organizaciji, statusu, sastavu, nadležnosti i financiranju ZVO-a od 15.10.1998. g. (Narodne novine, br. 137/98). Kao jedno od osnovnih prava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj prema upravo navedenim dokumentima jest i pravo na prosvjetnu autonomiju, pa je slijedom navedenog ZVO našao za shodno dati komentar na Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (dalje: Pravilnik). Prvenstveno smatramo kako Pravilnikom nisu uređene sve pojavne situacije iz prakse, odnosno nije se vodilo računa o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Navedeno se da zaključiti jer je iz teksta Pravilnika jasno vidljivo kako prilikom izrade istog niti su spomenute niti su uzete u obzir odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00). Naime, čl. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina propisano je sljedeće: "Školska ustanova s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine može se osnovati i za manji broj učenika od broja utvrđenog za početak rada školske ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu." Također, čl. 4. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina propisano je: "(1) Ako ne postoje uvjeti za osnivanje školske ustanove prema članku 3. ovoga Zakona, odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine obavlja se u razrednom odjelu ili obrazovnoj skupini. (2) Razredni odjel i obrazovna skupina iz stavka 1. ovoga članka ustrojavaju se u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine ili školskoj ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu. (3) Razredni odjel i obrazovna skupina iz stavka 1. ovoga članka ustrojavaju se i za manji broj učenika od broja učenika propisanog za ustrojavanje razrednog odjela i obrazovne skupine s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu." Također, Pravilnik nije uzeo u obzir niti Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-II/993/1997 od 08.11.1999. g. (dalje: Odluka) kojom su definirane svojevrsne smjernice glede obrazovanja na manjinskom jezik i pismu koje se, iako se u Odluci radi o talijanskoj nacionalnih manjini, mogu primijeniti na sve nacionalne manjine. Tako je, među ostalim, u Odluci navedeno da je moguće formiranje razrednog odjela za manji broj učenika: "Imajući u vidu općepoznate činjenice o stanju naseljenosti i nataliteta na područjima na kojima živi pretežni dio talijanske manjine u Republici Hrvatskoj, ne može se reći da odredba o minimalnom broju od 10 učenika uvažava lokalne prilike. Osim toga, kao što je već rečeno, Republika Hrvatska se je obvezala na poštivanje stečenih prava pripadnika manjina, a vidljivo je da ovdje osporavani Naputak stavlja pripadnike manjina u nepovoljniji položaj od dosadašnjeg. Očigledno je da bi organiziranje nastave na Naputkom propisani način dovelo praktično ne samo do ograničavanja, već do potpune uskrate prava pripadnicima manjine, osobito ako se uzme u obzir da se odredba odnosi i na učenike osnovnih škola za koje, nepostojanje odgovarajućeg školskog odjeljenja u mjestu prebivališta, predstavlja značajan problem. Prikupljeni podaci pokazuju da se takav pristup ne prakticira i da razredni odjeli i sa znatno manjim brojem učenika funkcioniraju pa tako ima razreda sa samo 2 do 4 učenika. Neosporna nužnost racionalizacije nameće jedino to da se, u slučajevima kada je to neizbježno i po pedagoško-didaktičkim kriterijima moguće, razredi spajaju, odnosno formiraju kombinirana razredna odjeljenja. Čak i takvi razredi, prema jednom od pribavljenih podataka, u pojedinim slučajevima imaju ukupno manje od 10 učenika." Slijedom svega naprijed navedenog, smatramo kako Pravilnik mora uzeti u obzir kako odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00), tako i stavove Ustavnog suda Republike Hrvatske zauzete u Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-II/993/1997 od 08.11.1999. g.. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-II/993/1997 od 08.11.1999. g.: https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/fOdluka.xsp?action=openDocument&documentId=C1256A25004A262AC12568A10046CA71 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
53 Savez udruga za autizam Hrvatske PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Komentari na članak 6.: 1. U članku 6. stavcima 1. i 2. ne utvrđuje se broj učenika s teškoćama u razvoju u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini prema vrsti teškoća učenika kao u važećem Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi u kojem je različit broj propisan za učenike s oštećenjem vida ili sluha ili s glasovnogovornojezičnim teškoćama, s motoričkim poremećajima, s poremećajima u ponašanju, s poremećajima iz autističnog spektra, sniženih intelektualnih sposobnosti ili značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama. Opće poznato je iz znanstveno potvrđene teorije kao i iz prakse u radu da su odgojno-obrazovne potrebe i mogućnosti učenika s različitim vrstama teškoća koje sam navela potpuno različite u smislu metoda i pristupa u radu, stilova učenja, komunikacijskih i socijalnih vještina, senzorne osjetljivosti, motivacije, samostalnosti, potrebe za individualnim radom s njima unutar razreda ili skupine te pružanjem veće ili manje razine pomoći i podrške učitelja, prisutnosti nepoželjnih ponašanja posebice onih kojima narušavaju svoju i sigurnost ostalih učenika (agresija i autoagresija), mogućnosti samostalnog kretanja, arhitektonskih barijera te potrebne opreme, uređenja i veličine prostora za odgojno-obrazovni rad . Stoga je ideja propisivanja istog broja učenika u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini za sve učenike s teškoćama neovisno o vrsti teškoća u razvoju u suprotnosti sa svim pravilima i znanjima struke, ali i neprovediva i neodrživa u praksi. 2. Ovaj članak Pravilnika nije u skladu s brojem učenika propisanim važećim Pedagoškim standardom (NN 63/08.) za osnovnoškolske ustanove. 3. Ukoliko se donese ovakav članak Pravilnika najviše će biti pogođeni učenici s poremećajima iz autističnog spektra. Zato jer imaju velike potencijalne mogućnosti razvoja, često prosječnu inteligenciju, ali imaju drugačiju percepciju i pažnju. Zahtjevaju posebne stilove učenja koji zahtijevaju vizualnu strukturu TEACH pristup i TEACH učionicu, drugačiju motivaciju, ponašanje i učenje koje zahtijeva ABA pristup. Također, prisutne su teškoće u socijalnim vještinama, teškoće u komunikaciju koje zahtijevaju PECS metodu i dr., teškoće senzorne integracije koje zahtijevaju terapiju i iznimno su hetrogena populacija, svaki je različit pa se zbog toga mora raditi sa svakim po njegovom IOOP-u (individualnom odgojno-obrazovnom planu), a aktivnosti koje se mogu provoditi zajednički ima malo. To su osnovna obilježja njihovog stanja zbog kojih i idu u posebni odjel ili u odgojno obrazovnu skupinu. Zbog navedenog grupni rad im u pravilu ne odgovara, a zbog toga ih ne može biti više od 3-4 u odgojno-obrazovnoj skupini ili razrednom odjelu kako bi se na svakom nastavnom satu učitelj mogao posvetiti individualnom radu sa svakim pojedinim učenikom desetak minuta. 4. Sve specifične metode ABA, TEACH, PECS, Senzorne integracije kao i oprema za njihovu provedbu padaju u vodu s povećanjem broja učenika odgojno-obrazovnoj skupini ili razrednom odjelu jer se gubi mogućnost za njihovu provedbu. Tu je najveća šteta jer velik broj učenika uz broj od 3 učenika u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini i primjenu metoda mogu se osposobiti za završavanje programa za učenike s lakom intelektualnom teškoćom te za završavanje pomoćnih zanimanja. To bi im omogućilo da razviju svoje postojeće potencijale, da imaju poslovnu sposobnost te da budu što samostalniji i neovisniji o skrbi i pomoći društva u budućem životu u financijskom i svakom drugom smislu. Nepravedno što ih ovaj pravilnik već unaprijed osuđuje na neuspjeh, a mogli bi uspjeti u pravim uvjetima koje smo upravo stvorili i imamo! 5. Ključni je argument da ih ne može biti više od 3-4 jest da učenici s poremećajima iz autističnog spektra nisu u stanju sjediti cijeli dan u klupi. Nisu u stanju uvijek poslušati uputu učitelja i stalno raditi zadatke kao djeca bez teškoća već trebaju mogućnost da se kreću po prostoru i izmjenjuju aktivnosti, trebaju kutak za odmor i pauzu te opuštanje, mjesto za osamljivanje, njihovo zasebno radno mjesto za samostalni rad, prostor za individualni rad s učiteljem i prostor za grupni rad, prostor za senzornu terapiju, a sve to im se treba osigurati u učionici. Kad im se ne omoguće ti navedeni za njih neophodni pristupi, metode i uvjeti rada, umjesto učenja kod njih se razviju nepoželjna ponašanja i narušava se njihovo psihičko zdravlje jer ih kontinuirano izlažemo frustraciji i stresu. Neka od tih nepoželjnih ponašanja ugrožavaju sigurnost učenika i pravo na neometani odgojno-obrazovni rad odnosno pravo da se ne ometaju rad i sigurnost drugih učenika i odgojno-obrazovnih radnika u skladu s člankom 22. Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (NN132/2013.). 6. Ako je namjera da se 6. člankom Pravilnika omogući ušteda sredstava iz proračuna isplati li se umjesto 2 učitelja edukatora rehabilitatora u 2 odgojno-obrazovne skupine za 6 učenika s poremećajima iz autističnog spektra, imati na plaći 1 učitelja edukatora rehabilitatora i 2 pomoćnika u nastavi?! Za isti novac se dobije umjesto jednog stručnjaka dva nestručnjaka. Otpuštati edukatore rehabilitatore s fakultetom da bi zapošljavali priučene na tečaju pomoćnike u nastavi i to na štetu stručnosti rada s učenicima! Kome je to u interesu i zašto? Je li populacija djece s teškoćama u razvoju kao najranjivija skupina u društvu ciljna skupina koju treba prvu odabrati za uštedu u proračunu? Plaćaju li oni ceh što se povećalo plaće svim učiteljima zbog štrajka pa sad to treba negdje nadoknaditi? Ovdje se radi o skupini koja je ovisna o pomoći društva, o kojoj društvo mora brinuti i ulaganje u koju se uvijek isplati jer se povećavanjem njihove samostalnosti smanjuje potreba za daljnjim ulaganjima u budućnosti. 7. Članku 6. Pravilnika ne ide u prilog činjenica da kad se u periodu od donošenja Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (NN 124/09) Zagreb, 7. listopada 2009. u praksi pokušalo imati 5 učenika u odgojno-obrazovnim skupinama učenici s poremećajima iz autističnog spektra što je bilo tako teško u provedbi da se zbog tog lošeg iskustva odustalo te su 8. lipnja 2010. donesene Izmjene Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (NN 73/10) kojima se broj smanjio na 3 učenika. 8. Za navedeni broj učenika u članku 6. stavku 2., u pravilu od 3 do 12 u odgojno-obrazovnim skupinama, u kojima se ne provodi redovita nastava i ne sjedi se u klupi cijelo vrijeme nego se osposobljavaju za stjecanje kompetencija svakodnevnog života problem su i premale učionice za učenike s teškoćama u razvoju u većini škola i centara u Republici Hrvatskoj od dvadesetak kvadrata u koje ne mogu stati 12 učenika, 1 učiteljica i još 2 pomoćnika u nastavi? Gdje će još stati oprema, klupe i stolice, ormari, invalidska kolica?! Koliko je to kvadrata po učeniku? Prostor bi morao biti toliki da učenicima osigura slobodu kretanja. Za učenike redovne populacije u osnovnoj školi prema važećem Pedagoškom standardu u klasičnoj učionici predviđeno je 2,5 m2 pa bi za 12 učenika bez teškoća trebalo 30 m2. Koliko onda treba za 12 učenika s teškoćama? Nije propisano jer Pedagoški standard u članku 27. propisuje da posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnom školstvu odnose se na sve slučajeve kad se u pogledu specifičnih potreba učenika, veličine škole, razrednog odjela, uvjeta života i rada učitelja, opsega i složenosti poslova te organizacijskih oblika rada ne mogu primijeniti mjerila za redovite škole koje ostvaruju djelatnost pod redovitim, standardnim uvjetima. 9. Ovako propisan broj učenika s teškoćama u članku 6. stavku 2. prijedloga Pravilnika pokazuje pristup kojem nije u fokusu njihov odgoj i obrazovanje nego usluga njege i skrbi odnosno čuvanja učenika. Ovaj pravilnik će trajno naštetiti učenicima s teškoćama i oduzeti im njihovo Ustavom zagarantirano pravo na obrazovanje! Sustav usluga njege i skrbi imaju u ustanovi socijalne skrbi Mali dom u Zagrebu koja ima dnevni boravak za djecu koja su privremeno oslobođena školovanja, a imaju jednog stručnjaka edukatora i jednu njegovateljicu na 8-10 korisnika. Imaju bolje uvjete jer ovaj pravilnik predviđa samo jednog učitelja edukatora rehabilitatora na taj broj djece. 10. Posljedica članka 6. stavaka 1. i 2. prijedloga Pravilnika bit će da će sve više roditelja tražiti da njihova djeca budu u potpunoj integraciji u redovitom razrednom odjelu bez obzira je li to primjereni program školovanja za njih jer im posebni razredni odjeli za djelomičnu integraciju u redovnoj školi sa 10 učenika i posebne odgojno-obrazovne skupine sa 12 učenika neće nuditi nikakvo obrazovanje za njihovu djecu već čuvanje. A gdje su u redovnim razredima uvjeti i znanje za provođenje prijeko potrebnih metoda poput ABA, TEACH i PECS (ne zna ni učitelj ni pomoćnik), a oni učenici koji mogu bez tih metoda ne bi nikad ni bili upućeni u posebne odjele i skupine. Što će učitelj u redovnom razredu s tri takva učenika integrirana u redovitom razrednom odjelu i njihova najviše 2 pomoćnika u nastavi i ukupno 20 učenika?! Posljedica će biti i pojačana potreba za pomoćnicima u nastavi u posebnim razrednim odjelima i odgojno obrazovnim skupinama u redovnim i posebnim školama i centrima, a otpuštanje stručnjaka edukatora-rehabilitatora ili njihov samostalni odlazak iz nemogućih uvjeta rada sa 10 i 12 učenika. Postići ćemo da i onako deficitaran kadar ode iz države ili iz struke, a s našom djecom će raditi pomoćnici u nastavi s tečajem. Za pomoćnike u nastavi su stvarno kvalificirani u RH samo prvostupnici edukatori-rehabilitatori kojima uz diplomu piše da ne mogu samostalno izvoditi nastavu, ali mogu biti pomoćnici diplomiranom učitelju edukatoru rehabilitatoru. Oni imaju i dovoljno znanja da bi provodili spomenute metode uz superviziju učitelja. Njih nema slobodnih na tržištu rada jer dalje studiraju do završetka diplomskog studija. 11. Kako će jedan učitelj edukator-rehabilitator sam raditi s 12 učenika s poremećajima iz autističnog spektra ili s težom i teškom intelektualnom teškoćom i nepokretnih u invalidskim kolicima?! Tu bi bilo teško osigurati i osnovnu sigurnost učenika. Nemoguće je izlaženje iz učionice na marendu i na WC, a kamoli u dvorište ili izvan prostora škole. Nehumani uvjeti i za učitelje i za učenike iz kojih će otići svi učitelji i učenici koji nađu izlaz. 12. Učenici s teškom intelektualnom teškoćom koji većina imaju višestruke teškoće i to motoričke teškoće, ne mogu se kretati bez invalidskih kolica s Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) koji je na snazi od 4. ožujka 2015. su uključeni u školovanje (prije toga su bili trajno oslobađani od školovanja), a da za njih ne postoji ni nastavni plan ni program ni odgovarajuća podrška u vidu kinezitetapije, fizikalne terapije, njegovateljice, a sad ćemo još imati 12 takvih učenika na jednog učitelja. Kako je to moguće?! 13. Posebno je važno uvažiti mišljenje struke, posebno insitucija i stručnjaka koji rade u Centru za autizam. Shodno njihovom komentaru na ovom esavjetovanju, vidimo da nisu konzultirani te njihovo stručno mišljenje nije uvaženo. 14. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja bi trebao biti zaposlen velik broj stručnih savjetnika kojih sada nema, da bi svim ustanovama za učenike s teškoćama u razvoju, svake godine razmatralo i eventualno odobravalo zahtjeve za manji broj učenika od propisanog člankom 6. ovog prijedloga Pravilnika! Stoga je novi Pravilnik neprihvatljiv u praksi. 15. Ako se novim Pravilnikom nije moglo osmisliti kvalitetnija rješenja za djecu s razvojnim poteškoćama, a evidentno je da nisu, onda je bolje da se ne mijenja Pravilnik koji je na snazi. Lidija Penko, predsjednica Saveza udruga za autizam Hrvatske Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 Helena Pejić Jukić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Trenutno radim u razrednom odjelu koji broji 18 učenika od kojih jedan učenik se školuje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Želimo li kvalitetnu inovativnu nastavu uz sva moguća vrednovanja, praćenja, uporabu IKT-a, provođenje projektne nastave,… razredni odjel ne bi trebao imati više od 20 učenika. Optimalan broj učenika u razrednoj nastavi je 16 do maksimalno 20 učenika. Osobito ako se u razrednom odjelu nalazi učenik koji radi uz prilagodbu. Učitelj svejedno izdvaja posebno vrijeme za takve učenike. U 45 minuta nastavnog sata ne možemo pojedinačno učeniku posvetiti niti pune dvije minute, a u razrednoj nastavi im je naša pažnja, pomoć, umjeravanje i odobravanje najpotrebniji. Učenici koji se školuju po individualiziranom programu moraju dobiti isti status kao učenici koji se školuju po prilagođenom programu, odnosno moraju utjecati na smanjenje broja učenika u razrednom odjelu. Učitelj za njih priprema posebne materijale kao i za one po prilagođenom programu. Broj učenika u odjelu bi se trebao smanjivati ovisno o broju učenika s utvrđenim rješenjem školovanjem po redovnom programu ili prilagodbi sadržaja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Khrystyna Zahoriy PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, nikako se ne slažem s prijedlogom novog Pravilnika. Zbog okolnosti rada u specifičnim uvjetima s djecom s teškoćama u razvoju, smatram da povećanje broja učenika na 12, osim što značajno smanjuje KVALITETU rada, također i UGROŽAVA SIGURNOST i učenika i učitelja. Također, radi se na utvrđivanju standarda kvalifikacije za pomoćnika u nastavi (i stručnoga komunikacijskog posrednika) što će u nekom trenutku značiti da će pomoćnici opet morati platiti edukaciju, a veliko je pitanje tko će od njih to moći priuštiti. Naći ćemo se u situaciji da imamo 12 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini s 12 rješenja, ali bez pomoćnika. Naći ćemo se u situaciji da učenike čuvamo jer nećemo moći istovremeno raditi i osigurati osnovne mjere sigurnosti učenicima u njihovoj okolini. Nigdje u Pravilniku nije navedeno hoće li se vrsta teškoće i kronološka dob učenika biti razmotrena prilikom formiranja odgojno-obrazovnih skupina što predstavlja još jedan problem. Ne može 12 učenika s teškoćama biti u istoj skupini bez obzira na njihove razvojne specifičnosti, godine, vrstu teškoće/a i tako dalje jer će takvi potezi rezultirati katastrofalnim padom u kvaliteti nastavnog procesa, nezadovoljstvom učenika, roditelja i učitelja te, ponavljam, UGROŽAVANJEM SIGURNOSTI učenika i učitelja. Zanima me tko je predstavljao struku prilikom izrade ovog Pravilnika? Čini se da nije bilo nikoga tko je upoznat s realnim stanjem prakse jer se inače ovakvi teški propusti ne bi dogodili. Zabrinuta, Khrystyna Zahoriy, mag.rehab.educ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Morana Mimica PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Lijep pozdrav svima. Zaposlena sam u CZA Split. Nisam šokirana ovim prijedlogom Pravilnika ali se isto tako apsolutno ne slažem s njim. Predlažem da osobe koje sjede u svojim udobnim kancelarijama u Ministarstvu i kreiraju ovako inspirativne Pravilnike; prije negoli isti stupe na snagu, posjete svoje kolege u razredima i na licu mjesta uoče rezultate svojih moćnih "nalivpera". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Ivana Bukovac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ne slažem se prijedlogom Pravilnika o broju učenika u redovito i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini, a prvenstveno s člankom 3., stavkom 2 da optimalni redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika. Moje osnovnoškolsko obrazovanje proteklo je u razrednom odjelu s 30 učenika i ne moram napominjati kakva je to katastrofa bila te mi se čini da je ovaj Pravilnik na tragu da nas vrati u tu prošlost. 30 različitih osobnosti, nadarenih učenika, učenika s poteškoćama, u takvome je okruženju jako teško raditi, napominjem da ovo pišem iz perspektive tadašnjeg učenika. Danas, stavili smo učenika u centar poučavanja, pokušavamo se posvetiti svakome posebno, otkriti njegov stil učenja, pokušavamo dati svakome zadatke koji su mu primjereni, pratimo napredak svakog učenika, a ako tu još dodamo učenike s poteškoćama, brojka 28 je prevelika i zastrašujuća. U duhu reforme Škola za život, potrebno je ograničiti gornju granicu optimalnog redovitog razreda na 20 učenika. Bez toga, uspješnog provođenja reforme jednostavno nema. Napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon)broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3.Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrtaprijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS)u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene učlanku 4. stavaka 6.i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5.Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredniodjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenikasasljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 Tatjana Kovačić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, danas u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama uglavnom se školuju učenici s višestrukim, većim teškoćama u razvoju, koji uz to imaju i brojne zdravstvene i druge teškoće. Gornja granica koju ste predložili od 10, odnosno 12 učenika je prevelika te onemogućava kvalitetan rad i ugrožava sigurnost učenika. Gotovo svaki učenik u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini zahtijeva individualni pristup, individualizirani rad i izradu individualnih nastavnih sredstava te brojne druge prilagodbe, stoga podržavam prijedlog kolega na ŽSV pedagoga posebnih ustnova: 1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju može imati: – od 3 do 7 učenika s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-¬govorno-¬jezičnim teškoćama - od 3 do 7 učenika sniženog intelektualnog funkcioniranja od 2 do 5 učenika s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenike s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – od 2 do 4 učenika s motoričkim poremećajima, – od 2 do 3¬ učenika s autizmom. (2) Odgojno- obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju može imati: – od 2 do 3¬ učenika s autizmom – od 2 do 5 učenika značajno sniženih intelektualnog funkcioniranja i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama (3) Odgojno-obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima od 3 do 7 učenika. Budući da je sve manji broj učenika koji polaze poseban program u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama te se ustrojavaju kombinirani razredni odjeli predlažemo da se doda novi članak ili dodatni stavci članka 6. : KOMBINIRANI RAZREDNI ODJEL PREMA POSEBNOM NASTAVNOM PROGRAMU I/ILI KURIKULUMU 1) Kombinirani razredni odjel je razredni odjel sastavljen od učenika dvaju ili više razreda u kojemu se izvodi nastava prema posebnom programu i/ili kurikulumu. (2) Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda ima u pravilu najviše 6 učenika . (3) Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika triju razreda ima u pravilu najviše 5 učenika. (4) Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda ima u pravilu najviše 4 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 ARIANA BOGNER BOROŠ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Kao učitelj u Osnovnoj školi zabrinjava me Vaša nebriga o broju djece u razednom odjelu kojom ćete zagušiti novi sistem škole za život a koja se planira frontalno uvesti sljedeće školske godine. Ako želite posvećenost učitelja učeniku tada povećanje broja učenika na 28 svemu radi štetu. Optimalni maksimum je po meni 23. Što se tiče broja djece integrirane u redovnu nastavu, s pojedinim poteškoćama, individulaizacija i prilagođeni program smatram da treba razmisliti koji je to maksimalan broj tako uključenih učenika u razredni odjel, obzirom na specifičnosti poteškoća. Treba imati iskustva u radu s takvom djecom da biste s visoka mogli donositi odluke koliko da ih bude u razrednom odjelu. S druge strane razrede bi ukupnim brojem povećavali i istovremeno NE zapošljavali nove učitelje posebno pomagače u nastavi, rehabilitatore, one koji su stručno osposobljavani raditi takav posao, a od nas učitelja očekivati trajno "nošenje" s problemima kojima se u svojem usavršavanju nismo susretali. Škola za život idejno želi da se učitelj maskimalno posveti učeniku, a povećanje broja učenika nama učiteljima neće biti olakotna okolnost. Nakon 26 godina rada smatram da bi maksimalan broj učenika razrednog odjela u kojem bi rad bio usmjeren maksimalno na učenika bio 23. Začuđena sam ovolikom kontradikcijom u zadovoljavanju kvalitete rada u razredima s maskimalnim brojem učenika (28) u kojeg su uključeni učenici s poteškoćama i to u maksimalnom broju??? Ovako se naprijed neće ići. Srdačno, A.B.Boroš Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
60 Tanja Debelec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da ako želimo provesti reformu moramo smanjiti broj učenika u razrednim odjelima. Mislim da je optimalan broj učenika do 22. Na taj način učitelj se može potpuno posvetiti učenicima bez obzira na njohove individualne razlike kojih je sve više. Ovdje smatram da bi trebalo više pažnje posvećivati darovitim učenicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Marija Perović Mišković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ukoliko se donese ovakav članak Pravilnika najviše će biti pogođeni učenici s poremećajima iz autističnog spektra. Zašto? Zato jer imaju velike potencijalne mogućnosti razvoja, često prosječnu inteligenciju, ali imaju drugačiju percepciju i pažnju, posebne stilove učenja koji zahtijevaju vizualnu strukturu TEACH pristup i TEACH učionicu!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 ARIANA BOGNER BOROŠ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Konačni tekst Nacrta prijedloga Pravilnika s izmjenama, kao ni tekst na kojem se radilo na drugom sastanku radne skupine nikada nije dostavljen radnoj skupini SHU-a te smo naknadno dobili usmenu obavijest da se daljnji sastanci neće održavati stoga svoje primjedbe i prijedloge dostavljamo pisanim putem temeljem Nacrta koji nam je dostavljen prije održavanja drugog sastanka. Prvenstveno napominjemo da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Sindikat hrvatskih učitelja Ariana Bogner Boroš Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Anita Kurtušić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Ana Barušić Nadilo PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Biljana Rodić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
66 Vlatka Vukić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram kako je predloženi broj učenika u odjelu nerealan u odnosu na očekivanja koja su pred učiteljem u smislu ostvarivanja ishoda prema Kurikulumu kao i smjernicama strategija poučavanja "Škole za život". U razrednom odjelu s 28 učenika vrlo je teško iz dana u dan ostvarivati sve što se od nas očekuje, a kad imate učenike s teškoćama, to postaje gotovo nemoguće. U prošloj sam generaciji imala tri učenika s teškoćama u odjelu, sa svojim specifičnim poteškoćama i problemima. Administracija za svakog učenika je ogromna, popunjavanje silnih tablica i izvješća oduzimaju jako puno vremena , a da ne govorim o pripremi za svakog učenika za svaki nastavni sat. A zatim još pripremanje za rad s ostalim učenicima, pripremanje za nastavu koja treba i mora biti poticajna, zanimljiva, individualizirana, istraživačka, projektna.... Pomoćnik u nastavi ne priprema nastavu, listiće i ispite za učenika s teškoćama, ne ispunjava svu potrebnu dokumentaciju, a na satu isto tako ne odrađuje sve sam, uloga učitelja je i u tom dijelu vrlo bitna. Stoga smatram kako je optimalan broj učenika u odjelu 20, ne više. U odjelima s jednim učenikom s teškoćama ne bi trebalo biti više od 18, a s dva takova učenika najviše 16 učenika. U jednom odjelu ne bi trebala biti tri učenika s teškoćama. Također smatram kako treba razmotriti i smanjenje broja učenika u odjelu u kojem je daroviti učenik. Daroviti učenici, naime, također imaju posebne potrebe, načine poučavanja i praćenja te i o tomu treba voditi računa pri doradi ovoga Pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 Mirjana Voćanec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Za potrebe nastave u specijaliziranim kabinetima, praktikumima ili informatičkim učionicama potrebno je omogućiti dijeljenje učenika redovnog razrednog odjela u odgojno-obrazovne skupine na način da svaki učenik ima svoje radno mjesto (konkretno za informatiku, da jedan učenik radi na jednom računalu, a ne u paru). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Igor Soldić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Državni pedagoški standardi su napravljeni prije 12 godina. Taj standard je mrtvo slovo na papiru, dio stvari nije realiziran, dio se svjesno krši od strane MZO-a. Pod hitno je potrebno donijeti novi DPS koji će biti realan, kojeg će se MZO pridržavati i koji će omogućiti kvalitetniji cjelokupni obrazovni proces. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Igor Soldić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Broj učenika u razredu bi se trebao kretati oko broja 20. Otkad je Informatika uvedena kao obvezan predmet u 5. i 6. razredima, mnoge škole su se našle u problemima. Većina škola nema informatičke učionice sa više od 20 računala. Izvođenje nastave gdje je više od jednog učenika za računalom je nemoguće. Potrebno je promijeniti propise kako bi se nastava mogla izvoditi na normalan način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Antonija Mamužić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, radim u Katoličkoj osnovnoj školi u kojoj broj učenika po razrednom odjeljenju iznosi 21 i smatram da je to optimalan broj. Svakom učeniku se stignem posvetiti. Učenik s prilagođenim programom nikako ne bi smio biti bez asistenta u nastavi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
71 Branko Lepoglavec Čiček PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, radim u posebnim razrednim odjelima kao učitelj tjelesne i zdravstvene kulture. Odjeli su kombinirani od dva razreda. Pošto u posebnim odjelima učenici osim intelektualnim, vrlo često imaju i motoričke poteškoće, mišljenja sam da je maksimalni broj učenika u takvom razredu 5. Prilikom rada s učenicima važno je upoznati svakog učenika, odnosno za svakog učenika izraditi individualizirani program na temelju njegovog antropološkog stanja. Također, tijekom školske godine potrebno je redovito pratiti učenikov napredak i stanje motoričkih i funkcionalnih postignuća. Sve to zahtjeva puno rada i odricanja što će se vrlo teško ostvariti ako dođe do povećanja učenika u kombiniranim razrednim odjelima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Dalia Kager PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da je, s obzirom na sve veći broj ne samo učenika s teškoćama koji imaju prilagođeni program, već i učenika s individualiziranim programima, optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20 (18 + 2 s teškoćama) . To bi doprinijelo reformskoj kvaliteti nastave koja se zagovara novim kurikulumom, iako bi, po mojemu skromnom mišljenju, u razrefu trebalo biti još manje učenika kako bi se postigla maksimalna kvaliteta nastave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Danijela Zovko PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 3. - Smatram da je prevelik broj učenika koji je u optimalnom redovitom razrednom odjelu. Razredni odjel bi trebao imati najviše 23 učenika, ako se želi imati kvalitetna nastava. Također smatram i da je previše da se u jednom razrednom odjelu mogu imati tri učenika kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja. U tom slučaju profesor se ne stigne svima posvetiti. Maksimalno bi to trebala biti dva učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Marina Savić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, u predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika. Smatram da je 28 učenika u redovitom razrednom odjelu prevelik s obzirom novi način podučavanja učenika, ali i na same karakteristike današnjih učenika, te predlažem sljedeće: redoviti razredni odjel - najviše 20 učenika, s jednim učenikom s teškoćama - najviše 18 učenika, s dva učenika s teškoćama - najviše 16 učenika, s tri učenika s teškoćama – najviše 14 učenika. Također je apsurdno da učenici s teškoćama koji se školuju po redovnom programu uz individualizirani pristup ne utječu na broj učenika u razredu,a svjedoci smo u praksi da je povećan broj i takvih učenika te od učitelja iziskuju također vrijeme kao i dodatan angažman usudila bih se reći gotovo jednako kao i učenici s prilagodbom sadržaja. Meni se u praksi dogodilo da imam čak tri u istom razrednom odjeljenju, svaki sa svojim potrebama i specifičnostima, a da ne spominjem ostale učenike kojima je isto potrebna pažnja i koji imaju teškoće u učenju, emocionalne teškoće i dr. Zbog vrlo specifičnih i otežanih uvjeta rada broj učenika u kombiniranim odjeljenjima bi trebao biti: -kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda od I. do IV. najviše 12 učenika . -kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika triju razreda od I. do IV. najviše 10 učenika. -kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda od I. do IV. najviše 8 učenika. Predlažem da u kombinirana razredna odjeljenja od tri i četiri razreda ne bi trebali biti uključeni učenici s teškoćama koji se školuju po redovnom programu uz prilagodbu i individualzirani pristup iz razloga što je nemoguće kvalitetno se posvetiti učeniku u već ionako specifičnoj situaciji kombiniranih razrednih odjeljenja. Jednako tako smatram neprihvatljivim ukidanje smanjenja broja učenika u razredu ukoliko učenik ima pomoćnika u nastavi. Pomoćnik u nastavi ne radi posao učitelja pa samim time ne bi trebao utjecati niti na broj učenika u razredu. Učitelj se treba temeljito pripremati za rad s učenikom s teškoćama i pomoćnik u nastavi ne umanjuje količinu ni vremena ni pažnje koje učitelj mora posvetiti učeniku s teškoćama. Također smatram da bi u članku 4., stavak 11. trebalo u potpunosti izbaciti jer ostavlja mjesto manipulacijama prvenstveno na štetu učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 Branka Todorović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Učitelj sam edukacijski rehabilitator s višegodišnjim radnim iskustvom u OŠ ''Milan Amruš'' Slavonski Brod. Obzirom kako već dugi niz godina radimo u otežanim uvjetima, predloženi nacrt Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu, odgojno – obrazovnoj skupini i skupini za provođenje programa produženog stručnog postupka koji je naveden u članku 6. (stavak 1.,2., 3., 4. i 5.) Na temelju svog višegodišnjeg iskustva u radu s učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju, odgovorno tvrdim da je nemoguće kvalitetno realizirati nastavu ukoliko je u razredu ili skupini više od 6 učenika, jer upitna je realizacija ciljeva i zadovoljavanje odgojno - obrazovnih potreba učenika. Svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima. Zato, predlažem da se u navedenim stavcima, članka 6., smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. (3) Odgojno obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Predlažem da se u navedenom članku 6. izbrišu stavci 4. i 5., jer bilo kakvo povećanje broja učenika smanjuje kvalitetu odgojno – obrazovnog procesa. Prihvaćen Primljeno na znanje.
76 Mira Topić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Izazovi današnjeg rada u školi su sve zahtjevniji i složeniji. Smatram da je 28 učenika u jednom odjeljenju previše. Mislim da bi u jednom odjeljenju trebalo biti najviše 25 učenika. U redoviti razredni odjel ne bi se trebalo uključiti više od dva učenika s teškoćama. Trenutno radim u razrednom odjelu u kojem je uključeno tri učenika koji se školuju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja. Teško im se kvalitetnije posvetiti jer svatko od njih je na različitoj razini usvojenosti sadržaja, traže različite metode rada. Teško je provesti sve aktivnosti i pružiti potporu i učenicima koji rade po redovnom programu, odnosno kvalitetno se svima posvetiti u 45 minuta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Mirjana Šutalo Vulić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, u predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram upitnim predloženi maksimalni broj učenika. Povećanje broja učenika u odgojno-obrazovnim skupinama i razrednim odjelima onemogućava održavanje primjerene kvalitete odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Lucija Franić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Povećanjem učenika u odgojno-obrazovnim skupinama i razrednim odjelima onemogućava održavanje primjerene kvalitete odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog rada čime se onemogućuje napredak učenika i ugrožava njihova budućnost Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Irena Rončević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Javljam se kao roditelj djevojčice upisane u prvi razred osnovne škole u malom razredu. Djevojčica je u autističnom spektru. Ima ih 5 u razredu i taj broj je ponekad velik. Probajte podučavati samo jedno dijete s poteškoćama, a ovdje su u pitanju petero djece. Tko je dao prijedlog? Ja molim dotične da iziđu na teren.Molim da educiraju učitelje kad već ne zapošljavaju struku. Priča se o inkluziji! To je samo na papiru! Izađite na teren i pomozite i tada vam ne bi pao na pamet ovakav prijedlog.Nema osnove nikakve, nema adekvatnog prostora, materijala, educiranih djelatnika. Na tome se treba raditi! Lp Irena Rončević Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 ELIZABETA ARIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, u predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram upitnim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu. Svi smo u današnje vrijeme svjesni činjenice da se u redovitim razrednim odjelima puno teže ostvaruju zadani ciljevi te da je potrebna značajna prilagodba pristupa učenicima, nastavnom procesu i roditeljima. U članku 3. broj učenika u redovitom razrednom odjelu od 28 je prevelik. Dok pojam optimalnog razrednog odjela treba detaljnije pojasniti jer postoji mogućnost tumačenja da je to najmanji broj učenika u odjelu. Maksimalan broj učenika ne bi smio biti veći od 24 učenika i to u razrednim odjelima u kojima nema učenika koji imaju neki oblik individualizacije ili pak pohađaju redoviti program uz prilagodbu sadržaja. Ako je u razredno odjeljenje uključen učenik s teškoćama u razvoju razred bi trebao imati i manje učenika . Odjel s jednim učenikom s teškoćama najviše 22 učenika,odjel s dva učenika s teškoćama najviše 20 učenika,odjel s tri učenika s teškoćama najviše 18 učenika. Zašto učenici s teškoćama koji se školuju po redovnom programu uz individualizirani pristup ne utječu na broj učenika u razredu,a svjedoci smo u praksi da je povećan broj i takvih učenika te od učitelja/ica iziskuju također vrijeme kao i dodatan angažman. Zbog vrlo specifičnih i otežanih uvjeta rada broj učenika u kombiniranim odjeljenjima bi trebao biti: -kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda od I. do IV. najviše 14 učenika . -kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika triju razreda od I. do IV. najviše 10 učenika. -kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda od I. do IV. najviše 8 učenika. Smatram da u kombinirana razredna odjeljenja od tri i četiri razreda ne bi trebali biti uključeni učenici s teškoćama koji se školuju po redovnom programu uz prilagodbu iz razloga što je nemoguće kvalitetno se posvetiti učeniku u već ionako specifičnoj situaciji kombiniranih razrednih odjeljenja. Jednako tako smatram neprihvatljivim ukidanje opcije smanjenja broja učenika u razredu ukoliko učenik ima pomoćnika u nastavi. Pomoćnik u nastavi ne radi posao učitelja/ice pa samim time ne bi trebao utjecati niti na broj učenika u razredu. U vremenu kada se broj učenika u školama smanjuje, kada je pred učiteljima izniman i veliki izazov provedbe reforme i prilagodbe novim generacijama učenika i roditelja zaista standardi u broju učenika u razrednim odjelima iz 90.ih godina 20. stoljeća ne stoje. Ukoliko idemo prema tome da i školu i obrazovanje približimo učeniku te da omogućimo svakom učitelju/ici da se može kvalitetnije posvetiti svakom učeniku u razrednom odjeljenju te da od naših učenika učinimo ljude koji će doprinositi društvu i naposljetku našoj domovini broj od 28 učenika u jednom razrednom odjelu je van svake rasprave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Antonija Ćosić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, voditeljica sam ŽSV za edukacijsko rehabilitacijski profil Sisačko- moslavačke županije. U svoje osobno ime, ali i u ime svojih kolegica i kolega, članova ŽSV, s kojima sam razgovarala o ovom prijedlogu Pravilnika, iznosim prije svega naše ogorčenje navedenim prijedlozima, ali i konkretne sugestije. Smatram da predloženi članci 3. i 6. diskriminiraju i dovode u neravnopravan položaj učenike s teškoćama u razvoju u odnosu na ostale učenike. Prijedlog članka 3. stavak 1. navodi „U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 26 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 23 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika .“ , što znači da se učenici kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz individualizirane postupke uopće ne uvažavaju kao učenici s teškoćama u razvoju i time je ta kategorija učenika diskriminirana čime se ozbiljno narušavaju njihova prava. Učenici koji se školuju prema redovitom programu uz individualizirane postupke u nastavi imaju različite kompleksne teškoće. U praksi najčešće susrećemo učenike s oštećenjima vida, sluha, jezično-govorne-glasovne komunikacije, specifičnim teškoćama u učenju, poremećajima u ponašanju i oštećenjima mentalnog zdravlja (osobito poremećaje aktivnosti i pažnje, poremećaje u ponašanju i osjećanju, ali i poremećaje autističnog spektra – prema staroj terminologiji učenike s Aspergerovim sy). Iz uloge stručne suradnice edukacijske rehabilitatorice i svakodnevne suradnje s učiteljima, koji u svojim razrednim odjelima imaju uključene učenike s navedenim teškoćama, istaknula bih važnost uvažavanja svake djetetove teškoće i potrebnu podršku u procesu odgoja i obrazovanja, bez obzira na program školovanja. Također smatram da je 28 učenika u redovitom razrednom odjelu prevelik s obzirom novi način podučavanja učenika, ali i na same karakteristike današnjih učenika, te predlažem sljedeće: redoviti razredni odjel - najviše 20 učenika s jednim učenikom s teškoćama - najviše 18 učenika s dva učenika s teškoćama - najviše 16 učenika s tri učenika s teškoćama – najviše 14 učenika Prijedlog članka 3. stavak 4. koji navodi: „Broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne smanjuje se kod uključenja učenika s teškoćama u razvoju u slučaju ako: - učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi…“ također smatram neprihvatljivim jer podrška pomoćnika u nastavi ne poništava djetetovu teškoću. Također, odobravanje pomoćnika u nastavi ne poništava ni činjenicu da se učitelj treba temeljito pripremati za rad s učenikom s teškoćama i ne umanjuje količinu ni vremena ni pažnje koje učitelj mora posvetiti učeniku s teškoćama. Ovaj prijedlog potencijalno dovodi do opasnosti da se inkluzivno školovanje svede na to da učenik i PUN postanu izolirani dio razrednog odjela, jer ukoliko razredni odjel broji 28 učenika (uz još kojeg učenika koji ima teškoća u razvoju, ali se školuje prema redovitom programu uz individualizirane postupke u nastavi pa se „ne broji“), smatram da je učitelju izuzetno teško posvetiti se dovoljno učeniku s teškoćama. Također, u predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika u posebnom razrednom odjelu, odgojno – obrazovnoj skupini i skupini za provođenje programa produženog stručnog postupka koji je naveden u članku 6. (stavak 1.,2., 3., 4. i 5.). S obzirom da se danas u posebnim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama uglavnom školuju učenici s većim i kombiniranim teškoćama u razvoju, koji uz to imaju i dodatne zdravstvene i druge teškoće, gornja granica od 10, odnosno 12 učenika, je prevelika te onemogućava kvalitetan rad i zadovoljavanje odgojno-obrazovnih potreba učenika. Svaki učenik u posebnom odjelu zahtijeva puno individualizacije, individualne programe, posebnu metodičku prilagodbu i posebne materijale za rad što učitelje edukacijske rahabilitatore stavlja u nemoguću poziciju ukoliko imaju toliki broj učenika. Stoga predlažem da se u navedenim stavcima, članka 6., smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. (3) Odgojno obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Također, želim napomenuti kako se novim nacrtom Pravilnika ne spominje broj učenika s poremećajem iz spektra autizma, koji su vođeni kako posebna skupina i maksimalan broj učenika u odgojno - obrazovnoj skupini do sad je bio 3. Smatram da je i za njih važno da takav broj ostane, zbog same prirode teškoće i dodatnih teškoća koje se često javljaju. Na kraju ovog očitovanja, ne mogu, a da ne izrazim duboko razočaranje ovakvim prijedlogom nacrta Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi. Uvjerenja sam da je svaka zemlja jaka onoliko koliko je sposobna brinuti se i zaštititi svoje najslabije i najranjivije članove društva, a ovakav prijedlog ukazuje koliko smo još kao društvo, a nažalost i pojedinci koji donose zakonodavne akte, neosjetljivi na potrebe upravo te najranjivije skupine - djece s teškoćama u razvoju. S nadom da će naše sugestije biti uvažene, srdačno vas pozdravljam, Antonija Ćosić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 Azra Buljubašić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Učitelj sam, edukacijski rehabilitator u odgojno obrazovnoj skupini. Složila bih se sa komentarima mnogih kolega koji naglašavaju da kreator i idejni začetnik ovakvog zakona nije SIGURNO bio nitko iz struke (obzirom da kolege poznaju specifičnosti rasta i razvoja djece s kojom radimo, njihove primarne i popratne dijagnoze, specifičnost realizacije obrazovnog procesa tijekom jednog dana i što je možda najvažnije poznaju djecu- njihove sposobnosti, interese i potrebe). Uopće me ne iznenađuje činjenica da je zakon pisao NETKO tko STVARNOG doticaja sa STVARNOM problematikom i sa STVARNIM bićima uopće nema (jer samo takav netko to može napisati) . Možete nas posjetiti, dapače, bili bismo sretni kada bi nekome „gore“ to na pamet palo! Prijedlozi ! Citiram: „U članku 6. potrebno je smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Potrebno je nadodati poseban stavak: - Odgojno-obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života u kojem se nastava izvodi za učenike s poremećajima iz spektra autizma – do 3 učenika. Usvajanjem pravilnika koji je predmet ovog savjetovanja nastava u odgojno obrazovnoj skupini postaje neodrživa. Da li su za takvo usvajanje pravilnika osigurani baš svi uvjeti? Da li nam je škola u tom slučaju po mjeri djeteta, ako uzmete u obzir odgojno-obrazovna područja skupine (npr. TZK sa 12 učenika s višestrukim teškoćama ili GK sa 12 učenika iz spektra autizma, a svaki od njih tolerira različit nivo buke i auditivnih podražaja- ili nekih drugih). Pokušajte si to što realnije i slikovitije predočiti. Djeca su (ova djeca) i tako na marginama društva, uskraćujete im ono primarno- pravo na adekvatno obrazovanje. Hvalimo se željom za kvalitetom nastavnog procesa??? Trebate biti svjesni da će u tom slučaju škola postati mjesto u kojem se djeca s teškoćama u razvoju čuvaju i u kojoj su zadovoljene samo fiziološke potrebe. U slučaju ugrožavanja sigurnosti sebe (recimo učenik iz spektra) i ostalih učenika tko će nositi svaku osudu i odgovornost (za nešto što fizički učitelj ne može stići i obavlja posao žonglirajući). Nadalje, citiram: „ Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?!“ Kroz komentare se provlače i komentari roditelja djece s teškoćama u razvoju. Mislim da je savršeno vrijeme da poslušate i njih po pitanju ovoga. Oni teškoću u razvoju žive 24h dnevno. Također, postavlja se pitanje da li donošenje ovakvog pravilnika prati DPS i Zakon???? Mi znate, idemo i na izlete. Vrlo često koristimo javni prijevoz (o prilagodbi ne trebam) , također izlazimo u lokalnu zajednicu (odemo i na kolače, sladoled, posjetimo gradsku tržnicu, odlazimo u trgovinu po potreban materijal, na javna događanja, predstave, kino, koncerte, obilježavamo sve važne datume, posjećujemo i sudjelujemo na svim sportskim manifestacijama, sudjelujemo u svim likovnim natjecanjima. Da li je to sa 12 učenika u 1 skupini izvedivo? 12 učenika iz spektra? 12 učenika koji koriste invalidska kolica? Donesite zaključak sami! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Željka Babic PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, u predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu smatram neprihvatljivim da se OPTIMALAN broj učenika kreće između 20 i 28 iz razloga što mi se taj broj čini neusklađen s novim Kurikulumima koji preferiraju individualniji pristup učenicima i veću posvećenost učitelja. Kako to učiniti i uz uključenost učenika koji se školuju uz prilagodbe. Kao dugogodišnji praktičar ,iz iskustva znam da je to često vrlo teško ostvariti,pogotovo kad učenik s poteškoćama nema asistenta kao što mi je to sada slučaj u razredu. Tako ,koliko se god trudili, nitko ne dobiva jednaku pozornost učitelja. Broj učenika treba biti manji-predlažem raspon od 16 do najviše 22. Broj učenika treba biti primjeren suvremenim metodama rada i kvalitetnoj komunikaciji s učenicima. Velik broj učenika u odjelu otežava provedbu kvalitetnog načina vrednovanja učenika kako bi oni bili maksimalno uključeni i angažirani u svom procesu stjecanja znanja i vrednovanju istog. Nadareni učenici isto tako traže određeni pristup i posvećenost. učitelja. Sve su to,po meni elementi o kojima je potrebno voditi računa pri određivanju broja učenika u odjelima. U mjestima gdje zbog ekonomske situacije, rapidno opada broj učenika predlažem fleksibilniji pristup formiranju razrednih odjela prema situaciji na terenu. S poštovanjem,Željka Babić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Gordana Kragulj PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mislim da jako puno čimbenika utječe na broj učenika u jednom razrednom odjelu u redovitom programu.( priroda predmeta, način poučavanja, veličina učionice, karakteristike učenika, učenici po prilagodbi, individualizaciji itd. ) U svom dugom radnom vijeku (30 godina) radila sam u razrednim odjela od 11 do 29 učenika i razlika u poučavanje je zaista velika. Ako se želi obratiti pozornost na individualnost svakog učenika onda razredni odjel treba imati maksimalno 15 učenika. U velikim razrednim odjelima je teže organizirati nastavu. Ako razredni odjel ima više učenika onda je u 45 minuta doslovno nemoguće svakom učeniku pružiti dovoljno pažnje. Učenici su usredotočeniji i učinkovitiji ako ih je u učionici manje. Što je razredni odjel veći zadovoljavanje potreba pojedinog učenika je manje. IDEAL: 12 UČENIKA, DOVOLJNO PROSTORA VISOKOKVALITETNI NASTAVNICI SVA INFRASTRUKTURA I NARAVNO DA NOVAC NIJE OGRANIČAVAJUĆI FAKTOR Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Lorena Koštić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, javljam se u ime stručnog aktivna Osnovne škole 22. lipnja, Sisak, Odjela za učenike s teškoćama u razvoju. Prijedlog novog Pravilnika nameće nekoliko pitanja: 1. Koji su to stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila sudjelovali u radu skupine koja je osmislila ovaj prijedlog Pravilnika, jer svaki edukacijski rehabilitator koji ima iskustva u radu sa učenicima s teškoćama u razvoju svjestan je koliko je apsurdan prijedlog o broju učenika u čl. 6. 2. Ima li smisla naglašavati nemogućnost održavanja nastave u ovakvim uvjetima, pružiti sigurnu i stimulativnu odgojno-obrazovnu okolinu svakom učeniku s tešk. u razvoju, naročito učenicima s poremećajem iz spektra autizma? 3. Koji je cilj ovog Pravilnika – smanjiti broj eduk.rehab. koji rade u školama, centrima, ustanovama gdje se provodi poseban nastavni program /kurikulum ili pružiti najoptimalnije uvjete za obrazovanje i osamostaljivanje učenika s teš. u razvoju? Sukladno navedenom predlažemo da se ovakav prijedlog Pravilnika ne prihvati, već da se uzmu u obzir brojni komentari i prijedlozi stručnjaka s terena koji svakodnevno žive i provode poseban program u radu sa učenicima s teškoćama. U članku 6. potrebno je smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Potrebno je nadodati poseban stavak: - Odgojno-obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života u kojem se nastava izvodi za učenike s poremećajima iz spektra autizma – do 3 učenika. Lijepi pozdrav Edukacijski rehabilitatori Osnovne škole 22.lipnja, Sisak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Ivana Štefanac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ako se uzmu u obzir sve specifičnosti podučavanja učenika s teškoćama, njihove osobne i socijalne kompetencije, zatim različite metode i pristupi koji se koriste u radu sa učenicima s intelektualnim teškoćama, učenicima s poremećajima iz autističnog spektra, te učenicima s višestrukim teškoćama, zamisao o povećanju broja učenika u odgojno-obrazovnoj skupini je neodrživa. Kvalitetan rad s navedenim učenicima, rad koji donosi rezultate u ovakvim uvjetima neće biti moguć. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 Klaudija Aušperger PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Primjedbe i prijedlozi na Nacrt Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi Napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3.Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrtaprijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS)u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene učlanku 4. stavaka 6.i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5.Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredniodjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 MLADEN DIVKOVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Zadar, posebni razredni odjel Poštovani, Još malo pa će se napuniti četvrt stoljeća kako radim u posebnom razrednom odjelu u redovitoj osnovnoj školi. Pamtim puno bolje dane i ugodnije obavljanje posla. Cijeli sustav posebnog odgoja i obrazovanja se pomjerio, rekao bih ispao iz ležišta. Tako da sada u posebne školske ustanove dolaze gotovo isključivo učenici s teškim i težim poteškoćama gdje je sve češće umjesto edukacije i rehabilitacije potrebna njega pa i medicinska skrb. U posebne odjele pri redovnoj školi gdje smo prije imali djecu s lakim intelektualnim poteškoćama koja su se vrlo dobro mogla educirati, osposobljavati sada nam dolaze bivši učenici posebnih školskih ustanova i to sve češće s umjerenim intelektualnim poteškoćama, kombiniranim poteškoćama a učenika iz autističnog spektra je ogroman priljev. Znači, nama u posebne odjele pri redovnim školama dolaze sve zahtjevnija djeca, gdje sve više trebamo stavljati naglasak na rehabilitaciju. Posao je postao daleko teži. I sada kada je posao postao puno zahtjevniji ovim pravilnikom nam se uduplava broj učenika po odjelu. Do sada je za kombinirani razredni odjel po posebnom programu (kakvi su većina) bilo maksimalno 5 učenika, po novome će biti 10. Posve iracionalno. Mi ćemo svoj posao raditi i dalje ali koja kvaliteta će svega toga skupa biti ...kako će na to gledati roditelji...kolege.. S poštovanjem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Dario Dragun PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, u predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram upitnim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu, odgojno – obrazovnoj skupini i skupini za provođenje programa produženog stručnog postupka koji je naveden u člancima 3. i 6. Temeljem svog višegodišnjeg iskustva u radu te upravljanja školom, smatram upitnom kvalitetu provedbe nastave ukoliko je u razredu ili skupini učenika s teškoćama više od 6 učenika. Svi smo u današnje vrijeme svjesni činjenice da se i u redovitim razrednim odjelima puno teže ostvaruju zadani ciljevi te da je potrebna značajna prilagodba pristupa učenicima, nastavnom procesu i roditeljima. U razrednim odjelima i skupinama učenika s teškoćama svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima. U članku 3. broj učenika u redovitom razrednom odjelu od 28 je prevelik. Dok pojam optimalnog razrednog odjela treba detaljnije pojasniti jer postoji mogućnost tumačenja da je to najmanji broj učenika u odjelu. Jednako tako smatram neprihvatljivim ukidanje opcije smanjenja broja učenika u razredu ukoliko učenik ima PuN. PuN ne radi posao učiteljice pa samim time ne bi trebao utjecati niti na broj učenika u razredu. Smatram prihvatljivim prijedlog velikog broja kolega da se u članku 6., smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. (3) Odgojno obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Predlažem da se u navedenom članku 6. naglasi da je povećanje broja učenika u pojedinim razrednim odjelima ili skupinama samo iznimno i uz odobrenje MZO. U vremenu kada se broj učenika u školama smanjuje, kada je pred učiteljima izniman i veliki izazov provedbe reformi i prilagodbe novim generacijama učenika i roditelja zaista standardi u broju učenika uz razrednim odjelima iz 90.ih godina 20. stoljeća ne stoje. Ukoliko idemo prema tome da i školu i obrazovanje približimo učeniku, da on naše djece učinimo ljude koji će doprinositi državi i napretku broj od 28 učenika u jednom razrednom odjelu je van svake rasprave. Jednako tako i u odjelima učenika s teškoćama, gdje često učitelji i učiteljice postaju i pomoćnici i njegovatelji učenicima pa broj od 12 učenika u odjelu ili skupini nije prihvatljiv. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 Anica Samaržija PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ključna zadaća učitelja i nastavnika uz savjetodavnu podršku koordinatora- stručnoga suradnika (npr.edukacijskog rehabilitatora) osigurati sklad kako bi učenici s teškoćama bili uspješni. Uloga pomoćnika odnosi se na kontinuiranu suradnju s učiteljima i nastavnicima, koordinatorom škole radi pružanja podrške učenicima s teškoćama (Pravilnik) da što uspješnije uče, razumiju i učine ono što je bitno za postizanje planiranih ishoda. Podrška pomoćnika u nastavi proizlazi iz suradnje i dobrog poznavanja učenika i njegova praćenja u raznim situacijama učenja i socijalnih odnosa u učionici, izvanučioničkoj nastavi. (prof.Ivančić, Milić, Vlahović, Džanović, 2017;prema Puškarić, Vrban 2017). Pomoćnik u nastavi radi: prilagodbu učeniku u učionici i na radnom mjestu, podrška u odnosu na motivaciju za učenje, podrška u odnosu na sadržaje učenja, podrška u odnosu na rješavanje zadataka, postupci podrške u odnosu na čitanje i pisanje, postupci podrške u odnosu na računanje, postupci podrške u odnosu na komunikaciju, podrška usmjerena na ponašanje i socijalne postupke. Potrebna je sustavna edukacija učitelja o ulozi pomoćnika u nastavi. U zaduženje učitelja i pomoćnika treba uvrstiti i jasno definirati vrijeme suradnje koje ima za cilj planiranje i evaluaciju provedenih aktivnosti. Treba jasno definirati uloge i zadaću učitelja i pomoćnika koji zajedno djeluju unutar razreda. (Priručnik za pomoćnike u nastavi, 2019) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 VALENTINA KRAMARIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSONOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 Miljenka Bujas PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Polazimo li od riječi optimalan koji znači najpovoljniji ili najbolji, a smatram da se pritom misli na najpovoljniji za rad s učenicima, onda taj odjel ne bi smio imati više od 16 učenika, a najviše 20 učenika. Sve iznad 20 nije optimalno, znači niti najbolje niti najpovoljnije za sudionike nastavnog procesa, na prvom mjestu učenike, a zatim nastavnike. U redoviti razredni odjel se ne bi smjelo uključiti više od dva učenika s teškoćama u razvoju. Takav razredni odjel, u kojem su dva učenika s teškoćama u razvoju ne bi smio prelaziti brojku od 16 učenika, neovisno o tome imaju li ti učenici pomoćnika u nastavi. Broj učenika u kombinaciji od dva razreda ne bi smio prelaziti 16 učenika, a kombinacije od više razreda ne bi smjele niti postojati, barem u obrazovnim predmetima. U kombiniranim odjelima broj učenika se smanjuje za dva, na jednog učenika s teškoćama. Problem nastaje kad Pravilnik predviđa da se može odobriti i veći broj učenika od propisanog (čl. 4, st. 11), a to se u praksi provodi prema zadanom. Integracija učenika s teškoćama u razvoju je izuzetno pozitivna, ali je potrebno prilagoditi sustav i omogućiti da učenik, za kojeg je povjerenstvo procijenilo da mu je potreban pomoćnik, ga zaista i dobije. Npr. učenik može imati teškoće u u komunikaciji i socijalnim interakcijama, a da nisu povezane s poremećajima iz autističnoga spektra, međutim za takve učenike pravilnik ne predviđa pomoćnika u nastavi. Također, kad tražimo pomoćnika za učenika koji je zbog teškoća u ponašanju opasan za sebe ili druge učenike, prođu i dvije godine dok takvo dijete dobije pomoćnika. Pravilnik o pomoćnicima u nastavi bi morao obuhvatiti veći broj teškoća, a sustav omogućiti da djetetu pomoćnik bude dodijeljen prema traženju škole u što kraćem roku. Osim svega navedenog, učiteljima je potrebna sustavna edukacija za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Mia Basic PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Po vokacoji sam socijalni peagog, imam visegodisnje iskustvo rada s osoba s poteskocama. U predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu,, odgojno – obrazovnoj skupini i skupini za provođenje programa produženog stručnog postupka koji je naveden u članku 6. (stavak 1.,2., 3., 4. i 5.) Poucena iskustvom odgovorno tvrdim da je nemoguće kvalitetno realizirati nastavu ukoliko je u razredu ili skupini više od 6 učenika, jer je upitna je realizacija ciljeva i zadovoljavanje odgojno - obrazovnih potreba učenika, cime se krsi temeljni element Konvencije o pravila djeteta, a to je djetetova dobrobit. Svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima. Zato, predlažem da se u navedenim stavcima, članka 6., smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. (3) Odgojno obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Predlažem da se u navedenom članku 6. izbrišu stavci 4. i 5., jer bilo kakvo povećanje broja učenika smanjuje kvalitetu odgojno – obrazovnog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 Elizabeta Šujster PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, u predloženom nacrtu Pravilnika smatram neprihvatljivim predloženi maksimalan broj učenika koji je naveden u čl.6 (stavak 1.,2.,3.,4.,5.). Povećanje broja učenika smanjuje kvalitetu odgojno-obrazovnog rada, upitna je realizacija ciljeva i zadovoljavanje odgojno-obrazovnih potreba učenika. Predlažem da se u navedenim stavcima, čl.6, smanji broj učenika obzirom da svaki učenik uz osnovnu teškoću ima i niz dodatnih teškoća, te zahtijeva individualizirani pristup u radu, prilagođavanje uvjeta rada, individualizirane programe, poseban didaktički materijal prilagođen sposobnostima učenika. 1.Predlažem da razredni odjeli prema posebnom nastavnom programu i /ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju imaju od 3-6 učenika. 2.Predlažem da odgojno-obrazovne skupine prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju imaju od 3-6 učenika. 3.Predlažem da odgojno-obrazovne skupine za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju imaju od 3-6 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Sanja Maričević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Smatram da bi se, prilikom određivanja maksimalnog broja učenika u redovitom razrednom odjelu, u obzir trebao uzimati i broj učenika koji se školuju po individualiziranom pristupu u nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 Ivona Trtanj Šneler PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Trenutno radim u trostrukoj kombinaciji u školi koja obrazuje učenike po redovnom programu u Posebnom razednom odjelu za djecu s teškoćama u razredu i znam koliko je to izazovno i zahtjevno. Poseban izazov je kvalitetno odraditi tri nastavna sata u jednom pri tome vodeći računa da svaki učenik dobije dovoljnu količinu podrške i poticaja, isto tako uredno voditi dokumentaciju ( tri godišnja plana, tri mjesečna, tri pripreme za svaki nastavni sat, trostruko upisivanje nastavnih sati,četiri prilagođena programa (IOOP), bez ikakve naknade za kombinaciju koja je prije nekoliko godina ukinuta. Odgovorno tvrdim da maksimalan broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu za djecu s teškoćama prema redovnom nastavnom programu uz prilagodbu i individualizaciju može i smije imati maksimalno 5 učenika. Smatram da svaki učenik s rješenjem o individualiziranom pristupu nosi svoju težinu zahtjevnosti u radu učitelja i stručnog suradnika pa ne vidim razlog zašto se ta rješenja ne broje u razrednom odjelu. Smatram da u skupini učenika s poremećajem iz spektra autizma najveći broj učenika treba biti 3 učenika radi specifičnosti rada i potreba učenika Razredni odjel treba imati do 20 učenika s tim da se taj broj smanjuje ako ima učenike s teškoćama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Snježana Šulentić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Stručni sam suradnik edukacijski rehabilitator u osnovnoj školi s 33 godine radnog staža. Integracija ili inkluzija provodi se već gotovo 40 godina. Nove generacije djece traže i nove oblike rada. Pred učiteljima i stručnim suradnicima su i novi izazovi. Svako dijete traži individualizirani pristup. Ne znam kako to postići ako neprestano podižemo ljestvicu zahtjeva, a sada još i povećanja broja učenika. čl. 3. (2) Optimalni razred treba imati 20 učenika, maksimalno 25. (3)U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 23 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika (4) Broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne smanjuje se kod uključenja učenika s teškoćama u razvoju u slučaju ako: - učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi; - je u redovitom razrednom odjelu učenik koji je uključen u poseban razredni odjel po modelu djelomične integracije; Također smatram da svaki učenik s rješenjem o individualiziranom pristupu nosi svoju težinu zahtjevnosti u radu učitelja i stručnog suradnika pa ne vidim razlog zašto se ta rješenja ne broje u razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 Anica Vragović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Broj učenika u razredu ne bi smio biti veći od 20. Svaki učenik u školi je važan. Djeca su toliko željna pažnje, razgovore, žele da ih se vidi.Nitko za tu našu djecu nema vremena ni roditelji, ni mi u školi. S jedne strane im želimo ugoditi, a s druge strane ih ignoriramo. Često u velikim razredima ne stignemo se posvetiti svakom učeniku jer u razredima vrlo često ima učenika s posebnim potrebama.Svakom se posvetiti, pomoći, objasniti vrlo je teško ako ih je 20, a sve iznad toga je nemoguće. Radim u školi 30 godina i osjeća se velika razlika kod učenika u motivaciji, strpljenju, upornosti i ozbiljnosti za rad.Bez obzira na metode i načine rada, strategije učenja s tako velikim brojem je teško svima, nama i njima.Mislimo na njih, dajmo im prostora, zbog njih smo mi u školi.(AV) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Stela Sučić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Na žalost niti ovaj Pravilnik, kao niti raniji Pravilnici vezani za učenike s teškćama u razvoju nema logike. U čl.4.st.5. piše da kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda od V. do VIII. razreda ima u pravilu najviše 10 učenika. Nadalje, u st. 10. tog istog članka piše da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu iz stavaka od 2. do 7. ovog članka smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama u razvoju kojem je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja... Kako ste onda izračunali da bi u kombiniranom razrednom odjelu učenika s teškoćama u razvoju trebalo biti u pravilu od 3 do 10, kako piše u čl.6. st.1. ?Ako u redovnom kombiniranom razrednom odjelu u pravilu treba biti do 10 učenika, a za svako Rješenje smanjujemo za 4 učenika, znači da ako je uključen 1 učenik s TUR, smanjimo za 4 učenika i dobijemo 6 učenika. Ako su u takvom odjelu 2 učenika s TUR, smanjimo za dodatna 4 učenika i dobijemo ukupno 2 učenika u takvom razredu. Kako računati dalje, obzirom da bismo trebali ući u negativne brojeve? I po kojoj logici onda u odjelu gdje se školuju isključivo učenici s teškoćama u razvoju ih može biti isto do 10??? Ista stvar je i s odgojno-obrazovnom skupinom za provođenje programa produženog stučnog postupka, a tu ste ih zamislili još više -12!!!Niti u jednom niti u drugom slučaju broj učenika ne smije prelaziti 5. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Jasna Šarić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sve je više učenika koji traže individualni pristup. Postoje brojni daroviti učenici kojima nije moguće posvetiti dovoljno pažnje kao i učenici s brojnim teškoćama kojima je nužno prilagoditi metode poučavanja. Razredni odjel treba ne trebao imati više od 20 učenika s tim da se taj broj smanjuje ako imamo učenike s teškoćama. Svakako je nužno uzeti u obzir učenike koji se školuju po rješenju za primjereni oblik- redoviti program uz individualizirane postupke. U razrednom odjelu ne bi trebalo biti više od dva učenika s teškoćama kako bismo mogli kvalitetno ostvarivati ishode . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Miranda Banovac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Broj učenika od 28 u jednom razrednom odjeljenju je previše. Statistika pokazuje kako iz generacije u generaciju imamo sve veći broj učenika s poteškoćama u učenju i ponašanju. Zato mislim da je nemoguće kvalitetno raditi sa velikim brojem učenika, tim više što imamo puno više obaveza i veća očekivanja u "školi za život". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Danijela Krpan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ovaj prijedlog Pravilnika smatram izrazito nelogičnim i diskriminirajućim. Prema čl.4. st.5 Redovni kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda od V. do VIII. razreda ima u pravilu najviše 10 učenika, a u njega može biti uključen u pravilu 1 učenik s teškoćama. Nadalje čl. 6. st. 1 kaže kako Razredni odjeli u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 10 učenika jednog ili više razreda. Kako je moguće da maksimalan broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu u oba slučaja može imati maksimalan broj 10, a da pri tome u redovnom odjelu može biti samo 1 učenik s teškoćama, a u drugom slučaju svih 10 su s teškoćama. U posebnima odjelima radim 16 godina i to smatram nemogućim ukoliko želimo postići valjane ishode, a ukoliko nam to nije cilj tada je riječ o diskriminaciji i kršenju osnovnih dječjih prava. Odgovorno tvrdim da maksimalan broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu za djecu s teškoćama prema redovnom nastavnom programu uz prilagodbu i individualizaciju te odgojno-obrazovna skupina za provođenje produženog stručnog postupka može i smije imati maksimalno 5 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 Jasenka Kolarić Barač PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U redovnim razrednim odjelima potrebno je smanjiti broj učenika na najmanji broj 15, a najviše 20 učenika. Naime, važno je pratiti demografske trendove koji su takvi kakvi jesu, a na koje učitelji/nastavnici zapravo nemaju veliki utjecaj. Nadalje, s obzirom na sve veće zahtjeve administriranja profila svakog pojedinačnog učenika (vođenje bilješki u imeniku uz svaki tip vrednovanja) potreban je manji broj učenika kako bi se sve to stiglo ispisati u okviru 8-satnog radnog vremena. Isto tako, sve je više djece s rješenjima s primjerenim oblikom školovanja zbog čega se pravilnik o broju učenika ne primjenjuje uvijek jer je nemoguće zbog organizacijskih i tehničkih mogućnosti škole. Smanjivanjem broja učenika mogao bi se povećati broj učenika koji imaju prilagodbu/individualizaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 Lidija Radić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Učitelj sam edukacijski rehabilitator i imam višegodišnje iskustvo rada u posebnom programu u kojem se izvodi nastava za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju. U predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu,, odgojno – obrazovnoj skupini i skupini za provođenje programa produženog stručnog postupka koji je naveden u članku 6. (stavak 1.,2., 3., 4. i 5.) Na temelju svog višegodišnjeg iskustva u radu s učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju, odgovorno tvrdim da je nemoguće kvalitetno realizirati nastavu ukoliko je u razredu ili skupini više od 6 učenika, jer je upitna je realizacija ciljeva i zadovoljavanje odgojno - obrazovnih potreba učenika. Svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima. Zato, predlažem da se u navedenim stavcima, članka 6., smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. (3) Odgojno obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Predlažem da se u navedenom članku 6. izbrišu stavci 4. i 5., jer bilo kakvo povećanje broja učenika smanjuje kvalitetu odgojno – obrazovnog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Lidija Muić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Najviši broj učenika u razrednom odjelu treba svakako smanjit. Npr. nastavu stranog jezika metodički (igre, konverzacija...) je teško izvoditi s brojem učenika većim od 20, idealno bi bilo maksimalno 15 učenika. Ima sve više djece koja imaju neku dijagnozu (IP,PP) te se je teško posvetiti svakom učeniku. Obzirom da podučavam strani jezik, još jednom ponavljam da je metodika stranog jezika neizvediva s brojem učenika većim od 20. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Ivana Čer Dvornik PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da bi optimalan broj učenika u razrednom odjelu trebao biti od 14 do 20. Rad s manjim brojem učenika pruža kvalitetniju mogućnost primjene novih strategija učenja i poučavanja u skladu provedbe eksperimentalnog programa „Škola za život“ i bolju posvećenost svakom pojedinom učeniku.Svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima. Pored navedenog, zadnjih desetak godina je primjetan upis sve više djece s težim teškoćama u posebne programe, što također otežava samu izvedbu nastavnog procesa. Smatram da bi se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu (vezano za članak 4.; stavak 2. do 7.) trebao smanjiti i u slučaju ako su u razrednom odjelu zastupljeni i učenici po redovitom programu uz individualizirane postupke i oni koji pohađaju nastavu uz prilagodbu sadržaja.. Za svakog učenika s teškoćama dodatno smanjiti broj učenika bez obzira ima li učenik pomoćnika u nastavi ili ne. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Vedrana Medojević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, proučivši nacrt Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi u nastavku navodim primjedbe te prijedloge izmjena pojedinih stavaka članka 3: Članak 3 (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika. S obzirom na zahtjeve suvremene škole koja podrazumijeva izmijenjenu ulogu učenika i učitelja, interaktivnu, dinamičku, istraživačku i iskustvenu nastavu, čiji je cilj razvoj brojnih vještina potrebnih za život u 21. stoljeću te nove pristupe vrednovanju, nemoguće je i nerealno očekivati da ćemo sve to moći postići ako ne smanjimo broj učenika u razrednom odjelu. Predloženi maksimalni broj učenika u redovitom razrednom odjelu (28) je prevelik jer se na taj način onemogućuje kvalitetno obrazovanje za sve učenike: nastavni proces ne može se prilagođavati specifičnim potrebama, interesima i mogućnostima učenika niti učenici mogu u potpunosti aktivno sudjelovati u nastavi te ostvarivati svoje pune potencijale. Budući da je broj učenika iznimno važan preduvjet kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa, predlažem da optimalan broj učenika u redovitom razrednom odjelu bude od 14 do 18, a maksimalan broj učenika 24. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 26 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 23 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika . Smatram da ovaj stavak treba uskladiti s postojećim Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju na način da njime trebaju biti obuhvaćeni svi učenici s primjerenim programom odgoja i obrazovanja, dakle i učenici koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke. Naime, takvi učenici zahtijevaju različite oblike potpore, što podrazumijeva veći angažman i posvećenost učitelja, a isto je nemoguće provesti bez smanjivanja broja učenika. Ne izjednače li se učenici koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke s učenicima koji se školuju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu, diskriminiramo ih i onemogućavamo svim učenicima u tom razredu pravo na kvalitetno obrazovanje i ostvarivanje punih potencijala. Također predlažem da odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika, odjel s dva učenika s teškoćama najviše 17 učenika, a odjel s tri učenika s teškoćama naviše 14 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Vlado Kašnar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao učitelj RN radim 20 godina i smatram da bi optimalan broj učenika u razrednom odjelu trebao biti od 16 do 20. Trenutno u razrednom odjelu imam 22 učenika i 1 učenicu koja nastavne sadržaje usvaja po redovitom programu uz PRILAGODBU sadržaja i individualizirane postupke u radu. Rad s manjim brojem učenika pruža kvalitetniju mogućnost primjene novih strategija učenja i poučavanja u skladu provedbe eksperimentalnog programa „Škola za život“ i bolju posvećenost svakom pojedinom učeniku. Svakodnevno se na različite načine nastojim posvetiti svakom učenika poštujući njihove mogućnosti i sposobnosti i pri tome radim još bezbroj drugih aktivnosti koje od nas zahtjeva reforma jer želim što bolje pripremiti svoje učenike za budućnost i tržište rada razvijajući njihove socijalne i komunikacijske vještine. Rad s učenicima s teškoćama dodatni je izazov koji donosi još više zahtjeva i pripremanja, uz već ionako prevelike količine posla koju obavljamo. Svjedoci smo kako nam svake godine u prve razrede dolazi sve više djece s brojim jezičnim, emocionalnim i tjelesnim teškoćama, učenici s problemima u ponašanju i nemoguće je kvalitetno i savjesno odraditi svoj posao u razredu s više od 20 učenika. Traži se provedba formativnog vrednovanja, više istraživačke i projektne nastave, učenike koji su željni i voljni puno toga naučiti i pri tome uvažiti sve njihove individualne razlike i interese, a onda s druge strane imamo razredne odjele s 28 učenika. Također smatram da bi učenici s teškoćama svakako trebali imati pomoćnika u nastavi. Što je s potencijalno darovitim/nadarenim učenicima kojih zasigurno ima u našim razrednim odjelima i koji su u sadašnjem sustavu posve zanemareni? Rad s darovitim učenicima također treba ući u ovakve kategorije smanjenja broja učenika u razrednom odjelu, članak 3. Na taj način možemo staviti učenika u centar poučavanja, lakše provoditi različite oblike poučavanja, vrednovanja… Uz manji broj učenika učitelji mogu bolje i kvalitetnije odraditi svoj posao, a učenici su zadovoljniji, sigurniji, slobodniji i otvoreniji za nove strategije poučavanja i učenja. Mislim da ovaj prijedlog od najmanje 20 i najviše 26 učenika u jednom razrednom odjelu nije dobar za budućnost i dobrobit učenika i uspjeh „Škole za život“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Tanja Soucie PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Razlika u broju učenika od 20 do 28 je prevelika. Potpuno se različito radi u razredu s 20, a potpuno različito u razredu s 28 učenika. Ponovo broj učenika koji imaju rješenje o individualizaciji ni po čemu ne utječe na broj učenika u razrednom odjelu, a takvih je učenika sve više i više i svakome se treba pružiti individualna pažnja svaki sat. Rad s takvim učenicima izuzetno je zahtijevan ako se kvalitetno želi odraditi. Pravilnik iz istog razloga nije dotaknuo nadarene učenike što je doista šteta. Često govorimo o izvrsnosti, a malo što činimo da je potaknemo. Nadalje, maksimalan broj učenika u razredu raste ako je u razredu prisutan asistent u nastavi. Mi govorimo o individualizaciji, a ovdje se pristupa jednako svakom djetetu. Učenici su različiti, dok asistent u nastavi doista napravi svu razliku za nekog učenika i dinamiku razreda, za drugog taj je utjecaj puno manji (iako asistent kvalitetno odrađuje svoj posao). Smatram da činjenica da je za učenika organizirana nastava u kući ne treba smanjiti broj učenika u razrednom odjelu. Takvo je stanje često (srećom) kraćeg vijeka i treba misliti o broju učenika u razredu nakon što se učenik vrati u školu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 Iva Župan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, čitajući ovaj Nacrt pravilnika, posebno članak 6 (st. 1,2,3,4,i 5) stekla sam dojam da onaj tko ga je napisao nikad nije bio a kamoli radio sa tako velikom skupinom djece sa teškoćama u razvoju..Voditeljica sam poludnevnog boravka za osobe sa intelektualnim teškoćama Udruge Svjetlo nakon njihovog završenog programs odgoja i obrazovanja. Kroz svakodnevni rad u raznim radionicama u grupi od 10 do 20 korisnika sa IT i kombiniranim teškoćama (ovisno koliko ih taj dan dođe) mogu reći da je to daleko preveliki broj za kvalitetan rad jer većina korisnika zahtjeva individuslizirani pristup.Olakšavajuća mi je okolnost što su korsnici u prethodnom odgojno obrazovnom programu usvojili određena znanja i vještine ali ih mi nastojimo naučiti novima posebno u području komunikacije i socijalizacije. Tako da mislim da je nemoguće kvalitetno raditi u tako velikim skupinama djece sa teškoćama gdje oni tek moraju usvojiti temeljna životna znanja i vještine. Smatram da u skupini učenika s poremećajem iz spektra autizma najveći broj učenika treba biti 3 učenika radi specifičnosti rada i potreba učenika. U odgojno-obrazovnim skupinama broj učenika treba biti najviše 5. Broj učenika u PSP-u trebao bi biti najviše 8 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Suzana Mikulec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, s velikim zadovoljstvom mogu reći da onome tko je sastavljao ovakav Pravilnik ne samo da ne ide matematika, već NIKADA nije radio u posebnom razrednom odjelu i nema pojma kako je raditi takvom djecom i njihovim emocionalno ranjenim roditeljima.Nakon što sam dobila poslovno uvjetovani otkaz (zbog učiteljice kojoj su se djeca ispisala iz razrednog odjela ;ali tada nije bilo ni Irske ni Njemačke 2010. godine i nakon što sam na listi bila slabija od učiteljice koja je 10 godina prodavala auto -dijelove u firmi svoga supruga (bila samo prijavljenja ,nije čak ni radila jer se brinula za svoje troje djeca) i mene koja sam svih 15 godina radila u struci i nemam svoje djece već sam se maksimalno davala svome poslodavcu ,,,ja dobijem otkaz ...i još mi pametan ravnatelj to kaže 25.kolovoza kada su sva mjesta za učiteljicu RN bila popunjena ...a da vam ne pričam o djelatnici Gradskog ureda koja si je uzela za pravo da gospodari sudbinama učiteljica i poigrava se njima kao svojim lutkama govoreći i ucjenjujući ih u tako teškim trenucima da one nemaju nikakva prava.Dao Bog da sve to jednog dana proživljavaju i njezina djeca , ni manje ni više od onog što sam ja doživjela nakon njezinih izjava.Zašto sve to pišem????Jer nakon tog otkaza ravnatelj nove škole me na prijevaru pita da li bi ja njima pomogla u tom PRO-u s obzirom na velik broj mojih stručnih usavršavanja , a ne u PB.u kao što sam trebala biti prema Famoznoj uputnici od Famozne djelatnice koja iako je bila u mirovini, uredno je obavljala posao savjetnice.Prvo mi taj lažljivi ravnatelj kaže da će sa mnom na početku biti na 2 učenika po jedan pomoćnik ...što znači 5 učenika (2 pomoćnike + ja kao učiteljica ujutro na nastavi do dolaska soc.pedagoginje. Znao da je proces primitka pomoćnika uvijek na početku zapne tj. nikada ti pomoćnici (pišemo o 2010. godini) nisu došli na vrijeme.Prvih mjesec dana glava mi se raspadala i kada sam nakon 2 tjedna rada u tom PRO-u htjela otići na bolovanje (dobila otkaz + rad u PRO-u) isti taj ravnatelj pokvarenjak mi je rekao...DA ĆE ME TUŽITI GRADU ZAGREBU DA KAKVA SAM JA TO UČITELJICA DA SAM STALNO NA BOLOVANJU...tako sam se jadno osjećala i naravno vratila se na rad.I on će doći na Božji sud pa neka opravda svoj postupak prema meni.Nije vrijedan više ni spomena.Vraćam se na Pravilnik!. Držim da se s brojem djece koji ste naveli 3-10 ne može kvalitetno raditi ,poučavati i vrednovati njihov rad jer je SVAKO DIJETE POSEBNO I ima svoju poteškoću koja se neće ponoviti niti kod ikojeg drugog djeteta.Broj do 5 je i više nego odličan , a svaki broj preko tog broja toliko umanjuje sposobnost učitelja da ikome pomogne od tako velikog broja djece (do 10) Ista stvar vam je i broj djece u redovitom razrednom odjelu koji ste naveli 26 + 1, 23 +2,20 +3.Razlog je jednostavan .Dijete s posebnim potrebama traži dodatno vrijeme, energiju znanje, strpljenje,kreativnost i razumijevanje posvećeno samo njemu dok ostala djeca tada rade nešto sami, pod uvjetom da i njima iz nekog razloga nije potrebno dodatno objašnjenje.Rad u PRO-u je za mene kao učiteljicu RN-e koja je dobila otkaz i nakon toga ( u razmaku od 2 tjedna počela raditi u istom ) bilo jako traumatično iskustvo i tada u tom periodu (od 2010.do 2013.) umnogome promijenilo moju osobnost i moje profesionalni napredak koji su se tek povratkom u redoviti razredni odjel 2013. počeli vraćati na prethodni smjer .(mogućnost održavanja sastanka za bake i djedove, Male škole roditeljstva -ciklus od 5 edukativnih radionica za roditelje , organiziranje raznih humanitarnih akcija ; za Uskrs u suradnji sa župnim Caritasom i za Božić za nezbrinutu djecu u domovima,realizacija raznih projekata i tako dalje i tako više.Dok sam te tri godine radila u PRO-u ništa od navedenog nisam mogla niti imala s kime ostvariti zbog specifičnosti uvjeta rada.Rad u PRO-u je toliko zahtjevan i emocionalno stresan da svako povećanje broja i jednog učenika će nepovoljno utjecati na emocionalno-intelektualni razvoj djece s posebnim potrebama i suradnju s njihovim roditeljima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 Gordana Matošević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Kad se čita ovaj Pravilnik kao i Pravilnik od 2018. godine o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima zajedno s predloženim novim izmjenama može se lako zaključiti ono što jako puno edukacijskih rehabilitatora govori, a to je da su te Pravilnike pisali osobe koje nikad nisu bili u školi osim možda na nekoj proslavi i koji pojma nemaju što znači biti pomoćnik u nastavi ili kako je profesoru koji također radi s djecom s poteškoćama. Oba Pravilnika su potpuni promašaj u odnosu na posao, jasnoću i ne služe ničemu jer je prema tim Pravilnicima nemoguće raditi. Što je moja kolegica rekla, a slažem se s njom: "sve takve koji pišu takve pravilnike ja bih stavila na dva mjeseca da rade kao pomoćnici u nastavi pa da ih vidim..., a također i na mjesto profesora." Nažalost, ovako izgleda kao da netko želi uništiti školstvo. Što mi ni malo nije drago i predlažem da se oba Pravilnika isprave, a ako onima koji ih pišu treba iskustvo jer možda zbog toga ne znaju drugačije napisati pa podcjenjuju pomoćnike i profesore neka dođu pa neka vide i steknu iskustvo kako se radi i onda napišu Pravilnik.... Isto tako bih i ja mogla reći (kako se ona "krasno" zna izraziti, a iz čega se vidi da joj nije poznat posao niti pomoćnika, a niti profesora.), ali bih se spustila na njihov nivo što ne želim da ministrica ništa drugo ne radi osim što reklamira zube, ispija kave na domjencima, vozi se na razno razne strane, snima se i mora smisliti par riječi kako god one zvučale i zato ubire silan novac... To je otprilike takav odnos prema nama. Niti mi znamo sa sigurnošću što ona radi, a očito je da oni ne znaju naš posao. Mijenjajte oba Pravilnika! Zaštitite djecu, profesore i pomoćnike u nastavi koji su toliko potrebni i djeci i profesorima! Ne činite i ne pričajte gluposti jer gubite glasače, a izbori su na vratima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 MAJA PAPST MILANOVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ako se ovim Pravilnikom poveća maksimalan broj učenika na 10 u posebnom razrednom odjelu dogoditi će se spajanje više razreda u jedan što će značajno utjecati na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada, odnosno jedan učitelj će imati kombinaciju i više od tri razreda. Trenutno radim u trostrukoj kombinaciji u školi koja obrazuje učenike po posebnom programu i znam koliko je to izazovno i zahtjevno. Poseban izazov je kvalitetno odraditi tri nastavna sata u jednom pri tome vodeći računa da svaki učenik dobije dovoljnu količinu podrške i poticaja, isto tako uredno voditi dokumentaciju ( tri godišnja plana, tri mjesečna, tri pripreme za svaki nastavni sat, trostruko upisivanje nastavnih sati), bez ikakve naknade za kombinaciju koja je prije nekoliko godina ukinuta. Predlažem da se pri utvrđivanju broja učenika vodi računa o vrsti teškoće kako je to propisano i DPS-om. Razredni odjel učenika s intelektualnim teškoćama koji se školuju po posebnom programu trebao bi imati najviše 8 učenika kako bi se nastava izvodila prema pravilima struke, vodeći računa o osobitostima svakog učenika. Kod kombiniranih razrednih odjela, broj učenika se treba smanjiti, 6 učenika kod dvostruke kombinacije, a 5 učenika za 3 i više kombinacija razreda. Isto tako imati 10 učenika sa poremećajem iz spektra autizma ili učenika sa umjerenim intelektualnim teškoćama u jednoj skupini onemogućiti će bilo kakav odgojno obrazovni rad i svesti će se na čuvanje učenika i održavanje njihove minimalne sigurnosti. Smatram da u skupini učenika s poremećajem iz spektra autizma najveći broj učenika treba biti 3 učenika radi specifičnosti rada i potreba učenika. U odgojno-obrazovnim skupinama broj učenika treba biti najviše 5, s obzirom da se upisuju učenici s višestrukim teškoćama, često u kolicima, te im je potrebna stalna podrška. Broj učenika u PSP-u trebao bi biti najviše 8 učenika. Čitajući ovaj pravilnik stekla sam dojam da osobe koje su ga pisale nikada nisu bile u školama koje školuju učenike po posebnom programu, niti imaju najmanja osnovna znanja o učenicima s teškoćama u razvoju. Maja Papst Milanović, mag,rehab.educ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Davorka Pokasić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Predajem matematiku u osnovnoj školi. Svakodnevno sam suočena sa različitim izazovima u procesu održavanja nastave. Napominjem da mi je ovaj posao poziv, a ne puko zarađivanje plaće. S obzirom da svi zajedno želimo omogućiti što kvalitetniju nastavu, prvenstveno s ciljem da djecu zainteresiramo za stjecanje novih znanja i istraživački rad, mišljenja sam da cilj "Škole za život" ne bi smio biti temeljen na povećanju broja učenika u razredom odjeljenju (prijedlog čl.3 st.5., čl.4 st.11. i čl.6 st.5). Ukoliko želimo da se naša djeca osjećaju ugodno na nastavi, da imaju osjećaj da nam je stalo pružiti pažnju svakom pojedincu, pa kako učeniku s teškoćama u učenju, darovitom učeniku, tako i učeniku po redovitom programu, trebamo težiti smanjenju broja učenika u razrednom odjeljenju. Po mom mišljenu optimalan broj učenika u razredom odjeljenju bi trebao biti 18, a maksimalan broj učenika s teškoćama u razvoju 2, s tim da bi tada broj učenika koji pohađaju nastavu po redovnom programu trebao biti 14. Svakako bi bilo poželjno uključiti asistente u nastavi u cjelokupan proces. U današnje vrijeme kada nam sve više mladih obitelji s djecom odlazi iz domovine (nažalost) ne vidim opravdanje ovog prijedloga u svrhu poboljšanja nastavnog procesa. Zahvaljujem na pruženoj mogućnosti za komentarima i nadam se da će prijedlozi struke (ljudi koji svakodnevno izravno sudjeluju u nastavnom procesu) biti oni koji će oblikovati ovaj zakon. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Maja Radoš-Bučma PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Učitelj sam edukacijski rehabilitator i imam višegodišnje iskustvo u radu u posebnom programu u kojem se izvodi nastava za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju. U predloženom nacrtu Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno – obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, smatram neprihvatljivim predloženi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu, odgojno – obrazovnoj skupini i skupini za provođenje programa produženog stručnog postupka koji je naveden u članku 6. (stavak 1., 2., 3., 4. i 5.) Na temelju svog višegodišnjeg iskustva u radu s učenicima s višestrukim teškoćama u razvoju, odgovorno tvrdim da je nemoguće kvalitetno realizirati nastavu ukoliko je u razredu ili skupini više od 6 učenika, jer je upitna je realizacija ciljeva i zadovoljavanje odgojno - obrazovnih potreba učenika. Svaki učenik zahtijeva individualizirani pristup u radu, individualizirane nastavne programe, posebne didaktičke materijale s radnim zadacima prilagođenim njegovim mogućnostima i sposobnostima. Pored navedenog, zadnjih desetak godina je primjetan trend upisa u sve više djece s težim teškoćama u posebne programe, što također otežava samu izvedbu nastavnog procesa. Zato, predlažem da se u navedenim stavcima, članka 6., smanji maksimalan broj učenika: (1) Razredni odjel prema posebnom ili redovitom programu i/ili kurikulumu u kojem se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika jednog ili više razreda. (2) Odgojno – obrazovna skupina prema posebnom nastavnom programu i/ili kurikulumu u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. (3) Odgojno obrazovna skupina za provođenje programa produženog stručnog postupka u kojima se nastava izvodi za učenike s teškoćama u razvoju ima u pravilu od 3 do 6 učenika. Predlažem da se u navedenom članku 6. izbrišu stavci 4. i 5., jer bilo kakvo povećanje broja učenika jako smanjuje kvalitetu odgojno – obrazovnog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Željka Ćaleta Car PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Mišljenja sam da je za kvalitetan odgojno-obrazovani proces i posvećenost svakom učeniku tijekom nastavnog sata najviši predloženi broj učenika (28) jako visok što bi svakako otežavalo nastavni rad. Nije moguće istovremeno raditi s tolikim brojem učenika, a da u svakom trenutku zadovoljimo “prosječnog”, darovitog i učenika s poteškoćama. Također, istovremeno imati tri učenika s poteškoćama bi dodatno otežavalo rad i onemogućavalo napredak i zadovoljstvo svih. Budući da se ne može osigurati asistent u nastavi za baš svaki razred koji pohađaju djeca s poteškoćama, ovo za učitelje predstavlja veliki problem jer zbog neadekvatnih uvjeta ne može ostvariti postavljene ishode. Uz to, nisam vidjela da se u Pravilniku spominju učenici koji rade po redovitom program uz individualizirani pristup. I njima je potrebno dodatno objašnjavanje, prilaženje kao i prilagođavanje zadataka i uvjeta rada. Vrlo je važno navesti i maksimalan broj takve djece u nastavnom procesu. Idealan razredni odjel brojao bi 20 učenika kojima bi se učitelj mogao maksimalno posvetiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 VALENTINA KRAMARIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSONOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Gordana Matošević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Još bih se malo osvrnula na nas profesore, ali i asistente u nastavi. Potrebno je priznati zahvalnost profesorima koji se trude edukacijama uključiti u problematiku današnjeg školstva posebno po pitanju djece s poteškoćama u učenju i darovite djece. Ti profesori vrlo dobro znaju da asistent smije motivirati nagradama učenika, a što se stručno zove pozitivno potkrepljenje i da smiju sami izrađivati za učenika ili donijeti na nastavu u dogovoru s profesoricom ono što će učeniku pomoći pri svladavanju nastavnog gradiva. Također znaju da plan ploče mogu pisati zajedno s asistentom za učenika. Osim toga i zakon https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli čl.99, stavak 9 govori ne o tome da oni nisu uopće nositelji odgojno/obrazovne djelatnosti već da nisu samostalni u tome, a što je sasvim prirodno i normalno da smo mi profesori oni koji nužno moramo izaći u susret djeci i biti nositelji nastave no smijemo imati podršku asistenata. sasvim je pogrešno asistenta predstaviti da je on asistent jednom ili dvoje, troje učenika. On je asistent cijelog razreda i profesoru pomoć jer je on s njima, a profesor ne može stići biti s njih 20 i još se posvetiti učeniku s poteškoćama! Asistent je onaj koji promatra učenika i izvješćuje o njemu. Potrebno je dobro i pažljivo čitati zakone da bi ih mogli pravilno provesti. Ja imam asistenticu u razredu koja je jako dobra u suradnji s profesorima upravo u pisanju plana ploče i izradi materijala koji učenicu motiviraju i pomaže joj to u učenju. Tako da čitajući neke komentare profesora ovdje mogu samo zaključiti da malo znaju o edukaciji koju asistenti prolaze ili su jednostavno nezainteresirani da daju šansu i drugoj osobi, a točno je i to da ima asistenata koji nisu za taj posao pa moguće imaju loše iskustvo. Također predlažem maksimalno educiranje i asistenata. Dragi asistenti, nemojte se obeshrabriti i zaustaviti samo na velikoj edukaciji već tragajte i idite dalje za edukacijama jer treba vam za vaš rad kako bi sebi pomogli, a na taj način i učeniku i svima. Budite podrška profesorima, a i mi trebamo biti vama podrška. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Adrijano Šimac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poučavam u posebnim razrednim odjelima. Odjeli su kombinirani od dva razreda. To su dva programa, međutim zbog posebnih potreba, sa učenicima iz svakog pojedinog razrednog odjela potrebno je raditi na različitim nivoima (brzinama) da bi koliko toliko postigli planirane ishode, ako je to uopće moguće. I tako s učenicima od 5 – 8 razreda. Ne vidim logiku i razumijevanje za povećanja broja učenika s 5 na 10 u takvim razredima. Čak što više, vidim tužbu za diskriminaciju učenika. Takvih razreda za sada ima malo s tendencijom porasta broja učenika, te je broj ovakvih osvrta mali ili zanemariv, no ne znači da razuma ne postoji. Na kraju pozivam predlagatelja da posjeti posebne razredne odjele da se osobno uvjeri u istinitost navedenog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Petar Dobrić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Zahtjevnost i učinkovitost nastavnog procesa poučavanja sa sadašnjim budućim strategijama veliki je izazov za sve sudionike: učenike/ce, učitelje, rehabilitatore, pomoćnike u nastavi, stručno-pedagošku službu i roditelje. Molim zrno mudrosti i promišljanja o budućnosti naše djece i njihovom obrazovnom putu. Optimiziranje razrednih odjela podiže kvalitetu nastavnog procesa za sve dobne skupine različitih psihomotoričkih i intelektualnih potencijala. Reformski obrazovni procesi zahtjevaju pomoć iz više smjerova, a jedan je smanjivanje broja djece razrednih odjela. To je nužan iskorak u željenom reformskom smjeru i povijesna prilika za provedbu istog. Optimalan redoviti razredni odjel trebao bi imati 15 do 18 učenika s najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju. Pedagoški standardi Europskih zemalja trebali bi pomoći kao putokaz u kreiranju novih obrazovnih reformskih procesa. Molim korekciju prijedloga i uvažavanje mišljenja iskusnih profesionalaca koji svakodnevno educiraju tvoju, moju, našu, vašu i njihovu djecu/unuke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 Melita Rabak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Tvrdim da je 28 učenika u razrednom odjelu prevelik broj pa nije moguće ostvariti zadane ishode .U zadnjih nekoliko godina sve je više učenika koji zahtijevaju neki oblik prilagodbe, a pri upisu u srednju školu često učenici i njihovi roditelji ne dostavljaju rješenje o prilagodbi ili individualizaciji pa u razredu ima više učenika no što je propisano. Stoga predlažem da članak glasi: Optimalan redoviti razredni odjel ima 18, a najviše 22 učenika. U Pravilniku se ne spominju učenici koji rade po redovitom programu uz individualizirani pristup, a i njima je potrebno prilagoditi zadatke i postupke pa je potrebno navesti i maksimalan broj učenika koji rade po redovitom programu uz individualizirani pristup. Ne slažem se s prijedlogom da se u redoviti razredni odjel mogu uključiti najviše tri učenika s teškoćama, niti da broj učenika ovisi o tome ima li učenik pomoćnika u nastavi jer pomoćnik u nastavi nije kreator nastavnoga procesa niti smije izrađivati primjeren kurikulum i sredstva za rad s učenikom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Ana Eterović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, slažem se s kolegicama da je najviši predloženi broj učenika po razredu - 28, svakako jako visok i izuzetno otežava rad s učenicima. U 45 minuta nije se moguće posvetiti kvalitetno svakom učeniku te istovremeno raditi sa nadarenim, prosječnim učenicima kao i s učenicima koji imaju poteškoća u svladavanju gradiva. . Smanjenjem broja učenika zbog individualiziranog/prilagođenog programa za pojedine polaznike, taj rad postaje daleko složeniji. Smatram da najviši broj učenika po razredu treba biti maksimalno 20 kako bi svoj rad mogla prilagoditi svakome. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Mustafa Bećirspahić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
124 Dijana Valentin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, od 1. siječnja 2020. poslovi državne uprave povjereni su županijama koje su, kao u slučaju naše škole, ujedno i osnivači škola. Stoga predlažem uređivanje članaka koji propisuju „prethodno mišljenje osnivača“ i „predlaganje upravnom tijelu u županiji nadležnom za poslove obrazovanja“. Članak 5. st. 3. govori o broju učenika u skupini produženog boravka. Predlažem smanjivanje broja učenika u situacijama kombinirane odgojno obrazovne skupine na: 1. kombinirana skupina PB sastavljena od učenika dvaju razreda ima u pravilu najviše 24 učenika; 2. kombinirana skupina PB sastavljena od učenika triju ili više razreda ima u pravilu najviše 20 učenika. Obrazloženje: rad s većom skupinom kombinirane odgojno-obrazovne skupine produženog boravka (28 učenika tri razreda) ne može biti kvalitetan. Takvom situacijom nisu zadovoljni roditelji, učenici ni učitelj. Svjesna sam da smanjivanje broja učenika povlači i veće sufinanciranje roditelja i lokalne zajednice. S poštovanjem, uz lijep pozdrav, Dijana Valentin, ravnateljica OŠ „Drago Gervais“ Jurdani Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Tonkica Maras Anđelković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Kurikularna reforma se provodi a krucijalni problemi se ne mijenjaju. Reforma se temelji na ishodima, vrednovanju, IKT-u… Sve to traži više rada, komunikacije i naravno papira. Da bi rad prema reformi bio učinkovit prvo treba smanjiti broj učenika po razredima. (2) Optimalan redoviti razredni odjel trebao bi imati 18, a najviše 22 učenika. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika Prihvaćen Primljeno na znanje.
126 Gordana Mrgić Bećirspahić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U SONOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Slađena Lovrić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, sama činjenica da je ovoliki broj sličnih primjedbi na nacrt Pravilnika govori dovoljno da nešto treba mijenjati. Radim kao učitelj defektolog više od 30 godina u posebnom razrednom odjelu ,u djelomičnoj integraciji.Trenutno u kombiniranom PRO od 3 razreda ( 2.,4.i 7. )koji broji 9 učenika s teškoćama. Zamislite realiziranje programskog sadržaja planiranog za svakog učenika iz 3 do 4 nastavna predmeta za svaki razred, u isto vrijeme na istom mjestu,uvažavajući specifične teškoće,individualne sposobnosti te potrebe svakog učenika ponaosob,gdje svaki od njih zahtjeva individualni pristup i vrednovanje,pripremu materijala i strategije poučavanja.Povećanjem broja učenika, učitelj bi morao biti čarobnjak (iznenadim se kako često i jesmo) ili bi možda bilo bolje klonirati ga ... Srdačan pozdrav! Slađena Lovrić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 Renata Grahovac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, S obzirom da radim već 23 godine u RN mišljenja sam da bi optimalan broj učenika u razrednom odjelu trebao biti od 16 do 20 . Trenutno imam 15 učenika i 2 učenika iz PO s parcijalnom integracijom. Rad s manjim brojem učenika pruža mi mogućnost primjene novih strategija učenja i poučavanja u skladu provedbe eksperimentalnog programa „Škola za život“ Svakodnevno sam čarobnjak koji drži ravnotežu između učenika poštujući njihove mogućnosti i sposobnosti i pri tome radim još bezbroj drugih aktivnosti koje od nas zahtjeva reforma jer želim osposobiti svoje učenike za budućnost i tržište rada razvijajući njihove socijalne i komunikacijske vještine. Uključivanje učenika iz PO dodatni je izazov koji donosi još više zahtjeva i umijeća u već zgusnuti radni dan. Bojim se da oni koji nisu bili u razredu i nisu upoznati s brojnim jezičnim,emocionalnim ili tjelesnim teškoćama s kojima nam svake godine dolazi sve više učenika nisu svjesni da je nemoguće kvalitetno i savjesno odraditi svoj posao u razredu s više od 20 učenika. Želimo formativno vrednovanje, više istraživačke i projektne nastave,učenike koji su željni i voljni puno toga naučiti i pri tome uvažiti sve njihove individualne razlike i interese, a onda s druge strane želimo razrede s 26 učenika. Molim vas objasnite mi kako da to postignemo u razredima s više od 20 učenika ,a da rezultati naših učenika budu bolji? Kako da se posvetimo svakom učeniku i omogućimo mu da iskaže svoje mišljenje i potrebe kada učiteljica izgara od posla i pripremanja IKT materijala, nastavnih listića ,ppt i raznih drugih igara kako bi ih motivirala i poučila svakog ponaosob najbolje što može? Voljela bih da mi napišete recept za to. Trenutno mi je ugodno raditi u razredu s 15 učenika i dvojicom učenika iz PO. Lijepo je kada učenici odlaze iz razreda govoreći da im je to bio najbolji dan u životu i da su sretni i zadovoljni naučenim i to na kraju pokažu rezultatima na usmenom i pismenom provjeravanju ili na natjecanjima. Uz manji broj učenika učitelji mogu bolje i kvalitetnije odraditi svoj posao,a učenici su: zadovoljniji, sigurniji, slobodniji i otvoreniji za nove strategije poučavanja i učenja. Iz navedenih razloga mišljenja sam da ovaj prijedlog od najmanje 20 i najviše 26 učenika u jednom razrednom odjelu nije dobar za budućnost i dobrobit učenika i uspjeh " Škole za život" Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 Žana Klisović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Čl. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Martina Jureša PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, U ovom komentaru želim se osvrnuti na čl. 6, stavak 1 i 2 novog prijedloga Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, kojim se utvrđuje da broj učenika u odgojno- obrazovnoj skupini bude od 3 do 12 učenika s teškoćama. Prije svega, za razliku od dosad važećeg Pravilnika, ovim prijedlogom ne specificira se broj učenika u skupini s obzirom na vrstu teškoće. Učenici s teškoćama u razvoju su toliko široka skupina koja obuhvaća različite vrste teškoća, a opće je poznato da se s obzirom na vrstu teškoća učenici uvelike razlikuju s obzirom na odgojno-obrazovne potrebe i mogućnosti te s obzirom na to i vrstu metoda i pristupa koji se u radu s njima koriste. Iz tog razloga, apsolutno je nužno specificirati optimalan broj učenika u skupini s obzirom na vrstu teškoća. Nadalje, povećanje broja učenika u skupini što se ovim prijedlogom Pravilnika želi omogućiti, u suprotnosti je sa svim saznanjima edukacijsko-rehabilitacijske struke i svim modernim kretanjima i novim spoznajama u svijetu na ovom području. Dok svi teže tome da se smanji broj učenika s teškoćama u razvoju u odnosu na učitelja, ovaj pravilnik propisuje upravo suprotno. Rad s učenicima s teškoćama, posebno s učenicima s većim i višestrukim teškoćama te učenicima s poremećajem iz spektra autizma, zahtjeva individualan pristup i najčešće rad jedan na jedan. Grupni rad ili rad u kojem učitelj učeniku zadaje zadatak koji učenik samostalno izvađa dok se on posvećuje nekom drugom, u ovakvim skupinama jednostavno NE POSTOJI. Ovi učenici za obavljanje najosnovnijih aktivnosti zahtijevaju verbalno, a najčešće i fizičko vođenje, što znači da zahtijevaju potpunu posvećenost učitelja. Osim toga, svaki učenik radi prema posebno izrađenom IOOP-u specifično za njega, što znači da se najčešće s učenicima radi na ostvarivanju potpuno različitih ciljeva. Rad u skupinama s većim brojem djece iz tog razloga bio bi jednostavno nemoguć i apsolutno nekvalitetan i sveo bi se na čuvanje djece. Škola nije ustanova u koju djeca dolaze na čuvanje, već da steku znanja i vještine koje su njima potrebne za što samostalniji život i uspješnije funkcioniranje. Njihovo je pravo primiti kvalitetno obrazovanje prilagođeno njihovim potrebama, što bi im se na ovaj način u potpunosti onemogućilo. Ako je svrha ovog novog pravilnika ušteda na plaćama zbog smanjenja broja edukacijskih rehabilitatora, što bi bila izravna posljedica povećanja broja djece u skupini, također je neutemeljena. Naime, povećanje broja djece bi zahtijevalo zapošljavanje još minimalno dva asistenta u nastavi u svakoj skupini. To zapravo znači da bi se stručan kadar koji je školovan i osposobljen za rad upravo sa skupinom djece s teškoćama u razvoju zamijenio nestručnim kadrom. To je zakidanje prvenstveno djece za kvalitetan, znanstveno utemeljen i stručan rad koji bi osigurao njihov maksimalni razvoj potencijala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 sanja sedić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Nemoguće je ne reagirati na članak 6. pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini ,jer je sam njegov prijedlog čisti apsurd za one koje zapravo rade i sudjeluju u takvim odgojno_obrazovnim skupinama. Tko god je stavio OVAKAV ZAKON U PROCEDURU nije nikada niti vidio dijete s višestrukim poremećajima u razvoju niti zna kako njihovo školovanje izgleda i koliko je brige i pažnje potrebno da se s njima uradi jedan zadatak na dnevnoj bazi. Mama sam djeteta sa posebnim potrebama i učiteljica sam razredne nastave i odgovorno tvrdim da ugrožavate djecu svojim neznanjem i ne informiranošću , a samim tim i Učitelje stavljate u ionako težak položaj. Djeca su najranjivija skupina našeg društva i vaša je prva dužnost da ih zaštite i da im pružite šansu za obrazovanje. Skupina mog sina je već preopterećena vašim konstantnim ukidanjima odjela ,možete li vi zamisliti skupinu od petero djece,nijedno dijete nije sposobno samostalno se kretati,otići do zahoda,odraditi ikakav zadatak,za sve mu je potrebna nečija pomoć . Na takvu skupinu vi odredite jednog učitelja,što bi on po vama trebao raditi? Ne znate,jer vas dragi moji nije briga. Sramota da ovakve stvari još uvijek dolaze na rasprave i da vi kao najviše institucije zadužene za obrazovanje i odgoj ne znate koji je optimalan broj djece u odgojno obrazovnim- skupinama. Ako niste znali,optimalan broj djece je troje,a i to je za pojedine grupe djece previše. Vaši prijedlozi do 12 učenika su neozbiljni i izazivaju kod svih nas u sustavu ljutnju,frustraciju i pokazuju vašu očitu nebrigu i neinformiranost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Tanja Biloglav PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao profesionalac u posebnoj ustanovi, osvrnula bih se na broj učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama po posebnom programu. Povećanje broja učenika na 10, odnosno 12 učenika, na terenu predstavlja neodrživo stanje. Doista ne znam kako netko misli da se u kombiniranom razredu, gdje npr. imamo 3 različita razreda i 10 učenika može nešto napraviti. Ne znam je li netko svjestan da danas nemamo jednu dijagnozu, da su gotovo sva djeca sa višestrukim oštećenjima i da je rad sa njima u razrednom odjelu ravan žongliranju. Individualno nešto objasniti je ravno podvigu, napisati s nekim dok ostalih 9 radi ne znam što....Dajte molim vas izađite na teren i dođite u kombinirani razred gdje imate djesu od 8,9 i 10 godina Pa prvu godinu djecu moramo samo učiti sjediti, a neki ne nauče to do kraja školovanja. Smanjujmo broj učenika, a ne još povećavati. Kada se govori o uključivanju djece u redovne razrede nigdje se ne navodi stupanj oštećenje. To u praksi može značiti da u jednom razredu imamo 3 učenika s autizmom sa pomoćnikom u nastavi plus 28 učenika po redovnom programu???? Ubojstvo i djece i učitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 Sandra Brkić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Upravo sam pročitala Čl.6 pravilnika o broju učenika u odgojno-obrazovnoj skupini i ne da sam ljuta nego bijesna. Zašto?Jer sam roditelj djevojčice koja ima višestruke poremećaje i ide u školu za djecu s posebnim potrebama i već sad DJECA i NJIHOVI UČITELjI  nemaju dovoljno prostora u učionicama, neke učionice se nalaze na katu što znači da učiteljica mora strogo paziti da se koje dijete nebi ozlijedilo što je i meni kao roditelju s jednim djetetom s posebnim potrebama ponekad teško a ne učiteljima s toliko učenika, što znači da našu djecu s ovakvim suludim pravilnikom dovodite u opasnost.  I kao i Vi koji donosite ove strašne pravilnike i očito nemate dijete s posebnim potrebama, niti ste bili na terenu nego pravilnike donosite u iz svojih fotelja JA svoje djete šaljem u školu da bi oni koji su svoje fakultete završili da bi djecu koliko, toliko osposobili za samostalan život a na bi im bile tete čuvarice ali  s tolikim brojem učenika to je nemoguća misija.  Moje djete ima pravo na školovanje kao i sva druga djeca ili i po tome također trebaju biti posebna. JOŠ JEDNOM DOBRO RAZMISLITE ŠTO ČINITE! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 Mirjana Popić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U SONOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno - obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno - obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Andrea Grkovski-Zimet PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, redoviti razredni odjel trebao bi imati od 14 do 20 učenika. Trenutno imam u jednom razrednom odjelu 28 učenika. Jedva stanu u učionicu. Problem je prostor, ne možete se kvalitetno posvetiti svakom učeniku. I nije jednako kad morate pregledati 28 zadaća i radova, treba više vremena, a satnica nam je svima ista. O broju učenika s teškoćama i njihovu uključivanju u redoviti razredni odjel je teško odlučivati. Npr. u 1. razred upišu se učenici i nijedno dijete nema poteškoća. S vremenom se ustanovi da jedno ili dvoje djece ima poteškoće. Npr. u razrednom odjelu s 26 učenika imam 3 učenika s poteškoćama koji su IOOP dobili tijekom obrazovanja (ne na upisu u školu). Po Pravilniku taj bi razredni odjel trebalo smanjiti na 20 učenika. I nisu sve poteškoće jednake. Neka djeca trebaju pomoćnika u nastavi, a nekima je dovoljna pomoć učitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Branka Dubravac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI "Škola za život" donijela nam je primjenu novih strategija učenja i poučavanja kao i formativno vrednovanje što zahtijeva manji broj učenika u razrednim odjelima. Smatram da je optimalan broj učenika u razrednim odjelima od 14 – 20 učenika, te da u odjelu s jednim učenikom s teškoćama može biti najviše 16 učenika, s dva učenika s teškoćama najviše 14 učenika. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Ante Periša PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Kao roditelj djeteta s poteškoćama, kao član školskog odbora u jednoj školi za djecu s poteškoćama, kao netko tko se stalno susreće s djecom s raznim poteškoćama... mogu samo reći da je ovaj prijedlog golemi korak UNATRAG. I ono malo mogućnosti za odgoj i obrazovanje takve djece ovim se definitivno DOKIDAJU. Škole će u najbolje slučaju postati nekakva čuvališta, valjda da svi budu zadovoljni i mirne savjesti... dok se onemogućava bilo kakav ozbiljan rad na odgoju i obrazovanju djece s poteškoćama.. Neka Predlagatelj ode u neku takvu školu, neka skupi za probu u jedan razred 12 autista i izvoli s njima raditi nekoliko dana, pa neka pokaže svima kako se to radi i kakve je fantastične rezultate postigao! - Sramota! Imate li relevantnih znanstvenih studija koje bi podržavale takve čudesne ideje, ili pogledajte npr. kako je regulirano u Sloveniji ili drugim naprednim zemljama! - zbilja jadno! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 Ivana Čelar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Radim u djelomičnoj integraciji već 12 godina. Ne moram ni napominjati koliko i kakvih sam sve kombinacija i teškoća imala u svojim odjeljenjima. Trenutno imam sedmero učenika i jednog pomoćnika u nastavi. Uz velike napore uspješno ispunjavamo ciljeve. Ovaj nacrt pravilnika je, usuđujem se reći, "neozbiljan". Potrebno ga je detaljizirati u svim segmentima. Ne mogu si ni zamisliti koliko bi trajala moja dnevna priprema za nastavu sa deset učenika i kakve bi koristi učenici imali od takvog načina rada. Srdačan pozdrav, Ivana Čelar Prihvaćen Primljeno na znanje.
139 Udruga za Down sindrom Zadarske županije PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prijedlog je nerealan i vraća nas daleko iza postignutih standarda, stoljeća unatrag, te ionako loše stanje u ovom odgojno-obrazovnom sektoru vodi u daleko gore (umjesto na bolje!?). Raditi u "razredu" s 12 djece s poteškoćama, i to neovisno o vrsti poteškoća - kako se ovdje predlaže - bila bi totalna katastrofa, te bi, u najboljem slučaju, škola postala "čuvalište" djece (a i to neprikladno zbog prostora, kao i zbog tolikih skupina), dok ne bi bilo uopće moguće ništa raditi na njihovom stvarnom, konkretnom odgoju i obrazovanju, a čime im se uostalom i ukida ustavno pravo na obrazovanje! Jedan učitelj (rehabilitator) s toliko djece s tako raznolikim ozbiljnim poteškoćama, u tako malim prostorima... - neka predlagatelj Pravilnika barem ZAMISLI kako bi to funkcioniralo, ako već ne stigne obići takve škole, razrede i djecu po RH. Mnogi ozbiljni programi često se mogu provoditi gotovo samo INDIVIDUALNO, neki samo u vrlo malim skupinama (barem kao što je do sada bilo predviđeno), dok bi rad u takvim uvjetima i u tolikim skupinama - kako novi PRAVILNIK to predviđa - značio kraj svake MOGUĆNOSTI obrazovanja, svakog napretka i ozbiljnog rada s djecom s poteškoćama. Ima li kakvih ozbiljnih vrijednih znanstvenih studija i istraživanja na koja bi se Predlagatelj pozivao? - Poražavajuće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Ivona Grbeša PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, s obzirom da sam zaposlena u maloj sredini (selo), djece s poteškoćama ima jako puno. Nema čistog odjela jer ima sve manje djece. Radimo u kombiniranim odjeljenjima što je izuzetno teško, s učenicima s poteškoćama, usudila bih se reći, posebnim potrebama. Za donošenje bilo kakvih Pravilnika, potrebno je uključiti i roditelje djece s poteškoćama, jer takva djeca imaju i drugačije potrebe. Danas gotovo svi učenici bez poteškoća, trebali bi imati individualizirani pristup. Uz njih i učenike s poteškoćama ili posebnim potrebama, razredni odjel ne bi trebao imati više od 16 uč. Takva nastava, s tolikim brojem i nije nešto kvalitetna. Svakako uključiti pomoćnika u školi i pripaziti na kategorije poteškoća (teški, srednji i laki). Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Mirjana Popić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ne slažem se sa Nacrtom prijedloga Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi Napominjem da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon)broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3.Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS)u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene učlanku 4. stavaka 6.i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5.Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6.Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Prihvaćen Primljeno na znanje.
142 Zvjezdana Farkaš PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U potpunosti se slažem s komentarom kolegice Branke Lasić pa ga citiram "S obzirom na nove metode i suvremene načine rada stavljene pred učitelje, smatram kako bi bilo u redu smanjiti broj učenika u odjeljenjima. Iz generacije u generaciju svjedoci smo sve većeg broja djece s različitim poteškoćama, odgodama školovanja...a djeca koja idu po redovnom programu sve su zahtjevnija. Takvo stanje učitelje baca na koljena jer nemaju podršku ni stručne službe kojih u većini škola kronično nedostaje. Učitelj brzo detektira da s djetetom nešto nije u redu. I to je nažalost to, u većini slučajeva. Kada dijete dobije neko rješenje, nakon dugo čekanja, ponovo su muke jer se ne može posvetiti tom djetetu koliko bi trebao i htio. A kad je takve djece kojoj je potrebna učiteljeva konstantna pomoć i pratnja više u odjelu... učitelju ne preostaje drugo nego da se klonira. A znamo da to još nije moguće. Dakle, pričamo o znanstvenoj fantastici kada govorimo o kvalitetnom radu u odjeljenju koje broji 20 + redovnih učenika + 1,2,3 prilagođena/ individualizirana programa. Tada je dijete nesretno, učitelj je na kraju također frustriran jer je svjestan da ne čini dovoljno, a ostatak razreda također pati jer ni oni ne dobivaju koliko bi trebali. Nastaje nesretno začarano kolo. Kako bi nastava bila što kvalitetnija broj djece je vrlo važan. Vjerujem da će se mnogi kolege složiti da bi odjeljenja između 15 i 20 učenika bila odgovarajuća, a svaki prilagođeni program učenika da smanjuje broj djece za 2." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
143 Branka Lasić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, S obzirom na nove metode i suvremene načine rada stavljene pred učitelje, smatram kako bi bilo u redu smanjiti broj učenika u odjeljenjima. Iz generacije u generaciju svjedoci smo sve većeg broja djece s različitim poteškoćama, odgodama školovanja...a djeca koja idu po redovnom programu sve su zahtjevnija. Takvo stanje učitelje baca na koljena jer nemaju podršku ni stručne službe kojih u većini škola kronično nedostaje. Učitelj brzo detektira da s djetetom nešto nije u redu. I to je nažalost to, u većini slučajeva. Kada dijete dobije neko rješenje, nakon dugo čekanja, ponovo su muke jer se ne može posvetiti tom djetetu koliko bi trebao i htio. A kad je takve djece kojoj je potrebna učiteljeva konstantna pomoć i pratnja više u odjelu... učitelju ne preostaje drugo nego da se klonira. A znamo da to još nije moguće. Dakle, pričamo o znanstvenoj fantastici kada govorimo o kvalitetnom radu u odjeljenju koje broji 20 + redovnih učenika + 1,2,3 prilagođena/ individualizirana programa. Tada je dijete nesretno, učitelj je na kraju također frustriran jer je svjestan da ne čini dovoljno, a ostatak razreda također pati jer ni oni ne dobivaju koliko bi trebali. Nastaje nesretno začarano kolo. Kako bi nastava bila što kvalitetnija broj djece je vrlo važan. Vjerujem da će se mnogi kolege složiti da bi odjeljenja između 15 i 20 učenika bila odgovarajuća, a svaki prilagođeni program učenika da smanjuje broj djece za 2. Lijep pozdrav, Branka Lasić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
144 Slađana Bucić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Lijep pozdrav.Imam dijete s poteškoćama i znam koliko puno ulažemo truda,rada i ljubavi da on sutra može biti koristan član našeg društva.Također poznajem i puno drugih roditelja koji se isto lavovski bore za svoju djecu da im pruže najbolje u svakom pogledu..od odgoja,raznih terapija,logopeda,defektologa itd.Zato vas molim da ne usvojite ovaj zakon i da date našoj djeci(mislim da to stvarno zaslužuju)šansu .Užasno me boli da se diskriminiraju na bilo koji način..jer njihov put i učenje je puno teže nego kod djece urednog razvoja.Poštovanje i lijep pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 Vinko Vlahov PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Pozdrav svima...Otac sam djeteta s posebnim potrebama i ovim putem dajem podrsku ovim prekrasnim ljudima koji rade s nasom djecom i apeliram na one koji pisu zakone i one koji ce citati ove komentare ako ce ih i citati da poslusaju glasove roditelja i strucnjaka i odbace ove prijedloge zakona radi nase djece koji mogu u buducnosti doprinositi ovom drustvu a ne mu biti na teret jer je to,dragi birokrati,najcesci osjecaj koji jedan roditelj s djetetom s poteskocama osjeca dok luta hodnicima institucija u potrazi za bilo kakvom pomoci da je njegovo dijete ovom drustvu teret....Uvijek kad negdje procitam da je izasao neki novi zakon pitam se da li je to socioloski eksperiment da se vidi gdje je granica ljudskog strpljenja....mislim da s ovim prijedlogom zakona nadzirem tu granicu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 Ana Posavec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Današnja djeca su puno zahtjevnija od prijašnjih generacija i broj djece u razredu ne bi NIKAKO smio prelaziti 20. Idealan broj učenika u jednom razredu je 16. Optimalan redoviti razredni odjel ima 16, a NAJVIŠE 20 učenika. Ako je jedno dijete s poteškoćama, smanjuje se broj učenika za 2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Marina Brčić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Moje primjedbe su sljedeće po članku 3. “Članak 3. (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika.” Smatram da je idealan broj učenika u redovitom razrednom odjelu između 16 i 20. Naime u razrednom odjelu u kojem je više od 20 učenika nemoguće je provesti novu kurikularnu reformu i sve sto ona donosi (individualizaciju za svakog učenika). “(3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 26 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 23 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika.” Sa svakim učenikom koji se školuje po prilagođenom programu broj učenika se treba smanjivati za dva. Npr. 18 + 1 prilagođeni, 16 + 2 prilagođena. Mora se uzeti u obzir da je u populaciji sve vise djece po individualiziranom pristupu i često ih je po jedno ili dvoje po razredu i zbog toga nije dobro imati u razredu više od dva učenika po prilagođenom. U slučaju da je nemoguće oformiti razrede jer je više djece po prilagođenom programu trebalo bi otvoriti u toj školi K razred i zaposliti stručnjake koji bi osnovne predmete radili u tom izdvojenom odjelu, a odgojne u sklopu svog razreda. “(4) Broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne smanjuje se kod uključenja učenika s teškoćama u razvoju u slučaju ako: - učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi;” Vaš prijedlog da se broj učenika ne smanjuje ukoliko učenik ima asistenta nije dobar. Asistent samo usmjerava učenikov rad, pazi na njega kako bi se druga djeca primjereno ponašala prema njemu te da ne napusti svojevoljno školu. Učitelj i dalje ostaje onaj koji mu prilagođava program i zadatke te ga provjerava. Nije isto imate li u razredu usmeno provjeriti 19 učenika i 1 po prilagođenom ili 17 učenika i 1 po prilagođenom. Vjerojatno ćete takvom učeniku dati više vremena za razmišljanje od prosječnih. Također i kod provjeravanja pismenih uradaka ... “(5) "Na prijedlog i uz obrazloženje osnivača i Upravnog odjela Ministarstvo može odobriti manji ili veći broj učenika u redovnom razrednom odjelu od broja propisanog stavkom 2. i 3. ovog članka." članak 4. (11)" Na prijedlog i uz obrazloženje osnivača i Upravnog odjela Ministarstvo može odobriti i veći broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu od broja propisanog ovim člankom."” Iz ovoga se može zaključiti da se Ministarstvu "otvaraju vrata" za svojevoljnim povećavanjem broja učenika u razrednim odjelima koje će zasigurno rezultirati većom opterećenošću učitelja i manjom kvalitetom rada u pretrpanim razrednim odjelima. Također treba riješiti i problem pri upisu učenika u prvi razred kad vi imate slučaj u kojem roditelji ne pristaju na prilagodbu, a znate da će je biti. Ili je imao asistenta u vrticu i znakovito je da će ga trebati i u nastavi. Umjesto da se uzima u obzir kako je dijete imalo asistenta u vrticu i automatski se dopusti da to dijete ima i dalje asistenta u praksi je da se mora najprije otvoriti opservacija pa se asistent dobije najranije u drugom polugodištu. Učitelj u tom razredu mora odraditi gradivo, a nema ni asistenta jer pravila, sustav ili roditelj ne dopušta. Jedino s manjim brojem učenika od trenutnog, ali i ovog koji je sada predložen moguće je kvalitetno odraditi nastavu i posvetiti se svakom pojedinom učeniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 Maja Milovac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, s osobitim zanimanjem pročitala sam Prijedlog, a zatim i brojne komentare, redom pisane od strane stručnjaka - profesora, edukatora, rehabilitatora, pomoćnika u nastavi, koji svi osim teoretskog znanja imaju i neprocjenjivo iskustvo - kao roditelj djeteta s posebnim potrebama, od srca se nadam da ćete uvažiti tolika mišljenja i sugestije temeljene na svakodnevnom radu! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Renata Marinić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Slažem se s velikim brojem kolega i kolegica koji su ovdje iznijeli svoja mišljenja i smatram da bi broj učenika u razredima trebao biti manji želimo li bolje rezultate i ostvarenje planiranih ishoda kao i individualni pristup učenicima. Ovo se posebno odnosi na razrede u kojima su učenici s individualiziranim i prilagođenim programima. Škola za život podrazumijeva nastavu usmjerenu na učenika što je teško ostvariti u razrednim odjelima od 28 učenika. Smatram kako razredni odjeli ne bi trebali brojiti više od 20 učenika. Za svakog učenika s teškoćama u razvoju broj učenika u razrednom odjelu bi se trebao smanjivati. Mislim da bi i darovitim učenicima trebalo posvetiti više pažnje, a to je moguće jedino u manjim razredima. Prihvaćen Primljeno na znanje.
150 Sanja Ramljak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da se moraju uzeti u obzir specifičnosti novijih generacija djece te primjena tehnologije u nastavi, učenici s viškom energije, a s manjkom koncentracije i lošom motorikom. Sve to iziskuje više vremena koje moramo posvetiti svakom učeniku unutar 45 minuta. Kad imate razred s 25 prvašića, možete zamisliti kako to izgleda. Smatram da jedan redoviti razredni odjel treba imati najmanje 12,a najviše 20 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Petra Burčul PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ključni je argument da ih ne može biti više od 3-4 u jest da učenici s poremećajima iz autističnog spektra nisu u stanju sjediti cijeli dan u klupi niti su u stanju uvijek poslušati uputu učitelja i stalno raditi zadatke kao djeca bez teškoća već trebaju mogućnost da se kreću po prostoru i izmjenjuju aktivnosti, trebaju kutak za odmor i pauzu te opuštanje, mjesto za osamljivanje, njihovo zasebno radno mjesto za samostalni rad, prostor za individualni rad s učiteljem i prostor za grupni rad, prostor za senzornu terapiju, a sve to im se treba osigurati u učionici. Kad im se ne omoguće ti navedeni za njih neophodni pristupi, metode i uvjeti rada, umjesto učenja kod njih se razviju nepoželjna ponašanja i narušava se njihovo psihičko zdravlje jer ih kontinuirano izlažemo frustraciji i stresu. Neka od tih nepoželjnih ponašanja ugrožavaju sigurnost učenika i pravo na neometani odgojno-obrazovni rad odnosno pravo da se ne ometaju rad i sigurnost drugih učenika i odgojno-obrazovnih radnika u skladu s člankom 22. Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima (NN132/2013.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Jagoda Čopac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, s obzirom da radim kao učiteljica razredne nastave više od 26 godina mišljenja sam da bi broj učenika u redovitom razrednom odjelu trebao biti manji od broja predviđenim ovim Pravilnikom. S obzirom da suvremeni način poučavanja stavlja težište na razvoj učeničkih vještina, kako bi bili spremni svoja znanja primijeniti u svakodnevnom životu, potrebno je imati manji broj učenika u razrednom odjelu. Predlažem da se članak 3, stavak 2. i 3. promijeni: (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 18, a najviše 25 učenika. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika . Srdačan pozdrav, Jagoda Čopac Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
153 Ivana Fridl Puškar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da je krajnje neophodno preciznije definirati broj učenika u posebnim skupinama, jer odrediti broj učenika po skupini količinom od 3 do 12 je podložno različitim tumačenjima i kao posljedicu može imati zaista prevelik broj učenika po skupini, što će jako otežati nastavni proces i dovesti učitelja u izrazito nepovoljan položaj. Osobno sam radila u skupini učenika s autizmom, gdje je dosada jasno precizirano da broj učenika može biti do 3 po skupini, i to je zaista racionalan i realan broj da bi se moglo s djecom donekle normalno raditi. I po ostalim skupinama , bilo da se radi o posebnoj skupini koja se školuje po članku 8 ili 9, neophodno je konkretnije precizirati broj učenika, koji po meni (budući da sam radila i u tim odjelima ) bi se trebao kretati do 5 učenika po skupini, maksimalno 7, jer sve više od toga stvara prevelik pritisak na učitelja i stvarno mu jako otežava profesionalni rad, i bitno smanjuje kvalitetu nastavnog procesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 INES BOHAČEK PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U današnje vrijeme za novi način podučavanja učenika potrebno je osigurati sve preduvjete za postizanje kvalitete nastave , a prvi uvjet je realan broj učenika u razrednom odjelu. Predlažem: Redoviti razredni odjel - najviše 20 učenika s jednim učenikom s teškoćama - najviše 18 učenika s dva učenika s teškoćama - najviše 16 učenika Zadovoljavanjem ovakog brojnog stanja moguće je pristupiti svakom učeniku koji mora biti u središtu obrazovanja. Svako povećanje dovodi do pada kvalitete nastave i ide na štetu obrazovanja učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Marijana Marić Vodopić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, vezujem se na članak 6 Pravilnika o broju učenika u redovitim i kombiniranim razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama u osnovnoj školi : (1) ne znam kako je uopće moguće u redovitom i kombinaranom razrednom odjelu staviti/složiti toliki broj učenika na jednog učitelja ( 8-10 učenika sa poteškoćama ). Svaki učenik je individualan i za njega treba postojati individualan pristup. (2) Konkretan i veliki problem nastaje u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama što se tiče učenika sa poremećajima iz autističnog spektra. Razlog tome jeste koliko je učenik može pratiti način i sadržaj rada. Samim time dovodi se pitanje i rad TEACH pristupa, ABA pristupa, PECS metoda. Zašto? Razlog: svaki učenik je individualan i takav pristup treba biti. Na toliki broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini i razrednim odjelima (8-10) je nemoguće to odrađivati (3) učenici u takvom radu će patiti i ishodi koji su bitni neće biti ispunjeni, tj. kasnit će. Rad neće biti učinkovit, kao i to da će učenici samim time patiti. Učenici sa poremećajem iz autističnog spektra sa većem brojem učenika u odgojno-obrazovnoj skupini ni jednu od pristupa, PECS metoda ili senzorne integracije neće moći izvesti jer će u tom slučaju trebati veliki broj pomoćnika ili njegovatelja koji bi mogli pomoći izvest radove, zadatke i ishode. (4) slažem se sa kolegama/kolegicama a osobito sa svima onima koji rade sa učenicima sa poteškoćama koje raduje svaki uspjeh djeteta/učenika. S ovim povećanjem se smanjuju takvi uspjesi Srdačan pozdrav Marijana Marić Vodopić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Ivana Dokoza PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani,inače sam učitelj razredne nastave, ali već 9 godina radim kao edukator - rehabilitator u osnovnoj školi za djecu s poteškoćama u razvoju. Nadam se da su osobe koje sastavljaju Pravilnik odradile koju godinu u razredu i skupini sa djecom sa poteškoćama i da su uvidjeli kako je svako dijete drugačije i da je ponekad teško i sa tri djeteta kvalitetno odraditi te održavati sigurnu i opuštajuću atmosferu, a kamoli sa 12. Smatram da je nemoguće raditi u skupini sa 12 djece, te da time neće dobiti kvalitetno obrazovanje nego će sve ići na njihovu štetu. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Sunčica Sabljak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao i mnoge kolegice i kolege koji su ovdje iznijeli svoja mišljenja, smatram da bi broj učenika u razredima trebao biti manji želimo li bolje rezultate i ostvarenje planiranih ishoda kao i individualni pristup učenicima. Ovo se posebno odnosi na razrede u kojima su učenici s individualiziranim i prilagođenim programima. Također smatram da bi minimalni broj učenika u grupama (izborni predmeti, fakultativni predmeti, kombinirane grupe učenika) trebao biti niži, te omogućiti zainteresiranim učenicima da pohađaju odabrani predmet ako se on nudi od strane škole. Srdačno, Sunčica Sabljak Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 JASNA VUJČIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram kako je nacrt ovog pravilnika u suprotnosti s iskustvima iz praktične primjene i kada smo se već vodili s nacrtima obrazovnih sustava razvijen europskih zemalja koje imaju izvanredne PISA rezultate, dakle, zašto, do kraja ne primjenimo njihove, očigledno, ispravnije i metodičnije metode poučavanja? U strukovnim školama, i u redovnom nastavnom procesu u razredima imamo učenike s prilagođenim programom, i za te programe treba truda i posvete, i naravno, svako dijete je drugačije. Kao da smo zaboravili kako su naša djeca na prvom mjestu?! Osposobiti ih za budućnost, kakva god ona bila, ali dati im i onaj kamen temeljac, to je svrha odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Helena Kuzminski PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao stručni suradnik – logoped u odgojno-obrazovnoj ustanovi za djecu sa teškoćama u razvoju teško mi je razumjeti vaše razloge koje su vas naveli na izmjenu Pravilnika o broju učenika u redovnim i kombiniranim razrednim odjelima i odgojno obrazovnim skupinama u OŠ. Ipak mislim da će se vaši stavovi izmijeniti i da će ovakva vrsta savjetovanja sa ljudima iz prakse pomoći. Po sadašnjem stanju u našoj Školi nalaze se učenici iz autističnog spektra (3 učenika u skupini) i učenici sa sniženim intelektualnim teškoćama i s kombiniranim višestrukim oštećenjima (5 učenika u skupini). U praksi svakodnevno ulaženje u skupine i obuhvaćanje svih čimbenika potrebnih za kvalitetan rad te potrebnu njegu i brigu za ovakve učenike uvođenjem ovog novog Pravilnika (članka 6.stavka 2.) ovdje se više neće moći govoriti o dobrobiti za toliko osjetljivu populaciju. Stručnjaci koji rade s njima više neće moći primijeniti svoja znanja koja su stekla edukacijama i stručnim osposobljavanjima. Njegovatelji neće moći pružiti kvalitetnu brigu i njegu za njih. A dobrobiti rada pomoćnika u nastavi također će biti upitna jer prostorni resursi i ljudski resursi će se dovesti u pitanje. To je sve na štetu naših učenika i njihovih istinskih potreba i želje njihovih roditelja i nas stručnjaka iz ovog područja da ta djeca budu ravnopravno integrirana u ovo društvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Jelena Antišin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, po struci sam dipl. učitelj razredne nastave, već 4 godine radim kao nestručna zamjena za edukatora-rehabilitatora u jednoj osnovnoj školi za djecu s poteškoćama u razvoju. Radim uglavnom sa djecom s poremećajima iz autističnog spektra. Svako dijete iz spektra je drugačije i zahtjeva drugačiji pristup. Svima im je zajedničko to da su jako osjetljivi na skoro sve vanjske podražaje te da im je potrebna stabilna struktura, sigurna i opuštajuća atmosfera u učionici, nasmijan i smiren učitelj. Smatram da će sve ovo nestati i nastati kaos ukoliko se izglasa ovakav članak Pravilnika, jednostavno je nemoguće raditi u skupinama do 12 djece. Ponekad je i troje puno, a to samo razumiju oni koji su na terenu. Nemojte dirati najranjivije skupine društva, svaki roditelj želi sve najbolje za svoje dijete. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Antonio Vrbatović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ovaj nacrt pravilnika je u direktnoj suprotnosti s iskustvima iz prakse koje sam stekao radeći u razredima na svim razinama obrazovanja u posljednjih dvadesetak godina. Također je u direktnoj suprotnosti sa svim što se uči, promiče i zagovara na Loomenu. Interesantno je, znakovito i nadasve pohvalno kako su se kod slaganja kurikularne reforme i tečajeva na Loomenu koristila iskustava visokorazvijenih, uređenih država s dokazano odličnim sustavima obrazovanja. Nije mi jasno zašto se isti obrazac ne primjenjuje na nacrt ovog pravilnika?!? Evo nekoliko primjera: Prosječan broj učenika u osnovnim školama u Danskoj je 20, u Češkoj 20, u Finskoj 19.8, u Italiji 18.6, u Grčkoj 16.6. Izvor: OECD (2010), Education at a Glance 2010, Tables D2.1 and D2.4 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Tina Perović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Radim kao stručni suradnik psiholog u posebnoj ustanovi odgoja i obrazovanja za učenike s većim teškoćama u razvoju. U školi su učenici s Poremećajem spektra autizma, te učenici s intelektualnim i višestrukim teškoćama. Trenutno su prema važećem Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini učenici raspoređeni u odgojno obrazovne skupine do 3 učenika s Poremećajem spektra autizma, te do 5 učenika sa značajno sniženim intelektualnim teškoćama i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama. Kao stručnjak iz prakse, vidim da je ponekad i u takvim skupinama kolegama edukacijskim rehabilitatorima otežano provoditi odgojno-obrazovni rad, budući da se radi o djeci/učenicima koji zbog specifičnosti svojih teškoća (snižene intelektualne teškoće, senzorna osjetljivost, nesamostalnost u osnovnim samozbrinjavajućim aktivnostima - hranjenje, toalet..., nerazvijenost receptivnog i ekspresivnog govora i socijalnih vještina, teškoće u usmjeravanju i održavanju pažnje i dr.) ne mogu sudjelovati u grupnom radu, već je potreban individualan pristup svakom pojedinom učeniku. Njihove odgojno-obrazovne potrebe i mogućnosti su u tolikoj mjeri različite, kao i pristup u radu sa svakim od njih, da je nezamisliva uopće ideja da ih se obrazuje u skupinama do 12 učenika, kako je propisano u članku 6. stavku 2. prijedloga Pravilnika. Ovakav prijedlog pokazuje pristup kojem nije u fokusu odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju, nego usluga njege i skrbi (čuvanja) učenika. Ako se usvoji, ovakav pravilnik će trajno naštetiti učenicima s teškoćama i oduzeti im njihovo Ustavom zagarantirano pravo na obrazovanje! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
163 Marijana Batušić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Radim u razrednoj nastavi u kombiniranom razrednom odjeljenju i stvarno ste predložili prevelik maksimalan broj učenika kao i najmanji koji mora biti. Time će se male područne škole zatvoriti, a učenici putovati u udaljene matične škole. Kad se jednom škola u selu zatvori, teško da će se mlade obitelji odlučiti nastaniti ili ostati u tom selu. To nadam se nije cilj ovog zkona. Ili je? Isto smatram da broj učenika u odjelu ne treba prelaziti 20. Maksimalan broj 28 učenika je zaista previše. Znamo da je rijetkost da u odjelu nema učenika s individualiziranim pristupom u učenju , pa je taj broj svakako prevelik. Također znamo svi da u svakom odjelu imamo barem po jednog darovitog učenika, a o njima se ne vodi toliko računa kao o učenicima s inidvidualizacijom zbog teškoća u učenju, a daroviti učenici isto zahtijevaju i trebaju dodatnu prilagodbu u radu i svojevrsnu individualizaciju kako bi napredovali. Na taj način , velikim brojem učenika u razredu, daroviti učenici ne mogu razvijati svoj potencijal već postaju prosječni. Lijep pozdrav, Marijana Batušić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
164 Jasminka Ančić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, s obzirom na ovaj Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, mišljenja sam da redoviti razredni odjel treba imati 20 učenika a max.22 s tim da se za svakog učenika s poteškoćama u razvoju broj u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika. U jednom razrednom odjelu, po mom mišljenju, trebalo bi biti od 3 do max. 5 učenika s poteškoćama u razvoju jer veći broj učenika s teškoćama nije prihvatljiv zbog načina izvođenja nastave. U tim razredima nastavnici moraju prilagoditi nastavni sadržaj tim učenicima, a ako je veći broj učenika s poteškoćama nameće se pitanje kako će se ostvariti zadani ishodi budući da se tim učenicima nastavnici trebaju maksimalno posvetiti u cilju postizanja njihovog napretka u radu i učenju. Lijep pozdrav, Jasminka Ančić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 ivana miškić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Čl. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 Ilija Radoš PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mislim da ovo što ste predložili o maksimalnom broju učenika u razredima u kojima ima učenika sa rješenjem Ureda državne uprave, nema baš puno smisla. Naime ja sam već dugo godina razrednik i u jednom razredu sam imao čak 5 učenika sa rješenjem Ureda državne uprave, tri sa individualiziranim i dva sa prilagođenim pristupom, a oni su bili u razredu koji je brojio 30 učenika. Ne znam možete li zamisliti kako je bilo teško ostvariti sve ishode u tom razredu. Zbog svojih iskustava u radu sa takvom djecom, a i iz razgovora sa kolegicama i kolegama sam mišljenja da razred sa jednim učenikom sa teškoćama u razvoju ne bi smio imati više od 21 učenika, razred sa dva učenika sa teškoćama u razvoju nikako više od 19, a sa tri takva učenika ne više od 17 učenika. Oni koji imaju iskustva u radu sa takvom djecom će svakako shvatiti koliko je bitno imati dovoljno remena za posvetu tim učenicima kako i oni ostvarili napredak u radu i učenju. Kao nastavnik stranog jezika moram se još očitovati i na članak 5. tog prijedloga Pravilnika kojim se definira broj učenika u odgojno -obrazovnoj skupini i općenito se govori u izbornim predmetima. Naime ponekad je teško provoditi nastavu sa cijelim razredom, pogotovo ako učenici u programu imaju prvi i drugi strani jezik i tada moramo osnivati jedan oblik odgojno-obrazovnih skupina, a to je često problem u percepciji onih koji ne razumiju tu problematiku i jednostavno kažu kako drugi strani jezik može biti izborni predmet i da učenici trebaju birati između npr. informatike, etika odnosno vjeronauka i stranog jezika. Ovdje moram naglasiti da strani jezik jednostavno ne sada u isti koš kao i spomenuti predmeti i stavljati ga kao izbor učenicima, skupa sa spomenutim predmetima je u najmanju ruku neodgovorno, tim više što su nam usta svaki put puna toga da se našu djecu uči multikulturalnosti u ujedinjenoj Europi ravnopravnih naroda. Ako je nešto pravi izraz multikulturalnosti, onda je to svakako učenje drugog stranog jezika u školi, jer stara izreka lijepo kaže: Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš. Ovdje bi otišao i korak dalje i pitao: Kakvog smisla ima onda učenje i studiranje ostalih jezika (njemački, francuski, španjolski, talijanski…) ako je jedini strani jezik kojeg svi trebaju zanati samo engleski? Čemu onda odsjeci germanistike i romanistike? Što će i gdje raditi diplomirani profesori tih jezika? Ako u ovoj „reformi“ trebamo voditi računa i o učenicima koji npr. nakon osnovne škole i dalje žele pored engleskog učiti drugi strani jezik, zašto to učenicima stavljamo pod izbor sa jezicima nesrodnim predmetima? Trebamo li kao škola odnosno država, u kojoj se rađa sve manje djece, zanemariti i želje za učenjem drugih jezika ovog preostalog broja naših učenika? Problem o kojem govorim je da sve veći broj strukovnih škola uopće više ne preferira nikakav drugi strani jezik osim engleskog i pojedini ravnatelji su izjavljivali da njemački jezik, a tako i francuski nemaju što tražiti u strukovnim školama i da djeca trebaju učiti samo engleski jezik. Mišljenja sam da bi u tehničkim zanimanjima svi učenici u obaveznom programu trebali učiti dva strana jezika, prvi i drugi strani jezik i time pokazati svoju širinu svjetonazora u pogledu multikulturalnosti. Dakle ako želimo djecu širokih vidika dajmo im onda da ih šire učenjem dvaju stranih jezika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
167 Mirjana Car Stojković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Optimalan redoviti razredni odjel treba imati najviše 20,a ne 28 učenika.Ako su u razredu učenici s teškoćama,broj učenika se treba smanjiti za 2. Iz godine u godinu dolaze sve zahtjevnije generacije, sveprisutne su psihofizičke teškoće, razni poremećaji pa tona nepotrebne administracije...a od nas se očekuje individualan pristup za svakog učenika. Razredni odjel s više od 20 učenika predstavlja vrlo velik problem pri provođenju kurikularne reforme koja zagovara i individualni pristup, više vrsta vrednovanja te vođenje detaljnijih bilješki o svakom učeniku. U tako velikom razrednom odjelu teško je realizirati ishode te pratiti ostvarenost istih. Isto tako smatram da je tri učenika s teškoćama u razrednom odjelu previše, posebno ako se svo troje školuje po posebnom programu za učenike s teškoćama. Srdačan pozdrav, Mirjana Car Stojković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 Tanja Josipović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Učiteljica sam razredne nastave koja je imala priliku raditi i u kombiniranom i redovitom razrednom odjelu. Svima je jasno da je nastava kvalitetnija ako ima manji broj učenika u razrednom odjelu. Sada kada se krenulo u novu reformu, prilika je da se napravi nešto konkretno i u pedagoškom standardu. S obzirom da nam se svake godine smanjuje broj prvaša, mislim da ne bi trebalo praviti problem ako za formiranje razrednog odjela nedostaje 1-2 učenika. Često zbog toga imamo tehnološke viškove (u predmetnoj nastavi - manja satnica, u razrednoj nastavi - tehnološki višak). U redovitom odjelu optimalan broj učenika bi bio 15-20 (20 ako nema individualiziranih ni prilagođenih). U kombiniranim odjelima bi trebali biti i fleksibilniji kako bi očuvali male sredine. Članak 3. stavak (3) uključuje tri učenika s teškoćama u redovitom razrednom odjelu. Smatram da je 3 učenika s poteškoćama previše neovisno o broju učenika u razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 Ana Berić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!).Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrtaprijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredniodjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
170 RAJKA ŠAGODIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Lijepi pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 Ana Peranic PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Postovani, sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Lp. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
172 Ivanka Knežević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da maksimalan broj učenika u čistom razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 22 učenika jer se svakom učeniku pristupa individualno, naročito kad se radi o strukovnom obrazovanju. Težnja je da se odgojno-obrazovni proces odvija kvalitetno, a s velikim brojem učenika to je teže postići. Ako je uključen samo jedan učenik s teškoćama, razredni odjel ne bi trebao imati više od 20 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 Marijana Matuša PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!).Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrtaprijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredniodjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 IVANA OREMUŠ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, osvrnula bih se na članak 3. i maksimalan broj učenika u razrednim odjelima. Mišljenja sam da broj učenika u čistom razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 24 učenika. Budući da učenicima treba što više pristupati individualno, uvažavajući njihove potrebe, stilove učenja, potencijale, afinitete… u razrednom odjelu s predloženim brojem učenika to je vrlo teško kontinuirano primijeniti i kvalitetno ostvariti odgojno - obrazovne ishode, a dodatno je otežano u kombiniranim razrednim odjelima. Stoga, u i članku 4. stavcima 2. 3. i 4. smatram da bi broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu s 2 razreda trebao biti maksimalno 12, u kombiniranom razrednom odjelu s tri razreda 10 učenika, a kombiniranom razrednom odjelu s 4 razreda 8 učenika. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 Hrvoje Madžar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mišljenja sam kako bi optimalan broj učenika u razrednom odjeljenju bio između 18 i 20. Svoje mišljenje temeljim na činjenici da je Zadarska županija kao osnivač proteklih godina donosila odluke o smanjenju broj učenika po razrednom odjelu i u tekućoj školskoj godini upisna kvota je iznosila 21. Jednostavno se osjeti razlika u vremenu koliko se možeš posvetiti učenicima u razredima s 28 i danas s 21 učenikom. Ostaje više vremena za razgovor, vježbu i rješavanje zadataka, pomoć učenicima koji imaju problema u usvajanju gradiva ali isto tako i za rad s učenicima koji su zainteresirani za produbljivanje znanja. Kurikularna reforma predviđa više istraživačkog i grupnog rada, formativnog vrednovanja a sve manje frontalne nastave. U razredima s 28 učenika ishodi će se teže ostvarivati i nastavnici će imati manje vremena za formativno vrednovanje i dobivanje povratne informacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
176 Zdravka Teklić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članice Stručnog vijeća stručnih suradnica OŠ “ VAZMOSLAV GRŽALJA”, BUZET (Meri Višić, psihologinja, Zdravka Teklić, pedagoginja i Neli Jakovčević Metz, logopetkinja) proučile su nacrt Pravilnika i prilažu svoje primjedbe te predlažu promjene u pojedinim stavcima: Članak 3. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: Smatramo da u ovom stavku, osim navedenog, treba stajati i "učenici s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom program uz individualizaciju postupaka" kako bi i oni dobili potrebnu pažnju učitelja. U protivnom smatramo da su ovi učenici diskriminirani u odnosu na učenike s prilagodbom sadržaja i posebnim programima. (4) Broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne smanjuje se kod uključenja učenika s teškoćama u razvoju u slučaju ako: - učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi; Smatramo da ovaj dio stavka (4) koji se odnosi na učenika koji ima pomoćnika u nastavi treba brisati jer pomoćnik u nastavi nije nositelj nastavnog procesa i njegovo prisustvo ne znači manje posla za učitelja, a obično unosi veću dinamiku u razredni odjel, zbog koje bi bilo poželjno da se smanji broj učenika u takvom odjelu. Članak 4. (8) U kombinirani razredni odjel iz stavaka 2. do 7. ovoga članka može biti uključen u pravilu jedan (1) učenik s teškoćama u razvoju kojem je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju. Kao i u članku 3., stavku (3) smatramo da uz učenike s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu treba stajati i učenici s teškoćama u razvoju s utvrđenim oblikom školovanja po redovitom programu uz individualizaciju postupaka, kako bi se izbjegla diskriminacija tih učenika. (10) Broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu iz stavaka od 2. do 7. ovoga članka smanjuje se za četiri (4) učenika za svakog učenika s teškoćama u razvoju kojem je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju osim u slučaju, ako: - učenik s teškoćama u razvoju ima pomoćnika u nastavi; Sukladno ranijim primjedbama, smatramo da bi u stavku (4) trebalo stajati i učenik s teškoćama u razvoju kojemu je utvrđeno školovanje po redovitom program uz individualizaciju postupaka te da bi se trebao brisati dio koji se odnosi na učenika s teškoćama u razvoju koji ima pomoćnika u nastavi, iz ranije navedenih razloga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
177 Suzana Balić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Smatram da ukoliko težimo tome da se odgojno-obrazovni proces odvija kvalitetno i učitelj posvećuje svakom pojedinom učeniku ,a s obzirom da je na snagu stupila nova kurikularna reforma koja pred učitelja postavlja nove izazove ,broj učenika u redovnom razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 15-20 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
178 JASNA BULJAN PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Predložene brojke u čl.3 ovog Pravilnika su neprihvatljive, kako u ovom predloženom Pravilniku za osnovne škole, tako i nekom budućem predloženom za srednje škole. Broj učenika u redovitom razrednom odjeljenju mora biti manji. Preporučeni standard za nastavu stranog jezika je do 15 učenika, a Vaš prijedlog predlaže razredno odjeljenje s max.28 učenika uz mogućnost izmjene što ne isključuje opciju još većeg broja učenika u razredu. Kvaliteta nastave općenito, a posebno na stranom jeziku će se maksimalno srozati. Isto tako, ako u redovitom razrednom odjeljenju u kojem ima 1 učenik s teškoćama u razvoju onda broj učenika u redovnom razrednom odjeljenju nikako ne smije biti veći od 19 s,ako je 2 učenika s poteškoćama taj broj nikako ne smije biti veći od 17 a ako je 3 učenika s poteškoćama u razvoju onda taj broj ne smije biti veći od 15, pogotovo ako ti učenici nemaju svoje asistente u nastavi. Apsolutno je neprihvatljivo izjednačavati učenika s poteškoćama u razvoju koji ima asistenta u nastavi i onog koji ga nema. Asistent je velika podrška i pomoć nastavniku . Nastavnik je jedan, nastavnik se mora posvetiti podjednako i ostalim učenicima u razredu.Čini mi se da se zaboravlja na sve ostale učenike u razredu koji imaju jednako pravo na obrazovanje kao i učenici s poteškoćama. Ima i učenika koji teže savladavaju nastavne sadržaje, a da nemaju nikakve dijagnoze. I njima treba pomagati i izlaziti ususret, ponovno tumačiti gradivo i sl. I uz svu moguću pismenu pripremu za učenike u s poteškoćama u razvoju –ovisno o vrsti i stupnju nastavnik se mora posebno posvetiti i učeniku s poteškoćama u razvoju i na satu. Nije pisana prilagodba uvijek dovoljna prilagodba. Učenici s teškoćama u razvoju svakako zahtijevaju više pažnje,a time se ide na štetu ostalih učenika koji imaju podjednako pravo na punu pozornost nastvnika. Zamislite samo jedno odjeljenje u kojem se nalazi 3 učenika s poremećajem iz autističnog spektra i/ili s psihomotoričkim poremećajima sa i bez pomoćnika u nastavi. Kako će izgledati nastava u takvom razredu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Ante Armanini PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Na prijedlog pravilnika od samo 9 članaka do sada je došlo 535 primjedbi i to s veoma jakim argumentima, stoga molimo predlagatelja da isti povuče i temeljito doradi. Čitajući primjedbe imam osjećaj da su ga napisali stručnjaci ministarstva koji školu iznutra vide samo kada se režu vrpce. Ante Armanini - predsjednik Udruge za autizam Zadar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Katija Tarocco PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Može se uočiti neusklađenost Nacrta Pravilnika s važećim odredbama pedagoškog standarada osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. članak 3. stavak 5 "Na prijedlog i uz obrazloženje osnivača i Upravnog odjela Ministarstvo može odobriti manji ili veći broj učenika u redovnom razrednom odjelu od broja propisanog stavkom 2. i 3. ovog članka." članak 4. stavak 11" Na prijedlog i uz obrazloženje osnivača i Upravnog odjela Ministarstvo može odobriti i veći broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu od broja propisanog ovim člankom." Iz ovoga se može zaključiti da se Ministarstvu "otvaraju vrata" za svojevoljnim povećavanjem broja učenika u razrednim odjelima koje će zasigurno rezultirati većom opterećenošću učitelja i manjom kvalitetom rada u pretrpanim razrednim odjelima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Iva Suden PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, na satu tzk je iznimno teško izvoditi program s učenicima sa teškoćama i s ostalim učenicima.Takvom učeniku se bez obzira na asistenta u nastavi treba potpuno posvetiti s obzirom da asistent nije školovan da provodi nastavu tzk tj.da ispravlja pogreške učenika s teškoćama. Također je vrlo teško organizirati nastavu tzk ako nema adekvatnih materijalnih uvjeta što je u dosta škola i slučaj te nema prostora za za rad s učenikom s teškoćama "na jednoj strani" i ostalih učenika na drugoj strani. Stoga svakako predlažem još manji broj učenika u razredima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Fani Vidović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, čl,2. st.1 . Pomoćnik u nastavi je osoba koja pruža neposrednu potporu učeniku tijekom odgojno-obrazovnog procesa (komunikacijska, senzorna i motorička aktivnost) čl. 2. st. 5. Pomoćnik u nastavi nije nositelj nastavnog procesa S obzirom na gore navedeno i na obveze vezane uz Kurikularnu reformu smatram da razredni odjeli ne bi trebali imati više od 22 učenika s jednim učenikom s teškoćama odnosno 20 učenika s dva učenika s teškoćama. Što s učenicima koji se školuju po redovitom programu uz individualizirani pristup i nadarenim učenicima? Ti učenici također iziskuju od učitelja dodatni angažman. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
183 Mirela Bedeniković Lež PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ponovno se stječe dojam da novi pravilnik o broju učenika piše netko tko nikada nije bio u nastavi, a pogotovo ne zadnjih 10tak godina. S obzirom na novu kurikularnu reformu i zahtjeve koji su nam njome nametnuti (digitalni sadržaji i kompetencije), mišljenja sam razredni odjel treba imati od 15 do 20 učenika. Razredni odjel može imati najviše 20 učenika ako u njemu nema učenika koji se školuju po indivudaliziranom pristupu ili prilagođenom programu. Sa svakim učenikom koji se školuje po individualiziranom pristupu ili prilagođenom programu broj učenika se treba smanjivati za jedan tj dva. U jednom razredu bi trebalo biti maksimalno dvoje učenika s prilagođenim programom. Vaš prijedlog da se broj učenika ne smanjuje ukoliko učenik ima asistenta je neozbiljan. U tom bi slučaju značilo da je učitelj u razredu nepotreban. Jedino s manjim brojem učenika od trenutnog, ali i ovog koji je sada predložen moguće je kvalitetno odraditi nastavu i posvetiti se svakom pojedinom učeniku. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Marija Ujlaki PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, godinama smo svjedoci depopulacije Hrvatske koja se vidi i u smanjenju broja učenika u našim školama. Istovremeno , u našim školama sve je više djece s raznim teškoćama i problemima,od intelektualnih i emotivnih do socijalnih ili zdravstvenih. Zalažemo se za integraciju i inkluziju. Prosječni učenici , ako ih možemo tako nazvati, sve su heterogenija skupina a suvremeni pristup ide ka individualizaciji. Suvremena nastava pred nas stavlja drugačiji pristup radu, od planiranja preko provedbe do vrednovanja, uz konstantne edukacije. U svjetlu svega toga nije mi jasno povećanje broja učenika u razrednom odjelu . O broju učenika u kombiniranim odjelima ili boravku ne bih željela davati mišljenje jer nisam dovoljno upoznata s problematikom, ali u radu s učenicima s teškoćama imam iskustva i to samo iz perspektive mog predmeta i predmetne nastave. Nedopustiv je vaš stav o radu s učenicima koji se školuju uz prilagodbu sadržaja i/ili metoda i postupaka. Osim toga, on je suprotnosti s Pravilnikom o odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju : Čl.6, st.5) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke provodi se u redovitome razrednom odjelu škole, a provode ga učitelji/nastavnici koji izvode nastavu i ostalim učenicima u tom razrednom odjelu. U suprotnosti je i s vašim Pravilnikom o pomoćnicima u nastavi, Čl.2.st.1. Pomoćnik u nastavi je osoba koja pruža neposrednu potporu učeniku tijekom odgojno-obrazovnoga procesa u zadacima koji zahtijevaju komunikacijsku, senzornu i motoričku aktivnost učenika, u kretanju, pri uzimanju hrane i pića, u obavljanju higijenskih potreba, u svakodnevnim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima, a sve prema izrađenome programu rada prema utvrđenim funkcionalnim sposobnostima i potrebama svakoga pojedinog učenika te uputama učitelja/nastavnika, stručnih suradnika škole, odnosno stručnoga tima. I u suprotnosti je sa stavkom Čl.2 .stavkom 5) Pomoćnik u nastavi nije nositelj nastavnoga procesa... Dakle, nastavu svim učenicima držimo mi učitelji, ne pomoćnici, oni nisu naši asistenti ( kad to uvedete, kao u finskim, danskim ili britanskim školama , onda možete "ne brojati" učenika s posebnim potrebama ). Nije moguće držati kvalitetnu suvremenu nastavu ako u razredu imate 20-24 različitih učenika i još 2- 4 učenika s različitim programom prilagodbe sadržaja i metoda i postupaka koji se školuju po redovnom programu . Po vašem prijedlogu, u redovne razrede moći će se upisivati učenici koji nisu u stanju usvojiti redovni program već imaju rješenja za školovanje po posebnom programu.Ta djeca do sad se školuju u posebnim ustanovama ili posebnim razrednim odjelima. Tek manji broj ih je , zbog nemogućnosti drugačijeg rješavanja njihovog školovanja,uključen u redovne razrede. Istovremeno , u školama ne postoje stručnjaci koji bi trebali raditi s djecom s posebnim potrebama, ili ih ima daleko manje nego je potrebno učiteljima, roditeljima i učenicima. U razrednim uvjetima koje vi predlažete teško ostati normalan, a kamoli uspješno raditi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Krunoslav Kovačević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, S obzirom na brojne izazove koje donosi kurikularna reforma, smatram kako razredni odjel treba imati od 14 do 20 učenika kako bi se učitelj mogao kvalitetno posvetiti svakom pojedinom učeniku. Ukoliko ima učenika koji se obrazuju prema individualiziranom pristupu, razredni odjel ne bi smio biti veći od 16-18 učenika. U razredni odjel mogu se upisati najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno obrazovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na slijedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika Isto tako treba sagledati teškoće prema Orijentacijskim listama i odrediti broj učenika u razrednom odjelu. U današnje vrijeme su teškoće mnogobrojnije i teže dok su tehnologija i rad zahtjevniji. Prevelik broj učenika umanjuje kvalitetnu edukaciju pojedincu. Svaki učenik upisan po posebnim programima u redovne razredne odjele mora neizostavno imati asistenta koji bi pratio dijete cijelo vrijeme njegovog osnovnoškolskog obrazovanja, a ne mijenjati ga svake godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Edita Ružić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Neugodno i zabrinjavajuće iznenađuje činjenica da se donosi ovakav Pravilnik koji povećava broj učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama, dok je do neki dan u tijeku bilo javno savjetovanje na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama, u kojima većina sudionika pozdravlja smjernice, ali uz uvjet da se smanji broj učenika u razrednim odjelima posebno kada su u njih uključeni i učenici s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
187 Zlata Bilandžija PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Smatram da je idealan broj učenika u redovitom razrednom odjelu između 16 i 20. Naime u razrednom odjelu u kojem je više od 20 učenika nemoguće je provesti individualan pristup, posebno ako je uz to učenik, jedan ili više njih, s teškoćama. U manjim razrednim odjeljenjima zamišljene aktivnosti ( potrebne za ostvarivanje ishoda) se mnogo kvalitetnije izvedu a u konačnici i bolje provjere usvojenosti ishoda nekim od formativnih vrednovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 Olivera Meter PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Članak 3. Broj učenika u redovitom razrednom odjeljenju trebao bi biti do 20 učenika, U jednom razrednom odjeljenju maksimalno mogu biti dva učenika s poteškoćama, vodeći računa o njihovoj kategorizaciji. Škola za život jako je teško izvediva s tolikim brojem učenika.Predajem Prirodu,Biologiju i Kemiju i radim u razredima od 25 – 28 učenika,naravno da su među njima i učenici s poteškoćama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Mirna Tomašek PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Kao učiteljica razredna nastave koja radi preko 30 godina u razredu mislim da je optimalan broj učenika redovne populacije od 18 do 20. Sve više od toga šteti kvaliteti nastave i obrazovanju. Pogotovo sada kada nam je obrazovanje u fokusu cijele javnosti. Sa svakim učenikom koji ima posebne potrebe treba smanjiti za jedan broj redovne populacije učenika u razredu. Današnja djeca imaju fluktuirajuću pažnju i treba raditi na tome da se prilagode uvjeti rada vremenu u kojem živimo, a to znači da je potrebno smanjivati,a ne povećavati broj učenika po razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Andrijana Đumlan-Cetin Predmetni učitelji i nastavnici TZK koji rade u redovnim školama, a u kojima se školuju učenici s teškoćama Pravilnik 2015.god., moraju pisati individualizirane kurikulume za koje bi terebali imati,A MNOGI NEMAJU: -uvid u dokumentaciju učenika s teškoćama -pomoć edukacijskog rehabilitatora u pojašnjenju dijagnoze i usmjeravanju pri pisanju individualiziranih kurikuluma za potrebitog učenika -nemaju redovite specijalističke edukacije ,niti pomoć mobilnih timova u školi u kojoj rade -nemaju informacije o načinu individualne procjene motoričkin sposobnosti učenika s teškoćama -nemaju informacije kako organizirati sat TZK u razredu u kojem je prisutno više od 20 učenik bez teškoća i 1.-3 . učenika s više različitih teškoća -nemaju informacija kako usmjeriti asistenta na satu TZK da aktivno sudjeluje i pomaže učeniku s teškoćama -koje dodatne sportske rekvizita da koristi kao neophodne za rad s učenikom koji ima teškoće Broj učenika u razredima u kojima su uključeni i učenici s teškoćama( Poremećaj autističnog spektra i Intelektualne teškoće) ne bi trebao biti veći od 20 za 1učenika, 19 za 2 učenika i 18 za 3 učenika s teškoćama.Tada bi bilo lakše uz predhodno navedene uvjete organizirati primjreniju predmetnu nastavu.Škola za život će također biti teže primjenjiva, ako je u redovnom razredu više učenika s teškoćama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Slađana Gradski PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da bi u pravilnik trebalo uvrstiti i učenike koji imaju individualizirani pristup. Općenito je potrebna individualizacija nastave, istraživački pristup. Broj od 28 učenika u redovitom razrednom odjelu otežava provođenje reforme. U razrednom odjelu ne bi trebalo biti više od 20 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Ana Marinić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da se u ovaj pravilnik treba uvrstiti osim učenike s teškoćama također i darovite učenike odnosno njihov broj po razrednom odjelu. Adekvatna prilagodba i individualizirani pristup osim prema učenicima s teškoćama trebao bi u nastavnom procesu ići i u njihovom smjeru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Renata Đurđević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, javljam se kao pomoćnik u nastavi u posebno odgojno-obrazovnoj skupini od 8 učenika. Smatram da bi posao pomoćnika trebao biti zakonski priznat KAO ZANIMANJE uz sva prava iz kolektivnog ugovora o radu, reguliran status kao zaposlenika škole te naravno ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Plaća bi trebala biti duplo veća od sadašnjih 25 kuna po sunčanom satu. Isto tako postoji i velika razlika u samoj asistenciji . Nije isto raditi u redovnom razredu po prilagođenom programu sa jednim učenikom ili raditi u redovnom razredu sa dva-tri učenika ( hodaš iz učionice u učionicu) ili raditi u posebnoj skupini do 10 učenika gdje si ti po sklopljenom ugovoru o rad( na papiru) zadužen za dva učenika, a stvarnost, situacija i potreba je takva da zapravo radiš sa matičnom učiteljicom sa svim učenicima u tom razredu i još pritom timski radiš i surađuješ sa ostalim predmetnim profesorima.Tu je puno veća odgovornost, fleksibilnost, strpljivost,snalažljivost i marljivost, pa bi trebalo napraviti korekciju u plaći. Dijete iz autističnog spektra moralo bi imati svog pomoćnika (rad jedan na jedan) a ne ga dijeliti sa još nekim učenikom. Smatram da bi bilo poželjno, korisno i pravedno da se za dobivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme ima najmanje 2 godine radnog iskustva u tom poslu. Bilo bi dobro osigurati besplatne edukacije za pomoćnike, ovisno o želji, potrebama i/ ili interesima samog pomoćnika. Predlažem da se uvede i sustav nagrađivanja za najbolje pomoćnike kao što postoji i za učitelje/ice i profesore/ice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Irena Orlić Salaj PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ovakav prijedlog Pravilnika je potpuno kontradiktoran preporukama Vijeća Europe o višejezičnosti. Predviđene brojke će moći dosegnuti samo mali broj odgojno-obrazovnih grupa. Nadalje, kombiniranje dva ili više razreda (u vertikali) je dopustivo samo u područjima od posebne državne skrbi gdje je i broj učenika vrlo mali. To je izrazito iscrpljujuće za nastavnika koji je prisiljen poučavati u takvoj grupi, a upitan je i napredak i postignuća učenika u takvim grupama jer je neminovan veliki gubitak vremena. Nadalje, trebalo bi se više cijeniti učenje dva ili više strana jezika i ponovo ga dodatno bodovati pri upisu u jezičnu gimnaziju. 2.strani jezik bi trebao imati status obveznog predmeta. To bi doprinijelo ozbiljnijem shvaćanju istog , a ne samo kao predmet koji služi za podizanje prosjeka. Minimalni broj za osnivanje odgojno-obrazovne skupine ne bi smio prelaziti 10 jer uz današnji trend smanjenja broja djece, a posljedično i učenika, povećanje brojčanog praga ne znači ništa drugo, nego s jedne strane ukidanje većeg broja odgojno-obrazovnih skupina, a s druge pretrpavanje preostalih skupina. To je vrlo daleko od ideje ove reforme jer se već u začetku ukida ideja izbornosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Lana Jurišić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Lana Lončar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, broj učenika po odjelu je pretjeran. Škola za život nije izvediva s tolikim brojem učenika, 28 učenika većinu će vremena imati predavačku nastavu, a o istraživačkoj možemo samo sanjati. Treba imati na umu da, ukoliko se radi o jednom učeniku s teškoćama u razrednom smanjiti broj na 22 učenika, s dva učenika s teškoćama na 19, a odjel s tri učenika s teškoćama smanjiti na 16 učenika. U svim ostalim slučajevima o redovitoj individualizaciji nema govora. Činjenica je da u trenutku formiranja odjela nisu "otkriveni" još svi učenici s teškoćama. Često ih, nakon obrade, u 2. ili 3. razredu broj naraste u odnosu na upise. U 5. razredu također. Daroviti učenici i dalje su potpuno zanemareni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Katija Nikolić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, broj učenika u razrednom odjelu bi trebao biti od 15 od 20 učenika, uključujući najviše 2 učenika s poteškoćama. Učenici s poteškoćama trebali bi imati asistenta. Sve što prelazi taj broj je previše, ne stigne se posvetiti svim učenicima i nema kvalitete rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 Gordana Matošević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, javljam se kao profesorica strukovne škole i odmah se želim osvrnuti na tekst Pravilnika. Posebno je nejasan čl.5 i čl.3 stavak 5. Čl.6 odgovara samo malim odjeljenjima jer 12 učenika s poteškoćama u jednom redovnom razrednom odjeljenju ne može biti. Trebaju biti lakša mentalna oštećenja u malim odjeljenjima. Stoga predlažem da se ovaj Pravilnik podrobnije objasni. Slažem se da razred treba imati 20-25 učenika osim škola i razrednih odjeljenja koje žive na periferiji i gdje nema toliko djece. Smatram da je u tim okolnostima do 8 redovnih učenika sasvim u redu ukoliko se radi kombinacija dva do tri razreda. Ukupno 20-25.To je samo za te manje škole, periferne. Pozdravljam asistente koji mnogo znače profesorima i zaista su velika pomoć. Predlažem da se njima da ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme. Također da ih se pravilno usmjeri da im profesori i sav drugi kadar u školi budu podrška jer realno gledajući naše pitanje je uređeno dok njihovo nije, a imam zaista vrlo, vrlo pozitivna iskustva s njima. Predlažem da im se priznaju sva prava. Ako kuharica može imati ugovor na neodređeno, može onda i asistent. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava se izjasnilo da je ugovor o djelu nezakonit i to je posve razumljivo. Takav ugovor zbog prevelike izmjene asistenata treba ukinuti, a također i zbog zlouporaba jer otkud pravo da jedna osoba bude asistent i ima pravo na plaćeno roditeljstvo? To je samo jedan primjer od zlouporaba koje se koriste. Također smatram dobrim da asistent dođe u školu i pozdravljam takvo djelo koje je zaista hvalevrijedno djelo i pobrine se za "svoga" učenika dok je on zbog odlaska liječniku ili bolesti, putovanja i sl. odsutan, a također se može pobrinuti isto tako i za ostale učenike kojih u tom razredu nema tako da im na porti ostavi potrebno. Naravno, predlažem da se to uvede u Pravilnik o pomoćnicima u nastavi. Smatram i slažem se s mnogima da rad pomoćnika treba biti na ugovor na neodređeno ili barem 4 godine pa opet 4, veća plaća, da im se priznaju sva prava iz zakona o radu, Kolektivnog ugovora i drugih zakona koji se odnose na rad. Također im je potreban sanitarni pregled i medicinski tehničar ili brat, sestra za određene poslove u školi. Pozdravljam čl.3, stavak 3 koji govori o broju učenika u razredu. Predlažem da se u svaki razred maksimalno tri lakša učenika s poteškoćama uvedu s kojima može biti jedan asistent, a za svakog učenika mjesečna stimulacija koja zaista mora biti značajna. Ako se radi o učeniku s teškoćama potrebno je vidjeti koji je stupanj poteškoća no teže predlažem na jednog učenika jednog pomoćnika kao i na veće teškoće; jedan učenik jedan asistent. Također predlažem da se asistente pusti na nastavu TZK kao i na sve nastavne predmete. U školi u Zagrebu se dogodilo da je učenik s poteškoćom donio medicinsku dokumentaciju u kojoj je jasno navedeno što učenik ne smije raditi i profesor u dva, tri slučaja nije obratio pažnju na to te je odmah reagirano jer je učenik verbalizirao što se dogodilo. Smatram da to profesorima ne treba jer ruši ugled njihovog rada. Zatim sjetimo se učenika koji je ostao kao siroče na stepenicama škole, a profesori kao da su čekali da dođe asistent. Sve tv postaje su to prenosile. Zar nije nitko od profesora ili drugog kadra već kad asistent kasni to dijete moglo prigrliti, a potom vidjeti što se događa s asistentom? Zar su u školama toliko nehumani? Zatim predlažem da se uvede pod obvezno da svima bude ili školski sat ili sunčani. Ne može biti u jednoj školi jedno računanje, a u drugoj drugo jer u konačnici nikako to nije isto. Kod nas asistent radi 7 sati, a prizna mu se 6 dok mu se u drugoj školi prizna 6. Ne zaboravimo za koliku mizeriju oni rade vrlo odgovoran i težak posao i onda im to ne trebamo servirati jer je nehumano prema njima, a obrazovni su i s fakultetima. Vjerujem da ne želimo ovako kako se radi "kriminal" nad učenicima s poteškoćama zbog neprekidne promjene asistenata, dobivanja rješenja za pomoćnika itd, a "ropstvo" nad asistentom već da želimo uređen sustav jer to je škola. Potrebno je povećati im satnice i plaću, dopustiti zakonom da smiju i trebaju biti na svim satovima od učenika kako redovnim satovima, tako i na dopunskim i izbornim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Ivana Gabričević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ukoliko želimo provesti reformu moramo voditi računa o broju učenika u razrednim odjelima. Optimalan broj učenika nije od 20 do 28. Da bi nastava bila kvalitetnija broj učenika bi trebao biti do 20 jer se tek tada učitelji mogu potpuno posvetiti svim učenicima, bez obzira na njihove individualne razlike. Članak 3 sugerira povećenje administracije za učitelje, a to nije bila ideja reforme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Anita Poslon PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da nije moguće kvalitetno održati nastavu u kombiniranome razrednome odjelu od triju ili četiriju razreda i da od takve nastave najmanje koristi imaju učenici, stoga bi pravilnikom trebali biti predviđeni samo kombinirani razredni odjeli od dvaju razreda. Također smatram da bi se trebao smanjivati broj učenika u kombiniranome razredu i ako učenik koji ima pomoćnika u nastavi jer i u tome slučaju učitelj treba posvetiti dio vremena na satu tomu učeniku i pripremiti materijale za rad za tog učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
201 Anica Samaržija PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U svakom slučaju Pravilnik kakvog imamo do sad nije stručno napisan niti pomaže učenicima, učiteljima/profesorima, a niti pomoćnicima u nastavi. Potrebno je to sve ponovno i daleko stručnije i prikladnije za život i rad riješiti. Tražim da se prestane s generaliziranje pomoćnika u nastavi i da se počne prepoznavati bitna razlika od pomoćnika do pomoćnika. Pomoćnici u nastavi koji još nemaju staža kao profesori ili učitelji (a i oni koji imaju u struci) bez edukacije ne bi smjeli biti pomoćnici ukoliko nemaju razvijenu empatiju (test osobnosti i test inteligencije koji se polaže pred upis na veliku edukaciju i na temelju kojih bude odabran polaznik velike edukacije bi morali proći) i iskustvo rada s oboljelom djecom tipa koji se traži da pomoćnik u nastavi radi s njima. Pomoćnik u nastavi koji je educiran ili ima osobnost takvu koja odgovara toj struci je učeniku i psiholog i učitelj i mora se pripremati i kod kuće za rad s učenikom s poteškoćama kao npr. poznavati gradivo koje dijete piše na testu da bi mu mogao pomoći voditi ga. Tu se smatra ne davati konkretne gotove odgovore, ali da usmjeriti dijete bilo slovom, asocijacijom, a u redovnom radu pomoći mu da na suptilan način dođe do odgovora. Prilagodbom načina učenja učenikovim individualnim potrebama postiže se veća motiviranost učenika za učenje, zadovoljstvo školom i veće samopoštovanje koje je tim učenicima potrebno izgraditi i uliti u njih radi postizanja boljih rezultata bilo socijalnih bilo obrazovnih. Na tome svemu treba uvelike raditi pomoćnik u nastavi koji je kvalitetno educiran (velika edukacija) i imati sklonost tom poslu. Izvrsno educirani pomoćnici zaslužuju sređen, a ne "divlji" status na razini države kao i sva prava iz kolektivnog ugovora, zakona o radu i drugih radnih zakona kao i obvezno sanitarni pregled budući da su u direktnom doticaju s hranjenjem, slinom i drugim mogućim izvorima zaraze. Zatim pišu i prate učenika u radu kroz listu dnevnika rada koje ukratko napišu u školi, a detaljno kod kuće i tablice rada. To profesor ne radi. Profesor ili nastavnik ne može pratiti jednako 20 učenika u razredu i jednog s poteškoćama. Takva vrsta administracije je isključivo posao pomoćnika u nastavi koji onda to predaje koordinatoru. Od veoma velike bitnost za učenika je točno i precizno pratiti ga kroz nastavu, a što sređuju u konačnici prije predaje koordinatoru kod kuće i to im treba biti priznato. Navodim predmete od onih koji su polagali ili će položiti s tim da je potrebno kako pomoćnicima tako i profesorima/nastavnicima i daljnja edukacija: Podrška u učenju koja uključuje metodiku rada, Asistivna tehnologija u učenju, Strategija poučavanja matematike, Strategija poučavanja pismenosti, Podrška u ponašanju, Zdravstvena zaštita, Komunikacija u školi- kroz psihologiju, Osnove razvoja dijeteta i učenja, Školska organizacija, sustavi i procedure, Odgojno-obrazovno uključivanje (metodika i dr.). Ovo sve obuhvaća velika edukacija. Za one pomoćnike koji imaju malu edukaciju i manje su truda uložili u svoj poziv da bi došli do velike edukacije potrebno je postaviti drugačije kriterije i dati im šansu da dođu, ako žele do velike edukacije. Ukoliko ne, po meni nije dobro da ostanu u sustavu školstva jer jednostavno nisu dovoljno educirani i ne mogu biti spremni na rad. Osim u slučaju da su više godina u samoj praksi. Pomoćnicima treba plaćom i svim ostalim davanjima pogotovo ugovorom na neodređeno radno vrijeme ili barem 4 po 4 godine omogućiti da osim velike edukacije dođu do određenog broja bodova, a to znači školovanjem daljnjim tj.educiranjem kroz rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
202 Sanja Barić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Više od dvadeset i tri godine radim u Centru za autizam. Član sam i Mobilnog stručnog tima koji educira i pomaže učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima u redovitom sustavu obrazovanja u kojima se školuju učenici s poremećajem iz spektra autizma. Obožavam svoj posao, izuzetno sam motivirana i imam entuzijazam kao i na početku svog profesionalnog puta, ali smatram izuzetno važnim i naglašavam da bi broj učenika s poremećajem iz spektra autizma u odgojno - obrazovnim skupinama trebao ostati do 3, i nikako ga povećavati prema novom prijedlogu (članak 6. stavak 5. „Na prijedlog i uz obrazloženje osnivača i Upravnog odjela, Ministarstvo može odobriti manji ili veći broj učenika u razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini od broja propisanog ovim člankom.“). Predlažem autorima prijedloga Pravilnika da posjete jedan Centar za autizam i provedu nastavni dan sa učenicima i učiteljima, te da nakon toga napišu svoj prijedlog broja učenika. Učenici s PSA često imaju i dodatne teškoće ponašanja koje proizlaze iz samog poremećaja (agresija, autoagresija, destrukcija, frustracijski ispadi i mnogi drugi neprihvatljivi oblici ponašanja), pa je tako vrlo često i jedan učitelj na troje učenika nedostatan jer su ugroženi i učenici i učitelji (a nerijetko i nenastavno osoblje). Jedna sam od onih učitelja koji voli naglašavati i isticati sposobnosti i mogućnosti učenika s PSA, i žao mi je što ovdje ističem ono što je negativno, ali i dalje naglašavam da se za kvalitetan i jedini mogući rad u odgojno-obrazovnim skupinama učenika s PSA, broj učenika ne bi trebao mijenjati, niti u pojedinim ni iznimnim slučajevima povećavati. Nadalje, podržavam učitelje iz redovitih razrednih odjela koji su mišljenja da broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 20 učenika, uključujući najviše 2 učenika s teškoćama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 Vesna Samardžić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI S obzirom na to na koje sve poteškoće učitelji nailaze i što se sve od njih očekuje u razredu, broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 20 učenika, uključujući i najviše 2 učenika s poteškoćama. Od učitelja se očekuje da vrednuje učenike ne samo sumativno, nego da ih redovito procjenjuje i opisno, a da bi mogao pratiti i bilježiti napredak učenika taj bi broj uistinu trebao biti usklađen s očekivanjima od učitelja. Ako nova reforma obrazovanja stavlja pred učitelja nove zahtjeve, onda bi tu reformu trebao pratiti i broj učenika u razredu kako bi je ti isti učitelji mogli i provoditi. U smanjenje broja učenika bi se morao uzeti u obzir i učenik koji ima asistenta u nastavi kao i učenik s djelomičnom integracijom. Asistent ne uči učenika, on mu pomaže, a učitelj je taj koji se i za toga učenika treba pripremiti i posvetiti mu vrijeme. Također, učenici s djelomičnom integracijom dolaze u redoviti razred na odgojne predmete te se učitelji odgojnih predmeta moraju za njega pripremiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
204 SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi smatram vrlo prihvatljivim. Radeći 25 godina u nastavi, uočila sam da učenici se neki učenici s teškoćama u razvoju vrlo dobro integriraju u nastavni proces, a neki teže. Napomenula bih da se javlja potreba za boljim informiranjem učitelja od strane stručnih službi o naravi poteškoća određenog učenika. Često se u praksi događa da mi učitelji sami tijekom poučavanja dolazimo do vrste poteškoća koju učenik ima. Trebali bismo započeti nastavu s jasnim mogućnostima učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Ivana Čupo PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Kod upravo završenog savjetovanja o nacrtu za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama jasno je određen cilj osigurati da svaki učenik ima okruženje s ravnopravnim uvjetima za učenje kako bi se smanjile prepreke i prevladale individualne razlike što će na žalost ostati utopija na papiru ako se ne reguliraju uvjeti rada u razredu. Naime učitelj sam i savjetnik likovne kulture s 22. godina rada u školi koja ima 18 razreda s velikim brojem učenika s teškoćama od individualizacija do učenika u posebnom razrednom odjeljenju. Iako svake školske godine pripremim i planiram preko 10 prilagođenih programa smatram da me sustav onemogućava u kvalitetnijem radu. Složiti će se mnogi učitelji da je nemoguće osigurati dovoljno individualnog pristupa učeniku s teškoćama jer razredna odjeljenja broje 27 do 30 učenika dok su u nekim razredima i po nekoliko učenika s različitim teškoćama. Da bi učenici s teškoćama napredovali i imali kvalitetnu terapiju putem likovnog izražavanja potrebno je da im se omogući individualni pristup radu koji bi im dokazano pomogao u razvoju sposobnosti. Na žalost to dosadašnja praksa nije prepoznala. Razredna odjeljenja koju pohađaju učenici s teškoćama imaju prevelik broj učenika, u jednom odjeljenju ima više učenika s izraženim teškoćama npr. iz spektra autizma, lakim mentalnim retardacijama i sve aktivnosti svedene na jedan sat tjedno. Ako nastavni predmet koji dokazano potiče cjelokupan razvoj i napredak učenika, u svim segmentima djeluje terapijski, kako je prepoznato kroz djelomičnu integraciju učenika iz posebnih skupina, ostavite u trenutnom okviru i kontekstu broja učenika iz ovog pravilnika, osudili bi gore navedeni i ostale dokumente na niz dobro zamišljenih ali neprimjenjivih. Kako navode svi kolege učitelji, istraživačka nastava usmjerena na učenika i aktivnosti koje predviđa nije moguće u potpunosti ostvariti s predloženim brojem učenika. U ovom Pravilniku postavljena beznačajna razlika od dosadašnjih uvjeta rada upućuje da se predloženi dokument pisao potpuno neusklađen s novim nacionalnim kurikulumom pa predlažem da se prije usvajanja prouče novi predmetni kurikulumi i usklade s Pravilnikom o broju učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 Mia Mucić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, članak 3.; (1) S obzirom na koje sve poteškoće nailazimo u današnjem školstvu, koji su sve izazovi i prohtjevi stavljeni ispred jednog učitelja, dodatne obveze i administracija, optimalan broj učenika u redovitom razrednom odjelu bi trebao biti 12- 18 učenika, uključujući i najviše 2 učenika s poteškoćama. (4) U smanjenje broja učenika bi se morao uzeti u obzir i učenik koji IMA asistenta u nastavi kao i učenik s djelomičnom integracijom. Asistenti nisu metodički i stručno obrazovani za predmetna područja, stoga oni ne mogu doprinijeti kognitivnom napretku učenika. Asistenti uvelike pomažu učenicima i nužno su potrebni, ali oni pomažu učenicima- ne uče ih. Također, učenici s djelomičnom integracijom dolaze u redoviti razred na odgojne predmete. Mislite li da se u tom slučaju učitelji ne moraju pripremiti za iste i da ti učenici nisu dio razreda? Jesu i ostali ih učenici doživljavaju kao svog razrednog prijatelja. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Irena Rupić Pietri PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 3. Broj učenika u redovitom razrednom odjeljenju trebao bi biti od 18 do 22 učenika, optimalno 20. U jednom razrednom odjeljenju maksimalno mogu biti dva učenika s poteškoćama, vodeći računa o njihovoj kategorizaciji, s ukupno maksimalnim brojem od 18 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 Robert Dorić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Ida Dorić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
210 Suzana Lovrić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, budući da sam učiteljica prirodoslovnog područja, definitivno smatram da broj učenika u razredu ne bi trebao prelaziti 20. Trenutno radim u odjeljenjima sa po 16 učenika i to smatram idealnim. U takvim učionicama uspijem ostvariti sve planirane ishode i što je najvažnije te ishode mogu provjeriti. Učenicima pristupam individualno, svi rade u skupinama kvalitetno i nauče sve na satu. Biologija i kemija su predmeti u kojima razvijamo istraživački pristup i zato moramo uvažiti interes svakog učenika i razvijati ga. Osim učenika koji se školuju po prilagođenim i posebnim programima imamo često i učenika koji imaju tzv. školsku individualizaciju kojima isto trebamo pristupiti s posebno pripremljenim zadacima. Za te specifičnosti u razredu trebamo puno vremena, a u velikim razredima definitivno ne možemo kvalitetno odraditi. Što se tiče broja učenika po odjeljenju sigurno je MANJE VIŠE. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 Zdenka Ribić Dugandžić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, s obzirom da se navedeni prijedlog Pravilnika odnosi za broj učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama u osnovnoj školi, možemo li očekivati da će se uskoro predložiti takav pravilnik i za srednje škole? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 MARINELA BORAS PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da u neposrednom odgojno-obrazovnom radu treba težiti manjem broju učenika u razredu radi postizanja što veće kvalitete nastave. To se posebno odnosi na strane jezike koji su mi struka jer se kvalitetno može raditi samo s manjim brojem učenika u razredu što je znanstveno dokazano. Broj od 28 mogućih učenika u razredu je pretjeran u vremenu iseljavanja kad je učenika sve manje. Dolazim iz Osječko-baranjske županije koja je, kao i ostale slavonske županije, pogođena tim problemom te bi se mogli dogoditi veliki tehnološki viškovi odgojno-obrazovnih djelatnika ako se ne reagira na vrijeme. Iz te situacije treba izvući najbolje, a to je preporuka manjeg broja učenika za nastavu stranih jezika i ostalih predmeta. Tako bi se odgojno-obrazovni djelatnici mogli posvetiti svakom učeniku jer se u 21. stoljeću traži individualizacija i personalizacija gradiva. Osim toga, sve je više učenika koji pohađaju školu po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja kojima se treba dodatno posvetiti. Također bi gimnazije trebale imati bodovni prag jer su ovako strukovne škole u podređenom položaju. Učenici upisuju gimnazije za koje nemaju dovoljno znanja iz osnovne škole te ne mogu završiti razred dok se istovremeno srednje strukovne škole bore s malim brojem učenika. Nadam se da ćete uvažiti ove prijedloge, srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Dijana Šutak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Smatram da je optimalan broj učenika u redovitom razrednom odjelu između 15 i 20. Sve više od toga je previše i gubi se kvaliteta rada jer se ne stigne posvetiti svim učenicima na jednak način, a dosta se energije utroši na postizanje pozitivnog radnog okruženja i provjere jesu li svi učenici uključeni u rad. Pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 Jana Bosanac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Smatram da je broj učenika u razrednim odjelima i dalje prevelik. S obzirom na očekivanja individualnog pristupa učenicima optimalan broj učenika bi trebao biti maksimalno 20, minimalno 12. Ukoliko je u razredu učenik s teškoćama taj broj se može smanjivati ali svakako bi trebalo ukinuti odredbu da se taj broj ne smanjuje ako je u razredu učenik koji se školuje u posebnom razrednom odjelu prema programu djelomične integracije. Naime, u tom slučaju problem postaju odgojni predmeti na koje takav učenik odlazi u matični razred gdje mu se također treba pristupati individualno i prema njegovim posebnim potrebama, sukladno teškoćama, a redovni razred je i dalje jednako velik kao da ga nema. Konkretno, ako u razredu imam 28 učenika i jednog iz posebnog razrednog odjela ja se njemu uopće ne stignem posvetiti uz toliki broj učenika. A potrebna mu je posebna pažnja. Pozdrav Jana Bosanac, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
215 Vlatka Sabolović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da u razrednim odjelima ne bi trebalo biti više od 22 učenika bez učenika s teškoćama. Time bi se moglo više posvetiti specifičnim interesima učenika. U odjelima u kojima postoje učenici s teškoćama, broj učenika ne bi trebao biti veći od 20 bez obzira na vrstu teškoće i uključenosti pomoćnika u nastavi. U razrednom odjelu ne bi trebalo biti više od dva učenika s teškoćama u nastavi. Ako ima i manji broj učenika, a više od dva učenika s teškoćama, trebalo bi se omogućiti ustrojstvo dva razredna odjela. U posebno - odgojno obrazovnim skupinama kod učenika s poremećajima u ponašanju broj učenika ne bi trebao biti veći od 5 i potrebno je omogućiti da svaki učenik ima podršku pomoćnika u nastavi. Tako bi oni bolje ostvarili propisane odgojno - obrazovne ishode, a imali bi podršku u kontroliranju svojega ponašanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Nada Vulinović-Zlatan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Maja Puhač PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI S obzirom na novi način poučavanja koji je podrazumijeva aktivnosti kao što su istraživački rad, rad u grupama i sl. te novi način vrednovanja trebalo bi smanjiti optimalan broj učenika na 18 – 20 učenika, a najveći broj učenika u razrednim odjelima bi trebalo smanjiti na 22 učenika. Za svakog učenika s teškoćama dodatno smanjiti broj učenika bez obzira ima li učenik pomoćnika u nastavi ili ne. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Ivana Bokavšek PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, obzirom da se primjećuje sve veći broj učenika koji se školuju prema rješenjima o individualizaciji i prilagodbi i da se u nastavi stranih jezika primjećuje potreba za smanjenjem broja učenika u jednom razrednom odjelu kako bi po prirodi samog predmeta stranog jezika odgojno-obrazovni ishodi bili postignuti, smatram da se broj učenika u razrednom odjelu treba smanjiti toliko da svi učenici imaju jednake šanse za razvoj jezičnih vještina i kompetencija. Naime, ako u razrednom odjelu ima 25 učenika od kojih se dvoje školuje prema rješenju o individualizaciji, a razlozi individualizacije su apsolutno složeni i zahtjevni za pripremu učitelja, u kojem i odgojna komponenta zauzima pozamašan i iznimno važan dio, onda se stvarno nameće pitanje o svrsishodnosti nastave engleskog jezika, u kojoj se četiri jezične djelatnosti postepeno u svakom nastavnom satu trebaju podjednako razvijati. Činjenica da se nastava stranog jezika treba odvijati u manjim skupinama učenika je već odavno znana i bilo bi pretjerano s moje, učiteljske strane, predlagati skupine od 10 učenika, ali smatram da se treba uzeti u obzir važnost predmeta i njegova složenost. Hvala i srdačan pozdrav, Ivana Bokavšek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
219 Marijana Gladović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!).Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrtaprijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredniodjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
220 Marina Arambašić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Škola za život podrazumijeva nastavu usmjerenu na učenika što je teško ostvariti u razrednim odjelima od 28 učenika. Smatram kako razredni odjeli ne bi trebali brojiti više od 24 učenika. Za svakog učenika s teškoćama u razvoju broj učenika u razrednom odjelu bi se trebao smanjivati. U Članku 3. ističe se kako se broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne smanjuje kod uključenja učenika s teškoćama u razvoju u slučaju ako: učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi. Radila sam kao pomoćnik u nastavi nakon završetka fakulteta te sam bila u mogućnosti prilagoditi nastavu učeniku. U našem sustavu pomićnici su osobe srednje stručne spreme bez ikakve metodičke naobrazbe i s minimalnim poznavanjem teškoća učenika te nisu u mogućnosti prilagoditi nastavu učeniku. Pomoćnik nerijetko govori paralelno s učiteljem te učeniku daje upute potrebne za rad što ometa ostale učenike. U situacijama kada pomoćnik nije u mogućnosti samoinicijativno odreagirati na nastavi (a nije jer nema naobrazbu koja bi mu to omogućila) učitelj i uz pomoćnika u nastavi odvaja vrijeme za pomoć učeniku i individualni rad s njim. Takva nastava ne potiče izvrsnost. U sadašnjem sustavu nadareni učenici posve su zanemareni, jer je sve više učenika s teškoćama kojima se moramo dodatno posvećivati. Neprimjerenim smatram i broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima. Mišljenja sam kako kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda od I. do IV. razreda ne treba imati više od 14 učenika. Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika triju razreda od I. do IV. razreda ne treba imati više od 12 učenika, a kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda od I. do IV. razreda ne treba imati više od 10 učenika. I u redovnim razrednim odjela, bez kombiniranja učenika, ukoliko planiramo nastavu usmjerenu prema učenicima pripremamo materijale na nekoliko nivoa budući da nam učenici jednog odjeljena nikada nemaju iste mogućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Čl. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 Ivana Vrljac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Čl. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
223 Marija Kartelo PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
224 Šime Miočić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 Natalija Kobasić Grgić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, broj učenika u razrednim odjelima trebao bi pratiti broj učenika s teškoćama. Smatram da je u razredu dovoljno 22 učenika, ako nema učenika s teškoćama. Broj učenika trebao bi se smanjivati za jedan za svakoga učenika s teškoćama bez obzira na podršku pomoćnika u nastavi. U posebnim odgojno - obrazovnim skupinama s djecom s teškoćama u ponašanju ne bi smjelo biti povećanja broja učenika s dosadašnjim 5 zbog sigurnosti učenika, drugih učenika škole i ostalih zaposlenika škole. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Marijana Bastić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao učiteljica u predmetnoj nastavi prirodoslovnih predmeta koja više od 20 godina radi u obrazovanju, te je poučavala učenike u razrednim odjelima koji su brojili od 16 do 35 učenika, iskustvo mi pokazuje da bi u jednom razrednom odjelu trebalo biti maksimalno 22 učenika, a optimalno 18 do 20 učenika kako bi se moglo kvalitetno raditi i učenicima pružiti pažnju i pomoć. Raditi istraživački orijentiranu nastavu, raditi u grupama, vrednovati učenike (formativno i sumativno) te davati njima i njihovim roditeljima odgovarajuće i svrsishodne pravovremene informacije o njihovu napretku, nemoguće je u razrednom odjelu s više od 20 učenika. Ovisno o uključenju učenika s teškoćama u redovite razredne odjele, predlažem da razredni odjel s jednim učenikom s teškoćama ima najviše 20 učenika, odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika, a odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika. Pritom se moram osvrnuti na još jedan problem s terena, a to je da često učenike koji su se do petog/šestog razreda školovali po redovitom programu bez prilagodbe sadržaja i/ili individualiziranih postupaka, zbog nemogućnosti praćenja redovitog programa, šalje se na timsku obradu i dobivaju Rješenja o primjerenom obliku školovanja, a oni su dio razrednog odjela koji primjerice već ima više od 24 učenika – što onda napraviti(?) Česti su slučajevi i da u jednom razrednom odjelu tako do kraja osmog razreda bude i nekoliko učenika (troje i više) s teškoćama, a što onda nije u skladu s pravilnikom (trenutno važećim, a očito i budućim), pa bi zakonodavac trebao i o tome povesti brigu. Trenutne generacije učenika nemaju jedini fokus svoje formalno obrazovanje, već niz drugih interesa, pri čemu je trend individualizacije nastave, a tome nije moguće udovoljiti u razrednim odjelima s više od 20 učenika. Osim toga, mišljenja sam da zbog preokupacije s učenicima s teškoćama tijekom samog nastavnog procesa, učitelji/nastavnici se ne mogu kvalitetno posvetiti potrebama ostalih učenika, a kamoli onih darovitih, koji nam onda često prolaze „ispod radara“. Ako se pak učenicima s teškoćama ne posveti dovoljno pažnje, tada oni umjesto dobrobiti inkluzije, ustvari gube u mnogim područjima razvoja svoje osobnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
227 Danijela Plenča Šišak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Radim u kombinaciji već 22 godine i smatram da sam dovoljno kompetentna da prokomentiram da rad u kombinaciji je vrlo specifičan i svaki za sebe.Smatram da fiksno određivanja broja učenika nije primjereno jer već rad u kombinaciji zahtjeva popriličnu pripremu i snalaženje u hodu na samom satu.Uz to ako vam se dogodi i koji slučaj po individualiziranom ili prilagođenom programu,rad je dodatno otežan te smatram da bi se trebao ograničoti i smanjiti u tom slučaju broj učenika na max 8.Isto tako otežano je i napredovanje učenika jer to su u principu Područne škole,mali broj učenika za ikakve veće projekte,puno posla učiteljima za pripreme što ne ostavlja dovoljno prostora za sve ostale dodatne poslove i nastojanja učitelja za napredovanjem.Ipak želim istaknuti da moj rad unatrag 22 godine je bio izuzetno plodonosan,izašle su krasne generacijeučenika na koje sam jako ponosna i mislim da sam "specijalizirala" rad u kombinaciji Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
228 Ankica Toth PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Broj učenika u razrednom odjelu bi trebao biti od 14-20. Škola za život podrazumijeva nastavu usmjerenu na učenika. To je teško ostvariti u razrednim odjelima od 28 učenika, pogotovo u predmetnoj nastavi, gdje u nekim predmetima učenike vidite jednom tjedno. U sadašnjem sustavu nadareni učenici posve su zanemareni, jer je sve više učenika s teškoćama kojima se moramo dodatno posvećivati. Također, nitko ne postavlja pitanje o prostoru u kojem učenici borave. Uvođenjem jednosmjenske nastave u mnogim školama su se prenamijenili prostori samo da se zadovolji forma. Neke učionice su premale i prenapučene, u njima se teško provode različiti oblici rada. Učenici i učitelji bi se trebali dobro osjećati u prostoru u kojem rade. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
229 Snježana Komadina PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Mišljenja sam da bi sve škole trebale imati timove stručnih suradnika sukladno Državnom pedagoškom standardu, kao i da bi učenicima koji se školuju po posebnom programu trebalo osigurati pomoćnika u nastavi. Iz prakse znamo da to ovisi o financijskim mogućnostima osnivača i uvjeti nisu istovjetni u svim gradovima i općinama te bi se taj problem trebao rješavati na višem nivou.Mišljenja sam da bi maksimalni broj učenika u razrednom odjelu trebao biti 24 i smanjivati se, ukoliko u razredu ima učenika koji se školuju po posebnom programu, za najmanje dva učenika po učeniku koji se školuju po posebnom programu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
230 Branka Stojković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani , Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
231 Nina Stričević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mišljenja sam da obzirom na obveze vezane za Kurikularnu reformu razredni odjeli bi trebali imati optimalno 20, a maksimalno do 22 učenika. Također, mislim da u jednom razrednom odjelu ne bi trebalo biti više od dva učenika s teškoćama u razvoju: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 22 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika Isto tako prema članku 3. stavku 3., koji propisuje omjer učenika u razrednom odjelu i broj učenika s teškoćama koji se školuju uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu, trebalo bi uvrstiti i učenike koji se školuju po redovnom programu uz individualizirani pristup, jer i ti učenici iziskuju dodatan angažman i pripremu učitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
232 Javorka Marija Samaržija PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Jako mi je žao što se u škole primaju pomoćnici u nastavi koji nisu adekvatno educirani što znači samo 20 sati edukacije ili uopće nisu educirani. Također vjerujem da je poznato da u svakom žitu ima kukolja ne samo među pomoćnicima i ako tko trpa to na sve pomoćnike je nepravda nanesena njima. Također ima i profesora koji nemaju empatiju i ne znaju raditi s djecom s poteškoćama kao što ima i svakog drugog kadra bilo koje vrste u školi ili bilo gdje lošeg i dobrog. Tako da prilikom pisanja nije dobro generalizirati i na taj način činiti nepravdu svim pomoćnicima u nastavi. Pitam se jeste li imali učenika koji Vas grize, čupa, grebe, mokri u hodniku itd i jeste li to pustili pomoćniku ili ste ga Vi obradili ili ste zvali stručnu službu odmah? Tako da ne možete više posla imati s pomoćnikom nego ste vjerojatno preskok napravili. Ima svakakvih pomoćnika, nisam rekla da su svi dobri. Još jednom samim pomoćnicima je žao da se u školu puštaju ljudi bez edukacije ili s tek 20 sati edukacije jer uglavnom nisu adekvatno educirani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
233 ZDRAVKA GUNJEVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Iznimno je važno voditi računa o broju djece u razrednom odjelu jer je svako dijete jedinstveno i neponovljivo i svako zaslužuje našu pozornost kako bi odgojno-obrazovni proces bio kvalitetan i učenicima omogućen maksimalan napredak u ostvarenju svojih potencijala. Smatram da u razredu ne bi smjelo biti više od 24 učenika, a svaki učenik s posebnim potrebama trebao bi taj broj smanjiti za najmanje dva učenika, pa bi u razredu u kojemu su tri djeteta s posebnim potrebama maksimalan broj bio 18 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
234 Melita Šimić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da najviše učenika u razredu treba biti 25 te da se u razredni odjel najviše mogu uključiti 2 učenika s teškoćama u razvoju i da takav razred ne smije imati više od 20 učenika jer takvi učenici zahtijevaju dodatnu pozornost i teško je uspješno raditi s ostatkom razreda bez obzira imaju li pomoćnika u nastavi ili ne. Iz moje prakse, ponekad imamo više posla s pomoćnicima nego sa učenicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
235 Suzana Krkić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mišljenja sam da razredni odjel treba imati optimalno 20, a maksimalno 22 učenika. Isto tako smatram da se u razredni odjel mogu uključiti najviše dva učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 Katarina Pučar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! U članku 3 treba drugačije formulirati rečenicu „Optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika.“, zato jer s obzirom na promjene koje se očekuju u Školi za život nemoguće kvalitetno raditi u razrednom odjelu koji bi imao 28 učenika. Najveći broj učenika ne bi smio prelaziti 24 u jednom razrednom odjelu. Učenici koji traže poseban pristup nisu samo oni koji se školuju uz individulizaciju postupaka i prilagođen program, nego često još i više oni koji imaju samo individualizaciju postupaka u svom rješenju. Obje skupine učenika jednako opterećuju rad u razrednom odjelu i za obje skupine se mora jednako smanjivati broj učenika u razredu ako se želi dati bilo kakva objektivna šansa stvarnom provođenju tražene individualizacije u pristupu. U članku 4 treba maknuti rečenicu „ako učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi“ Nejasno je zašto bi prisustvo pomoćnika u nastavi isključivalo smanjenje broja učenika jer je pomoćnik upravo ono što mu naziv kaže 'pomoćnik'. I dalje je nastavnik onaj koji organizira, vodi i koordinira nastavni proces, a ako želi u njega uključiti i učenika s teškoćama (a ne ga posve prepustiti snalažljivosti pomoćnika u nastavi koji najčešće nije osposobljen za podučavanje), negdje mora doći do rasterećenja, a to je svakako u broju učenika u razredu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 Ana Muhar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani! Mišljenja sam da optimalni razredni odjel ne bi trebao imati više od 20 učenika jer razredni odjeli nisu homogene grupe. Svakom učeniku treba individualno pristupiti, bilo da se radi o darovitim učenicima ili učenicima koji trebaju pomoć. Kod formiranja razrednih odjela trebalo bi u obzir uzeti i učenike koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke. Smatram da broj učenika s teškoćama u razredu ne bi smio biti veći od dva ako želimo realizirati ishode. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
238 IVANČICA FETT ŠKVARIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI S obzirom na brojne izazove koje donosi Kurikularna reforma, smatram kako razredni odjel treba imati od 14 do 20 učenika kako bi se učitelj mogao kvalitetno posvetiti svakom pojedinom učeniku. Ukoliko ima učenika koji se školuju prema individualiziranom pristupu, razredni odjel ne bi smio biti veći od 16 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Jasminka Brkić-Strejček PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, učiteljica sam u višim razredima osnovne škole u kojima se u razrednim odjelima predviđa optimalan broj učenika 20, a maksimalan broj njih 28. S obzirom na integraciju djece s individualiziranim programima, kao i uvođenje "Škole za život" u kojoj se svakom učenika treba pristupati kao jednako važnoj individui, s ovako velikim brojem učenika nemoguće je raditi kvalitetno unutar jednog školskog sata. Smatram da broj ne bi smio biti veći od dvadeset i dvoje učenika da bi se moglo s učenicima raditi kvalitetno i onako kako svaki učenik zaslužuje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Miroslav Klarica PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da je propisani maksimalni broj 28 učenika u razrednom odjelu prevelik. Broj učenika u razrednom odjelu trebao bi se ograničiti na 22 i najviše 2 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja ovisno o vrsti teškoće. Ako škola ima, prema upisnom području, djece samo za jedan razredni odjel, a dvoje djece s teškoćama, trebalo bi se odmah omogućiti upisivanje dva razredna odjela. Time bi se povećala kvaliteta nastave i omogućio bi se kvalitetniji pristup učeniku/ci s teškoćama. Posebne odgojno - obrazovne skupine ne bi trebale imati više od 5 učenika jer u takvoj skupini, učitelj mora pristupiti individualno svakome učeniku, a ako ih je više to je osobito teško u predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura gdje je iznimno važna i sigurnost učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Elizabeta Trepotec Marić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 3. stavak 5. U nvvedenom članku otvara se mogućnost da MZO samostalno povećava broj učenika preko maksimalno dozvoljenog DPS-om, a što može dovesti do preopterećenja učitelja, smanjenja kvalitete izvođenja nastave te do nastanka tehnoloških viškova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Elizabeta Trepotec Marić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 3. (2) Optimalni redoviti razredni odjel ima 20 učenika. Prihvaćen Primljeno na znanje.
243 Javorka Marija Samaržija PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Za ovo https://www.glas-slavonije.hr/424783/1/Jos-nije-rijeseno-pitanje-radnih-prava-i-edukacija?fbclid=IwAR3t4XZSfYWuKfzVzfhCbLU3G2FwQjFlKHbZuwYIEaGkOLEp8PAnTC49mk8 osjećam potrebu iskomentirati jer prof.dr.sc.koja je ujedno bila i u Vijeću Europe kao i u Unicefu te potpredsjednica Kluba dekana u malim minutama van predavanja je ovo pričala i s onima koji su završili veliku edukaciju u Idemu.... Također i oni su za daljnje edukacije kako profesora tako pomoćnika u nastavi. Nije običan novinarski tekst nego uistinu njezin stav, a k tome smatra da zaposlenici odnosno pomoćnici u nastavi prisustvuju i sjednicama u školi tj.vijećima koji put. Ljiljana Igrić: Pomoćnike u nastavi trebalo bi učiniti zaposlenicima škole Proteklog je tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja u e-savjetovanje uputilo prijedlog izmjena Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima kojim se nastoji detaljnije urediti procedura priznavanja prava učenika na potporu. Novosti se odnose na jasnije definirane obveze i rokove njihova izvršenja, a razdoblje na koje se priznaje pravo može biti najduže do četiri godine, nakon čega je potrebno ponoviti postupak. Teško do pomoćnika Najviše prijepora kada su u pitanju pomoćnici u nastavi odnosi se na potvrde Ministarstva koje se nerijetko čekaju predugo, a mnogi ih učenici i ne dočekaju. Naime, prema podacima nadležnog ministarstva vidljivo je da raste broj odobrenja, pa je tako za školsku godinu 2019./2020. odobreno 4400 pomoćnika u nastavi, što je 1336 pomoćnika više u odnosu prema školskoj godini 2018./2019., kada ih je bilo 3064. Međutim, stručnjaci se slažu da je to i nadalje premalo. Ono što roditelji učenika ili škola mogu učiniti u slučaju da im se ne prizna pravo na potporu je da u roku od 15 dana od primitka odluke o odbijanju podnesu Ministarstvu primjedbe na odluku, zajedno s cjelovitom dokumentacijom, uključujući mišljenje stručnog povjerenstva. O opravdanosti primjedbi u roku od 30 dana odlučuje Povjerenstvo koje imenuje ministrica, a Ministarstvo odluku dostavlja osnivaču, školi i roditelju. Pitanjem pomoćnika u nastavi godinama se bavi i Ljiljana Igrić, predsjednica Centra inkluzivne potpore IDEM, koja ističe da je jedan od najvećih problema pomoćnika u nastavi sklapanje ugovora o djelu što je potrebno izmijeniti i učiniti ih zaposlenicima škole. "Na taj bi se način osiguralo da učenici imaju stalnog pomoćnika u nastavi, čime bi se izbjegle ozbiljne teškoće s privikavanjem na novu osobu, a i sami pomoćnici bi se lakše odlučivali za ovaj posao kad on ne bi bio samo privremen. Također, štetno je za učenike s teškoćama da s njima rade osobe koje nisu prošle potrebno osposobljavanje, zbog čega nisu ni u potrebnoj mjeri korisni učiteljima. Nažalost, Pravilnik o pomoćnicima iz 2018., a ni ovaj izmijenjeni ne daju dobru zakonsku podlogu koja će osigurati inkluzivno obrazovanje", smatra Igrić i upozorava da je sve dodatno otežano uvođenjem pojma "veće teškoće", koji nije zakonski definiran. "Posljedica takve odluke je da će tamo gdje dijete doista treba pomoćnika, primjerice kod ADHD-a (da bi se spriječio razvoj neprilagođenog ponašanja i na kraju napuštanje školovanja), a to se često događa, roditelj pristati da se napiše u dijagnozi djeteta i ono što nije prisutno (primjerice da je agresivan, odnosno opasan za okolinu), samo kako bi dobio pomoćnika. Takva će dijagnoza pratiti dijete iz osnovne u srednju školu, koju neće moći ni odabrati zbog takve dijagnoze", objašnjava Igrić, ističući kako se time krše prava djece u Hrvatskoj. Radno vrijeme "U sklopu ovih promjena otvaraju se i posebni razredi u školama, što olakšava rad nastavnika, jer ne moraju prilagođavati svoj rad potrebama pojedinog djeteta (što je nužno u suvremenom obrazovanju za svu djecu), međutim to označava trend vraćanja na diskriminaciju, koja se postupno smanjivala ukidanjem posebnih razreda nakon 1980. godine", istaknula je Igrić. Na probleme pomoćnika u nastavi upozoravali su i u Sindikatu hrvatskih učitelja, objašnjava Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata, i dodaje da pitanja na koja su tražili odgovore još uvijek nisu riješena. "Jedno od njih je svakako osporavanje prava iz važećih kolektivnih ugovora kojim se tim zaposlenicima nastoji uskratiti potraživanje ‘prigodne nagrade‘ (osobni primitci poput božićnice i regresa), što je kršenje kolektivnih ugovora te uskrata materijalnih prava ugovorenih za zaposlenike osnovnoškolskih ustanova. Također, smatramo da bi ti zaposlenicima trebali imati ugovore o radu na neodređeno radno vrijeme, te bi im se morale plaćati dodatne kontinuirane edukacije", kaže Tuškan. "U posljednje vrijeme vidi se da građani postaju sve aktivniji jer su počeli shvaćati da bez pritiska nema ni rješenja, pa je potrebno uključiti se u sva javna savjetovanja, organizirati radionice, konzultacije s roditeljima, stvarati osvještenije lokalne zajednice koje će međusobno dijeliti dobra rješenja i praksu te javno govoriti o problemima, a sve kako bi se oni što prije riješili. Ovi problemi tiču se svakog od nas jer pitanja koja se odnose na mlade, odnose se na budućnost Hrvatske", zaključuje Tuškan. Ema Nenadić Ana Tuškan glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 NUSRETA MURTIČ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da se ne treba definirati minimalni broj učenika za formiranje odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu stranog jezika , ako znamo da škole u ruralnim područjima (Gorski kotar npr.) imaju po 5 učenika u razredu, a sva djeca imaju pravo na jednake uvjete školovanja.U zaključcima Vijeća EU o višejezičnosti i razvoju jezičnih kompetencija države članice obvezale su se na pojačanu suradnju u području višejezičnosti i povećanje učinkovitosti poučavanja stranih jezika.Stoga smatram da bi trebalo poticati djecu na učenje stranih jezika ,a ne ih ograničavati zbog broja kojeg čine u jednom razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 ANA PETROŠEVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Primjedbe i prijedlozi Sindikata hrvatskih učitelja na Nacrt Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi Poštovani, kao predstavnica Sindikata hrvatskih učitelja u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Pravilnika) imenovana je Sanja Šprem. Prvi sastanak radne skupine održan je u srijedu 15. siječnja 2020. na kojem su dogovorene glavne smjernice i ciljevi za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te je temeljem navedenoga dogovora sazvan drugi sastanak dana 24. siječnja 2020. Uz poziv na drugu sjednicu dostavljen je Prijedlog nacrta Pravilnika koji se razmatrao na drugom sastanku te su neke od usmeno iznesenih primjedaba neposredno i unesene u navedeni dokument. Konačni tekst Nacrta prijedloga Pravilnika s izmjenama, kao ni tekst na kojem se radilo na drugom sastanku radne skupine nikada nam nije dostavljen te smo naknadno dobili usmenu obavijest da se daljnji sastanci neće održavati stoga svoje primjedbe i prijedloge dostavljamo pisanim putem temeljem Nacrta koji nam je dostavljen prije održavanja drugog sastanka. Prvenstveno napominjemo da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
246 Nika Majić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Radim kao asistent u nastavi u posebnom razrednom odjelu i iz svog iskustva mogu reći da je iznimno teško biti u razredu gdje su djeca s različitim teškoćama (snižen intelektualni status, poremećaji iz spektra, poremećaji u ponašanju, motorički poremećaji itd.). Uz njihove teškoće treba uzeti i obzir da je svako dijete individua za sebe i nema šablone po kojoj funkcioniraju. Nastavnik mora dodatno prilagoditi svoj pristup svakome od učenika i zato je neizvedivo da u posebnom razrednom odjelu bude 10 učenika. U dvostruko kombiniranom posebnom razrednom odjelu, a da je nastava kvalitetno organizirana, može biti maksimalno 5 učenika! Inače se nijednom od učenika ne bi pridodala dovoljna pažnja. Ako su ova djeca već uključena u redovne škole, onda zaslužuju ista prava kao i svako drugo dijete a da bi ih zaista imali, treba im osigurati dobro okruženje i kvalitetnu podršku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
247 Biljana Manin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Broj učenika predviđen Pravilnikom je realan. Međutim, treba predvidjeti i stvarne situacije u osnovnim školama kada se tijekom školovanja poveća broj učenika s rješenjem o obliku školovanja, a iz pedagoških razloga ponekad nije dobro izdvajati učenika iz njegovog razrednog odjela. Predlažemo rješenje dodjeljivanje pomoćnika u nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
248 DIJANA OREŠKI VIDOVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, iz svog petnaestogodišnjeg iskustva u nastavi, moram primijetiti da je učenika s rješenjima sve više. Događa se da u razredu od 25 djece i po troje učenika ima rješenje o individualizaciji. Prema pravilniku samo učenici s prilagodbom utječu na ukupan broj učenika u razrednom odjelu. Međutim, razlika između učenika na prilagodbi i na individualizaciji je često vrlo mala. I za učenike s individualizacijom je potrebno posebno se pripremati. Smatram da bi i oni trebali imati utjecaja na smanjeni broj učenika u razredu. Što se tiče učenika koji imaju pomoćnika, a na prilagodbi su, mislim da nije učinkovito što dobivanje pomoćnika utječe na to da ukupan broj nije smanjeni. Najveća odgovornost i priprema opet pada na učitelja. Ne zaboravimo da sva djeca trebaju učitalja i ona prosječna i nadarena. Napredak svih učenika u razredu do 20 učenika i u razredu od 25 učenika nije isti. U mojoj školi najbolje funkcioniraju razredi s najmanje učenika. A nije ni isto ispravljati testove za 17 učenika ili 27. I sastaviti jedan ispit za cijeli razred ili jedan za cijeli razred, jedan za prilagođeni i još jedan za individualizirani. Zalažem se za kurikularnu reformu, no za njezinu provedbu nužan je što manji broj učenika u razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
249 Josip Kršan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani dugogodišnji sam djelatnik srednje škole i prošao sam dosta toga i sa različitim brojem učenika u razrednom odjelu. Devedeseti godina imali smo razrede sa više od 30 učenika, ali u tim razredima nije bilo učenika po posebnim potrebama. Danas je situacija sasvim drugačija i imamo manje razredne odjele iz više razloga, a jedan je najznačajniji manjak učenika. Smatram da je dobro da razredi u strukovnim zanimanjima ne budu veći od 20 učenika, i mislim da kod spajanja određenih zanimanja u jedan razredni odjel bude 7-8 učenika po zanimanju. Mislim da nije dobro da učenici sa potrebama zauzimaju mjesto redovnim učenicima i da se na temelju toga smanjuje razredni odjel. Mišljenja sam da se takvi učenici trebaju staviti u zaseban razredni odjel kako bi se moglo posvetiti više vremena njim u protivnom zakidamo redovne učenike jer se dovoljno ne možemo posvetiti tim učenicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
250 Markiša Visković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Što se tiče izborne nastave, smatram da bi trebalo jasno navesti da nema minimalanog broja učenika koja bi činila skupinu izborne nastave tako da i tamo gdje je jako mali broj učenika postoji mogućnost pohađanja izborne nastave ukoliko zaista želimo da djeca u ruralnim i gradskim sredinama imaju jednaka prava po pitanju obrazovanja. Mnoge škole imaju i područna odjeljenja (1.-4. razreda s često malenim brojem učenika), a učenje drugog stranog jezika kao izbornog počinje upravo u 4.razredu OŠ. Ti četvrti razredi su u pravilu u kombiniranim razrednim odjeljenjima s još jednim razredom, no ako se izdvoji samo učenike četvrtog razreda koji počinju učiti drugi strani jezik, sukladno ovom pravilniku ispada da će oni zbog malog broja učenika izgubiti pravo na učenje stranog jezika. To je definitivno i više nego dovoljan razlog zbog čega se mora jasno navesti nepostojanje minimalnog broja učenika za izvođenje izborne nastave. Neke škole imaju više izbornih predmeta pa određivanjem minimalnog broja uskraćuje se zainteresiranima pohađanje izborne nastave gdje je primjerice manji broj učenika u odjeljenju. Naglasio bih da suvremena nastava potiče izbornost i raznovrsnost nastave, što minimalnim brojem bi se unazadilo. Također specifičnost nastave jezika je razvijanje vještine govora koja se najbolje razvija u skupinama do 12 učenika tako da svatko dobije dovoljno vremena za govorenje. Izborna nastava se često izvodi na zadnjim satima ili u drugoj smjeni što umanjuje učinkovitost nastave. Budući da izborni predmet učenici osnovnih škola pohađaju tek dvaput po 45 minuta tjedno, skupine s manje od 10 učenika se također ne bi smjele spajati ili priključivati drugima jer se time narušava kvaliteta poučavanja i smanjuje mogućnost ostvarivanja ishoda, propisanih kurikulumom. Broj veći od 20 ima gotovo isti učinak, a njega u oba slučaja treba izbjegavati ako želimo kvalitetno obrazovanje za svakog učenika i jednake uvjete za sve. Zato smatram za bi gornja granica bila niža - 15 učenika radi kvalitete (često specifične) izborne nastave. Gornji broj bi također trebalo jasno navesti u pravilniku vezano za izbornu nastavu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
251 Mario Racić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ovo je mišljenje temeljeno na mom dosadašnjem radu i iskustvu rada u osnovnoj školi. Mislim kako se u današnje vrijeme, kada se trudimo raditi po novom kurikulumu, ostvariti zadane ishode, dati učenicima informacije kako da rade i uče kako bi ostvarili sve ishode, a potom još i obavljamo vrednovanje učenika kako bi im dali povratne informacije gdje su trenutno, što rade dobro, što trebaju popraviti i slično, optimalan broj učenika u razredu oko 20. Ova brojka od 28 učenika stoji u Pravilniku jako dugi niz godina. Međutim, mislim kako su ta vremena prošla kada su učenici mirno sjedili u klupama jedni iza drugih, slušali svog učitelja, zapisivali što im se kaže, a onda to reproducirali. Sada, pogotovo zbog promjena koje se događaju u sklopu reforme Škole za život, takve nastave više nema ili je ne bi trebalo biti. Pišem ovo iz svog iskustva gdje su učenici dobili pribor iz Biologije, Fizike i Kemije za razne eksperimente, tablete kojima mogu istraživati i samostalno doći do nekih spoznaja, igrati kvizove znanja, praviti prezentacije, proučavati povijesne izvore, a na sve to učitelji trebaju obaviti vrednovanje za učenje kako bi učenici dobili povratnu informaciju. Pogotovo vrijeme oduzima ukoliko se provodi vrednovanje kao učenje u kojem učenici sami vrednuju. To je u razredu u kojem ima 28 učenika jako teško izvoditi u 45 minuta. Dakle, mišljenja sam kako je broj do 20 učenika u razredu optimalan i tada je puno lakše provoditi istraživačku nastavu, projektno učenje ili individualiziran pristup svakom učeniku jer je tako i predviđeno kurikularnom reformom. Naravno, ukoliko u takvom razredu ima učenika s teškoćama, sve te aktivnosti će ići još sporije jer učitelj i takvim učenicima treba posvetiti vremena. Mislim da ukoliko u jednom razredu ima više od dva učenika s teškoćama, nastavnik jako teško može kvalitetno odraditi svoj posao i posvetiti se svakom od njih koliko bi trebao. Ne slažem se s idejom da se pomoćnik u nastavi računa kao da taj učenik više nema teškoće. Na žalost, ponekad se pomoćnici u nastavi svedu na to da učeniku samo nose torbe, vade knjige iz torbe ili prepisuju i rješavaju zadatke jer nekad nisu ni pripremljeni ni spremni za rad s učenicima s teškoćama. Tada se ponovno maksimalno uključuje učitelj u rad s takvim učenikom. Tu su još i učenici koji imaju individualizirani pristup, ali i niz drugih događanja koji se događaju u razredu tijekom jednog nastavnog sata. A onda na kraju, kao što će to evo biti i u ovom članku, u razredu postoje i daroviti učenici koji su često zapostavljeni i čekaju da učitelj obavi sve obveze prema drugima pa da onda i njima posveti nešto vremena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
252 Markiša Visković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Suvremeni pristup nastavi prepoznaje individualne razlike u poučavanju i učenju, tj. ne može se svakog poučavati na isti način niti svatko uči na isti način. Prema tome individualizacija nastave zahtjeva više vremena, odnosno pri prevelikom broju učenika ne može svakom učeniku posvetiti dovoljno vremena. Suvremene metode nastave uključuju i istraživačko i pojektno učenje koje također traže više vremena. Više vremena traže i sve veći broj učenika s individualiziranim pristupom i pod posebnim programom. Reforma "Škola za život" zahtjeva veću ulogu formativnog vrednovanja učenika koje opet iziskuje više vremena da bi se posvetilo svakom učeniku i njegovim specifičnostima. Iz navedenog proizlazi da se nastava promijenila i prepoznala (u dosta zemalja) nedostatke velikih razrednih odjeljenja, što bi trebao i naš obrazovni sustav kad već uvodi promjene individualizirane nastave koje se neće ostvariti u velikim razredima. Slažem se s kolegama koji predlažu da maksimalan broj učenika bude 20, a za svaki prilagođeni broj učenika pada za 2 (maksimalno 2 učenika s prilagođenim programom). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
253 DAVORKA JEMRIĆ-DOLOVSKI PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Predloženi broj učenika (Članak 3.) i dalje ne omogućava individualizirani pristup svakom učeniku ukoliko želimo u praksi provesti sve zahtjeve reforme. Ako smo već krenuli u dobre promjene i imamo volje sprovesti sva očekivanja koja nam nudi Škola za život, bilo bi logično da odaberemo opciju manjeg broja učenika u razredu. Mislim da optimalni razredni odjel ne bi trebao imati više od 20 učenika. Ukoliko u razrednom odjelu ima učenik s teškoćama, tada bi se broj učenika trebao umanjiti. Jako je važno osigurati dovoljno našeg vremena za svako dijete. Manji broj učenika znači da ćemo više pomoći svim onim individuama koje čine prosjek da postignu svoj maksimum, a naročito ako imamo darovitijeg učenika. Djetetu s teškoćama treba omogućiti pomoćnika u nastavi, cijelo vrijeme nastave ili djelomično ovisno o njegovim teškoćama. Također treba urediti status pomoćnika u nastavi jer praksa pokazuje da je to sada važno i potrebno zanimanje. U manjim sredinama treba dozvoliti i manji broj učenika u razredu kako bi se osigurao opstanak manjih škola i usporilo iseljavanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
254 Elvira Špelić Vidović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U školi, kao učiteljica, radim 11 godina i uočila sam već prve godine poučavanja da broj učenika jako utječe na kvalitetu nastave i razinu postignuća učenika. Smatram da bi optimalni broj učenika u redovnoj nastavi, u odjeljenju bez učenika s poteškoćama bio od 20 učenika. Nova reforma donosi promjene u poučavanju na učinkovit i kreativan način s puno tehnoloških novotarija pa se i način poučavanja jako promijenio. U razrednom odjeljenju sa jednim učenikom koji prema Rješenju ima znatne poteškoće u učenju i vladanju, bez pomoćnika u nastavi, trebalo bi biti najmanje 16 učenika, a najaviše 20 učenika. Razredni odjel koji ima 2-3 učenika s poteškoćama ne bi smio brojati više od 16 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
255 Dragica Miklošić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Razredni odjeli najčešće nisu homogene grupe, učenicima treba individualno pristupiti, bilo da se radi o darovitim učenicima ili učenicima koji trebaju pomoć. Razredni odjel treba imati maksimalno 20 učenika s tim da se taj broj smanjuje ako imamo učenike s teškoćama. Kod formiranja razrednih odjela trebalo bi uzeti u obzir učenike koji se školuju po rješenju za primjereni oblik- redoviti program uz individualizirane postupke, a ne samo redoviti program uz prilagodbu sadržaja. Dva učenika s teškoćama u razredu je maksimum ako želimo realizirati ishode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
256 Sanja Zrilić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Budući da sam u školskom sustavu 20 godina, mogu sa sigurnošću reći kako su uvjeti u kojima radimo otežani. Razredi su heterogene skupine sastavljene od pojedinaca. Pojedincima je potrebno pristupiti individualno što zahtjeva kako vremena tako i posvećenosti. Ukoliko je skupina prevelika, a razred koji broji 28 učenika uistinu jest, nastavnik se fizički ne može posvetiti svakoj individui i to umanjuje kvalitetu rada. Ukoliko u razredu postoji učenik s poteškoćama, rad je još teži. Učenici s posebnim potrebama ne bi trebali biti izdvojeni, nego naprotiv integrirani.No broj učenika s posebnim potrebama ne bi trebao biti veći od dva učenika u razredu. Ako se smanji broj učenika po razredu, tada možemo zadovoljiti sva očekivanja suvremene nastave, mijenjati oblike rada, raznovrsnim metodama i strategijama dolaziti do željenih ishoda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 Vesna Stipić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, budući da trenutno radim u razrednom odjelu koji broji 30 učenika mogu reći da je to prezahtjevan posao ako želiš doista posvetiti svu potrebu pažnju svakom učeniku i zadovoljiti sve specifičnosti koje učenici posjeduju. Nastavni oblici koji se prema novim kurikulama trebaju provoditi nemogući su zbog brojnosti učenika, a često i zbog nedostatka prostora. Jedan učenik je dobio rješenje za individualizaciju nastave. I to zahtjeva posebnu pripremu i angažman tijekom svakog sata. Smatram da broj i norma od 28 učenika u jednom razrednom odjelu treba biti smanjena na 20 učenika. Tada će rad biti kvalitetan, radovi svakodnevno pregledani, poslana pravovremena informacija učeniku, angažiranost i posvećenost učitelja učenicima maksimalna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Snježana Beletić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Budući da razredni odjeli najčešće nisu homogene grupe, već imate učenike kojima treba individualno pristupiti, bilo da se radi o darovitim učenicima ili učenicima kojima treba pomoć, smatram da je 28 učenika u odjelu izuzetnu puno i otežava kvalitetan rad. U formiranju odjela trebalo bi uzeti u obzir učenike koji se školuju po rješenju za primjereni oblik- redoviti program uz individualizirane postupke, a ne samo redoviti program uz prilagodbu sadržaja. Dva učenika s poteškoćama u razredu je maksimum koji može izdržati moderna nastava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 Nataša Roginek PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U školskom sustavu sam već 28 godina. Svjedočim tome da broj učenika uvelike indirektno, ako ne i direktno, diktira kvalitetu izvođenja nastave. Nije isto raditi u razrednom odjelu s manje od 10 učenika ili u razrednom odjelu s više od 25 učenika. Kakve metode rada se mogu primjenjivati u tako brojnim odjelima? Jedne školske godine imali smo tri razreda prvašića od 33, 34, i 35 učenika. Možete li zamisliti kako bi trebao izgledati kvalitetni rad u takvim brojnim odjelima? Ne, naravno. I 28 učenika također je preveliki broj po razrednom odjelu. Mišljenja sam da optimalan broj treba varirati od 18 do maksimalno 25 učenika. Podržavam inkluziju djece s poteškoćama u razredne odjele, ali kao učitelj ja moram imati uvjete posvetiti se i nadarenoj djeci i onima "u sredini" na koje tako često zaboravljamo jer nam oni ne zadaju nikakvih povoda za raspravu. Mišljenja sam da odjel s jednim učenikom s teškoćama ne bi trebao brojiti više od 20 učenika, dok odjel s dvoje/ dva/ dvojicom učenika s teškoćama ne bi smio biti veći od 18 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Zdenka Brebrić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao dugogodišnja djelatnica u sustavu htjela bih upozoriti na činjenicu da pri formiranju odjela i umanjivanju broja u redovnom i kombiniranom odjelu svakako uzmete i učenike koji se školuju po rješenju za primjereni oblik: redoviti program uz individualizirane postupke, a ne samo redoviti program uz prilagodbu sadržaja, poglavito ako su teškoće iz točke 6. orijentacijske liste poteškoća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Anamarija Radovanović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Radila sam u kombiniranim razrednim odjelima i to u kombinaciji sa dva, tri i četiri razreda. Smatram da jedan učenik s poteškoćama u kombiniranim odjelima maksimum. Naravno da valja voditi računa o vrsti poteškoće, a valja uzeti u obzir i činjenicu da su današnja djeca puno zahtjevnija od generacija prije. Ako, prema prijedlogu, jedno dijete s teškoćama smanjuje broj učenika za 2, učiteljici će biti jako teško stići posvetiti dovoljno vremena svim učenicima. Teško ih je poučavati, pratiti, vrednovati, poticati, a da i ne govorim o ostalim aktivnostima koje se danas očekuju od učitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Nataša Major PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U članku 3. stavak 5 bi trebalo dodati da se na prijedlog i obrazloženje osnivača i Upravnog odjela Ministarstva može odobriti veći broj učenika u redovitom razrednom odjelu od broja propisanog ovim Pravilnikom ako u tom razredu nema učenika s teškoćama. Ukoliko su uključeni učenici s teškoćama ne bi trebalo dozvoliti povećanje broja učenika. U članku 4. stavak 9 bi trebalo dodati da se u kombinirani razredni odjel može uključiti i više učenika sa teškoćama u razvoju samo ako oni imaju osobnog asistenta, bez obzira na opravdanost razloga povećanja broja učenika. Treba voditi računa da učitelj za svaki razred radi po drugačijem GIK-u, kao i za svakog učenika s teškoćama u isto vrijeme. Veći broj učenika s teškoćama u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje kvalitetu nastave pogotovo za učenike s teškoćama. U članku 6. stavak 2 i 3 trebalo bi smanjiti maksimalni broj učenika s 12 na 10 jer se radi o učenicima s većim teškoćama u razvoju, često i iz različitih razreda, a za svakog učenika se radi po drugačijem programu. Ti učenici trebaju više individualiziranog pristupa koji u većim skupinama nije moguće ostvariti. U stavku 5 bi zbog istog razloga trebalo izbaciti da Ministarstvo može odobriti veći broj učenika u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 EDITA POSZER PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani... Komentirala bih Članak 3. Držim da je optimalno raditi s 20 učenika u razrednom odjelu, samo ako oni imaju podjednake potencijale. Tada možemo zadovoljiti sva očekivanja suvremene nastave, mijenjati oblike rada, raznovrsnim metodama i strategijama dolaziti do željenih ishoda. Ako u razrednom odjelu imamo učenike koji traže više – ili darovite ili one s poteškoćama, broj učenika bi trebalo regulirati. Prijedlog novog Pravilnika ima u vidu reguliranje broja učenika oslanjajući se na gornju granicu od 28 učenika. Kao praktičar s 29 godina rada u strukovnoj školi držim da takvu regulaciju ne može podnijeti kvalitetna nastava. Predlažem da se u Pravilnik uvede: Članak 3, stavak 2: „Optimalan redoviti razredni odjel ima 18, a najviše 20 učenika.“ Za svakog učenika koji zahtjeva poseban rad, prilagođene metode ili promjene sadržaja, razredni bi se odjel trebao umanjiti za dva učenika. Zadovoljstvo je pratiti napredak svakog učenika, a to je moguće jedino ako mu damo priliku da ispuni realno postavljena očekivanja u realno postavljenim okvirima odgojno-obrazovnog rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 Dajana Mitić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, radila sam u svakakvim razrednim odjeljenjima, i onima od 26 učenika gdje su 2 po individualiziranom programu, i u onima gdje je 7 učenika. Moje skromno iskustvo kaže da je u razredu s preko 20 učenika u kojem postoje jedan ili dva učenika s individualizacijom jako teško raditi. Jedva se stigne posvetiti učenicima s individualizacijom jer svaki traži gotovo u svakom trenutku sata pomoć, a gdje su još ostali učenici kojima treba nešto pokazati i objasniti i uputiti ih, dok po novom kurikulumu treba svakog od tih učenika formativno vrednovati. To je fizički nemoguće izvesti. ČL. 3, st. 5 - ako već idemo prema nekoj reformi školstva, i ugledamo se na skandinavske zemlje, točnije na Finsku, onda bismo trebali preuzeti njihov model gdje na 7 učenika ide jedan učitelj. To je optimalan i jedini realan broj učenika kojima se jedan učitelj stigne posvetiti kvalitetno tijekom jednog školskog sata, plus napraviti sve ostale zabilješke o njihovom radu i kvalitetno ih vrednovati. I to znaju svi oni koji su ikada u svome životu bili u učionici. Nažalost, pravilnike ne kroje takvi ljudi. Ali budući da je 7 učenika za naše prostore daleko premalena brojka (daleko smo mi od reforme), smatram da bi brojka od 14 učenika u jednom razrednom odjeljenju bila sasvim optimalna. Na takav način bismo barem malo zaustavili tehnološke viškove koji se nemaju gdje zaposliti kad jednom ostanu bez posla jer zbog smanjenja učenika u svim školama nema mjesta da ih se negdje smjesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Marija Budrovac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Svjetlana Bebić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ne radim doduše u osnovnoj školi nego u gimnaziji, ali princip je isti. Učenici s potrebama ne bi trebali biti izdvojeni, nego naprotiv integrirani. S time se svi slažemo. Kako ne bi došlo do prevelikog naglaska na takvu djecu bilo bi dobro u jednom razredu imati samo jedno , najviše dvoje učenika u uvjetima gdje je to moguće, dakle gdje u generaciji ima više razrednih odjela. Smatram kao i moje kolegice i kolege koji su prije mene komentirali da je dovoljno za razredni odjel 18 učenika, ako je u njemu 2 učenika s posebnim potrebama ( ovdje mislim i na učenike s teškoćama i na napredne učenike), jer se tu već radi o 2 različita programa, nekad i više u istom razrednom odjeljenju, u istom predmetu. Iako se moj prijedlog ne tiče broja, bilo bi dobro zadržati asistente u nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 Antonela Berić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Nakon višegodišnjeg rada u učionici s različitim brojem učenika u razrednim odjelima, smatram da članak 3. stavak 2. nikako nije prihvatljiv, barem ne što se tiče brojke od 28 učenika u razrednom odjelu. Trenutačno radim u razredom odjelu u kojem među 26 učenika imam jednog učenika s prilagodbom sadržaja, učenicu s individualiziranim pristupom i barem troje koji nemaju nikakvo rješenje, ali zahtijevaju posebnu pažnju... U drugom razrednom odjelu od 27 učenika jedan učenik ima prilagodbu sadržaja, dvoje individualizirani pristup, a dvoje čekaju rješenje... Svaka brojka iznad 18/20 učenika u razrednom odjelu, ovisno o broju učenika s teškoćama, predstavlja problem svim sudionicima nastavnoga procesa - zakinuti su i učenici s teškoćama, i učenici koji se školuju po redovnom programu, ali i učitelji pred kojima su svakodnevni izazovi s kojima se sve teže nositi. Čl. 3., stavak 2. trebao bi glasiti: Optimalan razredni odjel ima 19, a najviše 24 učenika. Čl. 3., stavak 3. U razredni odjel mogu se uključiti najviše dva učenika s teškoćama u razvoju (prilagodba sadržaja) - razredni odjel s dva učenika s teškoćama (prilagodba sadržaja) može imati najviše 18 učenika, a razredni odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 21 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Davorka Božičević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Mislim da Članak 3., stavak 2. treba promijeniti u slijedeće: Optimalan redoviti razredni odjel ima 18, a najviše 25 učenika. To moj prijedlog jer je činjenica da svake godine imamo sve manje djece, tj, svi znamo kakava nam je demografska situacija u državi. Treba naći neki kompromis tako da ne bude tehnološkog viška među nastavnicima, a odgojno-obrazovni rad s manje učenika je lakši, uspješniji i postižu se bolji rezultati. Stavak 3. bi mogao izgledati ovako: U razredni odjel mogu se uključiti najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na slijedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika. To predlažem jer znam kako je vrlo bitno svim učenicima se podjednako posvetiti, a ako ima manje učenika onda je i rad svrsishodniji i uspješniji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 Ana Džaja PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, komentiram nacrt Pravilnika kroz prizmu jezičara obzirom da predajem engleski jezik u OŠ. Apsolutno je nedopustiv broj od 28 učenika u jednom razredu jer ne dozvoljava niti približno provedbu ikakve reforme niti valjano vrednovanje, poglavito predloženo kroz ŠzŽ. Optimalni broj učenika u razredu je od 16-20, s proporcionalnim smanjivanjem ukoliko nastavu u navedenom razredu pohađaju učenici s prilagodbom sadržaja, kojih u odjeljenju smije biti maksimalno dvoje. Neovisno o pomoćnicima, učiteljski posao predviđa i zahtjeva potpuno drugačiju pripremu nastavnih materijala (priprema , ali i onih za vrednovanje), a za koji pomoćnici ne trebaju biti ni obučeni ni obrazovani. U nacrtu nema spomena o učenicima koji pohađaju nastavu uz individualizaciju, što je također novi set pripremljenih materijala. Broj takvih učenika raste na godišnjoj razini, a razni pravilnici (a ni platna lista) ih ne prepoznaju u sustavu. Dodala bih još kako ni u kojem slučaju ne treba pristati na tri učenika po prilagodbi ni u jednom odjeljenju jer to uistinu vodi u kaos. I za kraj, težnja za personaliziranom nastavom u budućnosti i provedba čak i malih koraka u tom smjeru, zapravo je zaustavljena već na ovom koraku. Uza sav trud kolega kako bi implementirali najnovije metode, posvetili dovoljno vremena učenicima pa i onim darovitim koji su već godinama zapostavljeni, kvantum vremena i učenika regulira sve. Možda je sad vrijeme da se s tim prekine, barem tamo gdje organizacijske okolnosti to dopuštaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Snježana Martinez PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, na temelju svog 26-godišnjeg iskustva u radu s učenicima razredne nastave smatram da bi optimalni redoviti razredni odjeli trebali imati 16, a najviše 20 učenika. U redovni razredni odjel u pravilu bi se mogao uključiti jedan učenik s teškoćama u razvoju, a dva samo ako drugi učenik ima pomoćnika u nastavi. S obzirom da više godina radim u kombiniranom razrednom odjeljenju, osvrnula bih se na broj učenika u takvim odjeljenjima. Kombinirani razredni odjel od učenika dvaju razreda od II. do IV. r. trebao bi imati u pravilu najviše 12 učenika; od učenika triju razreda od II. do IV. r. najviše 10 učenika; od učenika četiriju razreda od II. do IV. r. najviše 8 učenika kako bi se svakom učeniku moglo individualno prići te bi svaki učenik mogao ostvariti sve svoje potencijale. Učenike I. razreda bi trebalo izuzeti iz kombinacije, jer to su učenici koji su se tek uključili u odgojno-obrazovni sustav i tek se navikavaju na radne obveze, navikavaju se na sjedenje u klupama, na nove i drugačije oblike rada nego što su imali u predškolskim ustanovama, navikavaju se na nove prijatelje, novi kolektiv. Sve im je novo, drugačije. Učenici tek uče kako učiti, kako komunicirati s učiteljem/učiteljicom, kako s učenicima. Učenike prvoga razreda treba voditi do samostalnosti u radu što iziskuje dosta vremena i energije. Isto tako treba puno vođenja i vježbi za rad u paru ili skupini. S obzirom na kurikulum prvoga razreda u kojem je naglasak stavljen na razvoj komunikacijskih vještina učenika I.r., ishodi neće moći biti realizirani u istoj mjeri i na istoj razini ako će se učitelj/učiteljica morati baviti i učenicima drugoga razreda te će u takvom radu učenici zasigurno biti zakinuti. Mislim da je veoma važno da se učitelj/učiteljica svih 45 minuta na satu može posvetiti učenicima I.r. kao model i uzor u čitanju i komunikaciji kao i u drugim domenama kurikuluma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Marija Miličević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram kako je previše da u odjelu s 20 učenika imamo tri učenika s teškoćama. Mislim da se tada zanemaruju ili djeca s teškoćama ili nadarena djeca zbog nedostatka vremena ili nedovoljne posvećenosti nekima od njih. U današnje vrijeme razredni odjeli bi trebali biti što manji kako bi se svakom učeniku mogli posvetiti kroz suvremeni način poučavanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 Iva Golac Jakopović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mišljenja sam da redoviti nastavni razredi u koje su uključeni 1 - 2 učenika s teškoćama u razvoju trebaju imati najviše 20 učenika. Vrlo često u razredima osnovne škole imate i učenika koji nemaju papire za školovanje po redovitom programu uz prilagodbu, ali i njima treba posvetiti više pažnje bez obzira na to. Djecu ne smijemo gledati kroz papire već im pomoći kada pomoć trebaju. Također, ukoliko u razrednom odjelu imate više učenika puno je teže provoditi nastavu po novom nastavnom kurikulumu. Davanje povratnih informacija učenicima kao i njihovim roditeljima zahtjeva veliki angažman od profesora. Ukoliko želimo da te informacije budu što potpunije također treba voditi računa o broju učenika u razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 Tina Abramac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Što se tiče čl.5, najmanji broj učenika se ni ne može spominjati u kontekstu izborne nastave. Uostalom, što to znači samo 5 učenika? Zaboravlja se kod komentiranja ovdje koliko ima škola u ruralnim područjima koje imaju razrede od 5 učenika i svih 5 učenika ide na izbornu nastavu. Jesu li oni manje vrijedni i manje zaslužuju istu šansu za školovanjem od djece u velikim razredima i velikm školama? Izborna nastava ni ne treba imati minimum učenika, sve zapravo treba prepustiti samoj školi i njenim organizacijskim mogućnostima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 Zrinka Dejanović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Čl.5. određen je najveći broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini izbornog nastavnog predmeta. Nigdje se ne spominje najmanji broj učenika u izbornom predmetu. Znači li to da i ako samo 5 učenika želi pohađati izbornu nastavu stranog jezika, ta skupina može biti oformljena? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 Silvija Martišek PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Slažem se sa stavkom Čl. 3 da je optimalan broj učenika u redovnom razredu 20, ali isto tako smatram da je 28 previše. Radim u osnovnoj i srednjoj školi gdje se broj učenika razlikuje. U osnovnoj školi predajem u 6 razreda u kojem niti jedan nema manje od 24 učenika, a petaši su u prosjeku 26, dok u srednjoj gotovi svi razredi imaju 20 učenika. Razlike su velike počevši od same pripreme za nastavu, pa do same izvedbe, a o ispravljanju zadaća, radnih listića i testova da i ne pišem. Također, smatram da bi razredi u kojima je dva ili više učenika s prilagodbom sadržaja, a nemaju pomoćnike morali biti manji jer u protivnom nema vremena za tu djecu. Još ako u razredu ima nekoliko učenika s individualiziranim pristupom situacija je i teža. Zanemaruju se darovita djeca koja se "izgube" u velikom razredu jer nema vremena ni za njih. Nadam se da će se ipak uvažiti prijedlozi učitelja koji rade u nastavi i smanjiti razredi, ne samo da se olakša rad učiteljima već da se i učenicima omogući kvalitetnije učenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Aleksandar Lukadinović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Primjedbe i prijedlozi Sindikata hrvatskih učitelja na Nacrt Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi Poštovani, kao predstavnica Sindikata hrvatskih učitelja u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Pravilnika) imenovana je Sanja Šprem. Prvi sastanak radne skupine održan je u srijedu 15. siječnja 2020. na kojem su dogovorene glavne smjernice i ciljevi za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika te je temeljem navedenoga dogovora sazvan drugi sastanak dana 24. siječnja 2020. Uz poziv na drugu sjednicu dostavljen je Prijedlog nacrta Pravilnika koji se razmatrao na drugom sastanku te su neke od usmeno iznesenih primjedaba neposredno i unesene u navedeni dokument. Konačni tekst Nacrta prijedloga Pravilnika s izmjenama, kao ni tekst na kojem se radilo na drugom sastanku radne skupine nikada nam nije dostavljen te smo naknadno dobili usmenu obavijest da se daljnji sastanci neće održavati stoga svoje primjedbe i prijedloge dostavljamo pisanim putem temeljem Nacrta koji nam je dostavljen prije održavanja drugog sastanka. Prvenstveno napominjemo da sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Članak 2. Nacrta prijedloga Pravilnika ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 10. stavku 4. propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. DPS ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 5. Nacrta prijedloga Pravilnika Pozdravljamo izostavljanje navedenog prijedloga članka 5. koje je usuglašeno na sastanku iz ovog Nacrta prijedloga Pravilnika, a s obzirom na to da je sadržaj istoga reguliran Zakonom. Članak 6. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. DPS-a propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Stavak 8. DPS-a propisuje da se produženi boravak organizira s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Članak. 7. Nacrta prijedloga Pravilnika DPS u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3-5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije bio propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3-12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3-5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. Obzirom da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s težom i teškom intelektualnom teškoćom i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz DPS-a od 7 učenika i ne povećavati ga jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. DPS u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštivati odredbe važećega DPS-a i Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 Leopoldina Vitković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da bi u jednom razrednom odjelu trebalo biti 16, a najviše 22 učenika. - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika . Ukoliko u razrednom odjelu ima učenika s teškoćama, broj učenika ne bi trebao biti veći od 18. Velika važnost se pridaje učenicima s teškoćama, a darovitim učenicima se uopće ne pridaje važnost i to treba promijeniti. U darovitu djecu treba puno više ulagati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Snežana Markan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu. Učiteljica sam koja već više od 20 godina radi u kombiniranom razrednom odjelu. Radila sam i u četverorazrednoj kombinaciji sa 16 učenika i mogu reći da je bilo strašno. Predloženi broj učenika u redovitom razrednom odjelu čini se optimalan, no ako želimo nastavu usmjerenu na učenika u pravom smislu riječi, onda moramo težiti što manjem broju učenika. Nadalje učenici s teškoćama imali oni pomagača u nastavi ili ne, zahtijevaju temeljitu pripremu učitelja za svaki nastavni sat, jer pomagači nisu ti koji ih poučavaju. U današnje vrijeme 28 učenika u razrednom odjelu je zaista previše i nikako nije u skladu sa Školom za život. Također smatram da je tri učenika s teškoćama u razvoju previše za jedan razredni odjel. Mišljenja sam da nam broj učenika u razrednom odjelu treba biti što manji, kako bi se učitelji individualno mogli posvetiti svakom učeniku, provoditi inovativne metode poučavanja i suvremenu nastavu. . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Jasmina Tešija PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Kao nastavnik strojarske grupe predmeta u srednjoj školi, podržavam ovaj pravilnik za osnovne škole s nadam da će se uskoro ove stvari regulirati i u srednjim školama, jer samo na taj način možemo očekivati bolje rezultate, s boljim ishodima. Kao što su već neke kolege napisali, imala sam velike razredne odjele čak i s 40 učenika, pa se to smanjivalo godinama, što u današnjim načinima rada bilo bi totalno ludilo. Smatram da broj učenika u razrednim odjelima ne bi smio prelaziti brojku 20, a maksimalan broj učenika s teškoćama može biti 2, te za posljedicu ima smanjivanje broja učenika u razrednom odjelu. Često se dešava da rad s nekim redovitim učenici, koji nemaju rješanja o prilagodbi ili nekoj vrsti poteškoća, zahtijeva puno više truda i angažmana. Rad s darovitim učenicima također treba uči u ovakve kategorije smanjenja broja učenika u razrednom odjelu, članak 3. Na taj način možemo staviti učenika u centar poučavanja, provoditi puno lakše različite oblike poučavanja, vrednovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 Luka Huzjak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Nastava drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Zašto je izborna nastava vjeronauka vrednija od izborne nastave njemačkog jezika, pa može imati i manje od 14 učenika u skupini? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 BERNARDA JANDRIŠ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da bi redoviti razredni odjel trebao imati najviše 21 učenika. Veći broj učenika ograničava provedbu suvremene nastave, organizaciju i provedbu aktivnosti u razrednom odjelu. Isto tako smatram da je tri učenika s teškoćama u razrednom odjelu previše, posebno ako se svo troje školuje po posebnom programu za učenike s teškoćama. Mislim da bi razredni odjel s jednim učenikom s poteškoćama trebao imati najviše 18 učenika, a s dva učenika s poteškoćama najviše 16 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Ivanka Tomić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mišljenja sam da bi u jednom razrednom odjelu broj učenika trebao biti 20 s jednim učenikom s teškoćama. U razredu bi trebalo biti najviše dva učenika s teškoćama kako bi se učitelj mogao posvetiti i njima. Mišljenja sam da su tri učenika s teškoćama previše za jedan razred i jednu učiteljicu ili učitelja pored njih još 20. Moje sadašnje iskustvo govori kako je teško raditi u razredu s čak 5 poteškoća kod učenika, a dvije su teže. Ne stignem se dovoljnio posvetiti njima, a ni ostalim učenicima koji nemaju rješenje , a trebaju pomoć. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Nataša Paćelat PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, nadam se kako će ovo javno savjetovanje uroditi plodom tj. da će se uvažiti savjeti i mišljenja onih koji najbolje mogu procijeniti koji je broj učenika u razredu optimalan, a koji maksimalan za kvalitetan rad. To svakako nije 28 učenika u razredu. Maksimalan broj ne bi trebao prelaziti 20 učenika u jednom razredu. Propisati i omogućiti pravilnikom 28 učenika u razredu znači nepoznavanje prakse i onemogućavanje kvalitetnog rada s učenicima Maksimalan broj učenika u razredu ne bi smio prelaziti 15-20 učenika ukoliko u razredu nema učenika s poteškoćama, s individualiziranim pristupom i sl.. U razredima u kojima učenici pohađaju nastavu po individualiziranom pristupu broj učenika ne bi trebao biti veći od 15. Mišljenja sam kako i darovitim učenicima treba posvetiti više pažnje, a to je moguće jedino u manjim razredima. Treba i o njima više razmišljati i pružiti im više mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala, a to je u redovnoj nastavi, uz velik broj učenika, teško izvedivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Ksenija Mihin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mislim da je 28 učenika u razrednom odjelu previše. Što je veći broj učenika, učitelj ima manju mogućnost individualizacije. Veći broj učenika različitih mogućnosti povećava vrijeme pripremanja za nastavu, a smanjuje vrijeme koje možemo posvetiti svakom učeniku. Također mislim da su tri učenika s teškoćama previše za jedan razredni odjel. Zaboravljamo i na darovite učenike kojima bi se trebalo više posvetiti. Od učitelja se traži da učenika stavi u centar poučavanja, no možemo li u centar staviti više od 20 osoba? Prihvaćen Primljeno na znanje.
285 Nada Božičević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, učiteljica sam razredne nastave s 29 godina staža. Razredni odjel trebao bi imati 20 učenika, bez riječi optimalan i najviše 28 učenika. Obzirom na promjene koje nam donosi Škola za život, a koje pozdravljam rad s 28 učenika ne ostavlja učitelju dovoljno vremena da se optimalno posveti svakom učeniku. Mislim da razredni odjeli ne bi trebali imati više od 2 učenika s teškoćama. Broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima od I. do IV. razreda trebao biti kao kod učenika od V. do VIII. razreda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Mirjana Krpan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Broj učenika u razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 20. U sadašnjem sustavu nadareni učenici posve su zanemareni. Učenici s poteškoćama trebali bi imati asistenta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 Snježana Prusec-Kovačić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, učiteljica sam RN s trideset godina radnog staža. Trenutno u razredu imam 28 učenika (od toga jedan individualizirani program). Rad s 28 učenika nikako ne mogu nazvati kvalitetnim, uz svo moje zalaganje i trud. Tijekom sata treba ih obići, pogledati kako rade, što rade, objasniti dodatno, posvetiti se svakom učeniku naprosto je nemoguće. Stoga smatram da bi ovim Pravilnikom trebalo voditi brigu o što kvalitetnijem radu u razrednom odjelu te smanjiti broj učenika. Mišljenja sam da bi optimalni broj učenika u razredu bio 16 - 20. S tolikim brojem učenika može se izvoditi istraživačka nastava na jedan kvalitetniji način te bi i nadareni učenici dobili adekvatan poticaj. Nažalost njima se najmanje stignemo posvetiti u sklopu redovite nastave. Učenicima s poteškoćama svakako treba osigurati pomoćnika u nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 Martina Budimir PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da se nastava stranih jezika treba odvijati u skupinama od najviše 15 učenika kako bi svaki učenik u skupini imao priliku za govornu produkciju i interakciju. Kao što se nastava Informatike/Računalstva zbog nedovoljnog broja računala često odvija u po dvije manje skupine u jednome razredu, tako bi i nastavu stranih jezika u velikim skupinama trebalo promatrati kao nastavu za koju nisu osigurani dovoljni tehnički uvjeti za njeno optimalni izvođenje te bi shodno tome trebalo podijeliti razredne odjele u po dvije manje skupine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Nikolina Mišić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da je manji broj učenika u razrednom odjelu bolji. Broj učenika u odjelu može biti već od 20 s obzirom na to kako je sve više učenika s individualiziranim pristupom pa je u manjem odjeljenju moguće više vremena posvetiti njima. isti komentar je i s obzirom na darovite učenike koji ne dobivaju dovoljno vremena posvećenog njima i njihovom razvoju ako se radi u velikim odjeljenjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
290 Petra Međimorec Grgurić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, obzirom kako se navedeni prijedlog pravilnika odnosi na broj učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama u osnovnoj školi, možemo li uskoro očekivati kako će se predložiti takav pravilnik i za srednje škole? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Mirna Mikić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Magistra sam kineziologije i 20 godina predajem tjelesnu i zdravstvenu kulturu u osnovnoj školi. Tijekom niza godina susretala sam se sa različitim teškoćama učenika i ne samo kroz svoj predmet već i kroz iskustva drugih kolega koji predaju u školi. Mišljenja sam da broj učenika u razrednom odjelu ne bi smio prelaziti 20. Ukoliko ima jedan ili više učenika sa teškoćama taj broj bi se trebao smanjivati. Tri i više učenika s teškoćama ne bi smjela biti u istom odjelu. Koliko god bili senzibilni na učenike s teškoćama jednako tako trebamo promišljati i i o ostalim učenicima koji idu po redovitom programu , jer njihov napredak može biti umanjen ukoliko ne rade u adekvatnim uvjetima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
292 Aleksandra Dužević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ako razred ima 20 učenika, u 45 minuta nastave, učitelj se svakom učeniku individualno može posvetiti najviše 2 minute – premalo. Ako u tom razredu ima dijete s IOOP-om minutaža se pretvara u sekunde. Dakle, najviše 20 učenika u razredu s jednim učenikom s teškoćama, 18 s dva učenika s teškoćama, 15 učenika s tri učenika s teškoćama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Jasenka Sabljak-Živić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Učiteljica sam predmetne nastave s 25 godinom staža te sam u svom radnom vijeku imala učenika s različitim poteškoćama. Učenici su u skladu sa svojim sposobnostima i dijagnozama imali različita rješenja o prilagodbi sadržaja i metoda. Dogodilo mi se i da sam u jednom razredu imala po 3- 4 učenika s rješenjem o posebnom ili prilagođenom programu te još one učenike kojima je potreban individuliziran pristup. Mogu samo reći da sam se satima pripremala za nastavu. Iz iskustva mogu reći da predloženi broj učenika (Članak 3.) ne omogućava individualizirani pristup svakom učeniku, bilo da pripada učenicima s određenim poteškoćama ili onih koji pokazuju darovitost u određenom području. Svakako trebamo težiti što manjem broju učenika- mislim da optimalni razredni odjel ne bi trebao imati više od 18 učenika, a ukoliko u razrednom odjelu ima učenik s teškoćama tada bi se broj učenika trebao umanjivati po principu 2 učenika manje (najviše 16 učenika u razrednom odjelu ako je 1 učenik s teškoćama, najviše 14 ako je 2 učenika s teškoćama...). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 Jasna Pastuović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kako bi rad u razredu bio što kvalitetniji mišljenja sam da bi razredni odjel s učenicima s teškoćama trebao imati manji broj učenika. Ukoliko se radi o jednom učeniku s teškoćama smanjiti broj na 23 učenika, s dva učenika s teškoćama na 20, a odjel s tri učenika s teškoćama smanjiti na 17 učenika. Kada škola ima samo jedan razredni odjel istoga razreda broj učenika može biti i veći, ali u tom slučaju učeniku (učenicima) s teškoćama treba osigurati pomoćnika u nastavi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 Irena Lasić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, radim kao profesor njemačkoga jezika u gimnaziji s vrlo ambicioznim i sposobnim učenicima, a doma imam 2 nadarena školarca u OŠ (6. i 8. razreda) i jednog nadarenog predškolarca. Iz te perspektive pišem ovaj komentar. Smatram da optimalan broj učenika u redovitom razrednom odjelu treba biti od 16 do 20 učenika, a da sve iznad 20 više nije optimalno. S manje od 20 učenika u razrednom odijelu moguće je provoditi istraživačku nastavu, projektno učenje i individualiziran pristup svakom učeniku, kako je predviđeno kurikularnom reformom. Tijekom različitih projekata imala sam priliku vidjeti kako u Njemačkoj izgleda nastava od (našeg) 5.-8. razreda (u Njemačkoj je to već dob kada su učenici u gimnaziji ili nekoj drugoj srednjoj školi). Tamo je broj učenika bio ispod 20 i nastava je imala projektni karakter. Predlažem stoga primijeniti tu formulu i na hrvatsko školstvo. Nemam iskustva u radu s učenicima s teškoćama, ali imam jako puno iskustva u radu s nadarenim učenicima. Je li moguće i njih uključiti u ovaj Pravilnik? Naime, nadareni učenici vrlo često u sklopu redovite nastave ne dobivaju adekvatan poticaj, nego tek u sklopu dodatne nastave, ako je takva uopće organizirana na školi. Mislim da u individualiziranje nastave (koja je krilatica kurikularne reforme) svakako trebamo uključiti i nadarene pojedince. Stoga smatram da bi u pravilnik trebalo uvrstiti pojam "nadareni učenici" i njihov status s obzirom na broj učenika u razrednom odjelu. Ako se u razrednom odjelu nalazi nadareni učenik (koji za svoju nadarenost ima i pripadajuće rješenje), trebao bi se smanjiti broja učenika u razrednom odjelu u odnosu na maksimalan broj od 20 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Anita Mustać PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, kao dugogodišnja učiteljica predmetne nastave mišljenja sam da razredni odjel treba imati optimalno 20, a maksimalno 22 učenika. U razredni odjel mogu se uključiti najviše dva učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 22 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Suzana Mikulić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Nastavnica sam u srednjoj strukovnoj školi. Smatram da predloženi optimalni razredni odjel koji broji od 20 do 28 učenika je uistinu previše i predlažem maksimalno 24 učenika. Svakodnevne nastavničke administrativne obveze su sve složenije, a bitno je usmjeriti se na razvoj učeničkih kompetencija pogotovo u strukovnim školama. Predlažem i smanjenje broj učenika u odjelima u kojima imamo učenike s teškoćama: - odjel s jednim učenikom s teškoćama maže imati najviše 22 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 MATEJA GRUNDLER PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Edukacijski sam rehabilitator koji radi u posebnom razrednom odjelu pri redovnoj osnovnoj školi. Uvijek je bilo problema s brojem učenika u posebnom razredu koji se školuju po posebnom programu u smislu da je broj učenika najčešće premašivao zakonom propisan broj (po dosad važećem Pravilniku 5 učenika) što se ovim pravilnikom podiglo za još 5, odnosno maksimalni broj se popeo na 10 učenika. Ono što je karakteristika posebnih razrednih odjela je da nerjetko znaju obuhvaćati učenike od I. do VIII. razreda (što je slučaj i kod mene osobno, radim u peterorazrednoj kombinaciji 1,2,4,5 i 7 razreda sa šestero učenika bez pomoćnika u nastavi). Ako se ovim Pravilnikom omogući maksimalan broj učenika od njih 10 u posebnom razrednom odjelu, ovdje više ne govorimo o odgojno-obrazovnom radu jer je nemoguće u jednom satu raditi u tolikom broju kombinacija s učenicima s teškoćama, a samim time kršimo osnovna dječja prava na obrazovanje, posebice najranjivijih skupina društva - djece s teškoćama. Jer moći će se dogoditi da jedan edukacijski rehabilitator u svom razrednom odjelu ima učenike 1.,2.,3.,4.,5.,6.,7. i 8. razreda pa će ovdje raditi o osmerorazrednoj kombinaciji učenika (a da ne spominjemo da su to učenici s teškoćama kojima je svakom potreban individualizirani pristup) što niti jednom edukacijskom rehabilitatoru, učitelju razredne nastave ili nastavniku nije fizički moguće za odraditi. Prilog u tome ide i činjenica da ovaj novi Pravilnik (čl. 4. st. 7.) propisuje da kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda od V. do VIII. razreda može sadržavati u pravilu 8 učenika (a za posebni odjel koji bi mogao imati isti broj kombiniranih razreda moći će biti 10 učenika - svi do jednog s teškoćama)! Stoga, moja dva prijedloga su iduća: 1. Smanjiti broj učenika s teškoćama u kombiniranom posebnom razrednom odjelu na 3-5 učenika (kao što je bilo u prethodnom pravilniku) ili 2. Ograničiti broj učenika s teškoćama s obzirom na moguće kombinacije kao što se napravilo i u redovnim razrednim odjelima (npr. da u kombinirani posebni razredni odjel od učenika dva i pet razrednih odjela ne može biti jednak maksimalni broj učenika, što je veći broj kombinacija, maksimalan se broj učenika mora smanjivati). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Bozana Tenji PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ako je u jednom razredu više od dva učenika s teškoćama, nastavnik jako teško može kvalitetno odraditi svoj posao i posvetiti se svakom od njih koliko bi trebao. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Ivana Smolčić Padjen PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, u pojedinim razrednim odjelima ima i 6 učenika s teškoćama. Inkluzija je dobro zamišljena, no pitanje je koliko se kvalitetno učitelj/nastavnik u jednom takvom odjelu može posvetiti svakom učeniku. Također matram nužnim smanjiti broj učenika u redovitom razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
301 Marija Bulut Lukačević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Učiteljica sam razredne nastave s 21 godinom staža te sam u svom radnom vijeku imala učenika s različitim intelektualnim i emocionalnim teškoćama. Učenici su u skladu sa svojim sposobnostima i dijagnozama imali različita rješenja o prilagodbi sadržaja i metoda. Dogodilo mi se i da sam u jednom razredu imala po 3- 4 učenika s rješenjem o posebnom ili prilagođenom programu te još one učenike kojima je potreban individuliziran pristup. Mogu samo reći da sam se satima pripremala za nastavu. Unatoč tome bilo je dosta dana kada sam kući dolazila i fizički i emocionalno iscrpljena s osjećajem nezadovoljstva jer nisam uspjela postići sve što sam htjela. Situaciju malo popravljaju pomoćnici u nastavi, no oni ipak nisu dovoljno educirani da metodički pristupe učeniku...i dalje je učitelj taj koji planira, piše programe, provodi ih, odabire metode rada i individualizirano pristupa svakom učeniku. Iz iskustva mogu reći da predloženi broj učenika (Članak 3.) ne omogućava individualizirani pristup svakom učeniku, bilo da pripada učenicima s određenim poteškoćama ili onih koji pokazuju darovitost u određenom području. Svakako trebamo težiti što manjem broju učenika- mislim da optimalni razredni odjel ne bi trebao imati više od 20 učenika, a ukoliko u razrednom odjelu ima učenik s teškoćama tada bi se broj učenika trebao umanjivati po principu 2 učenika manje (najviše 18 učenika u razrednom odjelu ako je 1 učenik s teškoćama, najviše 16 ako je 2 učenika s teškoćama...). Trenutno sam učiteljica u 1. razredu osnovne škole i svaki učenik traži individualni pristup jer su njihova predznanja i iskustva na različitim razinama te se učitelj treba individualno posvetiti svakome učeniku kako bi mogao provesti formativno vrednovanje te uvesti učenika u različite metode rada, stilove učenja, ostvariti odgojno- obrazovne ishode...Osim toga, dolaze nam generacije učenika kod kojih se već naziru problemi iz spektra digitalne demencije što svakako otežava posao učitelju već i kod same motivacije za rad. Neke zemlje EU imaju princip rada da u učionicama imaju tzv. glavnog učitelja i pomoćnog učitelja kako bi mogli ostvariti sve planirane ishode i pristupiti svakom učeniku prema njegovim sposobnostima. Iskustveno učenje kroz projekte i terensku nastavu također je lakše provesti s manjim brojem učenika. Prema tome, mišljenja sam istoga kao i većina kolegica- trebamo težiti smanjivanju broja učenika u razrednim odjelima. Takvo mišljenje imam i za kombinirani razredni odjel. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Dunja Janko PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, nastavnica sam u srednjoj školi 16 godina. Što su manja razredna odjeljenja to je nastava kvalitetnija. Sve što prelazi brojku od 20 učenika nije i ne može kvalitetan rad. Optimalnu grupu čini 15 učenika. U današnje vrijeme, razred od 28 učenika previše je, naročito u strukovnim programima. Po razrednom odjeljenju trebao bi biti jedan učenik s teškoćama i to uz pratnju pomoćnika, ako se radi o većem stupnju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Nikola Lovrinić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mogućnost da u redovitom razrednom odjelu bude 28 učenika, pod aurom Škole za život, doista je pretjerana. Isto vrijedi i za broj učenika u razredu, kada su u njemu učenici s poteškoćama u razvoju. Uza sve komentare i detaljna obrazloženja koleg(ic)a koje ukazuju na isto, želio bih pridodati i problematiku formativnog vrednovanja kod predmeta koji su zastupljeni manjim brojem sati u tako brojnim razrednim odjelima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Martina Budimir PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Nastavnica sam njemačkoga jezika u srednjoj strukovnoj školi koja obrazuje učenike i u programima koji obuhvaćaju 2 ili više stranih jezika. S obzirom na prevladavanje engleskoga jezika kao prvoga stranoga jezika, često radim s manjim skupinama učenika kojima je njemački prvi strani jezik. Iz iskustva rada s razrednim odjeljenjima s i preko 35 učenika na početku svoga nastavničkoga staža i ovoga danas, kada imam i male skupine, a i broj učenika u cijelome razredu u mojoj županiji ne prelazi brojku od 20 učenika, smatram se kompetentnom usporediti oba modela. Također sam više puta bila na hospitacijama u njemačkim školama u kojima je prosječan broj učenika oko 20, a nerijetko i manji, usprkos propisanim brojkama (https://www.destatis.de/GPStatistik/servlets/MCRFileNodeServlet/DEHeft_derivate_00035140/Schulen_auf_einen_Blick_2018_Web_bf.pdf;jsessionid=5BBFAA19E06C8B05F31D4EF0E0326230, str. 40). Uvidom u rad njemačkih škola vidjela sam niz prednosti rada u manjim skupinama. Maksimalan broj učenika u razrednome odjelu ili u odgojno-obrazovnoj skupini ni u osnovnoj niti u srednjoj školi ne bi smio prelaziti 20. Inzistirati na, po meni, optimalnome broju od 15 učenika, vjerojatno bi u ovoj raspravi bilo bespredmetno i ne bi bilo shvaćeno kao ozbiljan prijedlog. Obrazovanje je ključ napretka svakoga društva i trebali bismo težiti maksimalnome iskorištavanju resursa koje imamo. Imamo dovoljno kvalitetnoga nastavnoga kadra za većinu predmeta, a zbog sve manjeg broja učenika, imamo i dovoljno infrastrukture za optimiziranje uvjeta kojima možemo učenicima omogućiti postizanje zadanih ishoda. Paralelno je nužno raditi na edukaciji javnosti u kojoj se često manipulira brojkama, nastavnike se smatra i pogrdno naziva uhljebima i stvara se dojam da nas je previše. Naglasak treba staviti na osiguravanje uvjeta svakome djetetu u svakoj sredini za postizanje maksimuma u skladu s njegovim sposobnostima. U manjim je sredinama, iznimno, potrebno dozvoliti i manji broj učenika u razredu, a ne zastrašivati pričama o zatvaranju malih škola. Ukoliko se hitno ne poradi na formalnome osiguravanju opstanka i malih škola, trend iseljavanja neće biti zaustavljen ili usporen, nego će se dodatno pojačati. Niti jedan razredni odjel ili odgojno-obrazovna skupina, u kojoj je učenik s poteškoćama, ne bi trebala imati više od 15 učenika (optimalno bi bilo maksimalno 10 učenika). Koliko god će sljedeća izjava zvučati grubo, činjenica je da učenik s poteškoćama zahtijeva više vremena i više truda i da se ponekad ostali učenici osjećaju zakinuto jer im se ne može posvetiti dovoljno pažnje. Supruga sam osobe s invaliditetom i apsolutno podržavam inkluziju, ali ne na štetu kako učenika s poteškoćama, tako i ostalih učenika, nego pametno osmišljenu inkluziju s educiranim nastavnim kadrom i osiguranim svim potrebnim uvjetima. Inkluzija zahtijeva ozbiljan pristup, dodatnu edukaciju nastavnika koje trenutno nije dovoljno, ali i osiguravanje uvjeta u smislu smanjenja maksimalnoga broja učenika u razrednome odjelu s učenicima s poteškoćama. Odobravanje pomoćnika u nastavi nikako ne znači i manje vremena i pažnje koje nastavnik mora posvetiti učeniku koji nastavu prati po prilagođenome programu pa shodno tome ne bi trebalo značiti ni da u tome razrednome odjelu ne postoji potreba za smanjenjem maksimalnoga broja učenika. Apsolutno se slažem s kolegicama i kolegama koji smatraju da treba smanjiti propisani broj učenika i u razredima u kojima su učenici koji pohađaju redovitu nastavu po individualiziranome pristupu. U ovoj je raspravi izneseno već dovoljno argumenata za to. Minimalan broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini ne bi trebao biti veći od 5 učenika. U sklopu dodatne nastave radim s darovitim učenicima kojih često nema više od nekoliko pa zaista nema smisla nasilu formirati veće skupine. Također smatram da minimalni broj učenika u sklopu izborne i fakultativne nastave ne bi trebao biti veći od 7 (otprilike trećina razreda ako je maksimalan broj učenika 20) jer je često nemoguće udovoljiti zahtjevu za većim brojem učenika. Smatram da obrazovni sustav služi učenicima, a ne samome sebi i da treba poticati i poduprijeti želju učenika za dodatnim znanjima i sadržajima te da ih se ne smije ograničavati propisanim brojem učenika u skupini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 Hrvatska udruga pomoćnika u nastavi PUN-HR PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Udruga pomoćnika u nastavi PUN – HR želi istaknuti da je našim kolegama pomoćnicima u nastavi i nama kao njihovim predstavnicima ovaj Pravilnik izuzetno važan. Svaki dan smo sudionici nastavnog procesa u koji su uključena razredna odjeljenja s velikim brojem učenika, što u konačnici rezultira uvjetima u kojima je teško raditi. U razrednim odjeljenjima s velikim brojem učenika, osobito kada među njima ima učenika koji redovitu nastavu prate uz individualizirani pristup ili prilagođeni program, teško je organizirati i izvesti na način da se svima posveti jednaka pozornost. Stoga smatramo da je potrebno smanjiti broj učenika i u redovnom i kombiniranom razrednom odjeljenju, a ne povećavati ga. Nadalje, ako je riječ o razrednim odjeljenjima s više učenika s prilagođenim programom smatramo da istom treba dodijeliti pomoćnika u nastavi (dakle, ne pojedinom učeniku, nego razredu). Nadalje, smatramo da bi svaki razred koji ima, primjerice, učenike s teškoćama tipa disleksije koju nerijetko prati disgrafija trebao također imati pomoćnika u nastavi. Učenici koji polaze redovitu nastavu uz individualizirani pristup, tim više jer se s velikom sigurnošću da utvrditi da je učenika s IP-om u velikom broju razreda diljem Hrvatske najmanje dvoje do troje po razredu i njihov broj je u stalnom porastu, također zaslužuju pozornost i pomoć te praćenja njihova rada tijekom svakog školskog sata od strane nastavnika, no u razredima s velikim brojem učenika iz opravdanih razloga to nije uvijek ostvarivo. Učitelji i nastavnici iz opravdanih razloga se ne stignu svima posvetiti, no ni roditelji te djece a ni mi pomoćnici u nastavi ne želimo da učitelji, nastavnici budu u situaciji da trebaju birati kojem učeniku će se više, a kojem manje posvetiti. Uz to po školama u Republici Hrvatskoj trenutačno nema dovoljan broj stručnog osoblja u prvom redu logopeda i defektologa, koji bi u suradnji s učiteljima, pomoćnicima u nastavi i roditeljima djece s teškoćama, te uz direktan intezivan individualan rad s tim učenicima pomogao da lakše svladaju gradivo i izazove na koje nailaze tijekom obrazovanja. Škole u svojim stručnim službama imaju uglavnom pedagoge i psihologe za koje smatramo da nisu dovoljni za rad s učenicima s teškoćama bilo da je riječ o učenicima koji polaze redoviti nastavni program uz individualizirani pristup ili po prilagođenom programa, jer takvim učenicima realno više mogu pomoći logoped i defektolog, ti učenici takvu pomoć zaslužuju i mi im kao društvo trebamo to omogućiti. Osim razrednih odjeljenja u kojima se nalaze učenici s teškoćama, bitno je naglasiti da postoje razredna odjeljenja u kojima ima darovitih učenika, a njima se još manje pažnje posvećuje, tim više jer nema nekog obrasca po kojemu bi to trebalo činiti. Obrazovanje treba biti dostupno svima i jednako za sve, što je i traženo Inicijativom „Škola za sve“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Đurđica Petrović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Ovo je važan pravilnik jer ovime se zapravo određuje pedagoški standard u OŠ. Predloženi broj učenika čini se optimalan no ako želimo individualizirati nastavu u pravom smislu riječi, onda trebamo težiti što manjem broju učenika. Ne manje važno, integrirani učenici s teškoćama, imali oni asistente ili ne, zahtijevaju temeljitu pripremu učitelja za rad svaki nastavni sat. Pomoćnici nisu dovoljno educirani provoditi pedagoški rad s učenicima te oni samo provode učiteljeve zamisli. Pokušajmo težiti takvome standardu da nam broj učenika u razrednom odjelu bude što manji kako bi se učitelji individualno mogli posvetiti svakome učeniku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 Lidija Osman PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, Slažem se s odlukom da broj učenika u razrednom odjelu ne treba prelaziti 20. Smatram da je maksimalan broj od 28 učenika zaista previše jer izazovi koje pred nas stavlja Škola za život, inovativnost u poučavanju, pružanje podrške učenicima kako bi svi imali priliku razviti svoje znanja, vještine, stavove te vlastita uvjerenja u potpunosti zahtijevaju manji broj učenika u razrednom odjeljenju. Budući da je cilj reforme obrazovanja povećanje kompetencija u rješavanju problema te samo povećanje zadovoljstva učenika u školi kao i motivacija njih i učitelja jasno je da je potreba raditi s optimalnim brojem učenika u razrednom odjelu. Slažem se s mišljenjem kolegice da u razrednoj nastavi broj učenika ne bi trebao prelaziti 18 jer učenici u prva četiri razreda usvajaju osnovne vještine i znanja koje će koristiti u kasnijem školovanju. Kvalitetno, formativno vrednovati učenike u odjeljenju s velikim brojem je teško izvedivo i za učitelje i za učenike zbog davanja i primanja pravovremene kvalitetne povratne informacije. Članak 3. stavak (3) uključuje tri učenika s teškoćama u redovitom razrednom odjelu. Smatram kako u jednom razrednom odjelu ne bi smjelo biti više od dvoje djece s poteškoćama bilo da je riječ o djetetu s pomoćnikom u nastavi ili bez njega. Također, kako za učenike s teškoćama tako i za darovite učenike optimalan broj učenika u razrednom odjelu je 20 učenika zbog lakšeg prepoznavanja darovitih učenika koji su često izostavljeni ( za čije prepoznavanje škole nemaju adekvatne instrumente ni tim stručnjaka ). Da bismo ispravno i poticajno djelovali na darovite učenike, prvo ih je potrebno uočiti, a to je nadasve lakše u manjem razrednom odjeljenju jer daroviti učenici također zahtijevaju i trebaju dodatnu prilagodbu u radu i svojevrsnu individualizaciju kako bi napredovali. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Marko Zeman PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Maksimalno 15 učenika u razred, još bolje bi bilo 12. Tada se može raditi s njima sve što je zamišljeno. Svi programi, reforme, bilješke, praćenja i slično. Sve ostalo je previše i ne valja. Čim prije srezati broj učenika u razredu da nastava može biti kvalitetnija za sve nas. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Jelena Barbarić - Gaćina PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, slažem se da optimalni razredni odjel ima 20 učenika, ali najveći broj učenika u razrednom odjelu ne bi trebao prelaziti 26 učenika. Također smatram da se u redoviti razredni odjel mogu uključiti najviše tri učenika s teškoćama u razvoju, ali tada razred može imati najviše 18 učenika, ako su dva učenika s teškoćama razredni odjel bi trebao imati najviše 20 učenika, a ako je jedan učenik s teškoćama onda bi razredni odjel trebao imati 22 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Petra Crnjević Trstenjak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, mislim da je broj od 28 učenika u jednom razrednom odjelu prevelik. Broj učenika ne bi trebao biti veći od 20 učenika u jednom razrednom odjelu da bi rad bio optimalan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Javorka Marija Samaržija PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Čitam komentare poštovanih profesora i u potpunosti razumijem profesore. Na ovaj način kako to sad Pravilnik određuje njima je too much i jedan učenik s poteškoćama. To je točno. Pomoćnike, koči Pravilnik i ne priznavanja rada u odgojno-obrazovnom programu i procesu, a što je uloga pomoćnika. Nije točna informacija da pomoćnik napiše samo koju učenik ima zadaću, malo pomogne oko kretanja (ukoliko se radi o paralizi i atrofiji mišića pomogne - inače ne jer na taj način ga ne čini samostalnim). Također ne smije prepisivati s ploče jer to čini učenik (ukoliko nema paralizu i sl.) i još k tome postoji i plan ploče. Profesori su oslobođeni pisanja priprema i nema razloga zašto ne pisati plan ploče. Plan ploče zajedno mogu pisati prema učenju s velikih edukacija profesor i pomoćnik u nastavi. Pomoćnik treba pomoći u odgojno-obrazovnom procesu pod vodstvom nastavnika ili profesora i to mu treba biti omogućeno Pravilnikom jer oni koji su prošli veliku edukaciju na to su pripremljeni. Tako da u tom slučaju može pomoćnik voditi i tri lakša ili dva teža učenika s poteškoćem u učenju, a što se treba priznati i novčano i ugovorom, zakonski nagraditi. Kad smo kod većih poteškoća, još nije jasno na što se tu misli. Ako se misli na učenika koji grebe, udara, čupa kosu, grize pomoćnika ili drugu djecu, koji se baca po podu, mokri po školskim hodnicima ili stolice baca van kroz prozor takav je dovoljan i jedan u razredu. Na dodatnog učenika što podrazumijeva i dodatnu težinu rada treba omogućiti dodatni postotak na plaću. U svakom slučaju rad pomoćnika bi trebao biti posve uređen na državnoj razini i iz državnog proračuna i Pravilnikom dopušten da još više pomognemo profesorima ili učiteljima. Zato bih ja kadar pomoćnika u nastavi ograničila na one koji zaista imaju taj talent jer je moguće da imaju genetsku podlogu, zatim na one koji su prošli veliku edukaciju preko 200 sati (20 sati edukacije zaista je gotovo ništa za ovu vrst posla, a pomoćnike bez edukacije ne bi se smjelo više niti primati osim ako su kandidati za polaganje velike edukacije) i rehabilitatore. Ostali stručni kadar poput psihologa, pedagoga isto je dobro došao no kako ih je malo radije neka se bave svojim poslom. Sve u svemu provjerila bih kroz test osobnosti, Ugovore o radu na probni rok do tri mjeseca i osobe koje zadovolje dala ugovore na neodređeno vrijeme. Status pomoćnika u nastavi treba biti uređen, a možda ih ne bi više zvala pomoćnici u nastavi već specijalni učitelji jer zapravo to i je njihov pravi naziv zanimanja ili nekako drugačije pomoćnici škole, npr. Kad nastave nema osobito od sredine lipnja oni mogu pomagati u drugim poslovima poput administracije, računovodstva itd. Tajnike nitko ne spominje, a tako su bitni za školu. Pretrpani su papirologijom. Uredila bih tako da se njima pomogne, a također bih provjerila njihove stručne kompetencije za taj posao. U nekim sličnim situacijama mogu pomoćnici pomoći u boravku, knjižnici ili gdje je potrebno. GO bih povećala prema stupnju težine posla kojega obavljaju. Smatram da i PUN mogu imati komotno 30 radnih dana GO. Potrebno je jasno, zakonito, precizno urediti njihov status. Ugovori o djelu prema izjavi ministarstva rada za pomoćnike u nastavi su nezakoniti. Tako da bi ih uklonila jer se i zloupotrebljavaju u praksi kako s jedne strane tako i sa strane pomoćnika u nastavi. Studentski ugovori su uređeni od 2019. Što se tiče profesora budimo realni nemaju svi profesori filing za obavljanje ovog posla jer nisu prošli velike edukacije, nemaju iskustvo osobnog rada isključivo s oboljelom djecom, a i po samoj osobnosti, no to nije za zamjeriti jer nismo svi za sve. Bilo bi predosadno da smo svi isti. Pomoćnici trebaju imati povišicu plaće tako da imaju 50-60% od nastavničke već sad jer obavljaju dio odgojno-obrazovnog procesa samo to treba utvrditi Pravilnikom kako bi mogli nesmetano svoj posao obavljati. Potrebne su daljnje edukacije svima koji rade u nastavi... Pomoćnike je potrebno zaštititi sindikatom, a to je moguće samo klasifikacijom njihovog posla i dati im mogućnost sudjelovanja u školskim vijećima. Na taj način problem može biti riješen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Sanja Banfić- Kontrec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani , radim u školi 25 godina , u početku sam imala i do 35 učenika u razredu što je bilo jako teško . Glede članka 3. stavak 2 koji govori o broju redovitih učenika od 20 do maksimalno 28 , s obzirom na nekadašnji 35 ovo je puno bolje . Međutim ako u razredu imate od 5 do 6 učenika s teškoćama onda je raditi u takvom razredu jako teško. Smatram da bi se broj učenika trebao smanjivati u razredu sa brojem učenika s teškoćama kojih danas ima sve više . Maksimalan broj učenika u razredu sa 3 učenika s teškoćama trebao bi biti 18 učenika, jer svi učenici počinju tražiti prilagodbu programa i oni koji imaju prilagodbu i oni koji nemaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Edita Evetić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, radim kao nastavnica 18 godina te sam mišljenja da bi broj učenika u redovitom razrednom odjelu trebao biti između 14 i 22. Optimalan redoviti razredni odjel bi trebao imati 18 učenika. U današnje vrijeme 28 učenika u razrednom odjelu je zaista previše i nikako nije u skladu sa Školom za život. Također smatram da je tri učenika s teškoćama u razvoju previše za jedan razredni odjel. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Tatjana Radić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, članak 3. stavak 2 govori o broju redovitih učenika od 20 do maksimalno 28, što je za današnje uvjete rada s učenicima, a i Školu za život gdje se puno više pažnje posvećuje vještinama učenika i znanjima koja su "upotrebljiva" u svakodnevnom životu, umjesto "pukog bubanja" činjenica napamet, definitivno previše. Čak i 26 učenika je na rubu prihvatljivosti, a pogotovo nemoguća misija ako još u razredu imamo jednog učenika s teškoćama. Najveći broj učenika bi trebao biti 25, a smanjivati se za 2, odnosno 3 učenika po učeniku s teškoćama, te bi tako minimum bio 17 učenika što je optimalan broj ako imate 3 učenika s teškoćama, a napominjem da je svatko od njih osoba sa jedinstvenim teškoćama i takvu posebnu pažnju i zahtijeva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Ivica Štrbac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, razočaran sam člankom 3. stavak 2. jer je i dalje maksimalan broj učenika u razrednom odjelu 28. Smatran da za izvođenje suvremene nastave maksimalan broj u razrednom odjelu ne bi trebao biti veći od 22 učenika, odnosno ako se u razrednom odjelu nalazi učenik koji zahtjeva individualizirani ili prilagođeni pristup maksimalan broj ne bi smio prelaziti 18 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 Tanja Mihoković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram kako je broj od 28 učenika u redovitom programu previše, pogotovo iz razloga što u svakom današnjem razrednom odjelu postoji barem dvoje troje učenika (a nekada čak i više) koji zahtijevaju individualiziraniji pristup i metode, a da pri tome nemaju nikakva rješenja. Učitelji i nastavnici susreću se s takvom djecom svakodnevno i sve je veći broj djece koja zahtijevaju nekakvu individualizaciju. Broj od 28 učenika to svakako u svakodnevnom radu onemogućava. Po razrednim odjelima je broj od 25 učenika maksimum zaista nužno potreban. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Ivana Bandić Štrbac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da je broj od 28 učenika u jednom razrednom odjelu sramotno prevelik. Broj učenika u suvremenoj odgojno obrazovnom procesu ne bi trebao biti veći od 20 učenika u jednom razrednom odjelu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Veronika Špiranac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, pedagoškim radom bavim se 30-tak godina. Neuporediv je moj početak rada u razrednim odjeljenjima 1990-ih i danas. Činjenica jest da su se ro smanjili, ali to opet nije dovoljno za rad kakav se danas očekuje od učitelja. Moram reći da su se djeca promijenila,tj. njihov odnos prema radu. Društvo im omogućuje takav odnos. Učitelj nije poštovan kao što bi trebao biti. ŠZŽ traži svoje. Ako u ro imamo dijete koje ne priča, dijete koje ima neku vrstu poteškoće;disleksija/disgrafija, poremećaj s ponašanjem, pa čak i ako imamo sreću da ta djeca imaju svoje asistente, potrebnu pažnju ostalim učenicima je veoma teško pružiti. Često zaboravljamo darovite učenike kojima se također treba posvetiti. Svaki od tih učenika treba i zaslužuje jednaku pažnju. Povećanjem razrednih odjeljenja djeca koja trebaju posebnu pažnju, bila bi zakinuta. Nastava pojedinih predmeta je svedena na minimalni broj sati, a planira se i uvođenje novih predmeta. Sve je to opterećenje kako za učenike tako i za učitelje/škole. Smatram da imamo dovoljan broj učitelja da bismo mogli našoj djeci pružiti bolje školovanje, posvetiti više vremena svakom učeniku. U mnogobrojnijem odjeljenju se pojedinci "prikriju", "izgube". Valja na vrijeme uočiti potrebu učenika, te mu pružiti potrebno vrijeme, pažnju. ŠZŽ upravo o tome i govori. Učenik je u prvom planu. Bojim se da bi povećanjem učenika u razrednom odjeljenju ŠZŽ ostala samo lijepa misao na papiru, a nemoguća za realizaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
319 Sanja Ivanovic PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da je predloženi broj učenika prevelik,posebno ako se u razrednom odjelu nalazi i učenik s teškoćama.Mislim da broj učenika u razredu ne bi trebao biti veći od 24. Ako želimo kvalitetno obrazovanje za sve učenike onda je prijedlog od najviše 26 učenika u odjelu u kojem je 1 učenik s teškoćama apsurdan. Zanima me se koji učitelj može kvalitetno posvetiti svim učenicima i još učeniku s teškoćama u odjelu s tako velikim brojem učenika. Zanima me jesu li predlagatelji ovog teksta ikada radili u razredu s tako velikim brojem učenika. Mislim da u odjelu s tri učenika s teškoćama, neovisno imaju li asistenta, broj ostalih učenika ne bi trebao biti veći od 15. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Tatjana Rađa PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Kada čitam članke ovoga Pravilnika i njegove izmjene, upada mi u oči riječ OPTIMALAN. Nekako je postala zamjena za riječ MAKSIMALAN. Dakle, od učitelja se očekuje, traži da provode novu reformu koja u centar stavlja učenika. Svatko tko je radio u razredu zna da je apsolutno nemoguće provoditi bilo kakav rad kad broj učenika premašuje brojku 25, a kamoli provoditi reformu. Optimalan broj učenika je 18, a maksimalan 22. Još ako u tom razredu postoji dijete koje je po prilagođenom programu maksimalan broj bi trebao biti 18. Ekspertna skupina koja piše ovaj i ovakve pravilnike bi trebala doći koji dan, tjedan u razred s 27 ili 28 učenika. Pobjegli bi glavom bez obzira... Uz dužno poštovanje... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Marija Bićanić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da odjel ne bi trebao imati više od 22 učenika. Ako u odjelu postoji učenik s posebnim potrebama, treba jako voditi brigu o kakvim je poteškoćama riječ. Nije isto kada je učenik slabije pokretan, što nikako ne remeti rad ostalih učenika, ili je riječ o učeniku s dijagnozom autizma što znatno utječe na ostale učenike. Također bih naglasila da u odjelu nikako ne bi smjelo biti više od jednog učenika s teškoćama, bez obzira ima li ili nema pomoćnika u nastavi. Odjel koji ima učenika s teškoćama ne bi smio imati više od 20 učenika. Radila sam u odjelu s 36 učenika (u jednom trenutku ih je bilo 39), ali to su bila neka druga vremena i druga djeca, osobito drugi roditelji. Danas se svi pozivaju na različitosti i na pravo da se te različitosti uvažavaju (često potpuno neobjektivno od strane roditelja, ali to je neka druga tema). Hoću reći, mnogo toga se promijenilo i mi se moramo prilagođavati tim promjenama. Stoga mislim da i ovaj Pravilnik mora pratiti trendove i uzeti u obzir da su se desile ogromne promjene u zadnjih tridesetak godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 SNEŽANA KOSANOVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, nakon 34 godine rada u učionici smatram da bi broj učenika u redovnom razrednom odjelu trebao optimalno biti do 24. Uključivanje učenika s teškoćama uvjetuje umanjivanje broja učenika u odjelu kako bi rad bio što kvalitetniji i lakši. Za svakog učenika koji je s teškoćom- broj učenika u razrednom odjelu treba umanjiti za 2. Ponekad treba sagledati teškoće prema Orijentacijskim listama i odrediti na terenu broj učenika u razrednom odjelu. U današnje vrijeme su teškoće mnogobrojnije i teže dok su tehnologija i rad zahtjevniji. Prevelik broj učenika umanjuje kvalitetnu edukaciju pojedincu. U razrednom odjelu treba smanjiti broj uključenih učenika u razredni odjel na najviše dva učenika s posebnim potrebama. Kombinirana odjeljenja su specifičnost u gorskim i primorskim ( otočnim ) mjestima te bi tamo trebalo dozvoliti egzistiranje razrednih odjela i s minimalnim brojem učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Martina Čiček PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da bi trebalo bolje proučiti pravilnike zemalja koje su uspješne u obrazovanju. Ako već želimo nešto napraviti u obrazovanju potrebno je učiti od najboljih i učiti na greškama drugih. Naime, inkluzijom učenika s teškoćama diskriminiramo njih same jer ne dobivaju dovoljno dobar i kvalitetan odgoj i obrazovanje, a također diskriminiramo i učenike koji su sposobni pratiti nastavni plan i program. Jedan razredni odjel bi trebali pohađati učenici sličnih/jednakih kognitivnih i drugih sposobnosti. Ukoliko se učitelj samo 5 min posveti trima učenicima s teškoćama u razredu od 20 učenika to je 15 min, a što je s ostalim učenicima? Jel je 30 min dovoljno za davanje uputa, vrednovanje za/kao/naučenog, izvedbu praktičnih radova, rješavanje tekućih problema...i još u razredu zna biti po nekoliko učenika s individualiziranim pristupom. Učitelj stvarno treba biti vješt u zadovoljenju svih potreba, rekla bih da trebamo posjedovati čarobnjačke vještine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Nevenka škrabo PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da se broj učenika u razrednom odjelu , a naročito u kojem imamo učenike s teškoćama, ne bi trebao povećavati. Oni koji nisu u razredu ne mogu ni zamisliti koliko je u današnjim uvjetima teže raditi s učenicima nego što je bilo prije desetak ili više godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Marija Aljinovic PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Postovanje! Nadam se da psobe koje sastavljaju Pravilnik imaju donekle iskustvenog rada u samoj ucionici. Svaki razred je prica za sebe pa tako i broj ucenika kako u redovnom tako i u kombiniranom odjelu. Broj od 28 ucenika, posebice ako je ukljucen jedan ili vise ucenika s posebnim potrebama , prema mom skromnom iskustvu je prevelik. Optimalan je broj od 20bucenika po razrednom odjelu kako bi rad prema novom Kurikulu bio sto kvalitetniji i icenicima i nastavnicima. Ppzdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Marina Vidović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, smatram da optimalni redoviti odjel ne treba nikako prelaziti 25- 26 učenika. Predlažem ispravak Čl.3. gdje bi trebalo uključiti najviše 2 učenika s teškoćama. Reforma školstva treba krenuti od ovog "problema", a ne gomilanjem učenika u jedan odjel. Potencijalno daroviti su nepravedno zanemareni. Ako je cilj buđenje kreativne, problemske i projektne nastave jasno je da je potreba raditi u optimalnom odjelu, koji sigurno nije s 28 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Dijana Gašparac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Svatko tko je radio u razredu , osobito nižim razredima, razumije kako optimalan broj učenika ne može biti 20, već od 14 nadalje. Izazovi koje pred nas stavlja Škola za život, inovativnost u poučavanju, pružanje podrške učenicima kako bi svi imali priliku razviti svoje potencijale u potpunosti zahtijevaju manji broj učenika u razrednom odjeljenju. Minimum 14, najveći broj učenika u razredu 22. Pravilnik koji je na snazi bolji je u svakom slučaju što se tiče definiranja najmanjeg broja učenika u razredu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
328 Dunja ham PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Slažem se s odlukom da broj učenika u odjelu ne treba prelaziti 20. Maksimalan broj 28 učenika je zaista previše. Znamo da je rijetkost da u odjelu nema učenika s individualiziranim pristupom u učenju , pa je taj broj prevelik. Isto tako u svakom odjelu imamo barem po jednog darovitog učenika, a o njima se ne vodi toliko računa kao o učenicima s inidvidualizacijom zbog teškoća u učenju. daroviti učenici isto zahtijevaju i trebaju dodatnu prilagodbu u radu i svojevrsnu individualizaciju kako bi napredovali. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Natalija Stjepanek PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, ne radim u osnovnoj školi pa mi je teško komentirati ovaj pravilnik i moj se komentar ne odnosi direktno na ovaj pravilnik, ali nadam se da će ga ipak netko od nadležnih službi pročitati. U strategiji obrazovanja RH, strukovne škole imaju veliku važnost. Kako se broj učenika smanjuje a povećava broj gimnazijskih razreda, broj učenika koji nakon osmog razreda upisuju strukovne škole smanjuje se jer neke gimnazije nemaju bodovni prag pa te gimnazije upisuju učenici koji ih teško završavaju a time i gimnazije spuštaju svoje kriterije da bi zadržali učenike i radi zadržavanja radnih mjesta svojih zaposlenika. Time su strukovne škole u podređenom položaju i neka se zanimanja gase zbog manjka učenika. Predlažem kao što su neke županije učinile i dogovorno određuju bodovne pragove, da se razmisli o takvom ili nekom modelu obrazovanja gdje će učenici iz osnovne škole biti usmjereni u zanimanja koja su tražena, u kojima će svojim sposobnostima i vještinama moći zadovoljiti zahtjeve školovanja i tržišta rada. Treba se zapitati radi čega su na državnoj maturi slabiji rezultati? Djelomično zbog toga što gimnazije upisuju učenici koji po svojim znanjima i sposobnostima tamo ne pripadaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Anita Donđivić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Članak 3. Slažem se da je optimalan broj učenika u razredu 20, no maksimalan broj učenika bi se trebao smanjiti na 26 ili na 25 učenika. U praksi se događa da svaki razred koji krene s manjim brojem učenika (recimo 22) na početku školske godine (govorim o srednjim školama) do kraja drugog razreda srednje škole ima obavezno 28 učenika jer je to pedagoški standard, a učenici se prebacuju iz škole u školu, iz razreda u razred (to je pravilo u srednjim školama). Zbog toga treba ograničiti maksimalni broj učenika na 26 ili 25. Također, praksa je pokazala da i jedan učenik po posebnim potrebama, bez obzira ima li asistenta ili nema, razbije konstrukciju razreda za kvalitetan rad te bi trebao biti manji broj učenika kod uključivanja učenika po posebnim potrebama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Karolina Asanovic Mrcela PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Mislim da bi redoviti razredni odjel bez učenika s poteškoćama trebao imati najviše 22 učenika, a uz jednog učenika s poteškoćama 20 učenika. U slučaju da u razredu ima više učenika s poteškoćama, ukupni broj učenika bi se trebao smanjivati s početnih max 22 za po dva učenika po svakom učeniku s poteškoćama. Također, minimalni broj učenika potrebnih da se oformi razredni odjel izborne nastave stranog jezika bi trebao biti 7, a maksimalni 15. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Draženka Vernik PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prvenstveno bi trebalo razdvojiti razrednu i predmetnu nastavu dokumentom. U razrednoj nastavi, posebice prvom razredu, broj učenika ne bi trebao prelaziti 18. Učenici u prva četiri razreda usvajaju osnovne vještine i znanja koje će koristiti u kasnijem školovanju. Kvalitetno, formativno vrednovati učenike u odjeljenju s velikim brojem (26, 23) je neizvedivo. Izvanučionička nastava je također upitno izvediva jer je broj učenika prema Pravilniku ograničen na 14, koje može izvesti učiteljica/učitelj i teško je naći pratitelja kako bi zadovoljili isti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Gorana Babić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Na početku svog komentara istaknula bih kako sam mišljenja da bi sve škole trebale ustrojiti timove stručnih suradnika sukladno Državnom pedagoškom standardu, što su neki kolege već spomenuli te tu ideju svesrdno podržavam. Naime, danas je sve više djece kojima je potrebna povremena ili kontinuirana pomoć pedagoga, psihologa, edukacijskog rehabilitatora ili stručnjaka drugog profila, a njih nema dovoljno da bi zadovoljili i povremene potrebe naših učenika. Poznato je da su današnja djeca daleko zahtjevnija od prijašnjih generacija, stoga broj djece u razredu ne bi NIKAKO smio prelaziti 20. Idealan broj učenika u jednom razredu je 16. Optimalan redoviti razredni odjel ima 16, a NAJVIŠE 20 učenika. Međutim, postoje iznimke pa predlažem da u slučaju da škola ima jedan odjel istoga razreda broj učenika bi mogao biti 24. Smatram kao još neki kolege da je maksimalni broj od 28 učenika u razrednom odjeljenju za današnje potrebe zaista prevelik. "Škola za život" potiče kritičko razmišljanje, a s tolikim brojem učenika teško će biti ostvarivi ishodi i provedena vrednovanja. Praćenje usvajanja ishoda, vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje zaista je teško provoditi u odjeljenjima koja broje više od 20 učenika. 28 učenika u razredu je preveliki broj obzirom na kurikularnu reformu i individualizirani pristup koji mora biti zadovoljen prema svakom učeniku, a ne samo prema onima koji imaju teškoće. Mišljenja sam da bi za svakog učenika s individualiziranim pristupom broj učenika u razrednom odjelu trebalo umanjiti. U razredu bi trebala biti maksimalno 2 učenika koji rade po prilagođenom programu- za njih mimo pripremanja za redovnu nastavu samostalno pišemo posebne planove, posebne ispite,pripremamo posebne zadatke.To iziskuje jako mnogo pripreme te bi dodatak na plaću za rad s ovakvim učenicima trebao biti i veći. Smatram da u cijeloj priči također uz sve zahtjeve i broj učenika u razredima ne možemo dati dovoljno pažnje darovitim učenicima, jer njima je također potrebna "prilagodba i individualizacija" kako bi ostvarili svoje potencijale. Treba i o tome voditi računa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Nikolina Nikolić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Broj učenika u razrednom odjelu u kojem su i učenici s teškoćama treba smanjiti, npr. najveći broj učenika može biti 24 i jedan s teškoćama, 20 i dva s teškoćama te 18 i tri s teškoćama. U suprotnom, razredne odjele treba podijeliti, ukoliko to dozvoljavaju prostorni i organizacijski uvjeti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Franjo Nagulov PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prije svega, stava sam kako je od izuzetne važnosti promisliti prilagodbu pedagoškoga standarda te ga prilagoditi ruralnim sredinama u kojima je broj učenika u drastičnom padu. U protivnom, ono što slijedi jest, uz posljedično gomilanje tehnoloških viškova, postupno gašenje škola u tim mjestima. Onoga trenutka kada se u jednom malom mjesto ugasi škola to mjesto osuđeno je na neminovni nestanak i povratka više nema. Dakle, prilagodba standarda za ruralne sredine valja promatrati ujedno i kao bitnu demografsku mjeru. Kao što se posebno, primjerice, pristupa otocima ili gorskom pojasu. To govorim iz perspektive demografskoga egzodusa koji je zadesio Slavoniju, Baranju i Srijem nakon ulaska Hrvatske u EU te otvaranja tržišta, a u kontekstu činjenice da početkom srpnja o. g. Austrija ukida radne dozvole. O eventualnim uštedama dokidanjem dijela razrednih odjela izlišno je govoriti. One su zanemarive u odnosu na državni proračun te ne mogu služiti kao alibi. Ne znam koliko učinka ova vrsta savjetovanja može imati (odnosno ima li uopće), ali nadam se da će o tomu nadležni početi ozbiljno razmišljati. Nisam siguran jesu li ljudi koji vode MZO doista svjesni toga problema. Na isti utoliko valja konstantno upozoravati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Jasmina Alilović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Što se tiče broja učenika u razrednom odjelu mislim da bi se trebali držati onog standarda koji vrijedi i za predškolske ustanove, a to je 15. U kombiniranim odjelima ne bi trebalo biti više od 10 učenika. Na satima dodatne i dopunske nastave, ako želimo kvalitetnu nastavu maksimalno 5 učenika. Ja trenutno imam dopunsku nastavu iz matematike za sve učenike od 5. do 8. razreda, a samo jedan sat tjedno, što je izrazito iscrpljujuće. Daroviti učenici su totalno zanemarena kategorija u našem sustavu. Npr. trenutno pripremam za županijsko natjecanje učenicu 5., učenicu 6. i 2 učenika 8. razreda...to je puno više od 1 sat tjedno, a nije adekvatno financirano te ostaje na entuzijazmu učitelja. Svaki učenik koji radi po prilagođenom programu treba imati osiguranog asistenta od sustava, a ne da ovisimo o raznim udrugama. Na 15 učenika, po mom bi trebao ići 1 učenik s programom, u protivnom je potrebno smanjivati broj učenika u razrednom odjelu ako nema asistenta. 3 učenika s poteškoćama u razrednom odjelu je previše, koliko god učenika broji. Mislim da rad u razredu u kojem svi učenici koji rade po programu nemaju asistenta nije dovoljno kvalitetan rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Nedjeljko Marinov PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Prije svega mišljenja sam kako bi sve škole trebale ustrojiti timove stručnih suradnika sukladno odredbama Državnog pedagoškog standarda. Svjedoci smo činjenice po kojoj imamo sve više djece kojima je potrebna povremena ili kontinuirana pomoć pedagoga, psihologa, edukacijskog rehabilitatora ili stručnjaka drugog profila. Radio sam u razrednim odjelima s 40, ali i s 3 učenika te iz iskustva predlažem da razredni odjel u pravilu ima 20 učenika, u slučaju da škola ima jedan odjel istoga razreda broj učenika bi mogao biti 24. S pomoćnikom ili bez njega odjel bi imao maksimalno dva učenika s TUR-om, a broj učenika u razredu 16. Mišljenja sam da bi za svakog učenika s individualiziranim pristupom broj učenika u razrednom odjelu trebalo umanjiti. Razredni odjel bi mogao imati najviše dva učenika koji rade po prilagođenom i dva koja rade individualizirano uz maksimalan broj od 14 učenika. Grupa za izbornu nastavu 2. stranog jezika može se ustrojiti za najmanje 7 učenika (škola ima jedan odjel 4.-8. razreda i mogućnost ponuditi dva strana jezika). Mišljenja sam kako bi to promicalo izbornost te bilo opravdano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Milojka Rataić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Slažem se da je optimalan broj učenika u razredu 20. Najviše 28 učenika u razredu u praksi daje dosta manevarskog prostora, jer zaista postoje razne životne situacije u kojima bi manji broj učenika mogao biti zakonska prepreka da u razred primite učenika "kojem to život znači". Mada smatram da 28 učenika u razredu je preveliki broj obzirom na kurikularnu reformu i individualizirani pristup koji mora biti zadovoljen prema svakom učeniku, a ne samo prema onima koji imaju teškoće. Smatram da u cijeloj priči ne dajemo dovoljno pažnje darovitim učenicima, jer njima je također potrebna "prilagodba i individualizacija". Inkluzija je pojam koji najbolje opisuje smisao onoga što želim reći. Tvrdim da s jednim darovitim i jednim učenikom s teškoćama u razredu od 20 učenika (a zamislite da ih ima 26, jer ste darovitog zanemarili) imate velike izazove u radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Alta Pavin Banović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Izvrsno je što se promišlja i želi "čuti" mišljenje prosvjetnih djelatnika o broju učenika uključenih u redovite, kombinirane razredne odjele kao i o broj učenika uključenih u određene odgojno-obrazovne skupine. Ovaj prijedlog Pravilnika je za osnovne škole, a bilo bi potrebno napisati Pravilnik o broju učenika .... i za srednje škole. Početak svake nove školske godine uvijek je početak "igre" s brojem učenika u razrednim odjelima. Učenika je sve manje, ali je sve više učenika s individualiziranim programima, programima za učenike s teškoćama u razvoju u školi s redovitim programima, učenika koji imaju svoga asistenta, kao i "sklapanju" kombiniranih razreda. Integracija učenika s poteškoćama u redovne školske programe je hvalevrijedna ali je pitanje koliko su nastavnici educirani za rad s učenicima s poteškoćama u redovnoj školi. Dosadašnje iskustvo rada s učenicima s prilagođenim ili posebnim programima je za nastavnike veliki problem. Ukoliko se želi učenike s poteškoćama upisati u redovne škole neophodno je osigurati za njih uvijek asistenta i u tom slučaju broj učenika u razredu nije upitan. Smatram da je 15 učenika u redovnim razrednim odjelima u osnovnim školama sasvim dovoljan jer danas je potrebno svakom djetetu (učeniku) posebno posvetiti pažnju. Povećanje i smanjenje broja učenika u razrednim odjelima ovisno koliko je upisanih učenika po posebnim programima nije potrebno jer svaki učenik ima svoga asistenta...:). Svaki učenik upisan po posebnim programima u redovne razredne odjele mora neizostavno imati asistenta i to svako dijete svoga - asistent prati dijete cijelo vrijeme njegovog osnovnoškolskog obrazovanja, a ne mijenjati svake godine. Broj učenika u kombiniranim razredima smatram da može biti od 2 do 10 učenika maksimalno bez obzira koliko je kombiniranih razreda jer svakom je učeniku potrebno posvetiti određeno vrijeme kako bi doista kvalitetno usvojio nastavne sadržaje za cijeli život u Školi za život. Odgojno-obrazovne skupine (dodatne, dopunske, izvannastavne... i druge) doista su neophodne u radu s učenicima i smatram da broj učenika može biti minimalno od 1 do 5, a maksimalno koliko nastavnik želi i može prihvatiti za rad, jer je potrebno sa svakim učenikom raditi individualno kako bi se postigli izvanredni rezultati kao i zadovoljstvo samoga učenika što je i cilj kako učenika tako i roditelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Ana Posavec PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da je previše upisati 3 učenika s poteškoćama u isti razred. 1 učenik s poteškoćama je maksimum. Ako već mora biti više od jednog učenika, bilo bi najbolje da svaki učenik s poteškoćama ima svog pomoćnika u nastavi. Također treba voditi brigu kod razvrstavanja učenika s poteškoćama jer nisu sve poteškoće jednake. Neke su teže, neke lakše i treba o tome brinuti. U redoviti razredni odjel može se uključiti u pravilu najviše 1 učenik s teškoćama u razvoju. Današnja djeca su puno zahtjevnija od prijašnjih generacija i broj djece u razredu ne bi NIKAKO smio prelaziti 20. Idealan broj učenika u jednom razredu je 16. Optimalan redoviti razredni odjel ima 16, a NAJVIŠE 20 učenika. Ako je jedno dijete s poteškoćama, smanjuje se broj učenika za 2. Učiteljica se jednostavno ne stigne posvetiti svim učenicima kad je razred pretrpan s gotovo tridesetero učenika. Ako ste ikad radili u 1.r OŠ, znate. Sat traje samo 45 minuta, a to ni približno nije dovoljno za kvalitetnu nastavu s tolikim brojem učenika. Svi gube, i učenici i učiteljice. Nemoguće je detaljno pratiti i vrednovati velik broj učenika. Apsurdno je gurati nove metode, nova učenja, novo ovo i novo ono – a u isto vrijeme koristiti debelo zastarjeli broj učenika u razredu. To je maltretiranje zaposlenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Svjetlana Devčić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Trebalo bi razmišljati o tome da su učenici s poteškoćama različito kategorizirani (prilagođeni i individualizirani) . Upravo zbog toga treba voditi računa pri određivanju broja učenika u razredu. U svakom slučaju ukoliko ima takvih učenika u razredu broj ne bi trebao prelaziti 15. Ukoliko se radi o razredu u kojem nema učenika s poteškoćama mišljenja sam da bi optimalni broj bio 20-22 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Ivana Čolak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U razrednom odjelu ne bi trebalo biti više od 20 učenika. Ako težimo školi za život s projektnom i istraživačkom nastavom idealno bi bilo do 16 učenika u razrednom odjelu. Kako rad s djecom poteškoćama tako i rad s darovitom djecom isto traži manji broj djece zbog individualiziranog pristupa. Kad uvjeti u školama to omoguće tako će i biti. Vjerujem da se radi na tome. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Maja Husar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Zbog sve specifičnije situacije u školama (broj djece, obveze učitelja, struktura učenika) maksimalni broj učenika trebao bi biti 20 po odjelu. Nadalje, ne vidim razlog zbog kojeg bi broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima od I.do IV. razreda trebao/mogao biti veći nego od V. do VIII. razreda. Predlažem izjednačavanje broja u razrednoj i predmetnoj nastavi i to onako kako je predloženo za predmetnu nastavu. Smatram da u ovaj pravilnik treba uvrstiti i učenike koje imaju individualizirani pristup. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Simona Bijelić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Djeca sa sve vise poteskoca (trebaju psihologa zbog necega), radis kao hobotnica...iz iskustva tvrdim da je 16 broj ideaaala. Stignu svi biti ukljuceni, stigne se svima pregledati rad...sve preko nije vise to to Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Marica Brzica PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Mislim da je 28 učenika u razrednom odjelu prevelika brojka. Optimalna bi brojka bila do 22. Također je otežan rad u razrednom odjelu koji ima više od dva učenika s teškoćama. Javlja se problem kad se nakon formiranja razrednih odjela, u višim razredima, poveća broj učenika s teškoćama pa se zna dogoditi da razredni odjel ima npr. 24 učenika,a među njima čak i tri učenika s teškoćama. Takve bi situacije trebalo izbjeći. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Stanka Svetličić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U navedenom Pravilniku ne spominju se učenici koji imaju individualizirani pristup, a takvih je učenika sve više i s njima se, kao što i sama riječ kaže, treba raditi individualno. Stoga sam mišljenja da, ukoliko u razrednom odjelu ima učenika koji imaju individualizirani pristup, razredni odjel ne bi smio imati više od 20 učenika. Trenutno radim u razrednom odjelu koji broji 26 učenika od čega ih 5 ima individualizirani pristup i uz najbolju volju, senzibilitet i dobru pripremu, ne mogu se kvalitetno posvetiti učenicima niti ih kvalitetno poučavati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Gordana Divić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Slažem se s kolegama da je optimalni broj učenika u razredu 20 (+ maksimalno 2 zbog nekih posebnih uvjeta - kao npr. primoranog primanja u razred učenika koji se je preselio u mjesto u kojem je "ta" škola jedina škola i "taj" razred jedini takav razred). A po pitanju učenika s teškoćama, bilo bi najbolje za sve nas zajedno (i učenike i roditelje i sve predmetne nastavnike) da svaki učenik s poteškoćama ima svog pomoćnika u nastavi (osim ako to učenik/roditelj izričito odbija, jer smatra da učenik može savladati sve ishode bez pomoći bilo kojeg dionika nastavnog procesa - pomoćnika u nastavi, drugih učenika i slično). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Božena Bareta PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da je i za izbornu nastavu previše 28 učenika u razredu. Također, nigdje u pravilniku nije naznačeno koliko NAJMANJE učenika može biti u razredu izborne nastave, pogotovo u razredima u kojima tijekom godina dolazi do ispisivanja određenog broja učenika. Dakle, ako je prilikom upisa minimalni broj 14 učenika (kako je pravilo u praksi), tijekom godina ponekad dolazi do opadanja tog broja i onda se razredi spajaju. Nigdje nije navedeno MORAJU li se razredi spajati, tj. jeli minimalni broj od 14 učenika pravilo o kojem se vodi računa samo pri upisu učenika u izborni predmet ili se taj broj mora poštovati do kraja osnovnoškolskog obrazovanja? Nadalje, mislim da bi se prilikom upisa u izbornu nastavu i formiranja razreda trebao odrediti postotak učenika koji je potreban za formiranje 1 razrednog odjela, a ne broj učenika, jer čitavi razredi u nekim područnim školama nemaju 14 učenika. Sukladno tome, ista pravila o broju učenika u razredu izborne nastave u školama od npr.1000 učenika i u školama s 200 učenika nisu pravedna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Ivana Finka PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Kako "Škola za život" i Kurikulum podupiru formativno, a ne sumativno vrednovanje za koje je potrebno kontinuirano praćenje učenika time i sam broj učenika treba pratiti isto. Time vođena sam na temelju ovog nacrta sam napisala svoje mišljenje: Optimalan redoviti razredni odjel ima 18, a najviše 22 učenika. – ako se pristupa po Kurikulumu formalnom vrednovanju, subjektivno se ne može vrednovati i pratiti veliki broj učenika U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel ne može imati tri učenika uz prilagodbu sadržaja, eventualno da se ne može organizirati drugi odjel u taj odjel treba pomoćnika u nastavi i to s nastavničkim ili pedagoškim kompetencijama. Što je s učenicima s individualiziranim pristupom? Potrebno je i u takvim razredima smanjiti broj učenika. - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 18 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda od I. do IV. razreda ima u pravilu najviše 12 učenika . Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika triju razreda od I. do IV. razreda ima u pravilu najviše 10 učenika. Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda od I. do IV. razreda ima u pravilu najviše 8 učenika. Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika dvaju razreda od V. do VIII. razreda ima u pravilu najviše 9 učenika. Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika triju razreda od V. do VIII. razreda ima u pravilu najviše 8 učenika. Kombinirani razredni odjel sastavljen od učenika četiriju razreda od V. do VIII. razreda ima u pravilu najviše 7 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Višnja Pranjić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U potpunosti podupirem integraciju učenika s poteškoćama u redovni program školovanja. Međutim, jesu li svi učenici s teškoćama u stanju završiti pojedine programe? Ovaj problem koji se pojavljuju pri obrazovanju za medicinsku sestru opće njege/ medicinskog tehničara opće njege, na žalost, ne može riješiti smanjeni broj učenika u razredu. Dužnost svakog nastavnika je osigurati uspješnost učenika i usvajanje znanja, vještina i kompetencija. Jesu li svi učenici s poteškoćama u stanju usvojiti kompetencije za ovo odgovorno zanimanje? Predlažem osjetljiviji probir, profesionalnu orijentaciju, prije upisa učenika s poteškoćama u program za kvalifikaciju medicinska sestra opće njege/ medicinski tehničar opće njege. Mnogi učenici s poteškoćama uspješno svladavaju program, ali ne svi pa se postavlja pitanje je li djetetu učinjena "usluga" upisom u zahtjevan program koji ne može završiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Ana Bučević Romić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Mišljenja sam kako broj djece u razrednom odjelu ne bi smio biti veći od 22 djeteta. Smatram kako je taj broj idealan ako u razrednom odjelu nema djece s poteškoćama. Također, smatram kako u jednom razrednom odjelu ne bi smjelo biti više od dvoje djece s poteškoćama. Bilo da je riječ o djetetu s asistentom ili bez asistenta. Ako u razredu ima dvoje djece s poteškoćama mislim da u tom razredu ne bi smjelo biti više od 15 učenika. Svakom je učitelju primarni cilj rada održavanje kvalitetne nastave, koja se nažalost ne može zadovoljiti ako su uvjeti rada loši. Smatram da su razredi od 28 učenika preveliki i ,,preštetni'' kako za djecu tako i za nastavnike. Svaki se učitelj želim posvetiti učeniku pojedinačno, a u takvim razredima to je nemoguće. Toplo se nadam da Pravilnik neće ići na štetu niti djece niti učitelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 Marija Guć PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Mišljenja sam da je maksimalni broj od 28 učenika u razrednom odjeljenju prevelik. Prema "Školi za život" koja potiče kritičko razmišljanje a ne usvajanje činjenica, s tolikim brojem učenika teško će biti ostvarivo. Praćenje usvajanja ishoda, vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i ostale tvorevine ove obrazovne revolucije teško je provoditi u odjeljenjima koja broje više od 25 učenika. 3 učenika s poteškoćama u razredu su također previše. Možda se školuju po istom članku, i nekome su učenik broj 1, 2 ili 3 s poteškoćama, ali svaki od njih je poseban i traži poseban pristup u nastavi. 2 učenika s poteškoćama u jednom razredu su maksimum, i to ako jedan od njih ima pomoćnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 Vlatka Galac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Pravilnikom ne bi trebalo ići na štetu učeniku,niti učitelju. Broj učenika u razrednom odjelu ne bi trebao prelaziti 20. Naime,kako radim već 31 godinu u nastavu imam veliko iskustvo.Moji prvi razredni odjeli su imali preko 30 učenika, po 4 do 5 učenika s poteškoćama. Uvjeti su bili teški.Danas je puno bolja situacija te upravo zbog kvalitete rada ne treba povećavati broj učenika u razrednom odjelu iznad 21,tj.broj PP te IOOP također ne smije biti veći od jedan. Ukoliko bi se Pravilnikom povećao broj učenika u razrednom odjelu, te broj prilagođenih programa većih od jedan time bi se naštetilo nadarenoj djeci koju tako zanemarujemo jer nemamo vremena posvetiti se njima,zanemarujemo i učenike po prilagođenom jer je potrebno posvetiti pažnju i ostalim učenicima.Govorimo o modernoj školi,Školi za život, digitalnoj opremljenosti , no najmanje računa vodimo o kvaliteti obrazovanja.Opterećivanjem učitelja na ovaj način gubimo na kvaliteti. Toplo se nadam da Pravilnik neće ići na štetu jednima i drugima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 Ivana Pongrac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI U potpunosti se slažem, iz iskustva asistenta, s komentarom DRAŽENKA GALOŠEVIĆ Smatram da su 3 učenika s poteškoćama previše u razredu. Bilo bi dobro maksimalno 2 učenika s time da barem jedan od njih ima pomoćnika u nastavi. Iz iskustva navodim razloge jer je teško raditi u razredu (u mom slučaju) s 2 teške poteškoće kod učenika. Ne stignem se posvetiti ostalim učenicima, a i među njima ima onih koji trebaju pomoć. Ako će u razredu biti 3 učenika s poteškoćama, onda ukupan broj učenika neka bude 10 - 12, s time da barem jedan ima pomoćnika. Prilikom razvrstavanja učenika s poteškoćama u razrede, trebalo bi paziti na kategoriju poteškoće (teški, srednji i laki) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
355 Valerija Jakupec- Zvonar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Predlažem.da se broj učenika u razredu koji pohađa dijete sa teškoćama.u razredu ograniči 15 učenika.Ako nastavnik želi kvalitetno odraditi sat ne stigne se dovoljno posvetiti ni učeniku sa teškoćama ni učenicima koji nastavu pohađaju po redovitom programu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 Ivan Sunara PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Optimalan broj bi bio 14-18 ucenika. 18 ako nema indiviualiziranih ni prilagodjenih. Ako ima individualizirani tada se broj ucenika smanjuje za broj individ. do mogucih 14 za 4 individualizirana. Za svaki prilagodjeni broj ucenika pada za 2. Dakle 14+2 prilagodjena ili 14+4 individualiz. ili mix. Tako bi maksiman broj prilagodjenih po razredu mogao biti 2, a individualiziranih 4. Ako idemo u reformu tada bi broj ucenika morao biti prioritet i preduvjet reformi. To je trebalo prvo reformirati i smanjiti. 28 ucenika zbilja nema smisla jer svatko dobije tek mrvice i od najboljeg programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 Mirna Mežnarić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Optimalan redoviti razredni odjel treba imati najviše 20,a ne 28 učenika.Ako su u razredu učenici s teškoćama,broj učenika se treba smanjiti za 2.Iz godine u godinu dolaze sve zahtjevnije generacije,sveprisutne su psihofizičke teškoće,razni poremećaji pa tona nepotrebne administracije...a od nas se očekuje individualan pristup za svakog učenika,to jednostavno nije izvedivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 Andreja Korčanin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Optimalni broj učenika u redovitom razrednom odjelu po mom mišljenju nije od 20 do 28, nego npr. od 15 do 20. Od 20 do 28 je vrlo velik raspon, a događa se da je u školama za pohađanje kojih je zainteresiran velik broj učenika (npr. određene srednje škole) maksimalni broj učenika na gornjoj granici "optimalnosti", odnosno da u razrednom odjelu ima 28 učenika što zaista predstavlja vrlo velik problem pri provođenju kurikularne reforme koja zagovara i individualni pristup, više vrsta vrednovanja te vođenje detaljnijih bilješki o svakom učeniku. U tako velikom razrednom odjelu teško je realizirati ishode te pratiti ostvarenost istih. Broj učenika koji škola upisuje mogao bi dakle ostati isti, no uz formiranje većeg broja razrednih odjela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 Nataša Gaščić Đurkan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Optimalan broj učenika nije od 20 do 28, nego od 15 do 20. Ako idemo prema reformi u školstvu, treba i o tome razmišljati. učenici s poteškoćom su različito kategorizirani i nisu svi prilagođeni, nego su tu i individualizirani. O tome isto treba voditi računa pri određivanju broja učenika u razredu. Ne mogu se svi učenici s poteškoćama trpati u isti koš. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 Dijana Gašparac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Optimala razredni odjel treba imati od 14 do 20učenika kako bi se učitelj mogao podjednako posvetiti svakom učeniku. Ukoliko ima učenika s poteškoćama taj broj ne bi smio biti veći od 2o učenika na 1 učenika s poteškoćom. Dio dosadašnjeg pravilnika koji propisuje minimum od 14 učenika je u redu, ali maksimalan broj od 28 je zaista previše za kvalitetan nastavni rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 DRAŽENKA GALOŠEVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da su 3 učenika s poteškoćama previše u razredu. Bilo bi dobro maksimalno 2 učenika s time da barem jedan od njih ima pomoćnika u nastavi. Iz iskustva navodim razloge jer je teško raditi u razredu (u mom slučaju) s 2 teške poteškoće kod učenika. Ne stignem se posvetiti ostalim učenicima, a i među njima ima onih koji trebaju pomoć. Ako će u razredu biti 3 učenika s poteškoćama, onda ukupan broj učenika neka bude 10 - 12, s time da barem jedan ima pomoćnika. Prilikom razvrstavanja učenika s poteškoćama u razrede, trebalo bi paziti na kategoriju poteškoće (teški, srednji i laki) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 Marija Ursić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Iz iskustva smatram da je tri učenika s teškoćama po razrednom odijelu previše. Mislim da bi tekst trebalo promijeniti u maksimalno dva učenika s teškoćama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 Julijana Šijić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Pravilnikom se ne spominje strukovne škole. Prema dosadašnjem iskustvu, pri upisu učenika s teškoćama, sustav automatski smanji broj upisanih po redovitom programu, čime učenici koji bi inače mogli upisati željeno zanimanje ispadaju jer je razred popunjen. Time učenici strukovnih škola ostaju zakinuti za mogućnost upis i pohađanja željenog zanimanja. Drugi problem je taj što u prvim razredima strukovnih škola dolazi do najvećeg osipanja učenika (npr. prebacuju se u druge škole, mijenjaju zanimanja...) pa od onih 20 ili manje s početka do kraja školovanja razredi ostanu jako mali (ponekad svega 10-12 učenika). Predlažem da u strukovnim školama prvi razredi mogu imati 28 učenika bez obzira na učenike s poteškoćama. Osobito kada se radi o kombiniranim razrednim odjelima s dva ili tri zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 Martina Cindrić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da je 3 učenika s poteškoćama previše neovisno o broju učenika. Razredi ne bi trebali biti veći od 18 učenika jer rad s više učenika nije kvalitetan kao s manje. Učitelj ako ima 15 učenika, uspijeva pregledati svima sve što rade, svi su uključeniji u sve aktivnosti te razvoj pojedinca u zajednici će biti veći. U svakom razredu imamo učenika koji treba često pomoć i učitelj ne može raditi na 4 strane. Ako učenicima objašnjava gradivo, učenici s poteškoćama ne rade jer čekaju učitelja. Ako imamo više učenika s poteškoćama opet možemo biti kod jednog, a ostali ne žele raditi. U svakoj generaciji imam 2, 3 učenika s poteškoćama tako da iz iskustva pišem. Ta djeca ne mogu usvajati ishode koliko bi mogli jer učitelj ne može sam sve. Ako je jedno dijete s poteškoćama to je već izbedivo, sve više od toga svi učenici su zakinuti jer učitelj ne stigne svima dati potrebitu pomoć. Pomoćnika u nastavi dobiti je vrlo teško jer nema se novaca i tako učitelj ostane sam u svemu i bori se za dobrobit djece, a zbog neadekvatnih uvjeta ne moze svoje ciljeve postići koliko bi htio. Stoga smanjite broj učenika radi kvalitetnije nastave i smanjite broj učenika s poteškoćama za dobrobit sve djece Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 Božidar Altus PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Smatram da bi se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu (vezano za članak 4.; stavak 2. do 7.) trebao smanjiti i u slučaju ako su u razrednom odjelu zastupljeni i učenici po redovitom programu uz individualizirane postupke. Iz osobnog dugogodišnjeg iskustva rada u kombiniranim razrednim odjelima i radu s učenicima s poteškoćama smatram da bi se na taj način i učenicima i učiteljima osigurali optimalniji uvjeti rada. Rad s učenicima koji s obzirom na vrstu teškoće mogu svladavati redoviti nastavni kurikulum bez sadržajnog ograničavanja, ali su im zbog specifičnosti u funkcioniranju potrebni individualizirani postupci u radu oduzimaju učitelju znatnu količinu vremena tijekom obavljanja nastavnog procesa naročito ako učenik ima prilagodbe iz više nastavnih predmeta. Tijekom nastavnog sata učitelj se mora dodatno posvetiti provedbi posebnih metoda rada, oblicima potpore, pripremi i korištenju dodatnih didaktičkih materijala i sredstva za rad s učenicima koji rade prema individualiziranim postupcima, praćenju i vrednovanju postignuća učenika i njegovih aktivnosti itd. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 Martina Sesar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Poštovani, slažem se sa Vašim prijedlogom pravilnika. Članak 3. stavak (3) uključuje tri učenika s teškoćama u redovitom razrednom odjelu,što je sasvim u redu ,ali možda nadodati da od ta tri učenika mora biti barem jedan pomoćnik u nastavi,jer mišljenja sam da su tri učenika sa teškoćama puno za jednu učiteljicu ili učitelja pored njih još 20,a pogotovo što se nigdje ne navode teškoće koje su u pitanju.Ili eventualno navesti teškoće pod šiframa pa da se u takve razredne odjele upisuju učenici sa eventualno manjim teškoćama koji mogu relativno samostalno odraditi dio zahtjeva nastavnog procesa.Sve to bi bilo u smjeru što kvalitetnijeg rada sa učenicima i postizanje što većeg broja planiranih ishoda u razrednom odjelu bili oni po redovnom programu ili posebnom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 Tatjana Gajger PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI Mislim da su 3 učenika s teškoćama u jednom razredu previše te da bi to znatno utjecalo na rad u razredu, u negativnom smislu naravno. Mislim da bi se tekst trebao promijeniti u maksimalno 2 učenika s teškoćama u razredu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Svjetlana Celinšćak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani, čitajući pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini, posebice Članak 3. stavak 2. mogu primijetiti da se nismo odmaknuli od postojećeg stanja a tendencija Škole za život je upravo unijeti promjene. Svaki učitelj, koji je radio u većim razredima, reći će vam da je standard od 28 jednostavno previsok. Ako želimo kvalitetnu nastavu broj učenika bi svakako trebao biti manji, bez obzira radi li se o učenicima s teškoćama u razredu ili ne. Svakako da će nastava biti kvalitetnija ako učitelj ima vremena posvetiti se svakom učeniku. Iz svoje prakse znam da se često dogodi da se učenici s teškoćama ne otkrivaju odmah pa se dogodi da ima i nekoliko učenika s redovitim programom uz prilagodbu do 4. razreda a broj učenika se kasnije ne mijenja nego "zaglavimo" na visokoj brojci. Isto tako nije svejedno o kojoj se vrsti teškoće radi jer sva djeca ne funkcioniraju jednako u razrednim sredinama. Vrlo često se dogodi da učitelji zbog velikog broja djece s teškoćama i pažnje koja se njima posvećuje ( posebice ako se radi o poremećajima pažnje i hiperaktivnosti) na neki način stavljaju u "drugi" plan učenika s redovnim programom koji bi napredovao brže i više da se i njemu posveti tolika pažnja. Razlike su među učenicima su očite a velikim brojem učenika u razredu smanjuje se mogućnost individualnog poticaja.Maksimalan broj učenika u razredu trebao bi biti 24 s naravno smanjenjem broja ukoliko ima učenika s teškoćama. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
369 Ornela Malogorski PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani, s obzirom na situaciju i zahtjeve reforme predlažem da u razredu ne bi smjelo biti više od 20 učenika, a 16 ako su uključeni učenici s teškoćama. Također, predlažem maksimalno 2 učenika s teškoćama kako bi se moglo adekvatno raditi. Trenutno u nekim srednjim školama ima i po 7 učenika s teškoćama u jednom razrednom odjelu jer na upisima nisu koristili pravo direktnog upisa pa smo ih naknadno otkrili, tek uvidom u e-maticu. I taj dio traži uređenje kroz druge pravilnike. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
370 Goran Ilić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. NE SLAŽEM SE S PRIJEDLOGOM NACRTA PRAVILNIKA O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSONOVNOJ ŠKOLI - Naime potpuno je neprihvatljivo da se broj učenika u razredu djece sa posebnim potrebama povećava na ovu razinu. Djeca sa poremećajima iz autističnog spektra jednostavno nisu u mogućnosti pratiti program ukoliko ih je 10 ili 12 u razredu. Također, valjalo bi osigurati asistente u nastavi za sve učenike (1/1) sa posebnim potrebama. Izvolite naći rezerve u proračunu na mjestima gdje svi znamo da se novac razbacuje, a ne na djeci sa posebnim potrebama! Ako niste to u stanju, pomoći ćemo vam jer rezerve u proračunu su vidljive izdaleka! Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
371 Iva Ramljak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Trenutačno još uvijek važeći Pravilnik o broju učenika (NN 124/09, 73/10) u članku 4. jasno definira koliko učenika i s kojim teškoćama, opet jasno definiranim i u skladu s Orijentacijskom listom teškoća i Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15), može biti u pojedinom razrednom odjelu ili skupini. Postoji li opravdani razlog zašto se taj članak ne spominje u ovom prijedlogu Pravilnika? Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
372 Majda Kurbalić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani! Iz ovog Prijedloga nije jasno jesu li u ovo uključeni i centri za odgoj i orazovanje ili ne. Različiti su normativi o broju učenika u centrima za odgoj i obrazovanje radi dodatnih utjecajnih teškoća tih učenika. Također, prema važećim pravilnicima i preporukama - npr. broj učenika s poremećajem iz spektra autizma jest 3-5 po razredu /skupini pa nije jasno odnosi li se ovi normativi i za učenike s poremećajem iz spektra autizma. Ako da - mislim da je to potpuno stručno neopravdano. S poštovanjem, Majda Kurbalić, prof.def. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
373 Alemka Lovnički PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani! Već godinama se provode rasprave o broju učenika u razrednonim odjelima i svaka od tih rasprava od strane učitelja nije u skladu s uvjetima koje propisuje PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI. Zahtjevonst rada s učenicima sve je veća bez obzira radi li se o učenicima s poteškoćama ili bez njih. Stupanj razvijenosti vještina i sposobnosti učenika iz generacije u generaciju sve je sve je niži te se i učenicima koji nemaju određene poteškoće učitelj sve više treba posvetiti. Individualizirani pristup učenicima te inkluzivna škola pred učitelje postavlja zahtjeve koje ne mogu ispuniti s obzirom na uvjete rada u razrednom odjelu. Broj učenika u razrednom odjelu ne bi smio prelaziti 20 u bilo kakvim okolnostima, a broj učenik s poteškoćama u razredu bi trebao biti samo jedan. Novi pristup učenju i poučavanju svih predmetnih kurikuluma ukazuje na rad koji je ostvariv s manjim skupinama učenika te se same kurikulumske smjernice kose s postavljenim uvjetima rada predstavljenim ovm Pravilnikom. Istraživački pristup nastavi zahtijeva rad u manjim timovima učenika ako se očekuje da takav rad bude kvalitetno, a ne samo promotivno proveden. Još uvijek u svim područjima i školama nije riješen problem osnivanja posebnoh razrenih odjela i rad učenika po modelu djelomične integracije. Mišljenja sam da se prije donošenja ikakvog pravilnika trebaju stvoriti kvalitetni uvjeti rada na terenu, a tek onda donositi pravilnici koji mogu biti u skladu sa stvarnim uvjetima. Čitajući neke pravilnike stiče se dojam da se odnose na neke, učiteljima nepoznate oklonosti , a one stvarne koje otežavaju rad na međusobnu štetu učenika, učitelja i učenika te roditelja i učitelja nisu obuhvaćene pravilnicima. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
374 Helena Kudra PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani, slažem se s većinom kolegica i kolega koji navode da je 28 učenika preveliki za kvalitetan rad. Kako bi učenik, bilo redoviti, daroviti ili učenik s teškoćama, došao u fokus, broj učenika u razrednom odjelu ne bi trebao prelaziti 20. Ukoliko u razredu ima učenika s teškoćama predlažem zaposliti pomoćnike u nastavi. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
375 Gabrijela Šitum PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. U svakom razrednom odjeljenju svi mi imamo, uz učenike s rješenjima, i učenike koji nemaju rješenja, a trebali bi ih imati, zapuštenu djecu, djecu s problemima u ponašanju, emocionalno nezrelu djecu...Ja psihologiju i pedagogiju nisam studirala nego matematiku, iz ova dva područja imam po jedan ispit u indeksu. Sada imam razred s 26 učenika te učenika s poteškoćama koji i ne bi trebao biti u redovnom razrednom odjeljenju, a uz njega još dvoje učenika koji bi trebali imati neko rješenje i ja trebam provoditi "Školu za život". U ostatku razreda imam 4 učenika s kojima redovito provodim "sate" kao razrednik zbog neprimjerenih oblika ponašanja. Lijepo molim da one koji propisuju da je u 21.stoljeću standard 28 učenika, pa da su oni i "naj" učenici, da se malo spuste na Zemlju, odnosno u razrede, te da onda pišu pravilnike. Moj razred pati jer ja trošim energiju na "probleme" umjesto na kvalitetu. Kako se mogu posvetiti svima i kvalitetno odraditi nastavu? Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
376 Jasmina Vidaković PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Radim u školi 24 godine i dala bih samo uvodni komentar da prije pisanja bilo kakvog pravilnika vezanog uz školu (izričito ovog o broju učenika u razrednim odjelima) treba obići škole,upoznati se sa situacijom, a tek onda napisati i predložiti ovakvo što. Primljeno na znanje Nema prijedloga.
377 Jasna Čižmek Tarbuk PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Komentar na Članak 4. Poštovani , u našoj školi je određen i najmanji broj učenika koji mogu činiti jedan razred, no ponekad je radi s jednim učenikom po posebnom programu može biti iznimno zahtjevan i za pedagoga te za druge učenike u razredu stoga mislim da bi broj učenika trebao biti određen od slučaja do slučaja te da bi u članku trebalo dozvoliti i manje broj učenika po razrednom odjeljenju. Stoga mislim da bi se u članku 4 stavci trebalo dodati da se (11) Na prijedlog i uz obrazloženje osnivača i Upravnog odjela, Ministarstvo može odobriti i veći ILI MANJI broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu od broja propisanog ovim člankom, kao što je to navedeno i u članku 2. za redovite razrede. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
378 Stela Dominis PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani, Radim preko 26 godina kao edukator rehabilitator s učenicima s teškoćama u razvoju i moje je mišljenje da je je ovako veliki broj učenika u razredu i odgojno-obrazovnim skupinama apsolutno neodrživ želimo li bolje rezultate i ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda te individualni pristup učenicima koji je u našem radu neophodan. Povećanjem broja učenika snižava se standard za najranjiviju skupinu u društvu, učenike s teškoćama u razvoju koje sve više obilježavaju višestruke teškoće (intelektualna teškoća, poremećaj iz spektra autizma, nedovoljno razvijen govor, poremećaj u ponašanju, motorički poremećaji, poremećaj pažnje i motorički nemir, problemi senzorne integracije, zdravstveni problemi koji utječu na sveukupno funkcioniranje itd.) i time potreba za primjenom niza terapija odnosno odgovarajućih metoda i prilagodbi u radu, a to je nemoguće ako je 12 učenika u skupini. Prijedlozi su: Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe (TEACH) kako bi spriječili ili ublažili nepoželjna ponašanja kojima ugrožavaju svoju i sigurnost drugih učenika. U važećem Pravilniku tj. izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. g. 7 učenika. U našoj zemlji nije nikad bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Prijedlozi su: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim teškoćama može biti 3 do 5 učenika Moje je mišljenje da rad učitelja edukatora-rehabilitatora s do 12 učenika s poremećajima iz autističnog spektra ili s težom i teškom intelektualnom teškoćom dovodi u pitanje osnovnu SIGURNOST učenika te značajno umanjuje kvalitetu odgojno-obrazovnog rada. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
379 Tanja Gregur PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Slažem se s kolegicom koja govori o tome da je stručna pomoć učiteljima nedovoljna. Mi nismo ni psiholozi ni defektolozi ni psihijatri i često moramo raditi poslove za koje nismo osposobljeni. Mnogo škola nema dovoljan broj stručnih suradnika koji su zatrpani papirologijom i ne stižu "obraditi" sve probleme koji se događaju.Ne trebam ni spominjati da roditelji često ne surađuju s nastavnicima niti stručnim suradnicima već se "prave" da je sve O.K. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
380 Marijana Klobučar PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani, iz iskustva učiteljice koja je radila i u razrednim odjelima s 30 učenika i razrednim odjelima s 10 učenika smatram da je 20-28 učenika u jednom razrednom odjelu prevelik broj posebice ako su u odjelu tri učenika s poteškoćama. Optimalno bi bilo 15-20 učenika s najviše dva učenika s poteškoćama. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
381 Luka Huzjak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Nastava drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Zašto je izborna nastava vjeronauka vrednija od izborne nastave njemačkog jezika, pa može imati i manje od 14 učenika u skupini? Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
382 Mirta Lulić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Poštovani, profesorica sam s 25 godina radnog staža. U jednom razrednom odjelu imam 22 učenika i jednu slijepu učenicu s kojom radim po individualiziranom programu. Toj učenici maksimalno se posvećujem, ali smatram da bi razredni odjeli u kojima imamo učenike(ovisi o broju) s poteškoćama trebali biti od 15 do 18 učenika po odjelu. Trenutno imam razredni odjel od 16 učenika. U tom razredu je predivno raditi. Mogu provoditi sve oblike istraživačkog rada i posvetiti se svakom učeniku. Učenici su zadovoljni, zainteresirani za rad, uvijek aktivni i spremni na suradnju. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
383 Ivana Tunjić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Obavezno ubaciti učenike po redovitom programu uz individualizirani pristup. Manjina je problem, pogotovo ako se radi o Romima, koji teško savladavaju redovan nastavni program, a jedinu pomoć u radu imaju u školi dok kod kuće ništa neće, ne mogu ili ne smiju. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
384 Miodrag Maričić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Svakako je potrebno dodati brojčano i opisno učenike koji idu prema individualiziranim i prilagođenim programima, te dodati koliko pomoćnika u nastavi je gornja granica za odvijanje normalne nastave. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
385 Vedrana Stanić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 1. Nigdje se ne spominju učenici koji rade po redovitom programu uz individualizirani pristup i kombinacije tih učenika i učenika koji rade uz prilagodbu sadržaja. U mom razrednom odjelu od 22 učenika, troje ih radi po redovitom programu uz individualizirani pristup, a jedna učenica ima prilagodbu sadržaja iz jednog nastavnog predmeta, a iz ostalih individualizirani pristup. Još su dvojica učenika iz disfunkcionalnih obitelji upućena u školski odjel PSP-a (Produženi stručni postupak). Nije li to malo previše za razred bez asistenta? Svi navedeni učenici traže da im se prilagode zadatci i postupci rada bez obzira rade li po redovitom ili po programu uz prilagodbu. U potpunosti s zalažem za inkluziju no ipak smatram da je stručna pomoć učiteljima nedostatna. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 1. Nacrta.
386 Đurđa Ivković-Macut PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani, ne slažem se s predloženim brojem učenika u razrednom odjelu jer smatram da rad s 28 učenika nikako ne može biti „Škola za život“ .Optimalno bi u razredu trebalo biti 18 učenika, a najviše 20 i tada bi nastava svakako bila kvalitetnija.U razredu ne bi trebalo biti više od 2 učenika s teškoćama i tada bi razred trebao imati najviše 15 učenika, što bi omogućilo provođenje odgojno obrazovnog rada za sve učenike. Svi se zalažemo za modernu nastavu koja omogućuje rad u manjim grupama u kojima učenici mogu biti više motivirani za istraživačko i kreativno učenje te bi ove prijedloge trebalo uvrstiti u Pravilnik. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 2. Nacrta.
387 ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. ČL. 2. stavak 4. podstavak 2. Zbog čega je škola koja po mreži škola ima suglasnost provođenja školovanja učenika s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom programu prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a za redovne programe ne trebaju tražiti tu suglasnost za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Škole u kojima se po mreži škola školuju ti učenici su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kada prvi put otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer prije toga nisu registrirane za provođenje školovanja učenika s većim teškoćama po posebnom programu a ne na one koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenike s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni ih upisuju samo na temelju tih rješenja (i naravno ne smiju ih odbiti, a u nekim manjim sredinama roditelji nemaju izbora biranja između više škola). ČL. 2. stavak 3. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano jer rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobijemo nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, kad dobijemo tu suglasnost dostaviti Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Primljeno na znanje Škola treba suglasnost za izvođenje određenog programa za učenike s teškoćama u razvoju te bez iste ne može započeti s izvođenjem programa za učenike s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama.
388 Željka Bobaš PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Smatram da bi minimalni broj učenika u razrednom odjelu trebao biti 10 učenika s obzirom na novi način poučavanja, a da bi maksimalni broj trebao biti 20 učenika. U razrednom odjelu ne bi trebalo biti više od dva učenika s posebnim potrebama (individualizirani pristup u nastavi i/ili prilagodba sadržaja). Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 2. Nacrta.
389 Irena Čapeta PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani, u predmetnoj nastavi radim već 25 godina. Kad sam počela raditi u školi, razredi su imali i do 30 učenika. Sada imam razrede s 25, 20 i 15 učenika. Na temelju osobnog iskustva mogu sa sigurnošću zaključiti da je najmanji optimalan broj učenika 15, a najveći 20. Kvaliteta rada u odjeljenju s 28 učenika je neusporediva s kvalitetom rada u odjeljenju s 15 ili 20 učenika, osobito uzimajući u obzir činjenicu da sat traje 45 minuta. Sada, kada provodimo kurikularnu reformu, pruža se jedinstvena prilika da se stvore preduvjeti za kvalitetno obrazovanje, za stvarnu provedbu „Škole za život“ i pripremu naših učenika za izazove 21. stoljeća.U redovitom razrednom odjelu definitivno ne bi trebala biti više od dva učenika s teškoćama, dok broj učenika u svim kombiniranim razrednim odjeljenjima treba smanjiti proporcionalno broju razreda koji se kombiniraju. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 2. Nacrta.
390 Kristina Kale Pauk PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Sukladno članku 54. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, u nastavku: Zakon) broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Čl. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi se na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanove za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (a tu obvezu nemaju redovne škole kad otvaraju redovne odjele!). Kad posebne ustanove dobiju suglasnost dostavljaju ju Upravnom odjelu u Županiji, a onda ju Upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Članak 3. Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS) u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Državnim pedagoškim standardom nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Članak 4. Državni pedagoški standard u članku 10., stavku 4., propisuje da se broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama. Državni pedagoški standard ne propisuje iznimke od propisanog broja učenika u kombiniranom razrednom odjelu, a koje su navedene u članku 4. stavaka 6. i 7. Nacrta prijedloga Pravilnika. Članak 6. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 2. propisuje da se odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 učenika. Stavci 4. i 5. Državnog pedagoškog standarda propisuju da su dodatna i dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika. Članak. 7. Državni pedagoški standard u članku 9. propisuje razredne odjele s posebnim programom na način da može biti najviše: – 7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, – 9 učenika sniženih intelektualnih sposobnosti, – 3 - 5 učenika s autizmom i značajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Članak. 7. stavak 1. Razredni odjel bi trebao imati 3 do 8 učenika ukoliko se radi o razrednom odjelu jednog razreda (npr. samo 1. razred), a ako se radi o kombiniranom razrednom odjelu od 2 ili više razrednih odjela (npr. 2. i 5. razreda) trebao bi imati 3 do 5 učenika. Veći broj učenika nije prihvatljiv jer su u istom razrednom odjelu zajedno učenici s lakom intelektualnom teškoćom s drugim utjecajnim teškoćama i učenici s poremećajima iz autističnog spektra pa se tu javlja i kombinacija teškoća u istom odjelu. Učenici s poremećajima iz autističnog spektra zahtijevaju posebne metode i pristupe kako bi spriječili nepoželjna ponašanja kod njih te mogućnost da ugroze svoju i sigurnost drugih učenika. NAPOMENA: U važećem Pravilniku nije propisan broj učenika u kombiniranim razrednim odjelima prema posebnom ili redovitom programu u kojima se izvodi nastava za učenike s teškoćama u razvoju, a u praksi su formirani odjeli do 5 učenika. Članak. 7. stavak 2. U važećem Pravilniku tj. Izmjenama definiran je točan broj učenika: za učenike s autizmom 3 učenika. Za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama 5 učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, a ako su upisani do 2007./2008. godine 7 učenika. Nije nam poznato da je ikad u RH bilo propisano više od 7 učenika značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenika s kombiniranim i višestrukim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama za stjecanje kompetencija za samostalni život. Na temelju znanja i dugogodišnjeg iskustva u radu s ove dvije kategorije učenika smatramo da se ne može propisati broj učenika 3 -12 bez obzira na vrstu i stupanj teškoća u razvoju nego propisati kao i u Izmjenama važećeg Pravilnika: - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike značajno sniženih intelektualnih sposobnosti i učenike s kombiniranim i višestrukim teškoćama može biti 3 - 5 učenika - da u odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s poremećajima iz autističnog spektra može biti 3 učenika. S obzirom na to da posebne odgojno-obrazovne ustanove zbog sveprisutnog trenda inkluzije trenutno pohađaju samo učenici s većim intelektualnim teškoćama i učenici s vrlo izraženim višestrukim teškoćama (istovremeno nepokretni s teškom ili težom intelektualnom teškoćom) ili učenici s poremećajima iz autističnog spektra koji imaju vrlo izražena nepoželjna ponašanja u vidu agresivnosti i zahtijevaju posebne metode i pristupe za otklanjanje istih, nezamisliva je ideja povećavati broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u odnosu na važeći Pravilnik s obzirom na situaciju u praksi. Kod učenika sa sljedećim vrstama teškoća u razvoju: oštećenjem vida, oštećenjem sluha, glasovno-govorno jezičnim teškoćama, motoričkim poremećajima ili organsko uvjetovanim poremećajima u ponašanju te učenicima s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove, smatramo da treba ostati broj iz Državnog pedagoškog standarda od 7 učenika i da ga ne treba povećavati jer se radi o učenicima koji imaju vrlo složene odgojno-obrazovne potrebe, a može se ugroziti i sigurnost učenika. Državni pedagoški standard u članku 11. stavku 6. propisuje da se produženi stručni postupak provodi u skupini do najviše 10 učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim vrstama i stupnjevima teškoća. Sukladno svemu prethodno navedenome, pri donošenju Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi nužno je poštovati odredbe važećega Državnog pedagoškog standarda i Zakona. Primljeno na znanje Škola treba suglasnost za izvođenje određenog programa za učenike s teškoćama u razvoju te bez iste ne može započeti s izvođenjem programa za učenike s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama.
391 Marija Halaček PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani, smatram važnim ovo e-savjetovanje jer će konačan tekst dokumenta bitno utjecati na rad mnogih škola, pri tome mislim i na kolegice i kolege učitelje koji bi, radi smanjenoga broja učenika u manjim sredinama, mogli postati tehnološki višak. Ne zaboravite da ako u nekom razredu ima mali broj učenika, radi se o velikoj prilici za kvalitetnijim radom i zato bi nam često takav primjer trebao biti na čast i ponos, a ne problem. Predlažem da se opišu uvjeti u kojima bi se dogodilo: (5) Na prijedlog i uz obrazloženje osnivača i Upravnog odjela Ministarstvo može odobriti manji ili veći broj učenika u redovitom razrednom odjelu od broja propisanog stavkom 2. i 3. ovoga članka. Iskustvo rada u školi više od dvadest godina pokazalo mi je da u jednom razredu ne bi trebala biti više od dva učenika kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju. Nastavno tome, ne slažem se sa stavkom 4. Broj učenika u redovitom razrednom odjelu ne smanjuje se kod uključenja učenika s teškoćama u razvoju u slučaju ako: - učenik iz stavka 3. ovoga članka ima pomoćnika u nastavi. Pomoćnik u nastavi ne znači automatski i učenik manje koji ima teškoće u razvoju ili u učenju. Vezano uz višerazrednu kombinaciju, predlažem da taj dio dokumenta pišu isključivo učitelji koji su u takvim kombinacijama radili najmanje deset godina. Jedino oni imaju pravo na to! Nadam se da u budućnosti naše škole neće ostajati prazne, sada kada postaju sve opremljenije i učenicima često jedino mjesto za stjecanje ne samo obrazovanja, nego i sudjelovanja u sportskim, kulturnim i drugim događanjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 Mira Radović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Mišljenja sam da bi redoviti razredni odjeli trebali imati najviše 20 učenika i da bi se njihov broj trebao smanjivati proporciobalno broju učenika s teškoćama, bez obzira imaju li oni asistenta ili ne jer podučavanje učenika nije posao asistenata, on je i dalje briga učitelja. Skeptična sam prema tvrdnjama da bi se broj učenika smanjivao s obzirom na broj učenika s teškoćama jer još nisam čula da se to dogodilo nakon utvrđivanja statusa učenika s teškoćama. U razredni odjel upisuju se učenici u prvom razredu (recimo da ih je maksimalnih 28), nitko od njih najčešće nema rješenje o utvrđenom obliku školovanja. Teškoće se utvrde vrlo brzo, rješenje se dobije najčešće u drugom razredu i tada nitko ne izdvaja ni jednog učenika iz odjela. I koga bi izdvojili, učenika s teškoćama ili neko drugo dijete koje nema trškoće? U oba slučaja radi se nepravda prema učenicima koji nisu krivi ni zbog čega da bi ih se izdvajalo iz njihovog razredng odjela. Tako se učitelje razredne nastave stavlja u jako nepovoljan položaj da rade u nemogućim uvjetima što utječe na kvalitetu nastave. To posljedično stavlja i učenike u nepovoljan položaj jer kvaliteta nastave nije ista. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 2. Nacrta.
393 Daria Švorinić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. ČL. 2. stavak 4. podstavak 2. Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Ima smisla da tu suglasnost traže redovne škole kad otvaraju novi posebni razredni odjel ili odgojno-obrazovnu skupinu za učenike s teškoćama u razvoju jer im to nije jedina i osnovna djelatnost pa se ne podrazumijeva da otvaraju takve odjele i skupine bez suglasnosti već je člankom 32. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovno i srednjoj školi propisano da škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti posebni razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. tog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja. Mišljenja smo da se članak 14. stavak 1. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, broj 24/15.) odnosi na redovne osnovne škole, a ne na posebne koje su mrežom školskih ustanova utvrđene kao posebne ustanova za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje učenike s većom teškoćama u razvoju za područje svoje županije te im zbog toga Upravni odjel u županiji rješenjima o primjerenom programu obrazovanja učenika upućuje učenike, a oni ih upisuju učenike samo na temelju tih rješenja. U posebnim ustanovama za učenike s većim teškoćama u razvoju su svi razredni odjeli i odgojno-obrazovne skupine posebni. ČL. 2. stavak 3. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano jer rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobijemo nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad dobijemo tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Primljeno na znanje Škola treba suglasnost za izvođenje određenog programa za učenike s teškoćama u razvoju te bez iste ne može započeti s izvođenjem programa za učenike s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama.
394 Josipa Karoglan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Molim Vas zbog djece koja idu u posebni razredni odjel da ne povećavate broj učenika jer im se nastavnici ne mogu dovoljno posvetiti i onda neće biti ni rezultata. Biti će svima teško, i nastavnicima i djeci. Sada radim u odjelu sa četiri učenika i smatram da je to najveći dopušten broj za pristojan rad! Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi ma članak 2. Nacrta.
395 Martina Kobaš PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. U stavku 3 predlažem tekst dopuniti na kraju sa "za sljedeću školsku godinu". Primljeno na znanje Primljeno na znanje te će se o prijedlogu voditi računa pri izradi novoga Nacrta.
396 Zrinka Klarin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani, II. REDOVITI RAZREDNI Članak 3.(2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 28 učenika. Smatram da optimalan redoviti razredni odjel treba imati 20, a najviše 24 učenika bez učenika s poteškoćama. Razredni odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 21 učenika, s dva učenika s teškoćama 18 učenika, a s tri učenika s teškoćama 15 učenika. U gotovo svim razrednim odjeljenjima imamo učenike prema individualiziranom programu i prilagođenom programu i da bi se nastava mogla provoditi kvalitetno potrebno je smanjiti broj učenika u razrednom odjeljenju. Također, često se dogodi da učenici tijekom nastavne godine dobiju papire o teškoćama tako da razredni odjeli budu opterećeni. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na članak 2. Nacrta.
397 Ivanka Pejić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. ČL. 2. stavak 5. podstavak 2.: Zašto je škola koja je posebna ustanova i kojoj je osnovna i jedina djelatnost rad isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju prije dostavljanja prijedloga za ustroj Upravnom odjelu dužna ishoditi prethodnu suglasnost MZO za ustroj svakog novog posebnog razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine za učenike s teškoćama u razvoju, a redovne osnovne škole ne trebaju tražiti suglasnost MZO za otvaranje svakog novog razrednog odjela?! Posebne ustanove su tako stavljene u nepovoljniji položaj jer ih se dvostruko provjerava kod otvaranja novih odjela?! Čl. 2. stavak 6. Vremenski je neizvedivo ovako postupati kako je propisano u čl. 2. stavak 5. podstavak 2. jer se rješenja za učenike koji se trebaju upisati dobivaju nekad 25. srpnja i onda bi trebali dobiti suglasnost osnivača za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine, onda tražiti suglasnost Ministarstva za otvaranje novog posebnog odjela ili skupine (ovo crvenim označeno nemaju redovne škole kao obvezu kad otvaraju redovne odjele?!) kad posebne ustanove dobiju tu suglasnost dostavi Upravnom odjelu u Županiji, a onda to upravni odjel šalje Ministarstvu kao prijedlog i onda to Ministarstvo to donosi kao konačni prijedlog i objavljuje. Sve to se treba odraditi u vrijeme godišnjih odmora odnosno u kolovozu i to do početka nastavne godine?! Primljeno na znanje Škola treba suglasnost za izvođenje određenog programa za učenike s teškoćama u razvoju te bez iste ne može započeti s izvođenjem programa za učenike s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama.
398 Snježana Rađa PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani, predlažem da se u članku 2. stavku 1. riječ "predlaže" upravnom tijelu, zamijeni riječju "dostavlja" upravnom tijelu. Komunikacija između Upravnog odjela i Ministarstva treba biti brža i učinkovitija te smatram da se termin dostave broja razrednih odjela i rok do 10. srpnja, treba biti raniji, kako bi se otvorilo više prostora za pripremu nove školske godine. Mišljenja sam da se ne bi smjelo dogoditi da se usred godine mijenja utvrđeni broj razrednih odjela. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Isti će se razmotriti pri izradi novoga Nacrta.
399 Tanja Gregur PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. 20 učenika u odjelu s tri učenika s teškoćama je previše. Makar teškoće bile i minimalne, ne stiže se posvećivati svakome od ta tri učenika i održavati kvalitetnu nastavu s preostalih 17. Pomoćnici u nastavi su djelomično rješenje problema, nisu dovoljno educirani jer im se osposobljavanje svodi na par sati razgovora s pedagogom. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na članak 2. Nacrta.
400 ELVIRA MACAN PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani, smatram da bi čl.3 st.(3) treba izmjeniti i to na način da odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 21 učenika, s dva učenika s teškoćama 18 učenika, a s tri učenika s teškoćama maksimalno 15 učenika. Jako je teško posvetiti se učenicima s poteškoćama i pružiti im potrebnu pomoć i poticaj ako ima previše učenika u razredu. Svako dijete ima pravo na kvalitetno obrazovanje pa tako i učenici s poteškoćama. Lp, Elvira Macan Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na članak 2. Nacrta.
401 Marina Crvelin PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani Slažem se sa člankom 3 gdje piše optimalan broj učenika da je 20, no ja bi tu stala jer od optimalnog do najvišeg je velika razlika od 8 učenika, a i sami znamo da onda svi idu na ovaj najviši. Smanjila bih broj 28 na 22. Također se ne slažem da u jednom razredu budu najviše 3 učenika s teškoćama u rtazvoju, jer u mom radnom iskustvu s učenicama s teškoćama u razvoju (imam ga) svatko od njih je individua i meni je to kao trokombinacija, jer se svakome treba posvetiti posebno, plus još oni ostali učenici (pod uvjetom da želimo kvalitetan rad). Takav rad je mukotrpan i ne mogu reć da je isti kao u razredu gdje nema učenika s teškoćama u razvoju. Nikako se ne slažem s čl.4. gdje u kombinirani razredni odjel uključujete učenike s teškoćama u razvoju, jer kao da nije dovoljno šta se radi po dva programa i učenici svakako nemaju svojih 45 min kao u ostalim razredima, već još i dodatno vrijeme se mora odvojiti za učenike s teškoćama u razvoju. 45 min nije dovoljno za to. Nadam se da će se ipak malo razmisliti prije uvođenja ovog pravilnika, radi učenika. Ovo pišem i kao majka školaraca i kao učiteljica matematike. Srdačan pozdrav Marina Crvelin, učitelj mentor Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na članak 2. Nacrta.
402 Andrea Gašparec Dražić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Poštovani, samo treba biti stručan te ne zaboraviti da je učenik u središtu obrazovanja. Ne smije se štediti na štetu učenika. Ulaganje u obrazovanje vratit će se višestruko. Treba biti i human. Uvjeti u razredu gdje jedan učitelj poučava 28 učenika sigurno nisu humani. Stres koji učitelj proživljava pokušavajući se posvetiti pojedinačnim potrebama svih učenika je enorman te ukoliko ovaj Pravilnik podrži nehumane uvjete rada onda svakako trebate dodati da će učitelj koji radi u otežanim uvjetima ( 28, 27 ili 26 učenika na jednog učitelja u razrednom odjelu ) imati beneficirani radni staž. Sljedeće što predlažem nije idealno, ali je razumno i moguće je provesti u Republici Hrvatskoj. Zbog svega gore navedenog predlažem da stavak 2 članka 3 ovog Pravilnika glasi: Optimalni redovni razredni odjel ima 18, a najviše 24 učenika. Stavak 3 članka 3 treba glasiti: -odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 22 učenika -odjel s dva učenika s poteškoćama može imati najviše 20 učenika -odjel s tri učenika s poteškoćama može imati najviše 18 učenika Moji prijedlozi su utemeljeni na vlastitom iskustvu jer sam poučavala u odjelima gdje je bilo 26, 29 pa čak i 33 učenika. Srdačan pozdrav, Andrea Gašparec Dražić, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na članak 2. Nacrta.
403 Sunčica Meštrović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Ne postoje iznimni slučajevi u kojima bi bilo pedagoški ukidati razredni odjel tijekom školske godine i eventualno ga spajati ili premještati. Primljeno na znanje U slučaju povećanja broja učenike u razrednom odjelu ili povećanja broja učenika s teškoćama u razvoju, potrebno je planirati i mogućnost izmjene odluke.
404 Ivana Smolčić Padjen PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. uz st. 5. - Predlažem utvrditi vremenski okvir u kojemu bi se upravni odjel trebao očitovati na novonastale "iznimne slučajeve". Također predlažem "može" zamijeniti s "dužan je". Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Isti će se razmotriti pri izradi novoga Nacrta.
405 Miodrag Maričić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 2. Dodati stavak 6. Ukoliko se u školskoj godini pojavi potreba za osnivanjem dodatnog odjeljenja zbog nroja djece u redovnom programu i broja djece iz ovoga pravilnika, jedinica lokalne uprave ili samouprave dužna je osigurati prostor i sredstva za rad takvog odjela. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Isti će se razmotriti pri izradi novoga Nacrta.
406 Sonja Majer Ćatić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, Članak 3. (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 16, a najviše 20 učenika. (3) Odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika (4) se briše. Objašnjenje: Učiteljica sam razredne nastave. U razredima detektiramo sve više čenika s raznim teškoćama učenja, te raznim emotivnim problemima. Daroviti učenici su ponovno zanemareni, kao i oni učenici s individualnim pristupom (a i oni su s posebnim potrebama). Postići ostvarenost minimuma ishoda za svakog učenika svaki sat je NEMOGUĆE. Osim toga, mi kao učitelji, dužni smo provoditi vrednovanja (kao učenje, za učenje, samovrednovanje, vrednovanje naučenog), ostaviti povratnu informaciju učeniku/roditelju ili u bilježnici, ili/i u e dnevniku, pomoći mu da uvidi u čemu je dobar a što treba još provježbati. Pitam Vas, kada i kako sve to izvesti?! Nekoliko rješenja imate, ili klonirati učitelja u razredu ili smanjiti broj učenika u razredu. Ukoliko želite/mo da ova reforma zaživi onako kako je to zamišljeno, morat će se nešto promijeniti (barem po pitanju broja učenika u razredu). Pomoćnik u nastavi nije taj koji priprema radne materijale, koji osmišljava zadatke koji će biti primjeren učeniku kako bi on ostvario barem neki od zadanih ishoda, te shodno tome smatram da je stavak (4) Članka 3. nužno obrisati. S poštovanjem, Sonja Majer Ćatić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Isti će se razmotriti pri izradi novoga Nacrta.
407 Ana Lukačević PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, smatram da u razredu nikako ne bi trebalo biti 28 učenika ako želimo da nastavni proces bude uspješan, a okruženje za učenje poticajno. Naime, učitelj/ica ne može se kvalitetno posvetiti svakome učeniku i zadovoljiti sve potrebe učenika. Također, u pitanje dolazi i kvalitetno pripremanje za nastavu: lakše je organizirati rad s manjm brojem učenika, učitelj/ice lakše može nadzirati rad kada ih je manje. Tradicionalni način rada ne predstavlja toliki problem u velikim razredima, ali mi se okrećemo suvremenim metodama rada, učenici su aktivniji, sudjeluju u nastavnom procesu, želimo ih dići iz klupa što u velikim razredima čini problem (buka, otežano nadziranje rada, otežano uključivanje svih učenika u jezične aktivnosti, otežano usmeno rješavanje problema,...). Zaista smatram da bi učitelji bili motiviraniji i zadovoljniji kao i učenici kad bi se korigirao broj učenika (čitaj smanjio) jer bi tada bilo više komunikacije (učitelji bi se mogli posvetiti svakom učeniku i njegovom problemu i mogali bi im pomoći razgovorom riješiti probleme). Isto tako, učitelj bi imao manje papirologije što ponovno dovodi do toga da bi učitelj mogao kvalitetnije pripremiti nastavni proces jer bi imao više vremena. Prema Školi za život potrebno je često pratiti postignuća učenika i zapisivati ih, pa bi smanjenje broja učenika vrlo olakšalo posao učitelja. Dovodi se u pitanje, također, kvaliteta nastave ako su u velikom razredu uključeni učenici s individualiziranim pristupom. Isto tako, besmisleno je da se broj učenika ne smanjuje ako je u razredu uključen učenik s teškoćama koji ima asistenta. Iako takav učenik ima asisteta, učitelj treba pripremiti prilagođene materijale, razmišljati o nastavnom procesu koji će biti najpogodniji za njega,...I ovo dovodi u pitanje kvalitetu nastavnoga procesa. Sumirajmo! Broj učenika u redovitom razredu nikako ne smije biti 28. Broj treba smanjiti (po mom mišljenju 20 - 22 učenika) kako bi nastava bila kvalitetnija i kako bi učitelji mogao razvijati ono najbolje u svakome učeniku. U nadi da će se prihvatiti mišljenja nastavnika koji sudjeluju u neposrednom radu s učenicima i najbolje mogu reći što je najbolje za njih, lijep pozdrav! Ana Lukačević Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Isti će se razmotriti pri izradi novoga Nacrta.
408 Kristijan Ovčarić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Predlažem grupiranje učenika na nastavi tehničke kulture. Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Nepotrebno je govoriti o važnosti praktičnog rada i osnovnog rada rukama. Moji argumenti za Grupiranje su: sigurnost i zaštita učenika pri rukovanju alatima i strojevima. Tijekom jednoga dvosata da učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 JANA PAMUKOVIĆ PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, u slučaju da u razrednom odjelu postoje više od dva učenika s teškoćama, nužno je organizirati posebni razredni odjel; ne može se očekivati od nastavnika u redovnom razrednom odjelu da uz redovan razred imaju i uobičajeno opterećenje posebnog razrednog odjela (koji broji 3 ili više učenika). Također, dva učenika s teškoćama u redovnom bi razredu smjela biti samo iznimno, tj. samo ako u školi ili njezinoj blizini ne postoji posebni razredni odjel, a u tom bi slučaju nastavnicima u tom odjelu svaki sat trebao biti računat kao 50% nastavnog opterećenja više jer se toliko više trebaju spremati za nastavu (npr. ako u tom razredu imaju 2 sata tjedno, da se računaju kao 3). Prilagodba nastavnih sadržaja naime znači zasebno pripremanje za nastavu i tako je treba tretirati i u pravilnicima i u nastavnom opterećenju. Isto tako, razred koji broji jednog učenika s teškoćama ne bi smio imati više od 20 učenika, a razred s dvama učenicima s teškoćama ne bi smio brojati više od 18 učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Isti će se razmotriti pri izradi novoga Nacrta.
410 Biserka Lipnjak PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Želim izraziti nezadovoljsto sa prijedlogom novog Pravilnika o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u Osnovnoj školi. Članak 3. propisuje broj učenika u redovitim odjelima i nema opcije -izbačena je, da na broj učenika u razrednom odjelu utječu sva djeca s Rješenjem, već se uvažava samo prilagodba sadržaja. Svake godine upisujemo sve veći broj djece s različitim vrstama teškoća (ADHD, psihomotorne teškoće...), koji itekako zahtijevaju učiteljev angažman i podršku, ponekad i više nego kod učenika koji rade prema prilagodbi sadržaja, a nisu uvaženi u smislu smanjivanja broja učenika u razrednom odjelu. Svatko tko je iskusio rad u takvom razrednom odjelu zna da je to izuzetno zahtjevno, a posebice kada govorimo o potrebi individualnom pristupu svakome učeniku sukladno njegovim potrebama i mogućnostima. Imamo li u vidu i činjenicu da svi učenici koje rade prema redovnom programu i nemaju Rješenja o teškoćama, također predstavljaju čitavu lepezu međusobnih različitosti u sposobnostima koje bismo trebali uvažavati? Povećavati broj učenika u razrednom odjelu (posebice onih s različitim vrstama teškoća) s jedne strane, tražiti kvalitetu rada, individualizaciju pristupa učenicima s druge strane ne ide ruku pod ruku. Potrebno je posložiti prioritete; je li nam važnija financijska ušteda (na broju isplaćenih plaća zaposlenih učitelja, jer rade sa više djece u razrednim odjelima pa ih treba manje), ili nam je važnija kvaliteta rada i obrazovanja učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Broj učenika u RO smanjuje se ako je isti uključen učenik s teškoćama u razvoju.
411 Klementina Đurić PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani! Ne slažem se s brojem učenika navedenim ovim člankom pa predlažem: (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 16, a najviše 20 učenika. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše dva (2) učenika s teškoćama u razvoju. (Trenutno imam 23 učenika, od toga 2 učenika s TUR. Htjela bih, ali ne mogu im se posvetiti koliko treba.) - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama - Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
412 DRAŽENKA SKUPNJAK PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, slažem se da je optimalni broj učenika u razrednom odjelu 20, ali maksimalni bi trebao biti 24. Također, smatram da su u slučaju uključivanja u razredni odjel djece s teškoćama navedeni brojevi preveliki. Naime, djeca koja imaju poteškoće su u pravilu nesamostalna i trebaju češću pomoć učitelja od ostalih učenika. Osim toga, kada u razrednom odjelu postoje 2 ili 3 učenika s prilagodbama u svim nastavnim predmetima (a prilagodbe za svakoga od njih u pravilu nisu iste), učitelj se za svakoga od njih treba pripremati jednako kao da se priprema za rad u kombiniranom razrednom odjelu. Stoga smatram da bi odjel s jednim učenikom s teškoćama trebao imati najviše 20 učenika, odjel s dva učenika s teškoćama najviše 18 učenika, a odjel s tri učenika s teškoćama najviše 16 učenika. Također smatram da u čl. 3. st. 5. treba brisati riječi "ili veći". Ne bi ni u kom slučaju bilo dobro povećavati Pravilnikom određeni broj djece u razrednom odjelu jer time gube isključivo učenici (i oni koji rade prema redovitom kurikulu i oni koji imaju prilagodbe). Naime, uz prevelik broj učenika u razrednom odjelu, učitelj nema dovoljno vremena kvalitetno se posvetiti svakom pojedinom učeniku, a onda se teško može ostvariti jedno od najvažnijih didaktičkih načela - individualizacija nastave. Što se tiče broja učenika u kombiniranim razrednim odjelima, smatram da bi tu trebalo nadasve uvažiti mišljenja onih učitelja koji imaju višegodišnje iskustvo rada u takvim odjelima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlozima. Isti će se razmotriti pri izradi novoga Nacrta.
413 Ivan Piria PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Vezano za članak 3. Nacrta prijedloga Pravilnika koji regulira broj učenika u redovitom razrednom odjelu Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine 63/2008, 90/2010, u nastavku: DPS)u članku 8. stavku 1. propisuje da je optimalan broj učenika u razrednom odjelu 20, a najviši 28 učenika. Dok stavak 4. istoga članka propisuje da u razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika. Nadalje, u stavku 5. propisano je da se broj učenika u razrednom odjelu smanjuje za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. DPS-om nisu propisane iznimke od navedenoga, stoga se navedenim prijedlogom krši DPS. Primljeno na znanje Pri izradi Nacrta vodilo se računa o odredbama DPS-a.
414 Sanja Ivanac PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, Ne slažem se kako se broj učenika u razrednom odjelu ne smanjuje ukoliko učenik ima pomoćnika u nastavi. Postoje učenici koje ne mogu ni pomoćnici u nastavi kontrolirati. Evo samo primjeri koje sam srela u praksi. Učenik s autizmom, ima pomoćnika u nastavi, nikakva komunikacija, usred nastave diže se s klupe i počinje šarati brojeve po ploči. 2. primjer; učenik s ADHD i agresivnom crtom (nisam psiholog pa ne znam točan opis), pomoćnik u nastavi se boji raditi s njim. Mišljenja sam da razrede treba smanjivati bez obzira ima li učenik s posebnim potrebama pomoćnika ili ne. Primljeno na znanje Odredba je i sada propisana na isti način.
415 Tamara Banović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Neprihvatljivo je da se ne smanjuje broj učenika u odjelu ukoliko učenik s poteškoćama ima pomoćnika. Primljeno na znanje Odredba je i sada propisana na isti način.
416 Tamara Banović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, smatram da 28 učenika u razrednom odjelu nikako ne može bit optimalan. Sa svim poteškoćama s kojima se u radu susrećemo (opremljenost škole, nedostatak prostora, inkluzija učenika s poteškoćama) nije lako održavati kvalitetnu nastavu s tolikim brojem učenika u razredu. Primljeno na znanje Navedeno nije ni predloženo. Optimalan broj je 20, a najveći (maksimalan) 28 učenika.
417 Ana Radočaj PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, smatram da je 20 učenika optimalan broj za kvalitetan rad u redovnom programu. Međutim, ukoliko u razredu ima učenika s teškoćama koji ima prilagođeni programi ili osobni kurikulum, maksimalan broj učenika u takvom razredu trebao bi biti 18. Ukoliko u istom razredu ima učenika koji mogu pratiti redovan program, a potrebna im je prilagodba nekih sadržaja (individualizacija), tada bih smanjila broj učenika na 17. Ove godine radim u jednom takvom razredu i mogu reći da je izuzetno zahtjevno. Takvi učenici često traže više pažnje i posvećenosti, treba više pripreme za rad i za testiranje takvih učenika, jer svaki zahtjeva individualizirani pristup budući da se obično ne radi o istim teškoćama. Dodatni problem je nedostatak asistenata u nastavi, pogotovo kada, primjerice, učenik ostane bez asistenta usred polugodišta, a zamjene za njega nema niti se zna kada će je biti. Mislim da se Ministarstvo treba puno više angažirati oko osiguravanja uvjeta za integraciju učenika s teškoćama. Primljeno na znanje Vidjeti stavak 3. članka 3. Nacrta.
418 Krešimir Kuran PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, u članku 3. stavci 2. i 3, trebaju glasiti (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 26 učenika. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 24 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 21 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika . Primljeno na znanje Odredbe su usklađene s DPS-om.
419 Krešimir Kuran PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, smatram kako se u Članku 4. predloženi stavak 8. treba zamijeniti stavkom: "U kombinirani razredni odjel iz stavka 2. i 3. ovoga članka, ne mogu biti uključeni učenici s teškoćama, osim u slučaju kada to zahtijevaju prostorni, organizacijski i drugi opravdani razlozi." Ako se prihvati predloženi stavak moguća je situacija da učitelj kada ima 7 učenika od čega je jedan učenik po posebnom programu mora uz taj program odrađivati i 4 redovna programa, a još teža situacija bila bi za učitelja engleskog jezika u razrednoj nastavi. Stoga je vrlo bažno za sve dionike nastavnog procesa onemogućiti takvu situaciju i takve otežane uvjete rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
420 Silvija Landeka PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani! Budući da živimo i radimo u vremenu opadanja broja novorođene djece, jasno je da će ih se manje i upisivati u škole. Ako uz to dodamo i druge okolnosti, poput migracijskih kretanja, u budućnosti vjerojatno nećemo imati niti optimalan broj učenika u razrednim odjelima, tj. 20. U većim urbanim sredinama možda su i mogući poneki takvi razredni odjeli, ali sigurna sam da će to biti samo pojedini slučajevi. U ruralnim sredinama situacija je još lošija. Tamo današnji razredi i ne broje 20 učenika. Demografi upozoravaju na lošu demografsku sliku jer imaju konkretne dokaze da nas to u Republici Hrvatskoj očekuje. Dakle, imamo jasne dokaze da optimalan broj ne može biti 20 učenika u razrednom odjelu. Reforma u nastavi donosi nove aktivnosti u nastavni proces koje je teško nadzirati u razredu s velikim brojem učenika. Ne bih ponavljala sve poteškoće u radu koje su navele kolege i kolegice, samo ću reći: slažem se s njima jer i sama radim u nastavi i znam što znači imati učenike koji se školuju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i koliko im se treba posvetiti u nastavi, a još i više u pripremama za izradu nastavnih listića. Predlažem da razredni odjel može brojiti najviše 22 učenika, a da optimalan redoviti razredni odjel može brojiti 15 učenika. Slažem se da se u redoviti razredni odjel može uključiti najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju, ali treba i brojku od 22 učenika umanjiti za: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika, - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 18 učenika, - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 16 učenika. Moj komentar je komentar učiteljice iz razreda koja ima uzoran broj godina radnog staža i smatram da bi se moj komentar trebao uvažiti. Želim nam uspješnu suradnju! Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Odredbe su usklađene s DPS-om.
421 Ivana Švagelj Majcen PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Prijedlog broja učenika u razrednom odjelu ne podržavam. Dio dosadašnjeg pravilnika koji propisuje minimum od 14 učenika je u redu, ali maksimalan broj od 28 učenika je previše za kvalitetan nastavni rad. Želimo li učinkovitu nastavu po načelima Škole za život, broj učenika treba smanjiti. Optimalan razredni odjel treba imati od 14 do 20 učenika kako bi se učitelj mogao podjednako posvetiti svakom učeniku. Razredni odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 19 učenika, odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 17 učenika, a odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 15 učenika. Također bi trebalo voditi računa o činjenici da ako je u jednom razredu više od dva učenika s teškoćama, nastavnik jako teško može kvalitetno odraditi svoj posao i posvetiti se svakom učeniku. Primljeno na znanje Odredbe su usklađene s DPS-om.
422 Dejan Ivanek PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Predlažem ovaj novi tekst za stavke 2 i 3: (2) Optimalan redoviti razredni odjel ima 20, a najviše 24 učenika. (3) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti u pravilu najviše tri (3) učenika s teškoćama u razvoju kojima je utvrđeno školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja ili po posebnom programu za učenike s teškoćama u razvoju na sljedeći način: - odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 20 učenika - odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 17 učenika - odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 14 učenika . Primljeno na znanje Odredbe su usklađene s DPS-om.
423 Tina Pajdaš PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Rad u redovitom razrednom odjelu s 28 učenika nije optimalan, ni učinkovit, ni ekonomičan, ni kvalitetan. Maksimalan broj učenika u jednom razredu bi trebao biti 22 s tim da u tom razredu nema učenika s prilagodbom programa bilo kojeg tipa. Pri tom mislim na učenike koji teže savladavaju program i učenike koji imaju vrlo visoke sposobnosti koje vrlo često ostaju nezapažene i neiskorištene baš zbog velikog broja učenika i nemogućnosti učitelja da kvalitetno organizira rad raznim metodama i strategija i da time pokrije potrebe svih učenika u razredu. Odjel s jednim učenikom s teškoćama trebao bi imati najviše 20 učenika Odjel s dva učenika s teškoćama trebao bi imati imati najviše 18 učenika Odjel s tri učenika s teškoćama trebao bi imati najviše 16 učenika. Ono što nije navedeno je oblik poteškoće koje ima učenik. Ponekad je teže s jednim djetetom iz spektra autizma neko s tri učenika manjih kognitivnih sposobnosti. Poteškoće je potrebno diferencirati i specificirati. Pomoćnik u nastavi pomaže učeniku u savladavanju svakodnevnih prepreka i to nije razlog za povećanje broja učenika u razredu. Učitelj je taj koji prilagođava program, odabire strategije i metode za određenog učenika. Za to je potrebna kvalitetna edukacija nastavnika, kvalitetna suradnja s roditeljima, kolegama stručnom službom i na kraju vrijeme potrebno da se savladaju svi izazovi rada s takvim učenikom te praktična primjena same nastave. Primljeno na znanje Odredbe su usklađene s DPS-om.
424 Maja Marjanović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Smatram da je i brojka već od 20 učenika u redovnom razrednom odjeljenju previše. Uvođenjem novih načina rada i tehnologija u nastavni proces pred učitelje je postavljen velik izazov, kako što kvalitetnije odraditi nastavni proces. Također mora se uzeti u obzir kako nam dolaze učenici izuzetno nesamostalni i ovisni o pomoći učitelja. Ovim pravilnikom treba obuhvatiti i vrlo lošu populacijsku sliku određenih dijelova RH, učitelji sa 10, 15, a čak i 20 godina radnog staža dolaze u situacije viškova. Pojedina područja RH treba staviti pod zaštitu i ne tretirati ih kao velika urbana područja. Primljeno na znanje Odredbe su usklađene s DPS-om.
425 Dora Akšamović PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, sukladno Pravilniku o pomoćnicima u nastavi, pomoćnik u nastavi može pružati podršku jednom ili skupini učenika te se tada nameće pitanje na koji način će se i kako smanjivati broj učenika u razrednom odjelu. Mišljenja sam da je potrebno smanjiti broj učenika u redovitom razredu ako su u njemu uključeni učenici s teškoćama jer pomoćnici u nastavi nisu nositelji odgojno obrazovne djelatnosti, odnosno nastave. Pomoćnik u nastavi predstavlja jedan od oblika razumne prilagodbe koja je u skladu s individualnim potrebama učenika kako bi se omogućilo sudjelovanje učenika u odgojno-obrazovnome procesu na ravnopravnoj osnovi s drugim učenicima i time spriječila diskriminacija na osnovi invaliditeta. Primljeno na znanje Odredbe su usklađene s DPS-om.
426 Željka Milošević Paro PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, za ovu priču je od iznimne važnosti reći KAKVE su teškoće. Slažem se s kolegicom , koja je predložila šifre pojedinih oštećenja. Ako je riječ o intelektualnim teškoćama (različiti oblici autizma i slično), u razredu bi trebao biti najviše 1 učenik uz obaveznog asistenta. Sve preko toga onemogućava rad sa ostalim učenicima/ama. Ukoliko je riječ o tjelesnim teškoćama u razredu mogu biti najviše 2 učenika, jer svi, napominjem svi trebaju i zaslužuju pažnju učitelja/ice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Broj učenika s teškoćama u razvoju u RO i odgojno-obrazovnim skupinama usklađen je s DPS-om.
427 Adriana Kaštelan PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI U OSNOVNOJ ŠKOLI, Članak 3. Poštovani, Ukidanje Članka 3. stavak 3. važećeg Pravilnika koji glasi: "(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, područni razredni odjeli, razredni odjeli u bolnicama, razredni odjeli u malim otočnim, planinskim i seoskim školama te razredni odjeli sa specifičnim uvjetima rada, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) mogu imati i manje od 14 učenika" , predstavlja lošu demografsku politiku. Nastavno izražavam svoju zabrinutost zbog mogućeg ukidanja malih područnih škola i povećanja broja kombiniranih razrednih odjela u kojima se ne može kvalitetno provoditi nova školska reforma. Kao učiteljica koja živi i radi na otoku, u jednoj od područnih škola, smatram da one predstavljaju život svih malih mjesta u našoj domovini, uz napomenu da se većina takvih škola, koje su nosioci života malih mjesta osnovale dok su hrvatski krajevi odnosno Hrvatska bili u sastavu drugih državnih tvorevina i kao takve u tim državnim zajednicama čuvale i održavale hrvatski nacionalni identitet i narodni duh, stoga je nedopustivo da predlagatelj novog Pravilnika na predloženi način kada je Hrvatska samostalna i suverena država stvara pretpostavke za njihovo ukidanje. Kao učiteljica i majka djece koja pohađaju i pohađala su takvu jednu malu školu molim da odgovorno razmotrite ovaj prijedlog. Primljeno na znanje Minimalan broj učenika nije propisan zbog škola s otežanim uvjetima rada.
428 Srpsko kulturno društvo Prosvjeta PRAVILNIK O BROJU UČENIKA U REDOVITOM I KOMBINIRANOM RAZREDNOM ODJELU I ODGOJNO-OBRAZO