Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tomislav Pavošević PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA Predlažem da se na odgovarajućem mjestu u Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama doda novi članak sa sljedećim tekstom: Tehnički uvjeti navedeni za autobuse na odgovarajući se način primjenjuju i na tramvaje, osobito oni tehnički uvjeti koji se odnose na signalizacijsko sigurnosnu opremu kao što su pokazivači smjera i vozačka zrcala. Obrazloženje: Prema mišljenju Službenika za informiranje iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (sluzbenikzainformiranje@mmpi.hr, čet. 16.1.2020 12:22) Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 85/16, 24/17, 70/19) primjenjuje se i na tramvaje, međutim glede pokazivača smjera i vozačkih zrcala to u Pravilniku nije izričito navedeno. Naime, zbog činjenice da se tramvaji kreću po prometnicama zajedno s cestovnim vozilima i nisu opremljeni pokazivačima smjera i vozačkim zrcalima onako kako je to određeno za autobuse, događaju se prometne nezgode. Jedna takva prometna nezgoda dogodila se 2.srpnja 2019. u Vlaškoj ulici u Zagrebu, kada je tramvaj registracijskog broja TMK 22133 naletio na osobno vozilo marke Golf, registarske oznake ZG 9466 HF. Prometna nezgoda dogodila se na mjestu na kojemu je tramvaj mogao ići ravno prema Ulici Janka Draškovića, a mogao je i skrenuti lijevo prema Ulici Pavla Šubića. Na tramvaju koji je sudjelovao u prometnoj nezgodi kao niti na drugim takozvanim niskopodnim tramvajskim kompozicijama, vozačka zrcala nisu postavljena prema odredbama Članka 58., a pokazivači smjera nisu postavljeni prema odredbama Članka 49., Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama. Na tramvajskom vozilu uopće nije postavljeno lijevo vozačko zrcalo, a bočni pokazivači smjera postavljeni su na sredini kompozicije koja je duga 32 metra, na visini od oko 3 metra u odnosu na kolnik. Bočni pokazivači smjera postavljeni su na udaljenosti od 16 metara od prednjeg kraja vozila, a u Stavku 11., Članka 49. propisano je da udaljenost od prednjeg kraja vozila ne smije biti veća od 1,8 metara. Također, u Stavku 8. propisano je da bočni pokazivač smjera ne smije biti postavljen na visini većoj od 1,5 metara od razine tla. Na smjeru od Maksimirske ceste preko Trga Eugena Kvaternika prema Ulici Janka Draškovića vozila se kreću u dvije usporedne trake, tako da su se od raskrižja Maksimirske s Ulicom Dragutina Domjanića tramvaj i osobno vozilo kretali usporedno, a prednji krajevi vozila bili su poravnati. S tog se mjesta iz osobnog vozila nije mogao vidjeti lijevi bočni pokazivač smjera na tramvaju koji se nalazio daleko iza osobnog vozila na udaljenosti od 16 metara od prednjeg kraja tramvaja, na visini tri metra od razine kolnika. Po informacijama dostupnim s pozicije osobnog vozila tramvaj je pokazivao namjeru da će produžiti ravno isto kao i osobno vozilo, ali je naglo skrenuo ulijevo prema Ulici Pavla Šubića i udario u osobno vozilo. Na tramvaju nije bilo postavljeno lijevo vozačko zrcalo pa prilikom skretanja vozač tramvaja nije mogao napraviti provjeru. Inače, uzduž tramvajske kompozicije iznad sustava kotača, sa svake su strane postavljena tri svjetla žute boje koja privlače pozornost vozača i vrlo lako mogu se zamijeniti za pokazivače smjera. Prateći ta svjetla, u okolnostima da im druga svjetla nisu dostupna, vozači i drugi sudionici u prometu očekuju da će tramvaj nastaviti ravno, zbog čega dolazi do prometnih nezgoda. Na opasnost zbog nedostajućeg lijevog vozačkog zrcala upućuje i događaj od 13.siječnja 2020. godine na Maksimirskoj cesti, kada se biciklist držao za tramvaj u punoj brzini. Vozač tramvaja nije ga primijetio jer na niskopodnim tramvajima nije postavljeno lijevo vozačko zrcalo. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama ne propisuje tehničke uvjete za tramvaje – osim u članku 167. - vatrogasni aparati, što predstavlja opremu vozila.
2 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA, Članak 2. HGK u nastavku iznosi stav proizvođača: predlaže se izmijeniti i dopuniti članak 2. Prijedloga pravilnika kojim se mijenja članak 97. Pravilnika, tako da glasi: „Članak 97. mijenja se i glasi: (1) Vozila kategorije M i N moraju imati jednu kutiju za pribor prve pomoći, a autobusi s više od 25 sjedećih mjesta dvije kutije. (2) Vozila kategorije M i N iz stavka 1. ovoga članka, koja se registriraju u Republici Hrvatskoj, moraju biti opremljena kutijom za pribor prve pomoći u skladu s hrvatskom normom HRN 1112 i važećim rokom trajanja. (3) Na vanjskom dijelu kutije za pribor prve pomoći iz stavka 2. ovoga članka mora biti označen krajnji rok trajanja. Ako je rok trajanja istekao, kutija se smatra nevažećom.“. Naime, stupanjem na snagu odredaba stavaka 2. i 3., kako su predložene ovim Prijedlogom pravilnika, umjesto da se spriječi uvoz kutija prve pomoći koje nisu u skladu s nacionalnim propisima, on se i dalje omogućuje. Na ovaj način, i dalje bi se hrvatske proizvođače dovodilo u nepovoljniji položaj u odnosu na strane proizvođače, a hrvatske potrošače u zabunu i potencijalnu pogibelj. Prije svega, nije jasno na što se može odnositi izraz „norma matične zemlje“. Sadržaj uvezene kutije može uključivati i lijekove koji nemaju odobrenje HALMED-a, odnosno proizvode za koje nacionalno tijelo nije utvrdilo valjanost. Nije jasno koje bi tijelo utvrdilo da je sadržaj kutije potpun, ni jesu li proizvodi koji su izbjegli kontrolu HALMED-a dopušteni ili barem registrirani pri nadležnom tijelu zemlje iz koje je kutija uvezena kao dio opreme automobila. Također se postavlja pitanje tko i kako treba utvrditi je li uporabljeni dio sadržaja kutije zamijenjen za novi i je li istekao rok sterilizacije određenog proizvoda – dijela sadržaja kutije. Uzevši u obzir udio uvezenih motornih vozila u RH, velika je vjerojatnost da će u pružanju prve pomoći stradalome u prometnoj nesreći biti uporabljeni artikli koji nisu na HALMED-ovoj listi i kojima je istekao rok sterilizacije. Zaista zabrinjava činjenica da bi na ovaj način i dalje sadržaj kutije prve pomoći i rok sterilizacije artikala iz kutije ostao u cijelosti izvan nadzora hrvatskih tijela. Hrvatska norma HRN 1112:2001 Pribor za prvu pomoć – Kutija za pribor prve pomoći, nedvojbeno određuje oblik, mjere, materijal, sadržaj kao i metode ispitivanja i označivanja kutije za pribor prve pomoći za motorna vozila. Dakle, ovom su normom propisani uvjeti koje mora ispunjavati svaka kutija za pribor prve pomoći koja se stavlja na tržište, a između ostaloga, propisan je i sadržaj kutije prve pomoći, natpis “Kutija prve pomoći – HRN 1112” te znak crvenog križa u skladu sa Zakonom o zaštiti znaka i naziva Crvenog križa. Člankom 14. Zakona o normizaciji (NN, 80/13) propisano je da se sukladnost određenoga proizvoda, procesa ili usluge s hrvatskom normom može, na temelju posebnih propisa, potvrditi izjavom o sukladnosti, potvrdom (certifikatom) o sukladnosti ili oznakom sukladnosti. Prema navedenome, kutija prve pomoći smjela bi se staviti u promet ako, između ostalih, zadovoljava nužni uvjet da je označena znakom HRN 1112 kojeg dodjeljuje isključivo hrvatsko normirno tijelo (HZN). Također bi kutija trebala biti označena i znakom crvenog križa, za što je potrebna suglasnost Hrvatskog crvenog križa za uporabu tog znaka. Naglašavamo da 7 od 18 obveznih proizvoda koje kutija prve pomoći mora sadržavati, treba biti registrirano pri HALMED-u, a svaki proizvođač (na temelju izrađene studije) propisuje rok važenja sterilizacije artikla. Jednako tako, podsjećamo da je Podsjetnik o pružanju prve pomoći prilagođen normi HRN 1112. te svaka kutija za pribor prve pomoći mora sadržavati uputstva za uporabu na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu, razumljiva korisniku i čitljiva, u skladu s odredbama Zakona o medicinskim proizvodima (NN, 76/13). Prihvaćen Prihvaća se.
3 ANA KNEŽEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA, Članak 2. U članku 97. u stavku (2), treba brisati riječi: „prvi put“, obzirom da bi isto pravilo trebalo važiti za sva vozila koja se registriraju u RH, bez obzira dali se registriraju prvi, drugi , N-ti put Dodatno predlažem da se isti članak Pravilnika dopuni novim stavcima (4) i (5) koji bi trebali glasiti: (4) Kutija prve pomoći iz stavka (2)i (3) ovog članka mora biti označena na vanjskom dijelu kutije krajnjim rokom trajanja. Ukoliko je istekao rok trajanja kutije, ista se smatra nevažećom. (5) Odredba (2),(3) i (4) ovoga članka ne primjenjuju se na vozila stranih državljana koja su opremljena kutijama prve pomoći njihovih matičnih zemalja. OBRAZLOŽENJE: 1. Vozila koja se uvoze sa ugrađenom kutijom Prve pomoći na stranom jeziku u suprotnosti su sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača. - NN 41/14, 110/15, 14/19 na snazi od 15.2.2019. u Članku 42., odredba, stavka 6 govori; „Ispravama koje je proizvođač pripremio radi lakše i sigurnije uporabe proizvoda, kao što su jamstvo, tehničke upute, upute za sklapanje, upute za uporabu, popis ovlaštenih servisa, upozorenja o mogućoj opasnosti pri uporabi, a koje moraju biti istovjetne s izvornikom i napisane jasno, vidljivo i čitljivo na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu „ 2. Kutije prve pomoći koje se stavljaju na tržište posredno sa uvezenim vozilima izbjegavaju nadzor i registraciju HALMED-a, (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode ) , pa samim time se izigrava i Zakon o medicinskim proizvodima, čime se u nezgodan položaj dovode potrošači, jer dobivaju kutiju sa uputama na jeziku koji ne razumiju, a što može biti i pogubno prilikom upotrebe i korištenja sadržaja iz kutije. - Zakon o medicinskim proizvodima NN 76/13 Članak 12. (1) Uz svaki medicinski proizvod moraju biti priloženi podaci potrebni za njegovo korištenje na siguran i pravilan način, uzimajući u obzir osposobljenost i znanje korisnika, te moraju biti navedeni podaci o proizvođaču. (2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se navesti na pakiranju ili u uputi za uporabu medicinskog proizvod (5) Uputa za uporabu i označivanje medicinskog proizvoda moraju biti na hrvatskom jeziku, čitljivi i korisniku razumljivi. 3. KPP koje nisu u skladu za HR normom HR 1112 ne smiju biti stavljene na HR tržište - Propisuje HZN, Hrvatski zavod za norme Ana Knežević - Hrvatska udruga za zaštitu potrošača Prihvaćen Prihvaća se.
4 ROBERT LAHNIT PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA, Članak 3. Novim Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa 2011-2020 jedna od točaka poboljšavanja sigurnosti prometa su i sigurnija vozila, a upravo izmjenom dijela članka 104 stavke 2 stanje bi se još više poboljšalo, uz približavanje EU zakonima. Naime, u članku 3 Prijedloga spominju se samo motorna vozila kategorije M i N dok se člankom 71 stavkom 1 to odnosi i na kategoriju O, što bi trebalo uskladiti dodavanjem u prijedlogu. Uporaba zimskih guma jamči najbolje performanse vuče, kočenja i upravljanja na cestama u zimskim uvjetima. Brojna ispitivanja proizvođača pneumatika i proizvođača vozila jasno su dokazala da je kočioni put znatno kraći kad su vozila M, N i O kategorije kompletno opremljena zimskim gumama uz ugrađene elektroničke sisteme poput ABS, EBS, ASR, BAS, HHA, ABA, LDW, LKA,… koji se međusobno nadopunjavaju u aktivnoj i pasivnoj sigurnosti vozila. Sudionici u prometu, vlasnici vozila i društvo u cjelini, imaju koristi od upotrebe na komercijalnim vozilima M, N i O kategorije. Zakonodavac nije uzeo u obzir namjenu i razrede autobusa jer oprema vozila za zimu u M kategoriji nije ista. Primjerice, dvoosovinski turistički autobus najveće dopuštene duljine 13,50 m, razreda III ima masu od 19,5 tona na šest pneumatika, na koji je moguće postaviti lance za snijeg, dok na troosovinski niskopodni autobus najveće dopuštene duljine 18,75, razreda I, koji ima masu od 24 tone na 10 pneumatika to nije moguće. U tehničkom smislu postavljanje zimskih guma na pogonske kotače zadovoljava postojeći Pravilnik, ali sa stanovišta sigurnosti svakako ne. Ukoliko ljetne gume s upravljačke osovine ne zamijenimo prije zimskih uvjeta vožnje, tad imamo problem prilikom održavanja pravca jer se one ponašaju kao klizaljke i skližu se dok one pogonske guraju vozilo naprijed. Slična je situacija s N kategorijom jer zakonodavac spominje samo motorna vozila za prijevoz tereta bez O kategorije ( priključnih vozila), što svake godine predstavlja problem u Lici i Gorskom kotaru tijekom zimskih uvjeta vožnje iako Odluku o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj od 15.studenog do 15 travnja svake godine donosi Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Proizvođači guma nude, a proizvođači vozila opremaju svoja vozila pneumaticima koja u svakom razdoblju godine imaju odgovarajuću obuću jer pri temperaturi nižoj od 7°C ljetne gume gube elastičnost, kao i svojstva prianjanja na podlogu koja imaju u uvjetima za koja su predviđena. Ljetna guma po snijegu nema nikakve šanse, njome se produljuje zaustavni put i upravljanje što je vrlo opasno. Kod vanjske temperature od -10°C, automobil s ljetnim gumama, pri brzini od 60 kilometara na sat zaustavit će se nakon 55 metara, dok će se automobil sa zimskim gumama zaustaviti nakon 44 metra. Na temperaturama nižim od -10°C, put kočenja još je duži. S ljetnim gumama, zaustavit će se nakon 62 m, a sa zimskim najdalje do 50 m.( izvor HAK) Uvrštavanje kategorije O i obvezu opremanja zimskim gumama svih osovina za kategorije M, N i O u Prijedlog, bilo bi poboljšanje za sigurnost u prometu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 71. Pravilnika propisani su uvjeti za odobravanje i ugradnju pneumatika sukladno Uredbi 458/2011. Prijedlog će se razmotriti naknadno.