Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odvjetništvu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marijan Bruketa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU | Povodom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, koj je predmet ovoga e-savjetovanja, moram prije svega i kao uvod navesti da je odredbom čl.27. Ustava RH određeno: “Odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava svakome pravnu pomoć, u skladu sa zakonom.” Kao odvjetnik moram reći: "Kako to gordo zvuči!" Kada toj odredbi dodamo odredbu članka 5.st.1. važećeg Zakona o odvjetništvu koja glasi: “Pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.” pomislili bismo kako je situacija u odvjetništvu u Hrvatskoj gotovo idilična. Međutim, 25 godina nakon donošenja Zakona o odvjetništvu (Narodne Novine br. 9. od 10. 02.1994.) nažalost raznim zakonima, a još više raznim, drugim uredbama, pravilnicima, te uputama, naputcima i sličnim aktima, svjedoci smo da se ova, ustavom zajamčena samostalnost i neovisnost odvjetništva da svakome osigura pravnu pomoć, svakodnevno umanjuje ili smanjuje, te krši bez ikakvih sankcija i posljedica po one koji to čine. Smatrama da iz navedene ustavne odredbe, koja znači da je: 1.odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba, jedino ovlašteno osigurati svakome pravnu pomoć,u skladu s Zakonom proizlazi i 2.pravo na ekskluzivitet u pružanju pravne pomoći - odnosno obvezatno zastupanje stranaka predom sudom od strane odvjetnika.” Stoga bi i sve odredbe predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, koje su predmet e-savjetovanje, trebale doprinjeti tom cilju. Naime moram istaći da se zalažem se za pravo odvjetnika na ekskluzivitet u pružanju pravne pomoći- odnosno obvezatnom zastupanju stranaka pred sudom od strane odvjetnika. Pravnu pomoć mogu i moraju pružati isključivo odvjentici ( uz napomenu da se ovaj pojam, u ovom tekstu, odnosi jednako i na osobe ženskog i muškog spola). Poštovani sudionici e-savjetovanja, mislim da će te svi, na pitanje: "Tko je u RH ovlašten obavljati i pružati liječničku pomoć odnosno baviti se liječničkom djelatnošću? sasvim logično i razumljivo odgovoriti "liječnici". Naime članak 5.Zakona o liječništvu određuje: "Liječničku djelatnost mogu obavljati samo liječnici." Stoga se postavlja pitanje tkome i zašto smeta, da jedino i eksluzivno, samo odvjetnici pružaju pravnu pomoć i da imaju pravo da samo oni obvezatno zastupaju stranke pred sudom. Stoga se zalažem, a sve u cilju ostvarivanja navedenog ustavnog polažaja odvjetništva, da se i u našem osnovnom Zakonu o odvjetništvu odredi da stranka može sudjelovati u parničnom i drugim postupcima samo preko opunomoćenika koji je odvjetnik ( određeni, ali samo izuzeci, mogli bi se urediti u tim zakonima kao lex specialis). Stoga očekujem i kroz ovu raspravu, podršku ovakovom stavu, kako od svih kolega i kolegica, a isto tako i prije svega od sudaca, od pravne znanosti a svakako i od Ministarstva pravosuđa, koji je i nositelj ovoga e-savjetovanja. Osnovi Zakon o odvjetništvu, u samostalnoj i i neovisnoj RH, donešen je 1994. godine, objavljen je u Narodnim novinama br. 9 od 10. veljače 1994., a stupio je na snagu i primjenjuje se od 18. veljače 1994. Dakle, prošlo je punih 25 godina od kada je Zakon stupio na snagu. Smatram da Hrvatska odvjetnička komora mora i treba, kao regulator profesije, izvršiti analizu, odredbi Zakona bitnih za ovu temu. Upravo je i ovo e-savjetovanje prilika da se postojeće odrebe ili izmjene ili poboljšaju. U komentaru tog Zakona o odvjetništvu s uvodnim objašnjenjima i stvarnim kazalom, predgovor je napisao Ivice Crnić, tada Ministar pravosuđa a uvodna objašnjanja je napisao Mario Kos, tada Predsjednik HOK-e. Iz tog komentra, citirati ću odredbe , bitne za ono što sam naprijed naveo. " Ekskluzivitet u pružanju pravne pomoći (čl.5.st.1.) To je jedna od najbitnijh odredaba Zakona:pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno. Za takvo rješenje postoje barem tri razloga:stučnost – jer odvjentici mogu biti samo osobe s određenom stručnom spremom, pravosudnim ispitom i praksom, profesionalnost – jer odvjetnici obavljaju svoj posao kao profesionalci, što podrazumjeva niz obveza kao što su čuvanje profesionalne tajne, odvjetnička tarifa i dr., te odgovornost -odvjetnici odgovaraju za štetu koju bi mogli prouzrokovati svojim strankama cjelokupnom svojom imovinom, odgovaraju disciplinski za svoj rad, dužni su se pridržavati Kodeksa odvjetničke etike. Oni su dakle bitni činitelji pravne sigurnosti i stabilnosti u svakoj demokratskoj i pravnoj državi, te bitan uvjet za normalno djelovanje, kako pravosuđa tako državne uprave, a svugdje u svijetu i gospodarstva. Obvezatno zastupanje po odvjetnicima postoji gotovo u svim razvijenim demokratskim zemljama.(podcrtao Marijan Bruketa). Zakon o odvjetništvu generalni je zakon, i on ne isključuje primjenu odredaba i drugih zakona. Treba napomenuti Javne bilježnike, javne pravobranitelje, revizore koji također pružaju pravnu pomoć u određenom stupnju, ali je obujam i djelovanje njihova rada točno zakonom određen i ograničen. Ova odredba, zajedno s nekim drugima, o kojima će bit još riječi, reže korijenje nadripisarstva, koje je u posljednjim godinama dobilo neslućene razmjere. (podcrtao Marijan Bruketa). Profesori i docenti pravnih predmeta u pružanju pravne pomoći (čl.5.st.2.i čl.50) To je posve nova odredba, na tragu evropskih rješenja, primjerice u Italiji. Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja, ali ne i druge oblike pravne pomoći. O tome izvješčuju Komoru, koja o tome vodi posebnu evidenciji. Navedene osobe u toj svojoj djelatnosti dužne su se pridržavati odredaba zakona i posebnih općih akata Komore te Kodeksa odvjetničke etike. U čl.5.st.3.ograničava se taj oblik pravne pomoći i navodi se da se ona ne odnosi na sastavljanje isprava, napose ugovora i oporuka, te na sastavljanje tužbi, žalbi, prijedloga i drugih podnesaka. Odredba omogućava određenom krugu znastvenika, usko specijaliziranim stručanjacima za pojedina područja, da pružaju određeni dio pravne pomoći tj davanje pravnih savjeta i mišljenja, što samo može unaprijediti kakvoću pružanja pravne pomoći u državi. Međutim, navedene osobe podvrgnute su nadzoru Hrvatske odvjetničke komore: od evidentiranja do obveznog pridržavanja općih akata Komore, napose Kodeksa odvjetničke etike i Tarife. (podcrtao Marijan Bruketa). U čl.50.zadržana je odredba da profesori i docenti prava predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj imaju pravo na upis u Imenik odvjentika i bez propisane prakse, ako ispunjavaju ostale uvijete propisane Zakonom. Međutim, u Zakonu je uveden daljnji uvijet i za tu kategoriju kandidata a to je da moraju položiti pravosudni ispit." (završen citat). Novi institut zaprovo je legalizacija stvarnog stanja, ali u posve drugim okolnostima, kada Hrvatska odvjetnička komora ima neposrednu ingerenciju i nadzor nad pružanjem pravne pomoći u tom dijelu .(podcrtao Marijan Bruketa). Smatram da je ovo rješenje protivno osnovnoj ustavnoj i zakonskoj odredbi da se pružanjem pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici. Da li odvjetnici mogu predavati na Pravnim fakultetima!!?? Naravno da ne mogu. Naime kada odvjetnici budu mogli predavati na Pravnim fakultetima ili obavljati nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost i poučavati studente ili barem istima pomagati kao stručni suradnici i asistenti, sukladno Zakonu o visokim učilištima, onda sam suglasan da ove odredbe ostanu u našem Zakonu. | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 2 | Ivana Zelić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU | S obzirom da se donose izmjene zakona, potrebno je izmijeniti cl. 79. st. 1. Zakona koji se odnosi na zastaru, a trenutno glasi: "Pokretanjem i vođenjem disciplinskog postupka za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva nakon četiri godine, a za lakše povrede nakon dvije godine od dana izvršene povrede". Prema tome, nedostaje nekoliko rijeci kako bi cijeli stavak imao smisla. Stavak bi trebao glasiti: "Zastara pokretanja vodenja disciplinskog postupka za teze povrede duznosti i ugleda odvjetnistva nastupa nakon cetiri godine, a za lakse povrede nakon dvije godine od dana izvrsene povrede". | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 3 | Ivica Ban | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlažem da se već kod ovih Izmjena i dopuna Zakona o odvjetništvu briše očito neustavna odredba članka 78. stavak 2. Zakona o odvjetništvu o "prizivu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske" ("U postupku u povodu priziva iz stavka 1. ovoga članka Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje u vijeću sastavljenom od pet članova, od kojih su predsjednik i dva člana suci toga suda, a dva člana odvjetnici s liste koju je utvrdila Komora. Kada Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o prizivu protiv odluke izrečene odvjetničkom vježbeniku, umjesto jednog odvjetnika, član vijeća je osoba s liste koju je utvrdila udruga od odvjetničkih vježbenika."), pošto je takva odredba o sastavu vijeća Vrhovnog suda u kojem je propisano da sudjeluju i dva člana koji su predstavnici, odnosno izabrani od tuženog tijela posve nedvojbeno u suprotnosti s ustavnim pravom žalitelja "da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela" (članak 29. stavak 1. Ustava). Sudsko vijeće koje odlučuje o prizivu odvjetnika ili odvjetničkog vježbenika protiv drugostupanjske odluke disciplinskog suda HOK-a u kojem sudjeluju i dva člana izabrana od strane HOK-a ne može se ni u kom smislu smatrati nepristranim sudom u smislu odredbe članak 29. stavak 1. Ustava i odredbe članka 6. stavak 1. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 4 | Ivica Ban | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Smatram da treba ukinuti ili izmijeniti kao nesuglasne s Ustavom odredbe čl. 37. i sve druge odredbe Zakona o odvjetništvu kojima se propisuje monopolski položaj Hrvatske odvjetničke komore (u daljnjem tekstu: HOK), te obvezno članstvo i obvezna članarina u HOK-u svih onih koji se žele baviti odvjetništvom. Sadašnje zakonom propisano obvezno članstvo u HOK-u i obvezno plaćanje članarine HOK-u svih onih koji se žele baviti odvjetništvom, te zakonsko ograničenje osnivanja više strukovnih komora u odvjetničkoj profesiji, je u suprotnosti s odredbama čl. 16., 43. st. 1., 49. st. 1. i 2. i 50. st. 2. Ustava RH o slobodi udruživanja, o poduzetničkim i tržišnim slobodama, te o zabrani zlouporabe monopolskog položaja određenog zakonom. Naprijed opisana zakonska ograničenja nemaju svoje opravdanje u zaštiti pravnog poretka, interesa i sigurnosti Republike Hrvatske ili drugih vrijednosti koje štiti Ustav, a posebno je neustavno za HOK, kao tijelo s javnim ovlastima i s monopolskim položajem određenim zakonom, u kojoj je članstvo odvjetnika i odvjetničkih vježbenika obvezno, da način demokratskog izbora dužnosnika i način zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka takvog tijela s javnim ovlastima i monopolskim položajem, demokratska prava i dužnosti članova prema takvom tijelu, te tijela, ovlasti i način provođenja nadzora nad zakonitošću rada i odluka tijela i dužnosnika takvog tijela, nisu uređeni zakonom, već je uređenje tih važnih pitanja za transparentnost, javnost i demokratičnost rada i odlučivanja tog tijela s javnim ovlastima i monopolskim položajem prepušteno samom tom tijelu. Pritom je posebni problem što u sadašnjem komorskom sustavu za HOK, kao zakonom ustanovljenu komoru s monopolskim položajem i obveznim članstvom, za razliku od svih drugih tijela s javnim ovlastima ne postoji niti jedno tijelo koje bi imalo pravo nadzirati zakonitost rada HOK-a. U takvoj je zakonskoj poziciji osim HOK-a još jedino Hrvatski sabor i Ustavni sud, ali članovi tih tijela podliježu bar političkom nadzoru uspješnosti i etičnosti njihovog rada kroz izbore zastupnika u Sabor i kroz izbore sudaca Ustavnog suda u Saboru. Osim što je po mom mišljenju općenito neustavna obvezna članarina u HOK-u kao strukovnoj komori u kojoj je članstvo obvezno i koja je zakonski osnovana prvenstveno radi zaštite javnog interesa i interesa društva, posebno je neustavno da takva komora s monopolskim položajem određenim zakonom, u kojoj je članstvo obvezno, sama samostalno određuje visinu upisnine i članarine, posebno u situaciji kad način izbora dužnosnika i način rada i donošenja odluka upravnih tijela te komore nije uređen zakonom, pa ni kvorum za valjani rad i odlučivanje njenih lokalnih, odnosno temeljnih jedinica, pa tako u bilo kakvom postupku izbora dužnosnika ili donošenja bilo kakvih drugih odluka te komore velika većina članova komore ni neposredno ni posredno uopće ne sudjeluje. Takvo posve samostalno određivanje visine upisnine i članarine od strane HOK-a kao komore s monopolskim položajem određenim zakonom, u kojoj je članstvo obvezno, očigledno predstavlja zlouporabu monopolskog položaja određenog zakonom koja je zabranjena odredbom čl. 49. st. 2. Ustava RH. Također su po mom mišljenju u nesuglasnosti s Ustavom i europskom pravnom stečevinom, te narušavaju tržišno natjecanje i sadašnje ovlasti HOK-a da regulira cijene usluga svojih članova kroz propisivanje fiksne, te minimalne i maksimalne tarife/naknade/cijene satnica. Regulacija fiksnih tarifa (cijena) od strane profesionalnih komora nije više uobičajena u EU jer je u načelu protivna EU Direktivi o uslugama (članak 15.) i narušava tržišno natjecanje. Ustavom zajamčena samostalnost i neovisnost odvjetništva može se osigurati drugim manje skupim i manje nedemokratskim i netržišnim institucijama i sredstvima nego što je to sadašnji komorski sustav. Naime, za samostalnost i neovisnost odvjetništva je jedino bitno da se disciplinski postupci protiv odvjetnika, oduzimanje licenci za rad i utvrđivanje etičkog kodeksa profesije ne daju u nadležnost resornog ministarstva ili nekog drugog upravnog državnog tijela (kao što je to moguće za sve druge komore zakonom reguliranih profesija), nego da te ovlasti ima (o državnoj vlasti) samostalno i neovisno regulatorno tijelo. Takvo samostalno i neovisno regulatorno tijelo za odvjetništvo bi moglo biti (po ugledu na Državno sudbeno vijeće) Državno (ili nacionalno) odvjetničko vijeće koje bi se zakonski osnovalo da se brine za zaštitu javnog interesa i interesa društva, da daje i oduzima licence za rad, provodi disciplinske postupke, utvrđuje etički kodeks, fiksne, te minimalne i maksimalne cijene usluga za one vrste usluga gdje su one nužne i opravdane i tsl. Članove takvog tijela proporcionalno broju svojih članova birale bi profesionalne odvjetničke udruge ili komore kojih bi moglo biti više i u kojima bi članstvo bilo na dobrovoljnoj osnovi. Jedan manji dio članova tog vijeća bi mogao biti iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, kao i npr. dva člana saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe. Takvo vijeće koje bi prvenstveno štitilo javni interes i interes društva bi se logički trebalo prvenstveno financirati iz državnog proračuna, te iz pristojbi za izdavanje licenci. Osnivanje profesionalnih udruga, komora ili drugih strukovnih udruženja u odvjetništvu koje bi se osnivale prvenstveno radi zaštite interesa i probitaka svojih članova bi bilo posve slobodno i u njima članstvo ne bi bilo obvezno, a takva bi se strukovna udruženja posve logično financirala iz članarina i drugih doprinosa svojih članova. Ovakav novi koncept organiziranja odvjetništva u RH bi riješio sve sadašnje probleme s kojima se zbog sadašnjeg monopolskog komorskog sustava susreću hrvatski odvjetnici i korisnici njihovih usluga, kao što su to: netransparentnost u radu i odlučivanju HOK-a (vidjeti o tome upozorenja Povjerenika za informiranje HOK-u), demokratski deficiti i neustavno reguliranje i provođenje izbora dužnosnika komore (vidjeti odredbe čl. 6. st. 2. toč. 2., čl. 17. st. 1. i st. 4., čl. 30. st. 2. Statuta Hrvatske odvjetničke komore - NN 115/13, 64/18, 67/19, kojima se propisuje da su pojedini članovi Skupštine i Upravnog odbora HOK-a osobe koje članstvo ne bira nego ih biraju sama ta tijela, ili su to bivši dužnosnici do mirovine, ili se određuje da dužnosnik može biti samo onaj član "koji najmanje 10 godina kontinuirano obavlja odvjetničku službu", kao da je riječ o imenovanju menadžera a ne o demokratskom izboru dužnosnika), tržišno neopravdane fiksne cijene i/ili neopravdano niske ili visoke cijene pojedinih usluga (vidjeti odredbe Tbr. 7. toč. 1. i 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - NN 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015), troškovno neopravdano visoke upisnine (37.500,00 kuna za osobe koje u odvjetništvo dolaze bez prethodnog radnog staža u odvjetništvu) i članarine (mjesečno 300,00 i više kuna), pokretanje i provođenje neustavnih disciplinskih postupaka zbog delikta mišljenja, npr. zbog izraženog kritičkog mišljenja o HOK-u i njenim dužnosnicima i tsl. (vidjeti pravila iz toč. 20., toč. 23., toč. 74., toč. 80., toč. 84. al. 3., toč. 85., toč. 92. i toč. 138. Kodeksa odvjetničke etike - NN 64/07, 72/08 i 64/18, kojima se, protivno odredbama čl. 16. st. 1., čl. 27., čl. 38. st. 1.-3., čl. 46. Ustava i čl. 7. Zakona o odvjetništvu, omogućuje pokretanje i vođenje disciplinskih postupaka zbog delikta mišljenja). Članstvo na dobrovoljnoj osnovi u odvjetničkim komorama ili mogućnost osnivanja više komora danas postoji u većem broju država anglosaksonskog prava. Predloženim ukidanjem monopolskog položaja i obveznog članstva u HOK-u, s jedne strane, te osnivanjem Državnog (ili nacionalnog) odvjetničkog vijeća, kao samostalnog i neovisnog regulatornog tijela za odvjetništvo, s druge strane, tržišnom logikom i na jednostavan način bi se riješili svi naprijed navedeni problemi u odvjetničkoj profesiji u RH. | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 5 | Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U skladu s načelima slobode rada i odabira poziva i zaposlenja te zabrane diskriminacije zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te UN-ove Opće deklaracije o pravima čovjeka (osobito čl. 23.) treba izmijeniti čl. 5. ovog Zakona koji diskriminira pravne znanstvenike u odnosu na znanstveno-nastavno osoblje na Sveučilištima u slobodi pružanja pravnih savjeta i mišljenja za nagradu. Navedeni članak 5. st. 2. treba izmijeniti tako da se pravo na pružanje pravnih savjeta i mišljenja za nagradu prizna bez diskriminacije svim doktorima pravnih znanosti koji su u znanstvenim ili znanstveno-nastavnim zvanjima zaposleni u znanstvenim organizacijama u Hrvatskoj (javni znanstveni instituti, visoka učilišta, sveučilišta, fakulteti, akademije i odjeli sveučilišta, visoke škole, veleučilišta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, i druge pravne osobe izvan sustava visokog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta koje su registrirale znanstvenu djelatnost). Dr. sc. Adriana V. Padovan, viši znanstveni suradnik, Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 6 | Marijan Bruketa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 1. | Predlažem da se u Zakonu o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) članak 2.mijenja i glasi: Samostalnost i neovisnost odvjetništva Članak 2. Samostalnost i neovisnost odvjetništva ostvaruje se osobito: samostalnim i neovisnim obavljanjem odvjetničke službe kao slobodnog zanimanja, ustrojstvom odvjetništva u Hrvatsku odvjetničku komoru (u daljnjem tekstu: Komora) kao samostalnu i neovisnu organizaciju odvjetnika na teritoriju Republike Hrvatske, donošenjem statuta i drugih općih akata Komore, odlučivanjem o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetništva, odlučivanjem o odgovornosti odvjetnika i odvjetničkih vježbenika za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva pred disciplinskim tijelima Komore. | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 7 | Marijan Bruketa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 2. | Pružanje pravne pomoći kao zanimanje Članak 5. Predlažem u članku 5. stavak 1.izmjeniti tako da isti sada glasi: (1) Odvjetničku službu, koja svakome osigurava pravnu pomoć, kao zanimanje mogu obavljati samo odvjetnici. (2) Dosadašnji stavak 2., 3., 4. i 5. brišu se. Naime kada odvjetnici budu mogli predavati na Pravnim fakultetima ili obavljati nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost i poučavati studente ili barem istima pomagati kao stručni suradnici i asistenti, sukladno Zakonu o visokim učilištima, onda sam suglasan da ove odredbe ostanu u našem Zakonu. Ukoliko se ovaj prijedlog ne prihvati , predlažem da izmijeniti postojeće stavak 4 i 5. a sve kako bi se osiguralo da HOK provodi stvarni nadzor nad ovom djelatnošću: od evidentiranja do obveznog pridržavanja općih akata Komore, napose Kodeksa odvjetničke etike i Tarife. Postavlja se pitanje koja je stvarna i neposrednu ingerenciju HOK te nadzor nad pružanjem ove pravne pomoći od strane Profesora i docenata pravnih predmeta . tako da nakon postojećeg stavka 2. i 3.koji glase: (2)Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja. Druge oblike pravne pomoći nisu ovlašteni pružati. (3)Pravnim savjetom i pravnim mišljenjem iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava i dr.) niti sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka. predlažem da se dosadašnji stavak 4 i 5.brišu, te da se isti zamjene novim stavkom 4. koji glasi: (4) Uvijete koje osobe iz stavka 2. ovoga moraju ispunjavati da mogu pružati pravnu pomoći utvrditi će se Satutom ili drugim općim aktom Komore. | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 8 | MARIN BUDIMIR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 3. | Iz navedenog prijedloga proizlazi da odvjetnici u odvjetničkom društvu moraju imati dva fizički odvojena pečata. Jedan od odvjetničkog društva, a drugi od sebe kao odvjetnika.Ti odvjetnici su zaposlenici odvjetničkog društva i upisani su u Imenik odvjetnika pri Hrvatskoj odvjetničkoj komori u svojstvu odvjetnika u odvjetničkom društvu. Oni se nemaju pravu baviti odvjetništvom samostalno, odnosno izvan društva. Društvo kao poslodavac odgovara za njihov rad. Iz navedenog proizlazi kako je kod tih osoba obavljanje odvjetništvom dopušteno isključivo ukoliko se obavlja u odvjetničkom društvu. Stoga je nepotrebno formaliziranje uvjetom postojanja dva fizički odvojena pečata. Smatram i predlažem kako bi trebalo biti dovoljno da na pečatu odvjetničkog društva mora biti naznačeno i puno ime odvjetnika, odnosno dio tog članka koji glasi : "...a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, uz pečat odvjetničkog društva mora staviti i svoj pečat" zamijeniti npr. sa riječima "...a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, pečat odvjetničkog društva koji sadrži i njegovo puno ime uz naznaku odvjetnika". | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 9 | ZDENKA MONTERISI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 8. | Predlažem izmjenu i dopunu ovoga članka jer je, po mom mišljenju, formulacija "ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske" neodređena i neprecizna. Predlažem izmjenu predloženog članka na način da isti glasi: Članak 8. Članak 36.a mijenja se i glasi: „(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničkog poziva, ako ispunjava uvjete iz članka 48. točke 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih grana prava propisanih Općim aktom Hrvatske odvjetničke komore. (2) Program i način provedbe navedenog ispita za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Komora, uzimajući u obzir razlike u osposobljavanju odvjetnika iz država članica u odnosu na odvjetnike iz Republike Hrvatske. (3) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik prilaže, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o pravu na obavljanje odvjetničkog poziva u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. (4) Uvjet iz članka 48. točke 10. ovoga Zakona dokazuje se potvrdom izdanom sukladno propisima matične države odvjetnika. (5) Odvjetnici iz ovog članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.“. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna formulacije koja glasi: "i drugih grana prava propisanih Općim aktom Hrvatske odvjetničke komore" u bitnom ne doprinosi preciznijem određenju načina polaganja i predmeta ovog ispita, a isto ovlaštenje Hrvatske odvjetničke komore da svojim aktima regulira ova pitanja sadržano je već u predloženom stavku 2. ovog članka. |
| 10 | Karlo Drašković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 8. | "i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske."- odviše neodređeno definirano. | Nije prihvaćen | Predloženom odredbom stavka 2. ovog članka Hrvatskoj odvjetničkoj komori daje se ovlaštenje da svojim aktima preciznije regulira program i način provedbe ovog ispita. |
| 11 | SILVIJE CVJETKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 8. | Vezano uz st. 2, čini mi se logičnije da umjesto Komore nadležno tijelo za uztvrđivanje programa i načina provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik iz stavka 1. ovog članka bude Ministarstvo pravosuđa. Ministarstvo pravosuđa je koliko mi je poznato tijelo u konačnosti nadležno za polaganje pravosudnog ispita. | Nije prihvaćen | O upisu u imenike Hrvatske odvjetničke komore samostalno odlučuje Komora te u svakom slučaju postavljenog zahtjeva mora samostalno procijeniti postojanje standarda poznavanja pravnog poretka dovoljnog za obavljanje odvjetništva. Iz tog je razloga i utvrđenje programa i načina provedbe ovog ispita nužno povjeriti Hrvatskoj odvjetničkoj komori, koja je i na temelju Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija ("Narodne novine", broj 82/15 i 70/19) utvrđena kao nadležno tijelo. |
| 12 | Marijan Bruketa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 9. | Predlažem u članku 41.stavak 2.izmjeniti tako da isti glasi: Opći akti Komore Članak 41. "(2)Statutom se uređuje organizacija Komore, oblici udruživanja odvjetnika za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, uvjeti za rad zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava te za povezivanje odvjetničkih ureda, uvjete pod kojima odvjetnik može zasnovati radni odnos s odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku službu, prava i dužnosti odvjetnika i odvjetničkih vježbenika prema Komori, disciplinski postupak za utvrđivanje povreda dužnosti i ugleda odvjetništva, tijela za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, te uvijeti i način organiziranja dodatnog usavršavanje za odvjetnike, te organizacija trajnog i obveznog stručnog usavršavanje za odvjetnike, te način provođenja provjera stručnosti, te druga pitanja značajna za odvjetništvo." Naime smatram da treba uvesti obavezno i trajno stručno usavršavanje putem Odvjetničke akademije, kao i način provođenja provjera tog usavaršavnja i stručnosti ( nešto slično što imaju liječnici i farmaceuti) tako da se, zbog stručnog ne usavršavanja, odvjetnik može brisati iz Imenika odvjetnika (gubitak licence). | Primljeno na znanje | Navedena materija nije predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu. |
| 13 | SILVIJE CVJETKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 10. | Vezano uz točku 1. st. 1, možda bi bilo potrebno nadopuniti riječima: "..., ili državljanstvo druge države članice Europske unije, a kojem je dozvoljeno u Republici Hrvatskoj obavljati odvjetnički poziv pod nazivom »odvjetnik«". | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 14 | SILVIJE CVJETKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 10. | Vezano uz st. 1 točku 7., zanima me zašto u Hrvatskoj neki kolege i/ili kolegice odvjetnici koji bi voljeli raditi in-house kao syndikusi / legal counsels / pravnici u gospodarstvu temeljem ugovora o radu sa svojim poslodavcem gdje neovisno i samostalno savjetuju svog poslodavca, npr. neko trgovačko društvo i čitav koncern o raznim pravnim, compliance, risk management, i sl. pitanjima, gdje rade ili isključivo na puno radno vrijeme in-house ili rade in-house "part-time" ne bi mogli zadržati status neovisnog i samostalnog odvjetnika upisanog u Imenik odvjetnika RH? Napominjem da je to moguće npr. u Njemačkoj već par godina, te je to i moj cilj - dakle upis u Odvjetničkoj komori Düsseldorf kao Syndikusrechtsanwalt, planiran za kraj 2020. temeljem EU i njemačkih propisa nakon rada kod i savjetovanja mojeg poslodavca i čitavog koncena o njemačkom i EU pravu barem tri godine. Inače, ja sam aktivan član Odvjetničke komore u Düsseldorfu od rujna 2017., upisan kao odvjetnik sa poslovnim nastanom u Düsseldorfu, a koji radi in-house kao legal counsel u jednom njemačkom trgovačkom društvu iz metalnog sektora, te sam zbog toga i svojih gore kratko opisanih planova u Hrvatskoj nezakonito i protivno propisima EU u studenom 2017. bio brisan iz Imenika odvjetnika RH (vidjeti ustavnu tužbu U-III-356/2019 na presudu VSRH Ur-4/2018, te pritužbu EU komisiji CHAP (2017)3905, NIF 2017/4067 - oba postupka su i dalje u tijeku). | Nije prihvaćen | Uvažavajući poseban položaj odvjetništva u Republici Hrvatskoj, činjenicu da je Ustavom Republike Hrvatske odvjetništvo utvrđeno kao samostalna i neovisna služba te potrebu osiguranja stalnog i trajnog obavljanja odvjetničke službe, ovakva je mogućnost propisana za odvjetnike iz Republike Hrvatske na području neke druge države članice Europske unije ako je to dozvoljeno prema njezinim propisima. |
| 15 | SILVIJE CVJETKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 10. | Pozdravljam ovu promjenu vezanu uz st. 2 i st. 1 točku 7. koja je rezultat moje (i) ustavne tužbe pod brojem U-III-356/2019 na presudu VSRH Ur-4/2018 kojom je potvrđeno moje nezakonito brisanje iz Imenika odvjetnika HOK-a protivno propisima EU, te (ii) pritužbe EU komisiji CHAP (2017)3905, NIF 2017/4067. | Primljeno na znanje | Prima se na znanje. |
| 16 | MARIN BUDIMIR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 10. | stav 1 toč. 7 prestanak prava na obavljanje odvjetništvom: "ako na području Republike Hrvatske stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu". Proizlazi da kada odvjetnik stupi u radni odnos u odvjetničkom društvu (ili zajedničkom odvjetničkom uredu sukladno čl. 2 izmjena) mu prestaje pravo na obavljanje odvjetništvom. Isto i za stavak 2. | Nije prihvaćen | U kontekstu članka 56. Zakona o odvjetništvu pod terminom "odvjetnički ured"podrazumijevaju se različiti organizacijski oblici obavljanja odvjetništva koji su navedeni u člancima glave III. "Odvjetnički uredi". |
| 17 | Marijan Bruketa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU, Članak 12. | Predlažem iza članka 12.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu dodati novi članak 13.koji glasi: Ovlaščuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora donijeti prečiščeni tekst Zakona o odvjetništvu. | Nije prihvaćen | Navedena ovlast Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora proizlazi izravno iz Poslovnika Hrvatskog sabora ("Narodne novine", broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) te je nije potrebno davati ovim Zakonom. |