Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ISTRA TECH d.o.o. PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM S obzirom na situaciju oko koronavirusa i da brojni gospodarstvenici i tvrtke ne rade ili rade u vrlo smanjenom obimu, predlažemo odgodu prijene svih zakona i pravilnika o fiskalizaciji pratećih dokumenata najmanje za 6 mjeseci. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je objavljen u Narodnim novinama broj 121/19 dana 11. prosinca 2019. propisano je uvođenje obveze fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente. S obzirom da je propisano da navedena obveza stupa na snagu 1. travnja 2020. smatra se da se ostavio dovoljan rok od 4 mjeseca da obveznici fiskalizacije prilagode svoja programska rješenja propisanim obvezama. Isto tako napominje se kako je na stranicama Porezne uprave dana 12. veljače 2020. objavljen dokument Tehnička specifikacija za korisnike koja je namjenjena svim zainteresiranim strankama koje će sudjelovati u implementacije rješenja na strani obveznika fiskalizacije u dijelu koi se odnosi na uvođenje navedene obveze (https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=2846&List=Vijesti).
2 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM Predlažem da se uslijed situacije s Corona virusom odgodi uvođenje fiskalizacije pratećih dokumenata. Veliki dio poduzetnika ionako trenutno ima zabranu rada radi odluke nacionalnog Stožera civilne zaštite, a pitanje je da li su svi održavatelji programa u mogućnosti na vrijeme implementirati promjenu u svoja programska rješenja. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je objavljen u Narodnim novinama broj 121/19 dana 11. prosinca 2019. propisano je uvođenje obveze fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente. S obzirom da je propisano da navedena obveza stupa na snagu 1. travnja 2020. smatra se da se ostavio dovoljan rok od 4 mjeseca da obveznici fiskalizacije prilagode svoja programska rješenja propisanim obvezama. Isto tako napominje se kako je na stranicama Porezne uprave dana 12. veljače 2020. objavljen dokument Tehnička specifikacija za korisnike koja je namjenjena svim zainteresiranim strankama koje će sudjelovati u implementacije rješenja na strani obveznika fiskalizacije u dijelu koi se odnosi na uvođenje navedene obveze (https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=2846&List=Vijesti).
3 DENIS PELOZA PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Nažalost sasvim je nepotrebna rasprava o tome da li se QR uvodi pravilnikom kao podzakonskim/provedbenim aktom. QR kod se uvodi upravo na teret i trošak registriranih poreznih obveznika osim ukoliko ne bi došlo do izmjena i dopuna ukidanjem QR koda unutar samog zakona, što je po mom sudu "nemoguća misija". Nažalost i dalje će ostati neriješena problematika onih nerigistiranih koji i dalje obavljaju djelatnost, koji se ne opterećuju računom, fiskalizacijom, QR kodom, IT rješenjima ili knjigovodstvima, te ih navedeno niti najmanje ne zanima sve dok god postoje kupci i korisnici usluga koji račun niti traže niti im treba. Takvo neregistrirano obavljanje poslova/djelatnosti ima tendenciju još konkurentnije cijene u odnosu na registrirano obavljanje poslova i djelatnosti, a kako ne postoje točni podaci i dalje su nepoznatie stvarne štete koje nanosi taj oblik opće prihvaćene, tolerirane , ali zapravo "najprljavije" nelojalne konkurencije za mikro i malo gospodarstvo. Savjetovanje na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom provedeno je u jesen 2019. ZAKON O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM (Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine', br. 133/12, 115/16, 106/18, 121/19) Na snazi i primjenjuje se od 1. siječnja 2020. Članak 2. 5. QR kod je dvodimenzionalni kod koji sadrži zapis određenog seta podataka III. SADRŽAJ RAČUNA Članak 9. (1) Za potrebe provedbe postupka fiskalizacije račun, osim podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati ove podatke:…….. 4. Jedinstveni identifikator računa, 5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije i 6. QR kod. Članak 18. (2) Ministar financija propisuje pravilnikom načine generiranja, obvezne podatke koje sadrži zapis QR koda i tip zapisa za QR kod. Napomena, NN 121/19 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 13. Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. travnja 2020., osim članaka 1. i 2. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2021. -dio izvješća / odgovora na komentare iz prošlogodišnjeg esavjetovanja: Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se uvođenje QR koda kao obveznog elementa svakog računa koji se naplaćuje u sredstvima koja se smatraju gotovinom u smislu ZFPG. Radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda određuju se obvezatni elementi koji bi činili QR kod svakog izdanog i fiskaliziranog računa. Očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što posljedično utječe na zaštitu urednih poreznih obveznika od onih obveznika koji svoje porezne obveze ne podmiruju. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na obveznike fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.U okviru porezne reforme Odlukom ministra financija formirana je radna skupina u čijem radu su sudjelovali članovi akademske zajednice te predstavnici poslovne zajednice i poreznih savjetnika. Po donesenoj odluci o opravdanosti izmjena ZFPG-a, Ministarstvo financija je izvršilo prethodnu procjenu učinaka propisa. Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopuni ZFPG-a bio je objavljen na portalu eSavjetovanje od 1.-15.8.2019. na internetskoj stranici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=11580. Države koje su preuzele hrvatski model fiskalizacije primjerice Republika Slovenija koriste QR kod upravo u dijelu olakšavanja provjere računa od strane kupaca odnosno korisnika i zaštite poreznih obveznika. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama broj 121/19 dana 11. prosinca 2019. godine propisana je obveza navođenja QR koda na računima s primjenom od 1. siječnja 2021. godine. Navedenim Zakonom propisano je da će ministar financija donijeti pravilnik kojim se propisuju načini generiranja, obvezeni podaci koji sadrži QR kod i tip zapisa za QR kod. Ovim člankom predmetnoga Pravilnika podrobnije se razrađuje provedba Zakona u dijelu koji se odnosi na uvođenje QR kod-a na računima.
4 Ines Deranja PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Potpuno nepotrebno propisivanje obveze dodavanja QR koda. Već su omogućene kontrole računa na stranici Porezne uprave, upisivanjem ZKI i JIR-a i svatko tko hoće provjeriti da li je račun zaista i fiskaliziran može to već sada doznati. Pitanje se postavlja kome onda treba dodavanje QR koda na računu? Koju novu funkciju omogućava, osim komocije? Čije komocije? Zašto se odlučilo propisom dodatno komplicirati poduzetnicima poslovanje i zahtijevati ovaj puta osim izdataka za nadogradnju informatičkog sustava dodatno i zamjenu pisača, budući da mnogi pisači koji su još u velikom broju u upotrebi nisu u stanju ispisati QR kod? Ovo je dobar primjer koliko tvorcima provedbenih propisa nedostaje praktičnog iskustva pa poreznim obveznicima "tovare" nepotrebne dodatne troškove i tamo gdje već posjeduju sve potrebne informacije. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama broj 121/19 dana 11. prosinca 2019. godine propisana je obveza navođenja QR koda na računima s primjenom od 1. siječnja 2021. godine. Za predmetni Zakon provedeno je javno savjetovanje pri čemu su istaknuti najznačajniji razlozi uvođenja QR koda. Tako je navedeno da se tijekom šest godina primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom pokazalo da potreba upisa svih znamenki JIR-a ili ZKI-a prilikom provjere računa, građanima znatno otežava postupak provjere zbog velikog broja znamenki te mogućnosti pogrešaka kod prijepisa znamenki . Kako bi se građanima olakšala provjera računa uvode se zakonske izmjene kojima bi se korištenjem danas dostupnih tehnologija omogućila brza i lakša provjera računa – ugradnjom QR kod-a kao obvezatnog elementa svakog računa. Nadalje kako je navedeno, očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što bi posljedično utjecalo na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na one obveznika fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze.
5 elen bambić PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Treba ukinuti Pravilni u ovom dijelu, jer QR kod zahtjeva nove pisače. Radi se o znatnom povećanju troškova za male poduzetnike. Obrazloženje je : na svakom računu već se nalazi JIR i ZIK brojevi po kojima se može provjeriti vjerodostojnost računa. Populacija koju zanimaju ovakve stvari jednako će se snaći u QR kodu i JIR i ZIK broju. Umjesto da smanjujemo troškove poduzetnicima, mi ih još namećemo. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama broj 121/19 dana 11. prosinca 2019. godine propisana je obveza navođenja QR koda na računima s primjenom od 1. siječnja 2021. godine. Navedenim Zakonom propisano je da će ministar financija donijeti pravilnik kojim se propisuju načini generiranja, obvezene podatke koji sadrži QR kod i tip zapisa za QR kod. Ovim člankom predmetnoga Pravilnika podrobnije se razrađuje provedba Zakona u dijelu koji se odnosi na uvođenje QR kod-a na računima. Za predmetni Zakon provedeno je javno savjetovanje pri čemu su istaknuti najznačajniji razlozi uvođenja QR koda. Tako je navedeno da se tijekom šest godina primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom pokazalo da potreba upisa svih znamenki JIR-a ili ZKI-a prilikom provjere računa, građanima znatno otežava postupak provjere zbog velikog broja znamenki te mogućnosti pogrešaka kod prijepisa znamenki . Kako bi se građanima olakšala provjera računa uvode se zakonske izmjene kojima bi se korištenjem danas dostupnih tehnologija omogućila brza i lakša provjera računa – ugradnjom QR kod-a kao obvezatnog elementa svakog računa. Nadalje kako je navedeno, očitavanjem QR kod iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo i potaklo ih da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi. Naime, kao velika podrška u provođenju fiskalizacije istaknuli su se građani kojima je, od uvođenja fiskalizacije do danas, znatno porasla svijest o važnosti uzimanja računa, a time i značaj mogućnosti provjere računa. Tako građani osim što provjeravaju račune, dostavljaju Poreznoj upravi brojne prijave o neizdavanju računa odnosno nepravilnom izdavanju računa, a što se uvelike koristi u postupcima ciljanog poreznog nadzora. Upravo bi se uvođenjem QR kod-a omogućila lakša provjera računa od strane kupaca što bi posljedično utjecalo na zaštitu urednih poreznih obveznika. Ovdje je bitno naglasiti kako bi se uvođenjem QR koda odnosno provjerom računa putem QR koda omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na one obveznika fiskalizacije koji uredno podmiruju svoje porezne obveze. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021.
6 Slaven Sarić  Članak 2., „V.a QR kod Predviđeni sadržaj se uopće ne može ugurati u QR code verzije 4 s 33x33. Kako navodite sadržaj bi bio npr. sljedeći: https://oib.oib.hr/provjeraracuna;ZKI_u_duzini_32;03.03.2020 14:03;1200.45 To je ukupno 728 bita, a to premašuje maksimalnih 640 data bits za L error level verzije 4. Predlažem da ne ograničavate verziju QR code-a nego da se generira najmanja moguća, a to je s vašim predloženim sadržajem verzija 5 s 37x37 pixela. Djelomično prihvaćen Predmetnim Pravilnikom će se propisati nova verzija QR koda.
7 ISTRA TECH d.o.o. Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT Podržavamo sve prethodne komentare i pitanja i molim što hitniji odgovor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 HRVATSKA UDRUGA BANAKA Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje ZIDZFPG) predlaže se ukidanje izuzeća od obveze fiskalizacije za porezne obveznike koji ostvaruju promet u djelatnosti prodaje robe ili usluga putem samoposlužnih uređaja. Obzirom da Zakon ne definira što se sve smatra samoposlužnim uređajem, postavlja se pitanje smatraju li se bankomati samposlužnim uređajima? Odredbama članka 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (dalje Zakon) propisano je izuzeće od fiskalizacije za pružanje bankovnih usluga, pa shodno tome smatramo kako se sve platne transakcije koje se obavljaju na bankomatima izuzete od obveze fiskalizacije. Budući je danas posredstvom bankomata klijentima banaka omogućena npr. kupovina i plaćanje bonova telekomunikacijskih operatera, na način da se za iznos kupnje uvijek tereti transakcijski račun klijenta, smatramo da se navedeno ne može smatrati prometom u gotovini sukladno članku 2. točki 5. Zakona. Prema tome, niti u tom dijelu ne prepoznajemo obvezu provođenja postupka fiskalizacije. Obzirom na opisane funkcije i karakteristike bankomata kao i činjenicu da Zakon ne daje definiciju samoposlužnog uređaja, predlažemo da se bilo u tekstu prijedloga ZIDZFPG ili u provedbenim propisima koji će uslijediti, bankomati izuzmu iz definicije samoposlužnih uređaja prema ZIDZFPG, kako ne bi bilo dvojbi oko izuzeća transakcija koje se obavljaju na bankomatima od provođenja postupka fiskalizacije. Prijedlog dopuna ZIDZFPG dodavanjem stavka 4.: Članak 4. Članak 8. mijenja se i glasi: „ (1) Obveznici fiskalizacije iz članka 3. ovoga Zakona dužni su provoditi postupke fiskalizacije propisane člancima 9., 10., 11. i 25. ovoga Zakona za sve djelatnosti, osim za ostvarene promete u djelatnostima iz članka 5. ovoga Zakona . (2) Obveznici fiskalizacije iz stavka 1. ovoga članka koji ostvaruju promet gotovinom dužni su prije početka izdavanja računa u prometu gotovinom izvršiti sve radnje za provedbu postupka fiskalizacije izdavanja računa iz poglavlja IV. i V. ovoga Zakona e odgovarajuće primjenjivati odredbe članaka 21. do 27.a ovoga Zakona. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obveznici fiskalizacije koji ostvaruju promet gotovinom prodajom robe ili usluge putem samoposlužnih uređaja pri čemu nisu obveznici izdavanja računa prema posebnom propisu dužni su prije početka prodaje izvršiti sve radnje za provedbu postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja iz poglavlja V.a i članka 25.a ovoga Zakona.“. (4) Bankomati se ne smatraju samoposlužnim uređajima u smislu odredbi ovog Zakona Nije prihvaćen Postupak provođenja fiskalizacije prodaje putem samoposlužnijh uređaja nije predmetom ovoga prijedloga izmjena Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom kojim je propisano provođenje postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja bilo je na javnom savjetovanju koje se provodilo od 31. listopada 2019 do 30. studenoga 2019.
9 DARKO BALOG Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT Čl. 41.a. poziva se na čl.27.b. Zakona koji se poziva na čl.19.st.8. Zakona koji opet upućuje na st.2.t.10. istog članka, a koji opet definira podatke o poslovnim prostorima iz čl.1. istog članka Zakona u kojem navodi da se primjenjuje na obveznike iz čl.15.st.2. Zakona koji opet samo definira obvezu dostave podataka o poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost za obveznika iz st. 1. istog članka u kojemu konačno piše da se primjenjuje na račune koji se ostvaruju prometom gotovine iako je svrha st.1.čl. 15. samo da definira da je računi koji se ostvaruju u prometu gotovinom moraju sadržavati jedinstveni identifikator računa. Radi takve petlje da se dođe do toga na koga se odnosi fiskalizacija pratećih dokumenta većini programera nije jasno tko mora i koji prateći dokument fiskalizirati i u straha od kazni iz čl.34. zakona odlučuje da se moraju fiskalizirati baš svi prateći dokumenti bez obzira tko ih u koju svrhu izdaje kao i na izvjesnost isporuke. Iz istog razloga su i u dosadašnjoj primjeni čl.27.a. Zakona većinom svi prateći dokumenti bez obzira na način plaćanja i svrhu izdavanja za svaki slučaj imali napomenu „ovo nije fiskaliziran račun“. Neophodno je da se obveznik fiskalizacije jednoznačno definira jer ako će prema najavama programeri uključiti obvezu fiskalizacije za sve prateće dokumente neće se postići svrha ove promjene već će se onemogućiti praćenje fiskalizacije pratećih dokumenta koji se izdaju kad je isporuka izvjesna. Ugostiteljski objekti izdaju veliki broj ponuda npr. turističkim agencijama kod kojih isporuka nije izvjesna i većinom se ne ostvari pošto agencije skupljaju više ponuda za potrebe kreiranja nekog turističkog aranžmana, a ako će se svi ti prateći dokumenti nepotrebno fiskalizirati definitivno je promašena svrha promjene Zakona. Tekst bi morao glasiti: Obveznik fiskalizacije prema članku 27.b. Zakona na kojeg se primjenjuje članak 15. Zakona radi provedbe ….. Nije prihvaćen Sukladno odredbi članka 27.b Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano da je obveznik fiskalizacije dužan provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta (ponuda, narudžba i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju iz članka 27.a Zakona, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Nadalje, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona dužan je, za poslovni prostor u kojem bez propisne zakonske obveze koristi takav način poslovanja, dostaviti oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, a sukladno članku 19. Zakona. Obveza fiskalizacije za prateće dokumente postoji kada su ispunjeni sljedeći zakonom propisani uvjeti: 1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i 2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Dakle, kada je obveznik fiskalizacije odlučio izdavati prateće dokumente za koji postoji obveza fiskalizacije izdavanja računa, a za što je prethodno dostavio podatak o poslovnom prostoru-oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, u tom slučaju provodi postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente. Međutim, ako za prateće dokumente ne postoji obveza fiskalizacije propisana člankom 27.b Zakona odnosno ako za prateći dokument nisu ispunjea oba prethdono navedena uvjeta, obveznik fiskalizacije nije u obvezi provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa za takve prateće dokumente.
10 Vanja Keglević Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT 1. Da li za svaki prateći dokument mora biti vezan i neki račun? 2. Da li jedan račun može imati više pratećih dokumenata? 3. Da li ima ograničenja na vrijeme između fiskalizacije pratećeg dokumenta i računa? 4. Da li brojač pratećih dokumenata treba ići po naplatnom uređaju ili posl.prostoru? Da li brojač mora krenuti od 1? 5. Što u slučaju da se prateći dokument izmjeni nakon što je već poslan na fiskalizaciju? Da li ga treba ponovo slati na fiskalizaciju sa istim brojem dokumenta? 6. Prijelazno razdoblje: - prateći dokument nastaje prije 01.04.2020. i po pravilima bi se trebao fiskalizirati da je nastao nakon tog datuma - na temelju tog pratećeg dokumenta nastaje račun koji je potrebno fiskalizirati zbog načina plaćanja Kako se taj dokument fiskalizira s obzirom da je nastao na temelju pratećeg dokumenta, a prateći dokument nije fiskaliziran? Da li po postojećoj fiskalizaciji ili bi trebalo retrogradno fiskalizirati i prateći dokument? 7. Da li je obavezna fiskalizacija za sve prateće dokumente koji na sebi imaju navedene podatke o plaćanju i "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" ili samo za one koji se izdaju kada je sasvim izvjesno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluge, a što uključuje dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započela ili je sasvim izvjesno da će do toga doći? 8. Da li se stavke pratećeg dokumenta smiju mijenjati nakon što je isti fiskaliziran i da li se kod svake izmjene fiskalizira isti? 9. Što ako se ponuda ne realizira - da li je istu potrebno stornirati ili ostaje u sustavu kao nepovezana sa izlaznim računom? 10. Što u slučaju kada se dio ponude uplati u gotovini, a ostatak na bankovni račun? 11. Što sa ponudom za koju je izdan račun za predujam koji se fiskalizira - da li se ista fiskalizira na puni iznos ili ne? Nije prihvaćen Sukladno odredbi članka 27.b Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano da je obveznik fiskalizacije dužan provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta (ponuda, narudžba i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju iz članka 27.a Zakona, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Nadalje, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona dužan je, za poslovni prostor u kojem bez propisne zakonske obveze koristi takav način poslovanja, dostaviti oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, a sukladno članku 19. Zakona. Obveza fiskalizacije za prateće dokumente postoji kada su ispunjeni sljedeći zakonom propisani uvjeti: 1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i 2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Dakle, kada je obveznik fiskalizacije odlučio izdavati prateće dokumente za koji postoji obveza fiskalizacije izdavanja računa, a za što je prethodno dostavio podatak o poslovnom prostoru-oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, u tom slučaju provodi postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente. Međutim, ako za prateće dokumente ne postoji obveza fiskalizacije propisana člankom 27.b Zakona odnosno ako za prateći dokument nisu ispunjea oba prethdono navedena uvjeta, obveznik fiskalizacije nije u obvezi provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa za takve prateće dokumente. Također napominje se kako odredbama Pravilnika nije moguće preciziranje svih situacija koje se mogu pojaviti te je stoga za te svrhe uobičajeno izdavanje mišljenja.
11 Osmi Bit d.o.o. Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT Imamo par praktičnih pitanja: WEB SHOP NARUDŽBA: Kupac putem interneta u web shopu naruči neke proizvode te ih odluči platiti karticom; diže se aplikacija za rezervaciju sredstava na kartici i time je, praktički (iako još ne zapravo), plaćena narudžba. Kupac na svoj e-mail, odmah po plaćanju, dobiva od web shopa potvrdu narudžbe u kojoj je navedeno što je naručio i na koji će način to platiti. S obzirom na to da je, prema tekstu u čl. 27b Zakona, SASVIM IZVJESNO DA ĆE DO ISPORUKE doći treba li potvrdu narudžbe, koju kupac dobiva na svoj e-mail od web shopa, fiskalizirati kao prateći dokument od 1.4.2020? PRIMJER IZ UGOSTITELJSTVA: Gost traži stanje stola da bi dobio uvid u ono što je konzumirao i koliki je ukupan iznos. Uz pretpostavku (!) da će to platiti gotovinom "dokument" stanja stola se fiskalizira (kasnije će postati prateći dokument računu) i to na iznos 500 kn koliko je do tog trenutka ukupan konzumirani iznos. Međutim, gost odlučuje ostati i nastavlja konzumirati. Nakon nekog vremena PONOVNO traži stanje stola koje je sada za 200 kn veće (ukupan iznos tog trenutka je 700 kn). Zatim slijedi dodatna narudžba i dolazimo do trećeg stanja stola na koji dolazi još 100 kn (ukupan iznos narudžbe u ovom je trenutku 800 kn). Što se sada radi s obzirom na to da je SVE to ista narudžba? Koliko imamo pratećih dokumenata? S kojim iznosima? Prema objavljenoj xsd shemi maksimalan broj ponavljanja je 2 (= max 2 prateća dokumenta?), a mi ovog trenutka imamo 3 ispisana stanja stola. Kako to „pomiriti“? Ako se na stanju stola ne ispisuje način plaćanja postoji li obveza fiskalizacije pratećeg dokumenta? Čl. 27a Zakona o fiskalizaciji navodi, citiramo: „… izdaje dokument NA KOJEM NAVODI PODATKE O PLAĆANJU,…“, čl. 27b, citiramo: „… prateći dokument (ponuda, narudžba i slično) NA KOJEM NAVODI PODATKE O PLAĆANJU iz članka 27.a ovoga Zakona, a koji se izdaje kada…“. Postoji li obveza fiskalizacije dokumenta na kojem nije naveden način plaćanja? FISKALIZACIJA PRATEĆEG DOKUMENTA POSLIJE KOJEG IPAK NEĆE BITI IZDAN RAČUN: Trgovac je zaključio da je SASVIM IZVJESNO DA ĆE DO ISPORUKE doći i fiskalizirao je prateći dokument. Kupac je naručio i platio i onda odustao PRIJE ISPORUKE. Na osnovu pratećeg dokumenta račun neće biti izdan jer do realizacije nije došlo. Koji je postupak storniranja obavljene fiskalizacije pratećeg dokumenta? Nije prihvaćen Sukladno odredbi članka 27.b Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano da je obveznik fiskalizacije dužan provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta (ponuda, narudžba i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju iz članka 27.a Zakona, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Nadalje, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona dužan je, za poslovni prostor u kojem bez propisne zakonske obveze koristi takav način poslovanja, dostaviti oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, a sukladno članku 19. Zakona. Obveza fiskalizacije za prateće dokumente postoji kada su ispunjeni sljedeći zakonom propisani uvjeti: 1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i 2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Dakle, kada je obveznik fiskalizacije odlučio izdavati prateće dokumente za koji postoji obveza fiskalizacije izdavanja računa, a za što je prethodno dostavio podatak o poslovnom prostoru-oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, u tom slučaju provodi postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente. Međutim, ako za prateće dokumente ne postoji obveza fiskalizacije propisana člankom 27.b Zakona odnosno ako za prateći dokument nisu ispunjea oba prethdono navedena uvjeta, obveznik fiskalizacije nije u obvezi provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa za takve prateće dokumente.Također napominje se kako odredbama Pravilnika nije moguće preciziranje svih situacija koje se mogu pojaviti te je stoga za te svrhe uobičajeno izdavanje mišljenja.
12 ANDREJ PODOBNIK Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT Mislim da bi prije 1.4. bilo korisno postaviti listu često postavljenih pitanja jer dosta stvari još uvijek nije jasno. Na primjer : Kakav je postupak fiskalizacije pratećeg dokumenta za račun koji ima način plaćanja "Transakcijski račun" te se takav račun ne fiskalizira? Šta se događa ukoliko postoji više pratećih dokumenta za jedan račun (narudžbe za stol u ugostiteljstvu)? Da li se prateći dokument koji se ispisuje za gosta koji boravi u sobi i želi pratiti svoju konzumaciju u restoranu mora fiskalizirati? Koji je postupak fiskalizacije narudžbe u ugostiteljstvu ako gost želi na narudžbu dodati još neki artikal. Pa nakon 10 minuta želi još nešto itd.? Da li se u tom slučaju postojeća narudžba stornira i šalje nova narudžba? Nije prihvaćen Sukladno odredbi članka 27.b Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano da je obveznik fiskalizacije dužan provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta (ponuda, narudžba i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju iz članka 27.a Zakona, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Nadalje, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona dužan je, za poslovni prostor u kojem bez propisne zakonske obveze koristi takav način poslovanja, dostaviti oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, a sukladno članku 19. Zakona. Obveza fiskalizacije za prateće dokumente postoji kada su ispunjeni sljedeći zakonom propisani uvjeti: 1. prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i 2. isporuka proizvoda ili obavljanje usluge je započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći. Dakle, kada je obveznik fiskalizacije odlučio izdavati prateće dokumente za koji postoji obveza fiskalizacije izdavanja računa, a za što je prethodno dostavio podatak o poslovnom prostoru-oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona, u tom slučaju provodi postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente. Međutim, ako za prateće dokumente ne postoji obveza fiskalizacije propisana člankom 27.b Zakona odnosno ako za prateći dokument nisu ispunjea oba prethdono navedena uvjeta, obveznik fiskalizacije nije u obvezi provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa za takve prateće dokumente.Također napominje se kako odredbama Pravilnika nije moguće preciziranje svih situacija koje se mogu pojaviti te je stoga za te svrhe uobičajeno izdavanje mišljenja.
13 Mirko Periša Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT Jeli potrebno na računu (pisana forma, PDF, papir), koji uslijedi nakon fiskaliziranog pratećeg dokumenta, navoditi vezu na prateći dokument? Ako je potrebno, koje je sve podatke pratećeg dokumenta potrebno navesti? Nije prihvaćen Sukladno članku 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisan je sadržaj računa pri čemu nije propisano da račun koji se izdaje nakon pratećeg dokumenta mora sadržavati podatke koji se odnose na taj prateći dokument. Postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument kao i za račun koji se izdaje na temelju pratećeg dokumenta te pripadajući podatkovni skupovi propisani su odredbama predmetnog Pravilnika.
14 Mirko Periša Članak 4., „XI.a PROVEDBA POSTUPKA FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA ZA PRATEĆI DOKUMENT Vezano uz Članak 41.a (1) i ovaj tekst "prateći dokument na kojem navodi PODATKE O PLAĆANJU". Kako bi se izbjegla različita tumačenja obveznika fiskalizacije, a kasnije i osoba koja će vršiti porezni nadzor, smatram da je potrebno nabrojati o kojem se setu podataka radi kad koristi tekst u članku "PODACI PLAĆANJU". Cijeli Zakon se bazira na pratećim dokumentima, a ne postoji jasna odrednica što definira (koji podaci) neki dokument pratećim dokumentom. Jedan od elemenata je "PODACI O PLAĆANJU", no kako je navedeno, nije jasno koji su to podaci. Primjer: nije jasno jeli način plaćanja obavezan podatak na pratećim dokumentima? Nadalje, što ako način plaćanja nije iskazan, može li se tada ustvrditi da dokument nije "prateći dokument" te da time ne podliježe fiskalizaciji? U tekstu se kasnije spominje da "prateći dokument" mora sadržavati: 1. OIB obveznika fiskalizacije , 2. broj pratećeg dokumenta, 3. datum i vrijeme izdavanja, 4. JIR 5. zaštitni kod obveznika fiskalizacije i 6. ukupan iznos iskazan na pratećem dokumentu. no to su obavezni podaci nakon što je dokument već "proglašen" pratećim dokumentom. Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da se pratećim dokumentom za koji postoji obveza fiskalizacije smatra prateći dokument koji sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge) i napomenu "OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN" te ako postoji izvjesnost isporuke proizvoda ili obavljanja usluge odnosno kada je isto već započelo neovisno o načinu plaćanja. Iznimno su od obveze fiskalizacije pratećih dokumenata oslobođeni oni obveznici fiskalizacije koji do trenutka izdavanja pratećeg dokumenta isključivo izdaju račune koji se naplaćuju transakcijskim putem, a sukladno članku 27.c Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
15 ISTRA TECH d.o.o. PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 5. Prelažemo da se stupanje na snagu ovog pravilnik kao i samog Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 121/19) odgodi za najmanje 6 mjeseci zbog situacije sa korona virusom. Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je objavljen u Narodnim novinama broj 121/19 dana 11. prosinca 2019. propisano je uvođenje obveze fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente. S obzirom da je propisano da navedena obveza stupa na snagu 1. travnja 2020. smatra se da se ostavio dovoljan rok od 4 mjeseca da obveznici fiskalizacije prilagode svoja programska rješenja propisanim obvezama. Isto tako napominje se kako je na stranicama Porezne uprave dana 12. veljače 2020. objavljen dokument Tehnička specifikacija za korisnike koja je namjenjena svim zainteresiranim strankama koje će sudjelovati u implementacije rješenja na strani obveznika fiskalizacije u dijelu koi se odnosi na uvođenje navedene obveze (https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=2846&List=Vijesti).