Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Sukladno ovlasti iz članka 9. Zakona o pravobranitelju za djecu („Narodne novine“ br. 73/17), dostavljamo naše mišljenje u postupku prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Iako je riječ o intervenciji iz domene jačanja okvira za sprečavanje pranja novca, koristimo priliku ukratko ukazati i na mogućnost intervencije u odredbe čija primjena posredno i neposredno utječe na realizaciju prava i interesa djece, na koja smo ukazali i prijašnjih godina. Inicijativa se temelji na problematici o kojoj smo upoznati obraćanjem većeg broja stranaka, koja upućuju na potrebu dodatne intervencije kako bi se zaštitila prava i interesi djece. Načelno, radi se o inicijativi koja se odnosi na zaštitu najboljeg interesa djeteta koje potražuje sredstva za svoje uzdržavanje vezano za rokove i troškove postupka i prioriteta u naplati uzdržavanja i razmjernog namirenja. Predlažemo : - da se u čl. 12. kao izuzetak od prestanka izvršenja nakon proteka roka od 3 godine, pored namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, uključe i druga potraživanja u korist djece; - da se radi zaštite prava i interesi mlt. ovrhovoditelja u postupku ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta propišu iznimke, podredno maksimalno skrate rokovi (rok je 60 dana, predug) za prijenos novčanih sredstava; - izmjenu članka 22. st. 4. kako bi se ovrha radi ostvarenja tražbine uzdržavanja za dijete, sukladno odredbi članka 527. st. 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 103/15) provodila prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastavka; - voditi računa o pravima i interesima djece i prilikom propisivanja vrsta i visina naknada za obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te načina naplate naknade (koja obveza proizlazi Člankom 22. stavak 9.): primjerice kako se u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koju provodi Agencija ne bi umanjivali iznosi uzdržavanja utvrđeni pravomoćnim i ovršnim sudskim odlukama na štetu djece radi naplate naknada Agencije ili kako bi se unaprijedio sustav u odnosu na negativni utjecaj plaćanja mjesečnih naknada Agenciji za obavljanje poslova provedbe ovrhe radi ostvarivanja uzdržavanja za dijete na novčanim sredstvima ovršenika, u odnosu na drugu djecu s kojom obveznik uzdržavanja živi. - da se dopuni Zakon na način da se njime predvidi mogućnost razmjernog namirenja tražbina u situaciji kada pravo na uzdržavanje ima više osoba u slučajevima ovrhe na novčanim sredstvima, kao i da se odgovarajućom odredbom (ili podzakonskim aktom) reguliraju tehnički uvjeti za provedbu razmjernog namirenja Nije prihvaćen Izneseni prijedlozi kojima je cilj poboljšanje zaštite prava i interesa djeteta koje potražuje sredstva za svoje uzdržavanje ne odnose se na tekst predmetnog Prijedloga zakona. S obzirom da izneseni prijedlozi obuhvaćaju izmjene odredbi ovršnog postupka, a što zahtijeva opsežniju raspravu i uključenost šireg kruga sudionika, isti ne mogu biti predmet uređenja ovoga Prijedloga zakona.
2 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 1. Čl. 1. Konačnog prijedloga ZID Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim se dodaje novi članak 1.a. – mišljenja smo da je nije dovoljno regulirati da se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima navedena Direktiva, već da je potrebno doraditi i predmet Zakona koji se ovim ZID mijenja/dopunjuje na način da je i iz predmeta Zakona vidljivo da se uređuje materija za potrebe provedbe propisa koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma. Ovo i iz razloga postojeće odredbe stavka 9. članka 23. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te propisa o zaštiti osobnih podataka. Nije prihvaćen Sukladno članku 7. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15), predmet propisa izražava se sažeto i kratko i nije prihvatljivo (i nepotrebno je) u sadržaju članka 1. propisa taksativno nabrajati svaki dio propisa, odnosno sva pojedina pitanja koja se uređuju propisom, nego je nužno izraziti bit i uputiti na osnovni predmet odnosno sadržaj propisa.
3 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. Čl. 3. Konačnog prijedloga ZID Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim se mijenja stavak 2. članka 23. u dijelu kojim se dodaju podaci o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova – otvara nam se pitanje kolizije s materijom koja je u tom dijelu već uređena Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika te smo mišljenja da bi trebalo izbjeći uređenje iste materije u dva propisa. Prijedlogom Zakona dopunjuju se podaci koje su obveznici dužni dostavljati u Jedinstveni registar računa. Osim već postojećih podataka dostavljati će se podaci o fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po stambenim štednim ulozima. (čl. 3. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčani sredstvima kojima se mijenja čl. 23.st.2.) Ovdje bi htjeli naglastiti situaciju koja se odnosi na štedionice i stambene štedne uloge a vezano za fizičke osobe koje su ovlaštene za raspolaganje sa sredstvima po stambenim štednim ulozima. Naime, uz štedišu u poslu sklapanja stambene štednje može se pojaviti zakonski zastupnik/skrbnik/punomoćnik. Koliko shvaćamo novu odredbu Zakona, stambene štedionice će biti u obvezi dostavljati podatke o svim ovim osobama (zakonskim zastupnicima/skrbnicima/punomoćnicima). Napominjemo da je primjena punomoći, odnosno, zastupanje po punomoćniku u slučaju ugovora o stambenoj štednji ograničena i njezin opseg je drugačiji u odnosu na proizvode koje nude banke (npr. tekući računi, oročeni depoziti i sl.). Dok kod bankovnih proizvoda osoba koja ima punomoć po računu može raspolagati do opoziva punomoći sa novčanim sredstvima, u stambenim štedionicama punomoći su, ograničene na pojedinu radnju u ugovoru (npr. punomoć za isplatu sredstva kod otkaza ugovora o stambenoj štednji, punomoć za izmjenu financijskih odredbi ugovora, i sl ). Uz tu punomoć, punomoćnik nastupa u ime i za račun klijenta te je ograničena je na pojedinu radnju. Takvi opunomoćenici nemaju neko trajno ovlaštenje za poduzimanje radnji u odnosu na sredstva stambene štednje, ne evidentiraju se posebno u sustav te takve punomoći u pravilu dolaze u stambenu štedionicu zajedno sa zahtjevom da se poduzme određena radnja i prestaju ispunjenjem zahtjeva za koji je punomoć dana. Podrazumijeva li ova odredba da ćemo biti dužni dostavljati podatke o osobi koja nastupa temeljem punomoći za npr. izmjenu financijskih odredbi ugovora o stambenoj štednji? Dakle ta punomoć je ograničena isključivo na tu radnju, punomoćnik osim izmjene financijskih odredbi ugovora (npr. povećanje ciljanog ugovorenog iznosa koji klijent želi postići u razdoblju štednje) ne može poduzimati nikakve druge radnje niti može raspolagati ušteđenim sredstvima stambene štednje. Isto tako napominjemo da stambene štedionice sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, strogo primjenjuje pravilo provođenja dubinske analize svojih klijenata i ne dozvoljava sklapanje ugovora o stambenoj štednji temeljem punomoći. Predlažemo da se detaljnije propiše na koje osobe se točno odnosi odredba kada govorimo o fizičikim osobama koje su ovlaštene za raspolaganje sa sredstvima po stambenim štednim ulozima te da se detaljnije propišu slučajevi kada ćemo biti dužni dostavljati podatke o njima (npr. ukoliko se radi o jednokratnoj punomoći za pojedinu radnju da li smo u obvezi dostavati podatke o svakoj osobi koja je nastupala u ime i za račun klijenta neovisno o opsegu dane punomoći?). Nije prihvaćen Predmetnim Prijedlogom zakona prenosi se odredba Direktive (EU) 2018/843 koja propisuje da registar računa mora sadržavati podatke o osobi ili osobama koje djeluju u ime stranke (vlasnik računa, sefa, stambene štednje). Napominjemo da Direktiva (EU) 2018/843 ne specificira vrste osoba odnosno ovlaštenja koja su predmet upisa u registar računa te je slijedom navedenog predložena izmjena članka 23. stavka 2. Zakona.
4 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. Čl. 4. Konačnog prijedloga ZID Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim se mijenja stavak 4. članka 24. – mišljenja smo da bi se dio predmetnog stavka koji se odnosi na obvezu brisanja podataka nakon 10 godina trebalo regulirati pozivanjem na odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Naime, iz obrazloženja predloženih izmjena proizlazi da se navedeno odnosi na materiju sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a materija rokova čuvanja podataka od strane obveznika u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma je već uređena navedenim Zakonom, stoga smatramo da u odnosu na rokove čuvanje podataka u tom dijelu treba uputiti na predmetni Zakon, kako bi se izbjegla eventualna kolizija u reguliranju iste materije. Mišljenja smo da je u kontekstu propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka potrebno doraditi dio predmetnog stavka koji glasi: Na podatke iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na potrošače na odgovarajući način se primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. i to na način da se regulira kao zaseban članak unutar Glave – Jedinstveni registar računa na način da glasi: Na podatke iz Jedinstvenog registra računa koji se odnose na fizičke osobe na odgovarajući način se primjenjuju propisi kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Ovo kako bi se time u kontekstu zaštite osobnih podataka ujedno regulirale sve svrhe (predmet Zakona) koji je predmet regulacije Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Nije prihvaćen Budući da Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19) nije izrijekom propisan rok čuvanja podataka iz Jedinstvenog registra računa, radi potpunog prijenosa Direktive (EU) 2018/843 u pravni poredak Republike Hrvatske, potrebno je predmetnim Prijedlogom zakona propisati da se podaci preuzeti iz Jedinstvenog registra računa brišu nakon proteka roka od 10 godina.