Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Matica hrvatskih sindikata | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE | Matica hrvatskih sindikata podržava prijedlog uvođenja nacionalne naknade za starije osobe koje je predviđeno Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine, obzirom da je cilj ovakve naknade ublažavanje siromaštva osoba starijih od 65 godina koje su bez ikakvih primanja. Izražavamo zadovoljstvo što je prvotni naziv „nacionalna mirovina“ u zadnjoj fazi rada radne skupine zamijenjen nazivom „nacionalna naknada“. No, smatramo kako bi logičnije i bolje bilo da se za administriranje predmetnog davanja koriste postojeći kapaciteti sustava socijalne skrbi, na način da se nadograde i umreže s ostalim sustavima kako bi se što učinkovitije i brže moglo doći do podataka nužnih za utvrđivanje uvjeta za stjecanje prava na nacionalnu naknadu. Smatramo potrebnim ukazati i na činjenicu da su principi socijalne solidarnosti i supsidijarnosti na kojima se temelji i Zakon o socijalnoj skrbi ovakvim Prijedlogom zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe dovedeni u pitanje. Naime, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, smatra se da osoba može sama sebe uzdržavati ako sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba može ostvariti sredstvima od prodaje imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj niti članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba. Kako bi se osigurala pravednost i usmjerenost na osobe u stvarnoj potrebi smatramo kako je potrebno propisati i uvjet imovinskog cenzusa, koji se primjenjuje i kod zajamčene minimalne naknade. Dodatno, Obiteljskim zakonom propisana je obveza djece da brinu o roditeljima, što bi također trebalo uzeti u obzir prilikom utvrđivanja ispunjava li osoba uvjete za stjecanje prava na naknadu. U kontekstu uvođenja nacionalne naknade za starije osobe bilo bi dobro otvoriti i raspravu o promjeni uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu temeljem uplaćenih doprinosa u obavezno mirovinsko osiguranje. Naime, procjenjuje se kako u Hrvatskoj približno 60.000 osoba starijih od 65 godina nije ispunilo minimalne uvjete za ostvarenje prava na mirovinu (najmanje 15 godina mirovinskog staža), a dio tih osoba ostvario je određeni broj godina staža koji se nigdje ne vrednuje jer je manji od 15 godina. | Nije prihvaćen | U odnosu na prijedlog koji se odnosi na administriranje postupka od strane institucija u sustavu socijalne skrbi, naglašavamo da je nadležnost javne ustanove HZMO za provedbu postupka i isplatu nacionalne naknade utvrđena zbog dosadašnje prakse i iskustva u provođenju postupka ostvarivanja prava na doplatak za djecu, koji isto kao ni nacionalna naknada, nije pravo iz mirovinskog osiguranja. Također, mogućnosti osiguranja izvršenja s postojećim kapacitetom i i ljudskim potencijalima te suradnja i razvijeni poslovni procesi u razmjeni podataka između Porezne uprave i HZMO-a razlozi su ovakvog opredjeljenja. U odnosu na prijedlog vezan za mogućnost propisivanja imovinskog cenzusa kao jednog od kriterija za stjecanje prava na nacionalnu naknadu, smatramo da je ukupni prihod kućanstva najbolji pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba koja će potencijalno koristiti nacionalnu naknadu za starije osobe. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine koja nije stavljena u funkciju ostvarivanja dohotka ne bi trebalo biti odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. S druge strane, imovina koje je stavljena u funkciju ostvarivanja prihoda, uzima se u obzir primjenom dohodovnog/prihodovnog cenzusa. U odnosu na komentar o obvezi djece da uzdržavaju svoje roditelje, smatramo da upravo u tom dijelu trebamo propisati nešto blaže uvjete za ostvarivanje prava, u odnosu na uvjete koje propisuje Zakon o socijalnoj skrbi za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Stoga smo nemogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu vezali samo za slučaj ugovorenoga uzdržavanja. Što se tiče prijedloga za izmjenu u mirovinskom sustavu u odnosu na promjenu uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu, napominjemo da isto nije predmet ovog Prijedloga zakona. |
2 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE | Nejasno je zbog čega se uz dohodovni ne uzima i imovinski cenzus. Naime, svatko je dužan svoju imovinu staviti u funkciju osobnog uzdržavanja. Takvom rješenju pristupalo se i u drugim zakonima kojima su se određivale državne naknade, npr. ZOPHBDR pri ostvarivanju prava na opskrbninu. Time bi se izbjegla situacija da vlasnici više nekretnina i nekretnina veće vrijednosti (u RH ili inozemstvu) ostvaruju nacionalnu naknadu koja je suštinski socijalno davanje. | Nije prihvaćen | Smatramo da je ukupni prihod kućanstva najbolji pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba koja će potencijalno koristiti nacionalnu naknadu. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine koja nije stavljena u funkciju ostvarivanja dohotka ne bi trebalo biti odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. S druge strane, imovina koje je stavljena u funkciju ostvarivanja prihoda, uzima se u obzir primjenom dohodovnog/prihodovnog cenzusa. |
3 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE | Povodom e-savjetovanja o Prijedlogu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koje je otvoreno od 3. ožujka 2020. do 1. travnja 2020., dostavljamo slijedeće primjedbe i prijedloge: Pozdravljamo uvođenje nacionalne naknade za starije osobe koje je predviđeno Strategijom socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020., a s obzirom da bi ova naknada trebala ublažiti siromaštvo osoba starijih od 65 godina koje su bez ikakvih primanja. O ovoj problematici pisali smo u ranijim godišnjim izvješćima, gdje smo predlagali brže uvođenje nacionalne, odnosno socijalne mirovine. Kako je navedeno u Ocjeni stanja Prijedloga Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, isti se donosi u okviru Europskog stupa socijalnih prava kojim se žele uspostaviti standardi za bolji život građana EU. Prema jednom od 20 načela Europskog stupa socijalnih prava, koje se odnosi na dohodak u starosti i starosnu mirovinu, umirovljeni radnici i samozaposlene osobe imaju pravo na mirovinu koja odgovara njihovim doprinosima i čini primjeren dohodak. Sukladno ZOMO-u, visina mirovine ovisi o navršenom mirovinskom stažu i vrsti mirovine. Kako se navodi u prijedlogu Zakona, nacionalna mirovina se uvodi kao davanje za starije osobe koje si u vrijeme radno sposobnog razdoblja nisu osigurale prihode za starost. Međutim, ZOMO u članku 33. propisuje kako pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Prema podacima iz obrazloženja Prijedloga Zakona, takva mirovina iznosi 1.019,55 kn. Kako iz navedenoga proizlazi, veliki broj osoba koje su, primjerice čak 14 godina uplaćivale mirovinsko osiguranje ne bi li osigurale prihode za starost, prema hrvatskim propisima nemaju pravo na mirovinu, iako su, realno gledano kroz doprinose uplatile značajna sredstva. Često je riječ o osobama koje su bez svoje krivnje i iz objektivnih razloga izašle sa tržišta rada, te unatoč dugogodišnjem uplaćivanju u mirovinski fond, ostale bez svoje mirovine. S druge strane, riječ je o značajnom novcu kojeg su ti ljudi uplatili u mirovinsko osiguranje, a koji je, gledano s njihovog aspekta, propao. Prema dostupnim informacijama, u drugim zemljama EU isplata mirovine koja se ostvaruje temeljem uplaćenih doprinosa ne uvjetuje se tako dugim razdobljem u obaveznom mirovinskom osiguranju. Primjerice, u Njemačkoj se pravo na mirovinu temeljem uplaćenih doprinosa izračunava na bazi 5 godina uplata u obavezno mirovinsko osiguranje te stoga predlažemo da se, u kontekstu uvođenja nacionalne naknade za starije osobe, razmisli i o promjeni uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu temeljem uplaćenih doprinosa u obavezno mirovinsko osiguranje i da se ti uvjeti, vodeći računa o pravednosti čitavog sustava, usklade sa rješenjima koja se primjenjuju u drugim zemljama EU. Za pretpostaviti je da bi se na taj način i smanjio broj korisnika nacionalne naknade za starije osobe čija se isplata pokriva iz državnog proračuna. Također, predlažemo u čitavom tekstu Zakona umjesto sintagme „starije osobe“, koristiti sintagmu „osobe starije od 65 godina života“. Prijedlog u članku 5., stavku 1., točki 2. postavlja dohodovni cenzus za kućanstvo korisnika nacionalne naknade za starije osobe (prihod po članu kućanstva ne smije prelaziti iznos nacionalne naknade, odnosno 800 kn), ali smatramo je takav cenzus prenizak i pretjerano restriktivan – pogotovo jer se navodi da među starijim osobama bez mirovine većinu čine žene i time bi mjera trebala biti usmjerena na ublažavanju siromaštva onih žena koje imaju manje od 15 godina mirovinskog staža, jer su kraće od muškaraca sudjelovale u plaćenom radu izvan kuće. Tako u kućanstvu gdje suprug prima mirovinu neznatno iznad 1.600,00 kn, žena zbog dohodovnog cenzusa neće moći ostvariti pravo na nacionalnu naknadu, iako je sama bez ikakvih prihoda, time ovisna o suprugovim prihodima, a oboje faktički žive u siromaštvu. Vezano za točku 4. istog stavka, a obzirom da se u ocjeni stanja navodi kako se Zakon donosi radi povećanja kvalitete života i dostojanstva osoba starijih od 65 godina, smatramo da priznavanje prava na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi ne može biti prepreka za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu. Naime, smještajem se osigurava stanovanje i prehrana, međutim osobe starije životne dobi, kao i sve druge dobne skupine, imaju i drugih elementarnih životnih potreba kao što su kupnja odjeće i obuće, higijenskog pribora, naplatnih lijekova i slično, koje si ne mogu zadovoljiti ako nemaju nikakvog prihoda ili članova obitelji koji ima daju novčanu pomoć. U pogledu točke 5. istog stavka, smatramo da bi nacionalna naknada za starije trebala biti dostupna i onim starijim osobama koje su pokrenule sudski postupak radi raskida ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (zbog neizvršavanja obveze davatelja uzdržavanja), jer su takve osobe u posebno teškoj situaciji - bez skrbi, bez prihoda i bez imovine od koje bi se mogli uzdržavati. Vezano za članak 7., stavak 3. koji propisuje da pravo na nacionalnu naknadu korisniku mirovine pripada od prvog dana nakon obustave mirovine – predlažemo da se zbog moguće dugotrajnosti u postupanju Zavoda kao relevantan uzima datum podnošenja zahtjeva, a s obzirom da će nacionalnu naknadu ispred vlastite mirovine izabrati samo korisnici čije su mirovine niže od iznosa nacionalne naknade. U članku 9., stavku 1. propisano je da nacionalna naknada za starije iznosi 800,00 kuna mjesečno, no smatramo da bi iznos nacionalne naknade za starije osobe trebao biti usklađen sa iznosom iznosa zajamčene minimalne naknade za radno nesposobnog samca (920,00 kn), jer su i predviđeni korisnici nacionalne naknade starije osobe koje su radno nesposobne. U odnosu na stavak 2. istog članka, nacionalna naknada za starije trebala bi se, kao i mirovine, usklađivati dva puta godišnje (a ne samo jednom godišnje, kako je to predviđeno), jer bi se time ažurnije pratilo povećanje plaća i cijena. Člankom 10. stavkom 1. se propisuje da se nacionalna naknada isplaćuje putem poslovnih banaka. S obzirom da poslovne banke naplaćuju otvaranje tekućeg računa, njegovo vođenje i svaku transakciju, a uvode se i naknade za podizanje novca na šalteru, te imajući na umu kako je riječ o osobama starije životne dobi koje su izložene krajnjem siromaštvu, predlažemo razmotriti mogućnost drugačijih isplata naknade, koje neće uzrokovati dodatno troškove socijalno najugroženijoj skupini. S tim u vezi, predlažemo da se razmotri mogućnost dostave naknade na kućna vrata, barem za one koji su slabije pokretni zbog narušenog zdravlja ili žive u prometno izoliranim područjima, imajući u vidu da je riječ o najranjivijoj populaciji. Iako razumijemo njen smisao, iz obrazloženja stavka 3. istog članka nije vidljivo zašto se zakonom propisuje da korisnik prava na nacionalnu naknadu može ovlastiti punomoćnika da u njegovo ime prima tu naknadu, što sukladno pozitivnim propisima može i bez navedene odredbe. Smatramo kako davanje punomoći za primanje nacionalne naknade otvara dodatnu mogućnost za ekonomsko iskorištavanje najosjetljivijih skupina, a to su siromašne starije osobe koje je potrebno dodatno zaštititi. Također, iako zakonom nije pojašnjeno o kakvoj se punomoći radi, napominjemo kako je njeno izdavanje odnosno ovjera ukoliko je riječ o javnobilježničkoj ispravi, također uzrokuje dodatne troškove. Vezano pak uz stavak 5. smatramo da bi pravo na nacionalnu naknadu, u slučaju smrti korisnika, trebalo regulirati na isti način kao i pravo na mirovinu temeljem obveznom mirovinskog osiguranja te da se dospjela naknada isplati do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je korisnik umro. U članku 12. navodi se da je Zavod dužan jednom godišnje provjeriti osobne podatke, ostvareni prihod te ispunjavanje drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na nacionalnu naknadu, ali bi svakako trebalo pobliže propisati na koji način će Zavod prikupljati i provjeravati navedene podatke. Člankom 13. stavkom 1. točkom 2. propisano je kako isplata nacionalne naknade prestaje u slučaju odjave prebivališta na području RH čime se onemogućava osobi koja je čitav život proživjela u RH da ode tamo gdje će s navedenim iznosom moći dostojanstvenije živjeti. Konačno, u stavku 1. točki 3. istog članka propisano je da pravo na nacionalnu naknadu prestaje i isplata se obustavlja određivanjem pritvora, istražnog zatvora ili izdržavanjem kazne duže od mjesec dana, danom nastupanja okolnosti. Iz predloženog teksta proizlazi da je sama činjenica da je nekom određen pritvor ili istražni zatvor dovoljna da se donese rješenje o ukidanju prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, što je neprihvatljivo jer za osobe koje nisu pravomoćno osuđene vrijedi presumpcija nevinosti. Također, za osobe koje same žive i u teškoj su socijalnoj situaciji, ukidanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, nakon izlaska iz pritvora (koji primjerice može trajati samo nekoliko sati i nakon toga se može odlučiti da se ne pokreće postupak) ili istražnog zatvora može ih dovesti u izrazito tešku socijalnu situaciju (primjerice, ovrha zbog neplaćenih režija i sl.). Iz obrazloženja članka nije jasno koji su razlozi za navedeno, jer se samo ponavlja tekst prijedloga odredbe. Ovako stipuliran članak može se shvatiti i kao dodatna kazna na već izrečenu kaznu (kod pravomoćno osuđenih), što je neprihvatljivo. Predlaže se da se odredba ne odnosi na pritvor, a u slučajevima istražnog zatvora ili izrečene kazne zatvora dulje od šest mjeseci da pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe miruje. | Nije prihvaćen | Promjena uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu nije predmet ovoga Prijedloga Zakona. S obzirom na to da se člankom 4. Prijedloga zakona jasno propisuje starosna dob za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, smatramo da nije potrebno u ostalom dijelu teksta promijeniti sintagmu „starije osobe“. Dohodovni cenzus predložen je u visini nacionalne naknade za starije osobe, sukladno trenutnim gospodarskim mogućnostima. S obzirom da je svrha uvođenja nacionalne naknade da se na teret države osigura minimalni prihod osobama koje nemaju nikakav prihod u starosti, ako su te osobe korisnici neke druge naknade ili usluge kojima je svrha također osiguravanje osnovnih minimalnih uvjeta za dostojan život, ne bi trebalo kumulirati dva istovrsna prava. Neizvjesnost konačnog ishoda sudskog postupka u slučaju nepripadno isplaćene naknade za starije osobe, ako ne dođe do raskida ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, može dovesti do nemogućnosti namirenja tražbine. Također, osoba u tim slučajevima može koristiti prava iz socijalne skrbi dok se ne okonča sudski postupak. Trajanje postupka ne može biti opravdani razlog za izmjenu članka 7. stavka 3. na predloženi način. Iznos nacionalne naknade za starije osobe određuje se sukladno financijskim mogućnostima države i ne mora bit usklađen sa zajamčenom minimalnom naknadom. Također, način usklađivanja nacionalne naknade smatramo odgovarajućim rješenjem koje ne treba pratiti usklađivanje mirovina u mirovinskom sustavu. Prijedlog da se naknada za starije osobe isplaćuje putem banaka vezan je prije svega uz činjenicu da se radi o tehnološki sigurnijem načinu isplate od isplate u gotovom novcu. Također, ne smiju se zanemariti niti troškovi, jer bi omogućavanje isplate naknade za starije osobe putem pošte dodatno opteretilo državni proračun. S tim u vezi propisali smo mogućnost isplate putem punomoćnika, kako bi osobama koje same nisu u mogućnosti komunicirati s bankama (primjerice radi izoliranosti područja) omogućili da osoba od njihovog povjerenja umjesto njih podiže naknadu. Budući da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje već uspostavio elektroničku razmjenu podataka s državnim tijelima i institucijama, tu prije svega mislimo na Poreznu upravu i Ministarstvo unutarnjih poslova, smatramo kako članak 12. Prijedloga zakona nije potrebno mijenjati. S obzirom da je dugotrajno prebivalište na području Republike Hrvatske jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, nije moguće zadržavanje prava u slučaju odjave prebivališta. U tom slučaju, osoba će potencijalno moći ostvarivati prava iz sustava socijalne skrbi u državi gdje će imati prijavljeno prebivalište, prema zakonodavstvu te države. Ponovno ističemo kako je svrha nacionalne naknade za starije osobe osiguranje minimalnog prihoda, a osobe kojima je određen pritvor, istražni zatvor ili izdržavanje kazne duže od mjesec dana, ne snose nikakve troškove za vrijeme boravka u zatvoru/pritvoru pa im u tom razdoblju ne pripada pravo na naknadu. Pri tome naglašavamo kako nema zapreka da takva osoba ponovno ostvari pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe nakon izvršenja kazne ili puštanja iz pritvora ili istražnog zatvora. |
4 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE | Nezavisni hrvatski sindikati pozdravljaju prijedlog uvođenja nacionalne naknade za starije osobe. No, smatramo nužnim ukazati na neka pitanja koja je ovim zakonom trebalo urediti. Kako bi se osigurala pravednost pri stjecanju prava na ovu vrstu socijalnog davanja te njegova ciljanost prema osobama u stvarnoj potrebi mišljenja smo kako je potrebno propisati i uvjet imovinskog cenzusa. Navedeni cenzus se primjenjuje i prilikom ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu iz sustava socijalne skrbi, pa smo mišljenja da ga je nužno i ovdje primijeniti. Brojna davanja i potpore iz državnog proračuna podliježu uvjetima dohodovnog, prihodovnog i imovinskog cenzusa, čime se osigurava transparentnost i pravednost. Također, kako bi se osujetila moguća zlouporaba potrebno je osigurati i provjeru prihoda i imovine djece osoba koje su potencijalni korisnici ovog prava. Ovo je nužno iz razloga što je Obiteljskim zakonom propisana odgovornost djece za brigu o roditeljima, stoga bi takvo uređenje bilo samo horizontalno usklađivanje s već postojećim rješenjima koji moraju imati isti cilj. Drukčijim pristupom svi zahtjevi koji proizlaze iz jednog propisa bili bi poništeni. Također, mišljenja smo kako bi bilo logičnije da se za administriranje ovog davanja koriste postojeći kapaciteti sustava socijalne skrbi, koji u svojoj bazi već raspolaže određenim podatcima, a koje je za potrebe ovog sustava potrebno nadograditi i moguće umrežiti s ostalim sustavima u odnosu na podatke koje će biti nužno prikupiti radi utvrđivanja uvjeta za stjecanje prava. Mirovinski sustav navedene podatke nema, morat će ih povlačiti iz sustava socijalne skrbi, što je nepotreban administrativni korak. I na kraju, budući da u sustavu socijalne skrbi korisnici mogu ostvariti ne samo pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, nego i na dodatnu pomoć u vidu pokrivanja troškova ogrjeva, električne energije i slično, čime se iznos ukupno isplaćene pomoći može značajnije uvećati, smatramo kako je ovim zakonom nužno propisati kako korisnici prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, koji ispunjavaju uvjete, mogu ostvariti i dodatna prava iz sustava socijalne skrbi. O mogućnosti ostvarivanja dodatnih prava nužno ih je izvijestiti, čime bi se jednakomjerna dostupnost prava svim mogućim korisnicima | Nije prihvaćen | S obzirom da se radi o populaciji u dobi od 65+ godina, uvjeti i kriteriji za ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe trebaju biti blaži u odnosu na one propisane za stjecanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Stoga je predviđen samo dohodovni cenzus. Na taj način uračunavat će se i prihodi djece koji žive u istom kućanstvu s roditeljima što smatramo odgovarajućim rješenjem. Nadležnost Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za provedbu postupka i isplatu nacionalne naknade utvrđena je zbog dosadašnje prakse i iskustva u provođenju postupka ostvarivanja prava na doplatak za djecu. Također, mogućnosti osiguranja izvršenja s postojećim kapacitetom i ljudskim potencijalima te suradnja i razvijeni poslovni procesi u razmjeni podataka između Porezne uprave i HZMO-a razlozi su ovakvog opredjeljenja. Smatramo da nije nužno propisivanje mogućnosti korištenja ostalih prava iz sustava socijalne skrbi, već da je dovoljno regulirati prava koja se ne mogu kumulirati. |
5 | DAVOR BRUMEN | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE | a zasto se na tih sramotnih 800 kuna od kojeg se ne mogu kupiti ni najosnovnije zivotne namirnice,ne obracunava staz ima mnogo gradana koji imaju i po 6,7,10,12,13,14,godina radnog staza i gdje je ta njihova ustedevina zavrsila,,ako se za nevladine udruge i petokolonaske trose miljuni kuna onda moze i za nase gradane koji zbog raznoraznih zivotnih situacija nisu mogli nakupiti staza. i jos najvaznije pitanje da li ce vlada vrastiti i kad nas novac-ustedevinu koju je uzela Milanoviceva vlada da popuni proracun 7 miljardi kn,za uljanik 800 miljuna 3 maj 300 miljuna i ko zna koliko ste raznoraznim poduzecima koje ste upravo vi zakonom obavezali da ulazu u propala poduzeca a ne da slobodno trguju dionicama koje bi povecavale umirovljenicki fond. davali nasu ustedevinu za mirovine a ovdje dajete crkavicu sramotnih 800 kuna kao i za socijalu | Nije prihvaćen | Osobe koje su u svojem radnom vijeku navršile određeni broj godina staža, ali nisu navršile minimalno 15 godina mirovinskog staža, ne mogu ostvariti pravo na mirovinu, s obzirom da je 15 godina provedenih u osiguranju jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu. Novac koji su uplaćivali na ime doprinosa u sustav generacijske solidarnosti za godine koje su proveli u osiguranju nije njihova ušteđevina, nego se preraspodjeljuje na korisnike mirovina, s obzirom na to da se sustav generacijske solidarnosti temelji na načelu solidarnosti. Ako su uplaćivali doprinose u kapitalizirani sustav, a nisu ostvarili pravo na mirovinu iz sustava generacijske solidarnosti, imat će pravo na isplatu prikupljenih sredstava na svojem osobnom računu navršenjem starosne dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. |
6 | Zdravko Marić | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE | Ostaje nejasno zašto se pravo iz sustava socijalne skrbi seli u nacionalnu mirovinu za starije osobe, iako jedno pravo isključuje drugo i ostvaruje se na zahtjev uz kontrolu dohodovnog cenzusa u visini nacionalne mirovine. Ovo se čini kao povećanje administrativnog sustava koji će vršiti kontrolu, izdavati rješenja i vršiti isplate. Čini se razumnim kvalitetnije osigurati prava iz sustava socijalne skrbi bez obzira na godine, prava iz državljanstva i godine boravka. Pozivanje na Međunarodne konvencije, Preporuke Vijeća, Europsku Povelju, itd... nisu dovoljan razlog za ponovno bujanje administrativnog aparata i što je najvažnije opterećenje i tako nedostatnog mirovinskog fonda. Ako se želi pomoći starijim osobama onda nacionalna mirovina mora biti u jednakom iznosu isplaćena svima. Duboko je nepravedno da se nacionalna mirovina isplaćuje na teret onih koji su radili u korist onih koji nisu. Socijalna skrb je sasvim druga kategorija i treba ju kao takvu zadržati za one koji su potrebiti i koji nemaju minimalna sredstva za život. 800 kn mjesečno je i tako više nego jadno kako bi to mogli zvati "nacionalnom mirovinom za starije"! | Nije prihvaćen | Predviđeno je da postupak ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe bude u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Slijedom toga, novo pravo neće imati utjecaja na povećanje administrativnog sustava, već će postojeći administrativni kapaciteti preuzeti novi kontingent poslova, koji su srodni poslovima koji ulaze u djelokrug HZMO-a. Nacionalna naknada za starije osobe financirat će se iz općih prihoda države, sukladno gospodarskim mogućnostima, a intencija je da se i osobama koje si u svojem radnom vijeku nisu uspjele osigurati sredstva za starost, ista osiguraju, kao doprinos materijalnoj dobrobiti, odnosno određenom stupnju socijalne sigurnosti građana koji su bez prihoda. |
7 | Sindikat umirovljenika Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Sindikat umirovljenika Hrvatske, kao jedan od inicijatora i predstavnika u Radnoj skupini za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje „nacionalne mirovine, pozdravlja donošenje Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih mirovinskih doprinosa, odnosno osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i nemaju drugi izvor prihoda. Nacionalna naknada će se omogućiti kao pravo građanima starijima od 65 godina s najmanje 20 godina prebivališta u Hrvatskoj te prihodima nižima od 800 kuna. Svaki član domaćinstva koji ispunjava takve uvjete ima pravo na naknadu od 800 kuna mjesečno. Među starijim osobama bez mirovina većinu čine žene, iz razloga što su žene znatno manje sudjelovale u plaćenom radu izvan kuče, a ujedno su njihove radne karijere bile kraće i isprekidane. Pohvalno je da se uvodi navedena naknada čiji je prvenstveni cilj smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti starijih osoba te ublažavanje stigme siromaštva. Pozdravljamo što je ova socijalna mjera nazvana nacionalnom naknadom, a ne mirovinom, jer je to u početku stvorilo zabunu u javnosti, pa valja stoga ponoviti da je riječ o socijalnoj naknadi koja će se izdvajati iz državnog proračuna Sindikat umirovljenika Hrvatske iskazuje zadovoljstvo da je nadležno Ministarstvo prihvatilo prijedlog SUH-a i Matice umirovljenika Hrvatske da se prilikom određivanja ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu kao jedan od uvjeta prihvati prihodovni/dohodovni cenzus, ali ne i imovinski cenzus, jer bi se time samo bespotrebno duplicirao model zajamčene minimalne naknade, koja pokriva samo jedan posto osoba starijih od 65 godina, dok ih svaki treći u zoni siromaštva i socijalne isključenosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
8 | Zoran Anušić | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Članak 51 Ustava: "Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima", prema ovom se prijedlogu neće primjenjivati na starije od 65 godina bez prihoda ali s imovinom koju može upotrijebiti za podmirenje osnovnih životnih potreba. Kako je nacionalna naknada za starije osobe javni tročak jer se podmiruje iz Proračuna, bilo bi dobro da se razmotri da li je predloženi model primjene bez imovinskog cenzusa u skladu s Čl 51 Ustava. | Nije prihvaćen | Što se tiče eventualnog utjecaja imovine na ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, smatramo da je ukupni prihod kućanstva najbolji pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine ne bi trebalo biti odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje si tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. |
9 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 4. | S obzirom na neažurirane odjavne podatke o prebivalištu u razdoblju koje obuhvaća upravo proteklo dvadesetogodišnje razdoblje, primjeni zakona trebao bi prethoditi (najavljeni) popis stanovništva. | Nije prihvaćen | Zakonom o prebivalištu regulirani su uvjeti prijave i odjave prebivališta te nadležno tijelo koje o istom vodi evidencije. Stoga, smatramo nepotrebnim vezati provjeru podataka s najavljenim popisom stanovništva. |
10 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 4. | Postavljanje državljanstva kao uvjeta za stjecanje prava suprotno je pravnoj stečevini Europske unije, jer neopravdano diskriminira državljane drugih država članica. Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe mora pod jednakim uvjetima biti dostupno (u ovom slučaju: 20 godina neprekidnog boravka, odnosno stalnog prebivališta, na području RH) i državljanima drugih država članica. | Nije prihvaćen | Uvjet državljanstva nije dozvoljeno propisivati za ostvarivanje prava iz sustava socijalne sigurnosti, međutim, pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe je pravo iz sustava socijalne skrbi, u kojem je moguće propisati strože uvjete za ostvarivanje pojedinih prava te smo s tim u vezi smatrali da je opravdano postaviti takav uvjet u ovom Prijedlogu zakona. |
11 | Božica Horvat | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 4. | Prilikom utvrđivanja prebivališta u trajanju od 20 godina smatram da je potrebno uzeti u obzir osobe bez prebivališta (beskućnike) koji nisu uvijek bile u mogućnosti prijaviti svoje prebivalište na adresi centara za socijalnu skrb ili čak nisu bile na odgovarajući način upoznate s tim pravom. Postavljanjem uvjeta na ovaj način, takve će osobe biti u potpunosti isključene od mogućnosti korištenja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Predlažem da se članak dopuni na način da se i takvim osobama omogući isto pravo npr. "Iznimno, osobe koje su privremeno bile bez prebivališta pravo na nacionalnu mirovinu mogu ostvariti ako su tijekom života najmanje 40 godina imale prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj te davanjem izjave da u razdoblju u kojem nisu nisu imale prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj nisu prijavile prebivalište niti u jednoj drugoj državi." | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da da su beskućnici na odgovarajući način zbrinuti osiguranjem određenih prava predviđenih Zakonom o socijalnoj skrbi. Osim prava na privremeni smještaj i usluga na prehranu u pučkim kuhinjama, mogu ostvariti i pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, a koja isključuje pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe. |
12 | Zoran Anušić | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 4. | Prema iskustvima drugih zemalja s nacionalnom mirovinom, ako se dobna granica za ispunjavanje uvjeta postavi na razinu dobne granice za umirovljenje to može imati negativne učinke na motivaciju za plaćanje doprinosa i na participaciju žena na tržištu rada. Ako vas u 65 čeka nacionalna mirovina bez obzira jeste li radili i plaćali doprinose, a koja je neznatno manja od najniže za 15 godina staža, koji je motiv za plaćanje? Avo vas u 65 čeka nacionalna mirovina , motiv za sudjelovanje na tržištu rada (umjesto recimo pružanje njege članu obitelji) bit će znatno manji, što će negativno utjecati na participaciju žena na trđištu rada. Zato se preporuča postaviti dobnu granicu za ostvarivanje naknade ovakvog tipa iznad dobi za umirovljenje, u ovom slučaju na 67 ili više. | Nije prihvaćen | Ne smatramo da će potencijalno stjecanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe uzrokovati evaziju uplate doprinosa, s obzirom na to da je iznos nacionalne naknade niži od najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža. |
13 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 5. | Smatram kako uz uvjet nekorištenja mirovine u RH i inozemstvu treba propisati i nepostojanje svojstva na temelju kojeg postoji obveza osiguranja u mirovinskom osiguranju u RH i u inozemstvu. Nadalje, kao uvjet imovinskog cenzusa predvidjeti "da korisnik prihod za uzdržavanje ne može ostvariti stavljanjem osobne imovine u funkciju uzdržavanja." Članak 5. stavak 2. Nije jasno odnosi li se isto i na korisnike inozemne mirovine. Ako se odnosi, onda za tu kategoriju korisnika ne treba tražiti obustavu isplate mirovine već nacionalnu naknadu isplaćivati u visini razlike između mirovine i visine nacionalne naknade. | Nije prihvaćen | Već odgovoreno u komentaru na članka 7. stavak 3. Prijedloga zakona. |
14 | Sindikat umirovljenika Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 5. | Glede točke 1. članka 5. „ako nije korisnik mirovine prema propisima Republike Hrvatske ili prema propisima druge države“ – naš upit glasi na koji način će se jamčiti da osoba nema inozemnu mirovinu? Toč Točka 4. članka: 3. Predlažemo brisanje „u ustanovi“ u članku 4, točka 4, jer osoba može biti smještena i u udomiteljsku obitelj pa se preporuča da ta točka glasi: „ako nije korisnik usluge smještaja u ustanovu socijalne skrbi prema propisima o socijalnoj skrbi“ Točka 5. članak 5. 4. Predlažemo dodatak u točki 5. članka 4., na način da se doda proširenje uvjeta na način da glasi: „ako nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja ili je pokrenuo sudski postupak za raskid ugovora“. | Nije prihvaćen | Podnositelj zahtjeva će prilikom pokretanja postupka dati izjavu o korištenju prava na mirovinu iz inozemstva, a isto će se moći provjeriti u kontaktu s nadležnom institucijom koja isplaćuje mirovinu i s poreznom upravom. Upravo iz razloga što se u sustavu socijalne skrbi pravo na uslugu smještaja priznaje i kod drugih pružatelja usluga, a ne samo u ustanovi, odredbom su obuhvaćena sva prava usluge smještaja prema propisima socijalne skrbi. Neizvjesnost konačnog ishoda sudskog postupka u slučaju nepripadno isplaćene naknade za starije osobe, ako ne dođe do raskida ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, može dovesti do nemogućnosti namirenja tražbine. Također, osoba u tim slučajevima može koristiti prava iz socijalne skrbi dok se ne okonča sudski postupak. |
15 | Božica Horvat | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 5. | Prema trenutno postavljenim uvjetima, pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti osoba s većim brojem nekretnina ili automobila pa i skupih umjetničkih djela koje može prodati ili iznajmiti. Također osoba teoretski može na računima imati milijunske iznose. Takvi su slučajevi rijetki, ali nisu potpuno nemogući. Stoga predlažem da se među uvjete za ostvarivanja prava na ovu naknadu nadoda uvjet da osoba tijekom zadnjih 5 ili 10 godina ne posjeduje nikakvu nekretninu osim one u kojoj živi, nema drugih pokretnina ili sredstava za život. | Nije prihvaćen | Smatramo da je ukupni prihod kućanstva najbolji pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine ne bi trebalo biti odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. S druge strane, imovina koje je stavljena u funkciju ostvarivanja prihoda, uzima se u obzir primjenom dohodovnog/prihodovnog cenzusa. |
16 | Zoran Anušić | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 5. | Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, (Članak 5), “Svatko je dužan brinuti se za zadovoljavanje svojih životnih potreba i životnih potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi dužan uzdržavati. (stav 1); Svatko je svojim radom, prihodom i imovinom dužan pridonositi sprječavanju, otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti, kao i socijalne ugroženosti članova svoje obitelji, posebice djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti o sebi. (stav 2) Prema Članku 23. Zakona o socijalnoj skrbi, “Smatra se da osoba može sama sebe uzdržavati ako sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba može ostvariti sredstvima od prodaje imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj niti članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba., a prema Članku 97. (stav 2) “Korisnik naknade čiji prihod nije dostatan za utvrđeni iznos sudjelovanja u plaćanju cijene usluge dužan je prodati imovinu koja ne služi njemu i članovima njegovog kućanstva za podmirenje osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba.” Svi ovi principi socijalne solidarnosti i supsidijarnosti koje slijedi Zakon o socijalnoj skrbi poništeni su u Prijedlogu zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Za starije od 65 s imovinom koja ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ne vrijedi da je moraju prodati i staviti u funkciju vlastite socijalne sigurnosti. Dakle ako si mlađi, bez prihoda, moraš prvo prodati imovinu ili je prenijeti na državu da bi ostvario socijalnu naknadu, ali ako si stariji od 65 ne moraš. U cilju socijalne pravednosti, ali i usporavanja demografske erozije bilo bi poželjno i u ovom segmentu nacionalne naknade za starije uvesti ista pravila. Na kraju, ona već postoje u zajamčenoj minimalnoj naknadi. | Nije prihvaćen | Kriteriji iz Zakona o socijalnoj skrbi primjenjuju se kod ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), koju mogu primati osobe (bez obzira na starosnu dob) koje nemaju sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Pritom, ako imaju imovinu, tu imovinu moraju staviti u funkciju vlastitog uzdržavanja, a ZMN ne mogu ostvariti ako imaju zakonskog uzdržavatelja. Kod ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe smatramo da uvjeti i kriteriji trebaju biti blaži, s obzirom da se radi o populaciji u dobi od 65+ godina. Ujedno napominjemo da stavljanje u funkciju imovine starijih osoba u cilju pribavljanja imovinske koristi koja bi mogla poslužiti za njihovo uzdržavanje, ne bi moglo utjecati na bitno poboljšanje položaja starijih osoba te smo s tim u vezi propisali samo dohodovni cenzus. |
17 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 6. | Protivimo se prijedlogu da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bude javna ustanova nadležna za provedbu postupka, isplatu naknada i druge postupke i radnje povezane s nacionnalnom naknadom za starije osobe. S obzirom da je i iz naziva i iz definicije ove naknade jasno da se ne radi o mirovini, nego o socijalnoj naknadi, ona treba biti sadržana i administrirana unutar sustava socijalne skrbi, odnosno kroz centre socijalne skrbi. | Nije prihvaćen | Naglašavamo da je nadležnost javne ustanove HZMO za provedbu postupka i isplatu nacionalne naknade utvrđena zbog dosadašnje prakse i i iskustva u provođenju postupka ostvarivanja prava na doplatak za djecu, koji isto tako nije pravo iz mirovinskog osiguranja. Također, mogućnosti osiguranja izvršenja s postojećim kapacitetom i i ljudskim potencijalima te suradnja i razvijeni poslovni procesi u razmjeni podataka između Porezne uprave i HZMO-a razlozi su ovakvog opredjeljenja. |
18 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 7. | Članak 7. stavak 3. Odnosi li se i na obustavu isplate inozemne mirovine? Ako da, onda za ovu situaciju ista primjedba kao i za članak 5. stavak 2. | Nije prihvaćen | Obustava isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u slučaju ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe odnosi se i na inozemne mirovine. Ovo rješenje smatramo prihvatljivijim od isplate razlike do visine nacionalne naknade, iz razloga pojednostavljenja postupka, posebno zbog potrebe usklađivanja sa svakim povećanjem mirovina. |
19 | Sindikat umirovljenika Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 7. | 2. Tražimo da se izrijekom u zakon unese da svi korisnici nacionalne naknade imaju besplatno osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Prijedloga zakona. |
20 | Božica Horvat | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 9. | Iznos od 800 kuna može biti dostatan za preživljavanje osobe koja ima u vlasništvu nekretninu odnosno čija obitelj ima nekretninu u vlasništvu. Za one koji je nemaju ovaj iznos nije dostatan niti za plaćanje najamnine. Predlažem da se osobama koje nemaju nekretninu niti su je imale tijekom zadnjih 10 godina prije podnošenja zahtjeva uz ovo pravo doda i sufinanciranje najamnine do maksimalno 500 kuna mjesečno kako bi mogle barem unajmiti sobu. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Prijedloga zakona. |
21 | Božica Horvat | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 9. | Propisivanjem jednakog iznosa naknade za osobe koje imaju 0 i 14 godina staža, demotiviraju se osobe u pedesetim godinama života da prihvate posao čak i ako im se on ponudi. Predlažem da se osobama koje imaju radni staž odredi dodatak za svaku godinu ostvarenog staža npr. u iznosu od 20% propisanog iznosa najniže mirovine po ostvarenoj godini staža. Trenutno bi to iznosilo 13,69 kuna po godini staža odnosno 191,66 kuna za osobu s 14 godina staža. | Nije prihvaćen | Institut nacionalne naknade za starije osobe ne može se vezati uz navršeni mirovinski staž jer se ne radi o pravu iz mirovinskog sustava. Osnovna svrha novog instituta je zbrinjavanja starijih osoba koje zbog objektivnih ili subjektivnih okolnosti nisu bili u mogućnosti radom osigurati prihode. |
22 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 10. | Isplatu nacionalne naknade trebalo bi omogućiti i putem Hrvatske pošte zbog bolje dostupnosti korisnicima. Ako se dopusti isplata putem pošte kao banka isplatioc može biti uvjetovan HPB zbog udjela državnog vlasništva. Članak 10. stavak 4. Punomoć koja je dostavljena Zavodu vrijedi jednu godinu. Mislim da je potrebno terminirati punomoć i prema banci na jednu godinu pri sklapanju ugovora o isplati između HZMO-a i banke. | Nije prihvaćen | Prijedlog da se naknada za starije osobe isplaćuje putem banaka vezan je prije svega uz činjenicu da se radi o tehnološki sigurnijem načinu isplate od isplate u gotovom novcu. Također, ne smiju se zanemariti niti troškovi, jer bi omogućavanje isplate naknade za starije osobe putem pošte dodatno opteretilo državni proračun. Vezano uz reguliranje ugovornih obveza HZMO-a i banaka o isplati nacionalne naknade za starije osobe naglašavamo kako isto nije predmet ovoga Prijedloga zakona. |
23 | Sindikat umirovljenika Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 10. | 5. U članku 10. stavak 1. inzistiramo na dopuni na sljedeći način: „Nacionalnu naknadu za starije osobe isplaćuje Zavod, putem pošte ili poslovnih banaka.“ Kako je riječ poglavito o ciljanim korisnicama (ženama) iz ruralnih i izoliranijih područja, držimo nužnim zbog naravi korisnika osigurati isplatu putem pošte, odnosno prema izboru korisnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog da se naknada za starije osobe isplaćuje putem banaka vezan je prije svega uz činjenicu da se radi o tehnološki sigurnijem načinu isplate od isplate u gotovom novcu. Također, ne smiju se zanemariti niti troškovi, jer bi omogućavanje isplate naknade za starije osobe putem pošte dodatno opteretilo državni proračun. |
24 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 11. | Članak 11. stavak 2. Smatram kako je potrebno propisati i obvezu HZMO-u da od inozemnih nositelja socijalnog osiguranja pribavi podatak o korištenju mirovine i postojanja svojstva na temelju kojeg postoji obveza osiguranja u drugoj državi. | Nije prihvaćen | Smatramo kako nije potrebno posebno propisivati obvezu pribavljanja podataka o korisnicima inozemne mirovine i obvezi osiguranja, s obzirom da Porezna uprava raspolaže podacima o primitcima iz inozemstava, pa tako i mirovinama. Provjeru svojstva na temelju kojega postoji obveza osiguranja nakon 65. godine života u inozemstvu nije potrebno posebno propisati, s obzirom da se uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, kao i ugovorima o socijalnom osiguranju propisuje obveza osiguranja dostave podatka o podnošenju zahtjeva za mirovinu i navršenim razdobljima osiguranja u inozemstvu. |
25 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 12. | Članak 12. stavak 3. Zavod donosi rješenje o prestanku prava na nacionalnu naknadu, a ne rješenje o ukidanju prava na nacionalnu naknadu. Ovo zbog izbjegavanja pogrešnog tumačenja o djelovanju pravnih posljedica koje može uvesti termin "ukida". | Nije prihvaćen | Člankom 12. stavkom 2. Prijedloga zakona navedeno je da nastupom promjene u osobnim i stvarnim okolnostima prestaje pravo na nacionalnu naknadu, ali u tom slučaju propisuje se i obveza ukidanja rješenja kojim je pravo utvrđeno. |
26 | Zanet Vidovic | PRIJEDLOG ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, Članak 13. | Nije jasno zbog čega je ispušten ugovor o darovanju nekretnine. Darovanjem se korisnik svjesno stavlja u stanje "socijalne potrebe". U poredbenim propisima kojima su regulirane naknade u našem zakonodavstvu "darovanje" je uvijek bilo predviđeno kao negativna činjenica za ostvarivanje prava. | Nije prihvaćen | S obzirom da za ostvarivanje prava nije propisan imovinski cenzus, nije potrebno pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe uvjetovati činjenicom da potencijalni korisnik nije potpisao ugovor o darovanju. |