Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o izmjeni i dopunama Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 M.B. MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Apsolutno se slažem sa svim navedenim komentarima kolegica i kolega. Za kraj ću samo dodati, molim Vas, dopustite nam da radimo ono za što smo se školovali 5 godina i što nam je poziv! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
2 Robert Kresić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Želio bih se samo kratko referirati na komentar Hrvatske komore socijalnih radnika od dana 05.04.2020. napisan u 22:02. Poštovani, nitko ne dovodi u pitanje nastojanja da se zakonskim propisima uredi način pristupanja pripravničkom stažu i polaganje stručnog ispita za osobe sa stečenom inozemnom obrazovnom kvalifikacijom. Štoviše, i sami pozdravljamo ta nastojanja. Mi dovodimo u pitanje sve one mjere koje su na iznad svega oprečan, u više navrata kontradiktoran, diskriminirajući, nelogičan i financijski nepravedan i neopravdan način usmjerene od strane Komore prema nama s diplomama magistara socijalnog rada sa Sveučilišta u Mostaru. Mjere zbog kojih smo mi još daleko od uopće ikakve mogućnosti odrađivanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. Ostavilo je to gorak okus i osjećaj da se sve čini da nam se onemogući pristup tržištu rada, da nas se prisili da budemo još jedan broj u evidenciji Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje, da se spriječe naša plemenita nastojanja za pomaganjem drugima koja su nam ugrađena tokom našeg studija, da nas se prisili na iseljavanje, da nas se elminira kao nekompetente i neznalice, što su naše kolege koji su već u sustavu nebrojen broj puta to svojim kvalitetnim radom i poznavanjem sustava i propisa opovrgnuli, što smo i sami nebrojeno puta opovrgnuli svojim zalaganjem u našim lokalnim zajednicama, na praksi, na našim studiju, dobivajući hrvatske stipendije, sudjelujući na raznim konferencijama i edukacijama, postavljajući se kao ravnopravni sugovornici za pitanja iz sustava socijalne skrbi. Žao mi je što smo dovedeni pred zid, što se moramo osjećati kao državljani drugog reda u vlastitoj državi, državi koja treba svakog mladog čovjeka. Žao mi je što nam je naša nadležna strukovna komora okrenula leđa, žao mi je što su nam leđa okrenuli oni koji trebaju biti glas nas samih. Ali kao u Pandorinoj kutiji, ostaje nam nada, nada da ćemo naići na razumijevanje drugih instanci koje će zastupati interese i nas, studenata i magistara socijalnog rada Sveučilišta u Mostaru, državljana Republike Hrvatske, koji itekako mogu doprinijeti boljitku društva u cjelini. Primljeno na znanje Komentar je općenit i primljen je na znanje.
3 Gordana Gogoljak-Kesić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ovo je isječak iz tiska, svibanj 2018: „Postupak reakreditacije Sveučilišta u Mostaru proveden putem hrvatske Agencije za znanost i visoko obrazovanje potvrđen je i priznat na sjednici Rektorskog zbora Republike Hrvatske održanoj u Mostaru. Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske prof. dr. sc. Jasmina Havranek kazala je kako su diplome studenata Sveučilišta u Mostaru valjane u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi, poručivši da je Sveučilište u Mostaru uspješno obavilo međunarodnu reakreditaciju te potvrdilo kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija.“ Po trenutno važećim zakonima svi mi koji smo stekli obrazovnu kvalifikaciju u inozemstvu imamo pravo stručnu kvalifikaciju steći u Republici Hrvatskoj, ali nam ovim prijedlogom pravilnika pristup tržištu rada onemogućava Komora socijalnih radnika i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Program Sveučilišta u Mostaru - studij socijalnog je gotovo identičan programu fakulteta u Zagrebu, i a nositelji kolegija su vrlo često profesori s fakulteta iz RH. Studenti su obavljali praksu u centrima i drugim ustanovama u RH, gdje su upoznati s radom ustanova i pravnim sustavom RH, a vrlo često su im voditelji prakse bili upravo nekadašnji studenti Mostarskog sveučilišta, koji besprijekorno obavljaju svoj posao, s znanjem stečenim na Mostarskom sveučilištu. Vlada Republike Hrvatske od 2015. izdvaja osam milijuna kuna za Sveučilište u Mostaru iz državnog proračuna RH. Da bi došli do toga da naša stečena znanja i vještine Komora smatra nedovoljnima. Dovodi li time Komora i odluke Vlade RH u pitanje? Rektor Mostarskog sveučilišta Zoran Tomić izjavljuje: “Zahvaljujući činjenici da smo obavili međunarodnu akreditaciju, mi smo u ovom trenutku priznati u Europi, kao i naše diplome.” U Europi da, ali u Hrvatskoj ne. Gospodo, žalosno. Upravo zato lansiramo hrpu mladih, radno sposobnih ljudi u Europu, koja objeručke prihvaća svu tu silu mladih obrazovanih ljudi (čije obrazovanje traje godinama i košta hrpetinu novca), dok Hrvatska radi po principu "fali ti jedan papir" i tjera svoju mladost u tuđinu. U bolnicama već nedostaje medicinskih sestara i liječnika koji su napustili Hrvatsku, a za koju godinu neće biti dovoljno niti socijalnih radnika. Još jednom, žalosno. I jadno. Primljeno na znanje Komentar je općenit te je primljen na znanje. Međutim, budući da se u komentaru navodi da će se ovim pravilnikom onemogućiti pristup tržištu rada, u tom dijelu valja napomenuti da je cilj ovih izmjena i dopuna upravo suprotan, tj. stvaraju se pretpostavke za obavljanje regulirane profesije na razini koju ta profesija s obzirom na svoj djelokrug i adresate itekako zahtijeva. Također, moramo imati na umu da se obrazovne kvalifikacije mogu steći u bilo kojoj drugoj državi u svijetu i da se u tom slučaju ovakvim propisivanjem uvjeta osigurava obavljanje regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
4 ANAMARIJA JURIŠIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ukoliko se usvoji predloženi Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi, koji na “prvi pogled” sadrži manje izmjene, njegovo stupanje na snagu bitno će utjecati na osobe koje su studij završile izvan RH. Na koji način? Hrvatska komora socijalnih radnika, usudim se reći, „uzela je previše maha“. Na njihovoj stranici osim Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Pravilnika, nalazi se i popis dokumentacije potreban za pristupanje profesiji, uputa za uplatu troškova i odluka kojom se utvrđuje visina naknade za troškove vezane uz postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, visina naknade troškova provedbe dopunske mjere te način njihova plaćanja. Ako se malo bolje pogledaju troškovi, cifre su ogromne iako u članku 10. stavak 2 Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj jasno stoji kako troškovi ne smiju prelaziti stvarne troškove postupka. Svi studenti koji su završili studij izvan RH predaju papire Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, a studenti koji su završili studij na Mostarskom sveučilištu dobili su pozitivna rješenja o istovrijednosti diploma, ali isto tako, navedeno Sveučilište je uspješno akreditirano. Nije li apsurdno da Hrvatska komora socijalnih radnika potom donosi mišljenje kako postoji bitno različit sadržaj osposobljavanja, odnosno stečene kompetencije u odnosu na sadržaj i ishode učenja osposobljavanja u Republici Hrvatskoj? Ali ni tu nije kraj, prilikom podnošenja zahtjeva HKSR, svu potrebnu papirologiju svejedno šalju ponovno na provjeru gore navedenoj Agenciji. Misle da smo si sami izdali rješenja pa da još jednom provjere? Nije li to smiješno? Jedino logično objašnjenje jest da se pogoduje pojedincima. Na sjednici Hrvatskog sabora od 02.04.2020. kao cilj konačnog prijedloga zakona jest povećati mobilnost stručnjaka i osigurati slobodu pružanja usluga, a ograničenja pristupu reguliranim profesijama mogu se opravdati ciljevima od javnog interesa…. U etičkom kodeksu socijalnih radnika navodi se: „Socijalne radnice i socijalni radnici dužni su na svaki način nastojati prenijeti svoja znanja i iskustva stečena kroz profesionalni razvoj svojim kolegicama i kolegama, korisnicima i korisnicama, zajednici i društvu.“ Ovdje je to jako lijepo napisano, ali u našem slučaju nije tako. Upravo suprotno, naše „buduće“ kolege ne gledaju na to kako nam pomoći da unaprijedimo svoja znanja, vještine i kompetencije već kako nas unazaditi od zaposlenja. Zašto ne bismo mogli „nedostatak naših znanja“ kako oni smatraju, nadoknaditi raznim edukacijama, stručnim skupovima i sl.? Na koji točno način mogu potvrditi da su svi studenti koji su završili studij Socijalnog rada u Zagrebu stručniji i kompetentniji od studenata koji nisu završili u Zagrebu? Nije li ovo jedan oblik diskriminacije (iako svi znamo da u socijalnom radu NE SMIJE biti diskriminacije)? Na kraju bih navela kako smo mi, studenti koji su završili studij Socijalnog rada na Mostarskom sveučilištu, trebali biti ti koji će pomagati ljudima u potrebi. Međutim, obzirom da nas se priječi da pristupimo tržištu rada, možda danas/sutra mi potražimo pomoć „naših kolega“ zbog materijalne neimaštine. Žalosno! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
5 Hrvatska komora socijalnih radnika MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, podupiremo nastojanje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da uredi pitanje zapošljavanja u sustavu socijalne skrbi u statusu pripravnika te uvjete za polaganje stručnih ispita za kandidate sa stečenom inozemnom obrazovnom kvalifikacijom. Hrvatska komora socijalnih radnika do sada je o svom radu odgovarala svim strankama, zainteresiranim trećim stranama koji su slali svoje upite o njenom radu, a kandidate uredno izvještavala o mogućnostima korištenja pravnog lijeka za sve situacije u kojima su smatrali da odluke Komore nisu u skladu s propisima te zaprimljene žalbe prosljeđivala drugostupanjskom tijelu. Svaka odluka Komore obrazložena je zakonskim propisima, argumentima te na temelju dokumentacije utvrđenim činjenicama. S tim u vezi odlučno odbacujemo svaki oblik konstrukcija koji insinuira da Komora namjerno želi onemogućiti ostvarivanje prava ili diskriminirati pojedinu društvenu skupinu. Hrvatska komora socijalnih radnika je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske (čl. 24 Zakona o djelatnosti socijalnog rada). Smatramo da će predložene izmjene pravilnika osigurati da svaki socijalni radnik koji je svoje obrazovanje stekao izvan Republike Hrvatske može steći pripravničko iskustvo, pristupiti polaganju stručnog ispita pod istim uvjetima i kriterijima koji vrijede i za socijalne radnike koji svoje obrazovanje stječu u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Budući da u komentaru nisu sadržani konkretni prijedlozi isti je primljen na znanje.
6 Romana Vukman MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Trenutno odrađujem pripravnički staž u Centru za socijalnu skrb koji sam započela 02.09.2019. godine. Prijavila sam se na natječaj te sam zadovoljila uvjete i potpisala ugovor. Nakon par mjeseci saznala sam da ne mogu pod istim uvjetima i završiti staž te položiti stručni ispit, što je apsurd jer ako smo pod jednim uvjetima započeli trebali bi pod istim uvjetima i završiti staž, a ne retroaktivno mijenjati uvjete. Apsurd je i što tijekom pripravničkog staža učimo i radimo prema hrvatskim zakonima, a od nas se traži da nakon odrađenog staža polažemo kolegije koji će biti dio stručnog ispita. Kada bi trebali tražiti licencu mi ćemo polagati ispite i onda nakon toga ponovno polagati stručni koji sadrži te kolegije. Također, smatram da nitko nije razmišljao da smo mi studenti koji smo učili kako bi diplomirali, plaćali fakultet i smještaj, a sad se od nas ponovno očekuje da plaćamo ispite i još dodatnih troškova vezanih uz fakultet, smještaj kada dolazimo polagati ispite. Nema svatko luksuz da bi si to priuštio, a smatram i da nema smisla da osoba sve to plaća i prolazi taj stres dva puta, a nakon toga još jednom za stručni ispit. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
7 Suzana Šapina MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se s navedenim komentarima mojih kolega i mislim da nije u redu dovoditi u pitanje kompentencije naših profesora kao niti naših znanja i vještina. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
8 Antonia Vuletić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Mislim da su kolege već prethodno obuhvatile sve stavke koje i sama smatram bitnim. O važnosti naše profesije nema smisla govoriti jer i sami znate koliko je hrabrosti, odlučnosti i žrtve potrebno jednoj mladoj osobi da se podvrgne postati socijalni radnik. Žao mi je što nakon pet godina rada, truda i upornosti naiđemo na ovakvu prepreku. Ovo je veliki hendikep za nas koje ste nas stavili u situaciju da moramo birati između onoga što želimo raditi, što je naš poziv i onoga kakve su nam mogućnosti. Mi smo hrvatski državljani koji jako vole svoju državu kao i svoju profesiju i samo želimo raditi, razvijati se i napredovati u SVOJOJ državi. Tužno je što toliki naglasak stavljate na zadržavanje mladih u državi a u realnosti samim svojim postupcima nam još jednom pokazivate da to nije tako. Kao što su kolege navele nema svatko luksuz da si nakon toliko godina plaćanja fakulteta, stanova i ostalih troškova u drugoj državi priušti još jedan po mom mišljenju nepotreban i još jednom dokazuje svoje znanje i sposobnosti. Jako sam razočarana ovim što ste nam priredili a pogotovo radi toga što se nalazimo u situaciji da smo nemoćni u odlučivanju o našoj budućnosti, radi novca. Iskreno se nadam da ovo nije kraj za mlade i obrazovane ljude kojih očito treba puno više i koje naša država zaslužuje, posebno u našoj struci. Mislim da bi trebali stati malo i razmisliti o tome koja je svrha donošenja ovakvih zakona, ako za par godina budete morali uvoditi strane državljane da rade u socijalnoj skrbi, jer ste svoje istim zakonima otjerali iz vlastite države. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
9 M.Ž. MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U potpunosti se slažem sa komentarima mojih kolega i kolegica. Apsurdno je to što se umanjuje vrijednost Sveučilišta u Mostaru i što se na taj način diskriminira studente s obzirom da se plan i program rada u velikom postotku podudara sa planom i programom Sveučilišta u Zagrebu. Uz to, taj isti plan i program kroz većinu predavanja provode profesori Sveučilišta u Zagrebu. Ispada da znanje pojedinca ovisi o tome na kojem se geografskom području nalazi, pa tako negdje ima veću vrijednost, a negdje manju. Nadam se da shvaćate da se ovim postupcima ne umanjuju samo znanja i stručnosti studenata već i profesora koji tamo rade. Nikako si ne mogu objasniti zašto RH financira fakultet čiji studenti, prema njezinim standardima, nisu kompetentni za rad. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Valja naglasiti da se obrazovne kvalifikacije mogu steći u bilo kojoj državi u svijetu i da se u tom slučaju ovakvim propisivanjem uvjeta osigurava obavljanje regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
10 Ana Marija Knežević MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Apsolutno se slažem s ostalima! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
11 Tijana Zivanovic MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U potpunosti se slazem sa ostalim komentarima. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
12 ivana ivanic MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se s ostalim komentarima ..Ukoliko je osoba zaposlena kao pripravnik, te je pripravnički staž započela u trenutku kada su važile odredbe tadašnjeg Pravilnika, samim time ima pravo pristupiti stručnom ispitu, a polaganjem navedenog ispita stiče pravo na licenciju. Također, u Pravilniku koji je donijela Hrvatska komora socijalnih radnika postoje očigledni propusti, te se brkaju pojam inozemna stručna kvalifikacija i inozemna obrazovna kvalifikacija, a razlika tih dvaju pojmova je objašnjena detaljno i jasno iz samog Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Jedan od apsurda je da se traži razlika određenih kolegija koje su držali profesori čiji su matični fakulteti u Republici Hrvatskoj. Ogromni novčani iznosi koji se očekuju od mladih ljudi koji su tek izašli s fakulteta, su prije svega nekorektni, pogotovo s tim da im je zabranjeno zaposliti se u struci, što samim time tjera te iste ljude uzeti svoje stvari, odvojiti se od obitelji i otići raditi u inozemstvo. Ne moramo ni spominjati činjenicu da su socijalni radnici preopterećeni i da je socijalni radnik deficitarno zanimanje. Pravilnik koji je propisala Hrvatska komora socijalnih radnika je nejasan i nepotpun i kao takav se be bi trebao provoditi. Nadam se da će nadležno Ministarstvo poduzeti sve potrebno kako bi ovi mladi ljudi ostali u RH raditi posao za koji su se školovali pet godina. Primljeno na znanje Budući da ne sadrži konkretne prijedloge komentar je primljen na znanje. U odnosu na spomenuti pravilnik kojim je uređen postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalni radnik napominjemo da je novim člankom 2a. ovoga Prijedloga pravilnika propisan uvjet potvrđene kompetencije nakon stečene obrazovne kvalifikacije a koje utvrđuje nadležna strukovna organizacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu skrb.
13 Mariana Krnjić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Usudim se reći i napisati da su studenti Sveučilišta u Mostaru diskriminirani i da nam je ovim izvršena povreda prava na rad kao i osnovnih ljudskih prava. Slažem se sa svim ostalim komentarima svojih kolega i smatram da, ukoliko se ne pronađe razumno rješenje za ovaj problem, veliki broj mladih će napustiti svoju zemlju te potražiti svoja prava i bolji život drugdje. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Još jednom se naglašava da se potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već se osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
14 Kristina Babić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Apsolutno se slažem sa svime što su kolege i kolegice napisale! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
15 Iva Dragović MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U potpunosti se slažem sa svim već napisanim komentarima. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
16 Maja Batori MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slazem se sa svim navedenim komentarima. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
17 Antonija Oroz MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Smatram da nakon 5 godina fakulteta , odricanja, borbe i truda svi trebaju dobit priliku kako bi se ostvarili u onome za sto su se borili, sto podrazumijeva odraditi pripravnički staž i položit stručni ispit bez obzira u kojoj državi su završili fakultet, jer s obzirom da radiš pripravnički godinu dana stječeš dovoljno iskustva za rad. Tako da komora socijalnih radnik tim svojom novim odlukama i pravilnicima mladež doslovno tjera iz države i sabotiraju se pri pronalasku posla u svojoj državi, a s obzirom da je socijali rad profesija koja ulazi u deficitirano zanimanje smatram da se ne trebaju osobe koje su završile socijalni rad sabotirat ni po kakvom osnovu nego jos bi ih trebalo usmjeravati kroz praksu, posao i edukacije kako bi bili sto bolji u onom sto rade i kako bi bilo sto vise zaposlenih u socijalnoj skrbi s obzirom da socijalnih radnik nedostaje u drzavi. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
18 Ivona Lukić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa komentarima kolega. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
19 Antonija Žeravica MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ponukama svim dosadašnjim komentarima svojih kolega želim izraziti apsolutno slaganje sa svim izrečenim njihovim komentarima te time izražavam svoje nezadovoljstvo kao student Filozofskog fakulteta u situaciji koja nas je zadesila. Smatram da sve navedene predmete imamo položene i da smo jednaki zagrebačkim studentima te nam se time osporava osnovno ljudsko pravo na rad odnosno omogućuje ali na produljeni vremenski tijek koji je za nas neprihvatljiv. Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske i na predloženi način se osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
20 Dajana Živanović MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa svim navedenim konstatacijama kolega. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
21 Tamara Vojnovic MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa kolegama. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
22 Mateja Bočev MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U potpunosti se slažem s komentarima kolega i kolegica. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
23 Josipa Mijić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U potpunosti se slažem s mišljenjem, stavovima i komentarima kolega. Kolege su iznijele ispravno kako s pravne tako i s ljudske strane svoje mišljenje. S obzirom da smo završili studij Socijalnog rada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smatram da smo stekli određenja znanja, vještine i kompetencije kako bih mogli pristupiti tržištu rada u obavljanju određene profesije. Naime, po završetku studija obvezni smo završiti pripravnički staž kako bih mogli položiti stručni ispit, dobit licenciju i nakon toga pristupiti tržištu rada. S obzirom da trenutno imamo probleme prilikom zapošljavanja u struci i dobivanju licencije , iako su pojedini kolege već odradili pripravnički staž i položili stručni ispit, imamo problem polaganja stručnog ispita nakon završenog pripravničkog staža , također i zabranu zapošljavanja novih pripravnika, smatram da se trebaju i moraju donijeti određene promjene za dobrobit svih nas. Kolege su u dosadašnjim komentarima obrazložili sve , a ja bih se samo osvrnula na Članak 4. ovog Pravilnika koji glasi: (1) Pripravnici koji su prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika započeli pripravnički staž, stručni ispit će polagati prema odredbama ovoga Pravilnika. Smatram da pripravnici koji trenutno obavljaju pripravnički staž moraju polagati stručni ispit prema odredbama starog Pravilnika koji je bio važeći u trenutku kada su započinjali pripravnički staž. Također bih spomenula i kolege koji još uvijek čekaju na pripravnički staž ili one koji studij tek moraju završiti, jer smatram da se novi Pravilnik o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita, također ne bi trebao odnositi ni na njih. Novi pravilnik bi mogao važiti samo za studente koji su upisali fakultet u vrijeme donošenja novog Pravilnika. Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik se kroz praktični rad i učenje osposobljava za samostalan rad. U skladu sa Zakon pripravnik je dužan položiti stručni ispit pred povjerenstvom nakon završenog pripravničkog staža, a svakako kroz staž koji traje 12 mjeseci smatram da smo stekli određenje kompetencije koje navodite u novom Pravilniku da bi trebali imati kako bi nesmetano mogli pristupiti stručnom ispitu. Problem koji slijedi je i nakon stručnog ispita. Želim naglasiti da samim tim kada osoba položi stručni ispit pred povjerenstvom u potpunosti je osposobljenja za obavljanje profesije socijalnog rada. Smatram da nema potrebe za novim mjerama koje Komora socijalnih radnika predlaže i donosi kao polaganje određenih ispita na Pravnom fakultetu isključivo u Zagrebu , ili što je još apsurdnije odrađivanju prakse u Ustanovama koje se nalaze u oblasti Socijalne skrbi, i to sve nakon završenog pripravničkog staža u trajanju 12 mjeseci i položenog stručnog ispita. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena i unesene su izmjene u članak 4. Pravilnika na način da svi pripravnici koji su započeli pripravnički staž prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika stručni ispit polažu prema odredbama osnovnog teksta Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi.
24 Katarina Jurić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Mislim da su kolege dovoljno detaljno objasnile sve probleme s kojima smo suočeni. Naš jedini „grijeh“ je što se nismo uspjeli zaposliti odmah nakon završetka obrazovanja, odnosno dok je vrijedila nostrifikacija koju je izdavala Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Zbunjujuće je što jedino naša struka nailazi na ovakve prepreke pri zapošljavanju u RH, dok ljudi s diplomama drugih fakulteta iz Bosne i Hercegovine nemaju takvih problema. Koliko još vremena, novaca i odricanja? Koliko još strpljenja, nailaženja na prepreke i stigmatizaciju? Slažem se da svačije znanje i kompetencije treba provjeriti, ali tome, u našem slučaju, prije svega služi stručni ispit. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
25 Sanja Božić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU S obzirom da su već napisani argumenti, dodati ću ovo. Poznato je da se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske financijski potpomaže rad Sveučilišta u Mostaru (na 190. sjednici Vlade RH od 14.11.2019. godine dana potpora za Sveučilište i HNK u Mostaru u iznosu od 6 milijuna kuna). Polažu se ispiti iz Hrvatskog jezika, a kod stručnih predmeta se uče propisi Republike Hrvatske.Veliki broj predavača na ovom Sveučilištu su profesori iz Republike Hrvatske, kao dr.sc. Nino Žganec, dr.sc. Zdravka Leutar, dr.sc. Miro Jakovljević i drugi. Evidentno je da druga nadležna tijela, za neka druga zanimanja pri priznavanju inozemne kvalifikacije stečene na Sveučilištu u Mostaru ne traže obavljanje dopunskih mjera! Apsurdno je to što upravo sada kada je velika potreba za ovom strukom, poslodavci zapošljavaju umjesto socijalnih radnika druge neodgovarajuće struke jer socijalni radnici ne mogu dobiti dozvolu Komore za rad radi "nedovoljne stručnosti", zbog čega ljudi koji nisu studirali socijalni rad ispadaju stručniji od nas. Također je apsurdno što se Povjerenstvo Komore postavlja iznad Ministarstva, Agencije, tržišta rada. Iz nekog nepoznatog, čudnog razloga, vlada ozračje lakog studiranja "u Bosni", što je potpuno netočno! Iza nas je 5 godina velikog truda, rada, učenja, kao i financijskih izdataka za studij. Stječe se dojam da smo samo sredstvo za dodatnim financijskim sredstvima. Probleme ćemo imati sigurno i tijekom polaganja ispita zbog stigme "studenata iz Bosne". Stoga Vas molim da uzmete sve u obzir i učinite situaciju za nas povoljnom! Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost
26 Tanja Pešić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani ! Zabrinjavajuća je činjenica da se u nepovoljan položaj stavilo više stotina studenata koji su svojim radom i trudom ostvarili svoje diplome ili će ih tek ostvariti. Studenti Sveučilišta u Mostaru su studij socijalnog rada pohađali prema gotovo identičnoj literaturi i programu fakulteta u Zagrebu i s mnoštvom profesora koji predaju u Zagrebu i drugim gradovima u RH. Također bih napomenula kako su isti ti studenti obavljali praksu u centrima i drugim ustanovama u RH ,gdje su upoznati s radom ustanova i pravnim sustavom RH. Situacija u koju smo dovedeni je ponižavajuća i diskriminirajuća. Smatram da smo rame uz rame s drugim fakultetima i da rastemo iz godine u godinu. Po nekim stvarima Sveučilište u Mostaru prednjači kako kvalitetom tako i kvantitetom i upravo treba mostarskom Sveučilištu dati priliku i ne osporavati znanje studenata koji su trudom i upornošću stekli svoje zvanje. Veliki je broj studenata koji su završili studij socijalnog rada na Sveučilištu u Mostaru i zaposlili se na adekvatna radna mjesta te nisu ničime povrijedili svoj profesionalni rad niti dali manji doprinos u odnosu na ostale u sustavu skrbi, što pokazuje jednaka znanja, interese ,kapacitet i sposobnosti za uspješno obavljanje posla. Želimo se izboriti za svoja prava , pravedne uvjete zapošljavanja i ravnopravnost. Mnoštvo studenata volontira i uključeno je kroz razne programe udruga čime doprinosimo zajednici i poboljšavamo kvalitetu života. Nije li cilj RH zadržati mlado stanovništvo ? Nezamislivo je da s jedne strane potražujemo radnu snagu , a s druge strane ovim onemogućavamo prije svega mladim i obrazovanim ljudima stjecanje radnog odnosa. U ovakvom društvu je za očekivati da će mladi otići jer nemaju strpljenja za dokazivanje svog već stečenog znanja i čekanje svoje šanse koja im prirodno treba pripadati u društvu ! Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
27 Marja Pipić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa komentarima kolega i kolegica. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
28 Lorina Lagator MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa komentarima kolega i kolegica. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
29 Marija Govorko MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU U potpunosti se slažem sa kolegama koji su završili sudij socijalnog rad u Mostaru. Stvorili ste nam veliku prepreku kako za budućnosti, tako i za budući rad. Smatram da ste već od prije upoznati kako je Sveučilište u Mostaru po planu i programu Sveučilišta u Zagrebu. Polagali smo isto ispita kao studenti u Zagrebu, te smo imali prakse koje smo obavljali u svojim gradovima u Hrvatskoj. Sudjelovala sam svake godine na kongresima studenata socijalnog rada iz cijelog regiona. Studenti iz Mostara su uvijek bili među boljim izlagačima i predstavnicima od ostalih država i gradova, što očito pokazuje da imamo kompetencije, volje, znanja, samo očito nemamo priliku za daljnje zapošljavanje u svojoj državi Hrvatskoj. Zar se nismo dovoljno naplaćali mi i naši roditelji za naše školovanje, te od nas još tražite dodatnih (3 500)kn. Dopustite nam da pristupimo radu bez Vaših dodatnih mjera, te nam omogućite stručno usavršavanje i osposobljavanje. Također se nadam pozitivnom ishodu i pozitivnom rješenju. Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost
30 M.Š. MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se s komentarima kolega i kolegica. Svi mi s nevjericom pratimo situaciju u RH s kojom se diskriminira studente Sveučilišta u Mostaru. Kao i studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru bi trebali imati jednaka prava, s obzirom na činjenicu da je plan i program Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gotovo identičan planu i programu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Da li je moguće da se naš trud, rad i zalaganje na fakultetu neće isplatiti? Što nam znači naše obrazovanje kada s ovim zakonima nećemo imati prilike to znanje primjenjivati u praksi? Vjerujem da ukoliko se ne nađe razumno rješenje, puno mladih će napustiti ovu državu. Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost
31 Irma Pavić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se s apsolutno svim komentarima. Jeste li pitali struku što misli o svemu ovome? Pod strukom mislim na socijalne radnike koji su i ovako preopterećeni poslom. Ako jeste, onda vjerojatno znate njihovo mišljenje. Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru imaju jednako znanje kao i studenti fakulteta u Zagrebu! Pet godina naporno radimo, učimo i pripremamo se za nešto što želimo raditi! U cijeloj Hrvatskoj potrebno je socijalnih radnika. Ne trebaju vam poticaji za one koji su otišli, samo dajte mogućnost onima koji ostaju da se, ako ništa drugo, ravnopravno bore! Mi želimo ostati u Hrvatskoj i raditi ono što volimo! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
32 amem lui MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Cilj Republike Hrvatske je zadržati mlade i omogućiti im njihovo pravo na rad. S ovakvim prijedlogom zakona podržava se diskriminacija građana RH koji bi htjeli ostati u RH i povećati socijalno blagostanje države. U mnogim institucijama nema dovoljan broj stručnog kadra za rad i u takvoj situaciji budućim socijalnim radnicima se to onemogućava i otežava. Nakon odrađenog pripravničkog staža polaže se državni ispit koji obuhvaća sve što je potrebno za dokaz stečenih kompetencija. Sadašnji i bivši studenti filozofskog studija socijalnog rada u Mostaru dobivaju adekvatno znanje koje je potrebno te takva vrsta diskriminacije je nepotrebna. Programi su slični i predaju profesori iz Zagreba koji su ujedno i profesori na socijalnom radu. Molili bi Vas za jednaku priliku za rad kako bi svi mi mogli podizati svoju lokalnu zajednicu i kako ne bi morali potražiti svoju sreću i pravo na rad u drugim državama. Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira građane, struke ili sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
33 Vedrana Kozina MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Obzirom da su u komentarima iznešene sve valjane činjenice koje ukazuju na već napravljenu štetu kolegama s Filozofskog fakulteta u Mostaru, nema potrebe za ponavljanjem istog. Htjela bih skrenuti pažnju na moralne vrijednosti, te da se iz Hrvatske ljudi najviše iseljavaju upravo zbog same podjele u društvu. Najvažnije je ljudima vratiti povjerenje i pružiti šansu onima koji su ostali. Obzirom da Filozofski fakultet sveučilišta u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj, nadam se pozitivnom ishodu u korist studenata jer ne vidim kako je ikako drugačije uopće u interesu javnog dobra. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
34 TEA TRATNJAK MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, iako sam prvotno studirala soc.rad u Zagrebu, nakon što mi je dotični profesor na 3. god u lice rekao da nemam šta raditi na tom fakultet , da nadem posao, jer nisam iz njegove Dalmacije i da će me rušiti do kraja, a zadnje sam izašla na 7. rok, prebacila sam se na Mostarsko sveučilište studirati ono šta volim i u čem se vidim.Učila sam puno , al sam došla do sada zadnjeg ispita i obrane završnog. Nakon tolko odricanja, placanja fakulteta, putovanja iz Čakovca, ja ne mog nać posao u struci i da moram polagati razliku ispita koje ću svakako polagati na stručnom ispitu, dva puta jedno te isto..Čemu? U Međimurju je potreba za soc.radnicima , a vi ćete mi to uskratiti. I kolegica koja je dipl. prije godinu dana , njoj se priznaje sve iz Mostarskog sveučilišta, a meni ne?Ona je odradila pripravništvo bez ikakog polaganja razlike predmeta. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
35 Gea Tolj MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa većinom komentara koje su napisali kolege. Nije pravedno da poslije 5 godina studiranja, učenja i zalaganja da nas se podcjenjuje, smatra manje vrijednima i nekompetetnima za rad samo zato što na našem indeksu piše Sveučilište u Mostaru, a ne u Zagrebu. Zašto je student koje je položio ispit u Zagrebu više vrijedan od studenta koji je kod istog tog profesora ispit položio u Mostaru? Svi dobro znamo da Hrvatska financira Sveučičište u Mostaru, da većina profesora Socijalnog rada u Mostaru dolazi upravo iz Zagreba- Pravnog fakulteta. Mislim da svi zaslužujemo jednaka prava i da nas ne bi trebali tretirati kao manje vrijedne i nesposobne. Iskreno se nadam da će ovi naši komentari imati utjecaja te da će se pravilnik promjeniti u našu korist. Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
36 Ivana Ivicic MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Situacija u koju ste nas doveli je potpuno apsurdna i omaložavajuća,polaganje razlike predmeta koje smo već položili,plaćanje ne znam više čega,kao da se do sada nismo naplaćali,sramota! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
37 Matea Đurković MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Kolege su većinu toga napisali i obrazložili, te se slažem s njima. Nakon 5 godina studiranja, učenja za naš poziv koji je deficitaran, nakon diplome nas se onemogućava i ponižava po bilo kojem pitanju, smatra da nismo dovoljno kompetetni te se traže dodatne kvalifikacije? Iskreno se nadamo drugačijem i boljem ishodu ovoga problema na naš položaj. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
38 Patricija Kirin MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Neću se ovdje izjašnjavati raznim zakonima, pravilima, ovdje ću iznjeti svoje osobno mišljenje i stavove. I vjerovatno će se složiti većina sa mnom. Dakle, idemo na ovu temu gledati sa ljudske strane. Uvijek i u svakom sektoru dolazi do razno - raznih promjena, ali valjda je RED da se zna kada će se te promjene uvesti. Ako famozna Komora socijalnih radnika smatra da Mostarsko sveučilište nije dovoljno kompetentno, zašto je onda meni osobno rečeno pri upisu studija da je diploma VAŽEČA. Oni su se sjetili da nakon pet godina da možda, eto, to i nije dovoljno dobar fakultet da bi sa završetkom istog mogli raditi u našoj RH. Ako smatraju da nije pravovaljano sve, zašto su ga odobrili? Njihova greška. Ako su tek sad "uvidjeli greške", onda neka se sve ovo odnosi na studente od iduće godine pa neka upisuju fakultet na svoju volju i na svoju ruku! Da bi stvar bila još "bolja", predmete koje mi moramo polagati su predmeti koje su nama držali isključivo profesori iz Hrvatske, točnije iz Osijeka i Zagreba. Da pojasnimo, pravni predmet koji smo položili na fakultetu, moramo opet polagati u Zagrebu, ali i na stručnom. Dakle, tri puta provjera znanja istog?! Stvar koja je zapravo vrhunac svega je ta da mi trenutno ne možemo ništa sa ovom diplomom. Socijalni radnici, pomažuća struka, svih pet godina se spominje empatija (mada se to ne mora učiti, to ili nosiš u sebi ili ne), dovedu sve nas do toga da, osim polaganja 3 ispita, ne možemo paralelno s tim raditi pripravništvo. Poslani dopisi svima da nas ne primaju jer ćemo i mi i ustanova biti u prekršaju. Kruna i vrhunac na ovo sve. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
39 Antonela Lovrić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa svim komentarima kolega i kolegica. Studenti Sveučilišta u Mostaru trebali bi imati ista prava kao i oni na Sveučilištu u Zagrebu. Jer plan i program na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru pisan je prema onom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tužno je to što se sumnja u naše znanje. Upravo je socijalni rad profesija koja nas uči da smo svi jednaki i da bismo trebali imati jednaka prava. Također, vjerujem ako se situacija ne promijeni da će veliki dio studenata nakon završetka studija biti prisiljeni napustiti RH. Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost.
40 Katarina Fric MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa svima komentarima kolega sa Filozofskog fakulteta Mostar. Ja osobno prije upisa na fakultet, također sam se dobro raspitala dali je moguće studiranje u drugoj državi tj. BIH i potom mi fakultet biti priznat u RH dobila sam informacije da je moguće i da će mi isto tako biti dozvoljen rad u RH. Također za vrijeme studiranja sam primala općinsku stipendiju tako da me je RH financirala na fakultetu u inozemstvu. Komora socijalnih radnika tvrdi da je zakon stupio na snagu 2018. godine, a kolege su počele na pripravništvo 2019. god bez rješenja koje izdaje Komora socijalnih radnika. U Direktivi Europske unije stoji da troškovi ne smiju prelaziti troškove stvarnog postupka, na koji način je Komora došla do ogromnih cifri (3 500kn) za samo zaprimanje dokumentacije? Iznos koji je komora tražila također sam morala uplatit jer mi papiri ne bih bili na razmatranju, a želim da ovo završi, ali se isto tako nadam pozitivnom ishodu da mi bude fakultet priznat i da ne moram ići na dodatna predavanja ili polaganje ispita jer svakako ćemo svi izaći na državni ispit poslije stjecanja prvog radnog iskustva. Nadam se pozitivnom ishodu i da će te nam omogućiti pozitivna rješenja. HVALA. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
41 Predrag Vujatović MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Potpisujem u potpunosti dosadašnje komentare kolega i kolegica, složni smo oko toga da nam nam je iskazano profesionalno nepovjerenje,da nam je nepravedno ili može se čak reći nehumano otežano zapošljavanje u struci za koju smo se godinama unazad pripremali i žrtvovali kako bismo akademski uspjeli napredovati uz sve ostale dodatne osobne, obiteljske i poslovne obveze. Dodao bih samo još da pored sve ljage koja je bačena na naša imena, naš trud i naše akademske rezulate od strane osoba i tijela u RH koji bi zapravo trebali biti naši profesionalni uzori i mentori, a ne okovi i kamenje spoticanja, i dalje smo voljni ne odustati i učiniti sve što je u našoj moći i moći onih koji su voljni nam pomoći kako bismo se ipak izborili za ravnopravnost i pravedne uvjete zapošljavanja u ovoj plemenitoj i požrtvovnoj profesiji kao što je profesija socijalnog rada, a ne okrenuti leđa kao što je to učinjeno nama i napustiti Republiku Hrvatsku i potražiti sreću negdje dalje jer naposljetku složni smo oko toga da nam je cilj svojim profesionalnim radom, trudom i uspjehom svakodnevno doprinositi kako osobnoj, tako i općoj društvenoj dobrobiti cjelokupnog društva u RH. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
42 M. R. MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Referirala bih se na sjednicu Hrvatskog sabora od 02.04.2020. u vezi konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, drugo čitanje, P.Z.E. br. 822 - predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske. Cilj Konačnog prijedloga zakona je povećati mobilnost stručnjaka i osigurati slobodu pružanja usluga, dok se ograničenja pristupu reguliranim profesijama mogu opravdati ciljevima od javnog interesa. Citirala bih neke od sudionika sjednice. „ treba ograničiti i smanjiti sve prepreke za pristup tržištu rada…“, u cilju razvoja jedinstvenog tržišta EU u području usluga potrebno je otkloniti sve uvjete kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezina obavljanja a koji nisu opravdani zaštitom javnog interesa...ovim konačnim prijedlogom zakona zabranjuje se svako ograničavanje pristupa reguliranoj profesiji koja počiva na diskriminaciji na temelju državljanstva i boravka a ograničava pristup reguliranoj profesiji mogu se opravdati samo zaštitom javnog interesa.“ Pripadam studentima koji su završili Studij socijalnog rada na Filozofskom sveučilištu u Mostaru, što vjerujem pripada u većinu osoba na koji se odnosi ovaj zakon, budući da su vjerujem studenti koji su završili taj studij u nekim drugim državama, sa značajno drugačijeg govornog područja rijetki ili ih uopće niti nema. Ono što nam se kao poruka šalje posljednjih godina, a posebice mjeseci, u suprotnosti je sa ciljevima za koje se „na papiru“ zalaže naša država. Hrvatska komora socijalnih radnika sa iznosima koji su već u komentarima spomenuti a koji su nevjerojatni, te uvjetima postavljenim za učlanjenje u komoru, kao i za pristupanje samom pripravništvu , te donošenjem novog pravilnika koji je stupio na snagu odmah, bez razdoblja prilagodbe meni osobno izgleda kao legalna pljačka. Kao hrvatski državljani praksu smo obavljali u Republici Hrvatskoj, kao i pripravništvo /stručno osposobljavanje te smo samim tim upoznati s načinom funkcioniranja hrvatskih zakona i načina rada. Da ne spominjem veliki broj osoba koje su već radile u sustavu socijalne skrbi prije upisa na studij. Budući da je zanimanje socijalnog radnika u nas deficitarno ne razumijem zašto se u tom smislu naša „država“ prema nama ponaša maćehinski, tražeći od roditelja studenata da nakon pet godina plaćanja studija i odrađenog pripravništva mora izdvojiti ogromne iznose kako bi njihovo dijete moglo raditi, ili studentima koji su veoma teško, uz rad, u želji da rade na svom usavršavanju i obrazovanju sami plaćali studij budu kažnjeni ovim nametima, kao i da budu dug period na Zavodu za zapošljavanje, budući da su određeni i dodatni ispiti. Ukoliko netko nije kvalitetan i stručan radnik, niti nakon završenog fakulteta, pripravništva i stručnog ispita (trajanje navedenog 6 godina) za to postoji probni rad u svim ustanovama. Protive li se naša zapošljavanja javnom interesu? Molim Vas dajte nam da radimo! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
43 Robert Kresić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Unazad nekoliko mjeseci svjedoci smo da se u nepovoljan položaj stavilo više stotina mladih ljudi koji su zbog mnoštva različitih razloga svoje akademsko obrazovanje za magistre socijalnog rada odlučili pohađati na Sveučilištu u Mostaru. Taj odabir nije bio slučajan, on je rezultat višegodišnjeg kvalitetnog znanstvenog rada i suradnje na međunarodnoj razini, ponajprije suradnje s visokoškolskim institucijama Republike Hrvatske kao i činjenice da se radi o akreditiranom sveučilištu od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Te činjenice bile se presudne u odabiru studija socijalnog rada, a posebice valja naglasiti da je plan i program studija socijalnog rada praktički identičan onome na studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Iako su se i dosadašnjih godina studenti završnih godina, kao i oni koji su već stekli svoju akademsku titulu magistara socijalnog rada, susretali s određenim poteškoćama, ipak nije bio slučaj da su se postavljali, usudim se reći, nerealni uvjeti za pristupanje tržištu rada i izdavanju licenci za rad. Zabrinjavajuća je činjenica da se potpuno zaboravlja na institut sudske prakse u smislu da je svih ovih godina svima bilo moguće pristupiti tržištu rada, da su se izdavale licence te da su kolege koji su radile u struci pokazivale znanja i kompetencije koje su bile i više nego dovoljne i dostatne da bi itekako kvalitetno obavljale svoje poslove na svojim radnim mjestima. Zaista je otužno, da se na jedan monopolistički način, gleda na struku koja ne smije odisati nikakvim monopolizmom, isključivošću ili bilo kojim oblikom diskriminacije. Jer svi studenti Sveučilišta u Mostaru završili su svoj studij socijalnog rada slušajući predavanja profesora iz Republike Hrvatske, radeći po literaturi po kojoj rade studenti u Republici Hrvatskoj, obavljali prakse u udrugama i centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj, upoznavali se između ostalog i s pravnim sustavom Republike Hrvatske, radili na sebi volontirajući tijekom studija u Republici Hrvatskoj, bili aktivni čimbenici promjena u svojoj zajednici. To su zaista bitni elementi našeg profesionalnog rasta i razvoja. Valja još i istaknuti da se ovakvim postupanjem također diskreditira i sve one profesora s hrvatskih fakulteta koji su nam predavali. Potpuno je nelogično da se traži razlika određenih kolegija koji su predavali profesori čiji su matični fakulteti u Republici Hrvatskoj. Svakako valja naglasiti da u ovo vrijeme kada država demografski propada, imamo manjak socijalnih radnika, više stotina mladih tjera se na iseljavanje. Doista je žalosno da sve te mlade na to prisiljavaju potezi i odluke onih koji su trebaju brinuti za opći boljitak svih u društvu, oni koji predstavljaju jednu struku u cijelosti, oni koji trebaju promicati interes štićenja svih u društvu. Na kraju se puno toga počelo bazirati i na basnoslovnim iznosima koje ti mladi ljudi, bez posla, bez ikakve financijske sigurnosti i perspektive moraju plaćati. Ne odaje li to dojam, da se čini sve kako bi se tim mladim ljudima, tim magistrima socijalnog rada, onemogućilo da pristupe tržištu rada?! Nažalost, raznim dopisima koji su bili upućivani poslodavcima već je određena šteta učinjena, no pozivam sve nadležne institucije da učine sve što se može da se s tim prestane, da se ljudima omogući ravnopravan položaj bez diskriminacije za ikoga. Slažem se sa svime što su ostali kolege ovdje naveli, doista mnoštvo logično postavljenih argumenata još su jedan dokaz kompetentnosti istih. Krajem veljače, sadašnji i bivši studenti socijalnog rada Sveučilišta u Mostaru, osnovali su neformalnu inicijativu "Ujedinjeni za socijalni rad" koja će kao grupa više od dvjesto članova poduzeti konkretne mjere kojima ćemo tražiti odgovore na pitanja i upozoriti sve nadležne institucije na nepravednost i diskriminaciju kojoj smo izloženi. Primljeno na znanje Potvrda kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi odnosi se na sve obrazovne kvalifikacije stečene izvan Republike Hrvatske te ni na koji način ne diskriminira određena sveučilišta, već osigurava obavljanje regulirane profesije na razini koja pretpostavlja zahtijevanu stručnost
44 Stanko Musa MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Zar ljudi nakon 5 godina truda, rada i odricanja doslovno moraju platiti da bi radili? I to u zanimanju koje je deficitarno, za kojim nasa država navodno vapi. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
45 Sara Stojsavljevic MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Program Filozofskog fakulteta Sveucilista u Mostaru je u velikoj mjeri isti kao zagrebacki program, cak dijelimo iste profesore. Predmete koje ste sada stavili da polazemo kao razliku predmeta smo VEC POLOZILI U SKLOPU NASEG REDOVNOG PROGRAMA, prema tome u najmanju ruku bi nam to trebalo biti priznato. Iako je polaganje razlike cisti apsurd i nacin otimanja novaca studentima i njihovim roditeljima. Kao da se nismo dovoljno mucili ovih 5 godina da zavrsmo nase fakultete, sada nam se jos uskracuje pravo na rad i ponizava nas se, kao da smo nase diplome kupili na ulici, a ne mukotrpno zasluzili svojim radom. Ne zelim polagati razliku jer tvrdim da sam jednako kompetentna kao da sam studij zavrsila u Zagrebu, ne zelim podcjenjivanje i sabotiranje! Zasluzujemo nasa prava! Trazite da polazemo nesto vec polozeno, trazite nam strucnu kvalifikciju, koju ne mozemo imati jer nismo odradjivali strucno osposobljavanje u BiH, vec zelimo pristupiti pripravnistvu u RH, cime cemo steci strucnu kvalifikaciju. APSURD! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
46 Ružica Volarević MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Kolege su iznijele čitav niz pravnih neusklađenosti i mogućih propusta, slažem se s navedenim i neću ponavljati rečeno. Naglašavam samo činjenicu da smo svi građani Republike Hrvatske, i kao takvi uživamo pravna načela na kojima počiva demokratski poredak RH, u kojem je zabranjena diskriminacija i nanošenje štete ugledu druge osobe, a Komora socijalnih radnika nam je nanijela nepopravljivu štetu slanjem prijetećih i zastrašujućih dopisa prije nego što je bilo što regulirano i konačno. Nanešena nam je nepravda i bojim se da ćemo u budućnosti ispaštati zbog toga. Svakako sam stava da se u pojedinim profesijama moraju tražiti dodatne mjere s obzirom na razliku studijskog programa i mjesto završetka studija, odnosno, pravno svi moraju biti obrazovani za struku kojom se žele baviti unutar pojedine države. Međutim ovdje dolazimo do paradoksa. Na koji način se nas stavlja u isti koš s npr. nekim tko je završio fakultet u Kini, kada je sasvim jasno da smo završili fakultet (Filozofski fakultet Mostar) na kojem predaju hrvatski profesori, hrvatske Zakone i to na hrvatskom jeziku? Kako je moguće da taj isti fakultet potpomaže hrvatska Vlada našim novcem, a onda za priznavanje istog Komora traži ogromne iznose novaca? Ako je jasno navedeno u Direktivi Europske unije da troškovi ne smiju prelaziti troškove stvarnog postupka, na koji način je Komora došla do ogromnih cifri (3 500kn) za samo zaprimanje dokumentacije? Kako je moguće da se Pravnom fakultetu u Zagrebu daje monopol nad socijalnim radom i da pravne predmete ne možemo polagati na drugim jednako vrijednim Pravnim fakultetima? Nadalje, ne zaboravimo da je Komora strukovno udruženje, bez obzira na prenesene ovlasti u ovim postupcima. Želim da se jasno rasčlani na koji način i zašto Komora odbija priznati rješenje višeg tijela koje je Agencija za znanost i visoko obrazovanje pri nadležnom Ministarstvu i uzima kao relevantno mišljenje Pravnog fakulteta u Zagrebu koje je pod tom istom Agencijom, odnosno Ministarstvom? Također se moram osvrnuti na činjenicu da nas je Hrvatska država stimulirala odobravanjem stipendija za studiranje na Filozofskom fakultetu Mostar, pokušavajući (pretpostavljam) time pomoći u obrazovanju kadrova deficitarnih zanimanja, da bi se sad našli u apsurdnoj situaciji u kojoj ta ista država prijenosom ovlasti na Komoru izuzetno otežava, pojedincima i onemogućava (troškovi su ogromni) zapošljavanje. Apsurdna je i diskriminirajuća činjenica da unazad svega par mjeseci su se kolege s potpuno istim diplomama i studijskim programom zapošljavale, a sad se od nas traži gotovo nemoguće. Čak je došlo do toga da kolege koji su završili u istoj generaciji, a nisu nažalost uspjeli naći pripravništvo do sada, zahvaćeni novim Pravilnikom, dok ovi prvi uredno rade i imaju Licencije. To je stavljanje u neravnopravan položaj na tržištu rada. Dodajem napomenu da smo se udružili u neformalu građansku inicijativu pod nazivom "Ujedinjeni za socijalni rad" koja okuplja 200njak kolega koji su magistri ili budući magistri Filozofskog fakulteta Mostar, te na ova i brojna druga pitanja ćemo tražiti konkretne odgovore dok ih ne dobijemo. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
47 Ivona Kosić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se s komentarima kolega. Ono što bih ja još dodala jeste da sam kao redovan student preddiplomskog i diplomskog studija socijalnog rada, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a kao hrvatski državljanin, ostvarila pravo na stipendiranje od strane RH, točnije Vukovarsko - srijemske županije, upravo na osnovu toga što je socijalni rad deficitarno zanimanje. Pravo na navedeno stipendiranje imala sam svih pet godina studiranja. Drugim riječima, moja država mi je omogućila studiranje na Sveučilištu u Mostaru, a sada mi onemogućava ulazak na tržište rada. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
48 bobica456 MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se svima komentarima kolega sa Filozofskog fakulteta Mostar.Nije mi jasno kako je moguće da ljudi koji su završili socijalni rad na Filozofskom Fakultetu u Mostaru koji je da se razumijemo hrvatski fakultet dakle sami program je prepisan sa Pravnog fakulteta u Zagrebu nemaju mogućnost slobodnog pristupa tržištu rada u RH. Kako je moguće da predškolski odgoj i učiteljski fakultet na istoimenom fakultetu je priznat, a socijalni rad ne, dakle oni nakon nostrifikacije nemaju nikakve razlike predmeta niti obaveza da pristupe pripravništvu i samom tržištu rada u RH. Fakultet u Mostaru koji najveće glasačko tijelo u dijaspori dakle za glasanje je dovoljno hrvatski, a prilikom priznavanja u Komori socijalnih radnika je u rangu nekog ruskog fakulteta koji je na stranom jeziku.Sami fakultet financira državni ured Hrvatske time se potiče Hrvate u BIH da steknu diplome i da im se omogući pristup europskom tržištu rada. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
49 Paula Bunčić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Slažem se sa svim komentarima koje su kolegice niže napisale, ja bih se samo nadovezala na to da kada smo upisivali ovaj fakultet rečeno nam je da nakon završenog stručnog osposobljavanja ili pripravništva (ali sada po novom zakonu samo pripravništvo jer je SOR ukinut) i nakon položenog stručnog ispita imamo mogućnost naći posao i tek tada plaćati licencu i godišnju članarinu za Komoru socijalnih radnika. Ali sada su druga pravila i druge mjere, sada ne možemo ni dobiti priliku za pripravništvo i polaganje stručnog ispita bez dodatnih mjera, AKO nam se odrede. Još k tome, u rujnu 2019. godine bili su natječaji za pripravništvo (8 kandidata) gdje sam se prijavila sa svim urednim papirima, ali nisam dobila mogućnost zapošljavanja jer sam već bila zaposlena, a za pripravništvo je trebalo biti minimalno mjesec dana na burzi rada. Krajem 2019. godine sam riskirala i dala otkaz kod tadašnjeg poslodavca kako bih se prijavila na burzu rada i čekala natječaje za pripravništvo. Natječaja nema, nema prihoda, nitko nam ne javlja što se događa s našom dokumentacijom koja je već oda¨vno poslana u Komoru, a dodatne mjere bi se trebale platiti suludim cjenama. Kako? Čime? Ja jedino što molim da se ovo napokon riješi da ne mislim kako sam uzalud studirala! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
50 Antonija Opačak MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Naime, završili smo preddiplomski i diplomski studijski program socijalnog rada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i dislocirane nastave u Orašju te smo stekli kvalifikaciju magistra socijalnog rada (300 ECTS). Nakon toga pokrenuli smo pred Agencijom za znanost i visoko obrazovanje postupke priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije i ishodili pozitivna Rješenja kojima se priznaje inozemna visokoškolska kvalifikacija magistar socijalnog rada za potrebe zapošljavanja u Republici Hrvatskoj. Temeljem spomenutih Rješenja pojedine kolege stupile su u radni odnos - pripravnik (mjera pripravništva), a nekolicina kolega još uvijek čeka natječaj za isti. Međutim, na stranici Hrvatske komore socijalnih radnika je osvanula "OBAVIJEST SVIM POSLODAVCIMA" sljedećeg sadržaja: „Osobe koje se zapošljavaju u reguliranoj profesiji – SOCIJALNI RADNIK u Republici Hrvatskoj, akvalifikaciju su stekle izvan Republike Hrvatske, NE MOGU se zaposliti temeljem rješenja o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije koje izdaje Agencija za znanost i visoko obrazovanje, već temeljem rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije koje izdaju nadležna tijela (HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA, a do 23.02.2019. godine (odnosno 02.09.2019. godine) Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku). Drugim riječima, rješenjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje NE nostrificira (priznaje) se diploma za obavljanje regulirane profesije - socijalni radnik u Republici Hrvatskoj. Osobe kojima je rješenjem nadležnog tijela priznata inozemna stručna kvalifikacija kojom se ostvaruje pravo na pristup i obavljanje regulirane profesije NISU DUŽNE ISHODITI rješenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje za potrebe zapošljavanja u toj reguliranoj profesiji.“ Dodano je kako se Obavijest odnosi na zapošljavanje pripravnika socijalnih radnika: „Svi poslodavci dužni su pridržavati se ovih uputa! Uputa se odnosi i na zapošljavanje pripravnika socijalnih radnika!“ Navedena Obavijest i postupak koji se njome određuje suprotan je odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/15, 70/19), ali i Direktivi 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7.9.2005. g. (Službeni list Europske Unije L 255) koja Republiku Hrvatsku obvezuje od trenutka pristupanja Europskoj Uniji dana 1.7.2013. g.. Pojam „pripravnički staž“ definiran je čl. 5. st. 1. t. 23. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija na sljedeći način:„pripravnički staž – razdoblje stručne prakse koja se obavlja pod nadzorom mentora ako predstavlja uvjet za pristup reguliranoj profesiji, a koji se može provoditi ili tijekom obrazovanja do stjecanja kvalifikacije ili nakon završetka obrazovanja.“ Sljedeće citirano jest odgovor Hrvatske komore socijalnih radnika na pitanje o prijemu u radni odnos socijalnog radnika pripravnika, koje je uputila jedna od kolegica: „Za prijem u radni odnos- pripravnik kao i sklapanjeugovora o radu nadležno je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Istom tijelu možete uputiti svoj upit o prijemu u mjeru pripravništva na temelju rješenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje.Hrvatska komora socijalnih radnika nije ranije imala saznanja o obavljanju pripravničkog staža bez priznatih stručnih kvalifikacija. Sukladno tome, nismo nadležni za odgovor na pitanje koje ste nam uputili.“, što jasno pokazuje kako je obavijest Komore koju smo ranije citirali, na web stranici, kontradiktorna ovome odgovoru koje je dala ista ta Komora. Čl. 1. st. 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, navodi sljedeće: „Ovim se Zakonom utvrđuju uvjeti za djelomičan pristup reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj te priznavanje pripravničkog staža obavljenog izvan svoje matične države, odnosno u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji.“, što zapravo znači kako se navedeni Zakon ne odnosi na nas koji smo ili ćemo pripravnički staž odraditi u svojoj matičnoj državi, a ne izvan nje. Zatim,čl. 17. st. 4. t. b) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kaže kako je između ostaloga, za pokretanje postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, potreban „dokaz o ispunjavanju uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (potvrda kompetentnosti, dokaz o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji te stručnom iskustvu gdje je to primjereno).“ Oni koji još nisu odradili stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ili mjeru pripravništva u trajanju od 12 mjeseci te položili stručni ispit, nemaju stečenu stručnu kvalifikaciju, što govori i čl. 5. st. 1. t.8. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji glasi: „stručna kvalifikacija – kvalifikacija stečena: a) po završetku formalnog obrazovanja kojim je obuhvaćeno i stručno usavršavanje te se dokazuje diplomom, svjedodžbom ili drugom javnom ispravom koju je izdala nadležna obrazovna ustanova b) po završetku formalnog obrazovanja i nakon toga obavljenog stručnog usavršavanja, odnosno c) ispunjavanjem uvjeta iz članka 13. ovoga Zakona, a dokazuje se potvrdom kompetentnosti ili d) stručnim iskustvom.“ Ovakvim postupanjem stavlja nas se u nepovoljniji položaj i diskriminira nas se čime Komora nesporno krši odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, br. 85/08, 112/12). Nije nam jasno kako Hrvatska komora socijalnih radnika uopće može izdati privremeno rješenje ako je dokumentacija,odnosno zahtjev nepotpun. I kako uopće možemo podnijeti zahtjev za priznavanje nečeg (stručne kvalifikacije) što nemamo (stručnu kvalifikaciju)? Također nam je uskraćen i pristup informacijama jer su nas sva tijela upućivala na Komoru koja je davala samo jedan odgovor na bilo koje pitanje, a to je predajte zahtjev. No čl. 75. St. 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kaže Centar za pomoć koji je građanima i centrima za pomoć drugih država članica dužan pružati potrebne informacije o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kao što su informacije o nacionalnom zakonodavstvu kojim se uređuju regulirane profesije i bavljenje tim profesijama, uključujući i socijalno zakonodavstvo te po potrebi etička pravila, sukladno ovome Zakonu je Nacionali ENIC/NARIC ured (u daljnjem tekstu: Centar za pomoć. Isti taj Centar nam je odgovarao da on nije nadležan za informacije o stručnim kvalifikacijama te da se obratimo Komori socijalnih radnika. Nakon brojnih upita o tome što je to stručna kvalifikacija i kako se ona stječe te time i kako se dokazuje dobili smo odgovor ponovno pošaljite zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Po čl. 38. Ustava RH jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Čl. 2, Pravilnika o postuku izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad (licencije) kaže ako je socijalni radnik stekao zvanje u odgovarajućoj obrazovnoj ustanovi u inozemstvu, potrebno je da, uz zahtjev, priloži i nostrificiranu diplomu te uvjerenje o položenom stručnom ispitu u Republici Hrvatskoj. Nametanjem članaka zakona na koje se Komora poziva nama je pristup radu i stručnom osposobljavanju onemogućen, a samim time i ispunjavanjem uvjeta za polaganje stručnog ispita. Slijedeće citirano je odgovor Ministarstva rada i mirovinskog sustava na upit o trenutnom postupanje Komore socijalnih radnika: "Poštovana, pojam regulirane profesije temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija podrazumijeva da su uvjeti za rad u profesiji propisani određenim zakonom, a obavljanje regulirane profesije podrazumijeva da osoba posjeduje stručne kvalifikacije stečene nakon obrazovanja (radno iskustvo, licencija i dr.). Zakon o reguliranim profesijama razlikuje obrazovnu i stručnu kvalifikaciju. RAZLIKA IZMEĐU OBRAZOVNE I STRUČNE KVALIFIKACIJE 1. obrazovna kvalifikacija - stječe se po završetku formalnog obrazovanja, a dokazuje se diplomom, svjedodžbom ili drugom javnom ispravom koju je izdala nadležna obrazovna ustanova (svjedodžba ili diploma) 2. stručna kvalifikacija - osim obrazovne kvalifikacije kao osnove, uključuje određenu nadogradnju (radno iskustvo, licenciju nadležne komore, edukaciju, polaganje stručnog ispita, određeni staž i sl.) Pojednostavljeno, regulirane profesije su one u kojima se osoba ne može zaposliti samo s diplomom ili svjedodžbom, nego postoje još neki dodatni uvjeti (kao npr., licencija, članstvo u komori, radno iskustvo i dr.). Sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama, nadležno tijelo može, u okviru postupka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, provesti usporedbu obrazovnog programa, odnosno procjenu obrazovne kvalifikacije radi utvrđivanja razlika u stručnim kvalifikacijama kandidata i stručnih kvalifikacija koje su propisane za obavljanje regulirane profesije u RH. Međutim, u slučaju kada osoba stekne obrazovnu kvalifikaciju u inozemstvu, a radno iskustvo u Republici Hrvatskoj ne može se primijeniti Zakon o reguliranim profesijama jer stručna kvalifikacija nije inozemna (obrazovna kvalifikacija je stečena u drugoj državi, a stručna kvalifikacija se stječe radom i usavršavanjem u Republici Hrvatskoj). Slijedom navedenog, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je nadležno za rješavanje vašeg upita. S poštovanjem, Kabinet ministra | Cabinet of the Minister t: +38516106727; +38516106310 e: kabinet@mrms.hr Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb mrms.gov.hr" Slijedom navedenoga moramo se zapitati kako je moguće da Komora socijalnih radnika može bez kazne ili bilo kakvog oblika nadzora primjenjivati zakon kako ona hoće bez obzira na upute Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje je taj zakon i napisalo ne uvažavajući ni potrebe tržišta rada Republike Hrvatske. Također ni Povjerenstvo koje se potpisuje na rješenja izdana od strane Komore ne postoje u statutu Komore, nego postoje samo na mrežnoj stranici Komore u vidu jedne rečenice bez objašnjenja načina ustrojstva, djelovanja ni članova. Vodeći se mišlju da je Republika Hrvatska i država prava moramo citirati i neka načela takve države: Načelo vladavine prava nije ograničeno samo na formalno poštivanje načela ustavnosti i zakonitosti, već zahtijeva da ustav i zakoni imaju određen sadržaj, primjeren demokratskom sustavu, tako da služi zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u odnosima građana i tijela javne vlasti, u okviru demokratskog političkog sustava. Pravno načelo jednakosti pred zakonom podrazumijeva da je svatko jednak pred zakonom i da uživa jednaku pravnu zaštitu pred sudovima i drugim tijelima javne vlasti. Pravno načelo jednakosti pred zakonom također čini dio šireg pravnog načela vladavine prava. U istu grupu općih pravnih načela koja su dio načela vladavine prava, ubrojila bi i načelo pravne sigurnosti, a dio kojeg pravnog načela su i načelo jednakog postupanja, načelo stečenih prava, načelo legitimnih očekivanja i načelo zabrane retroaktivnog djelovanja propisa. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan spor trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Pravno načelo stečenih prava je dio načela pravne sigurnosti i odnosi se na subjektivna prava pojedinaca koja su ostvarena sudskom odlukom ili drugom odlukom nadležnog tijela, a na koja subjektivna prava kasnija promjena propisa ne smije utjecati. Pravno načelo legitimnih očekivanja, za razliku od načela stečenih prava, odnosi se na neriješene pravne situacije i postupke u tijeku, te promjena propisa tijekom postupka ne bi trebala isključiti primjenu propisa koji su vrijedili u trenutku pokretanja postupka. Pravno načelo zabrane retroaktivnog djelovanja propisa dio je pravnih načela stečenih prava i legitimnih očekivanja. Ustav RH zabranjuje retroaktivno djelovanje zakona i drugih propisa, uz iznimku pojedinih odredbi.Povratnim djelovanjem propisa ne smiju se vrijeđati opća pravna načela, što bi značilo da se ne smiju vrijeđati niti načelo legitimnih očekivanja, a također niti načelo stečenih prava. Od trenutka zaposlenja pa do danas na snagu je stupio jedan pravilnik, pa sada drugi sto je otezalo nama koji radimo nastavak radnog odnosa, a onima koji ne rade potpuno onemogucilo stupanje u radni odnos. Takoder je potrebno u pravilnik uvrstiti i nacin stjecanja, a time i izdavanja potvrde kompetencija. Zakon o reguliranim profesijama nikako ne zabranjuje odredenim kategorijama stupanje u radni odnos, nego objasnjava postupak kako se on ostvaruje. Takoder tim zakonom nisu obuhvaceni oni koji imaju samo obrazovnu kvalifikaciju, odnosno oni koji nemaju strucne kvalifikacije. Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji iz istoga zakona proizlazi odnosi se na one koji su tu kvalifikaciju stekli u inozemstvu, a ne na one koji su obrazovnu kvalifikaciju stekli u inozemstvu. Čl. 2. Pravilnika o postupku izdavanja, obnavljanja i oduzimanja odobrenja za samostalan rad kaže ako je socijalni radnik stekao zvanje u odgovarajućoj obrazovnoj ustanovi u inozemstvu, potrebno je da, uz zahtjev, priloži i nostrificiranu diplomu te uvjerenje o položenome stručnom ispitu u Republici Hrvatskoj. Trenutno po zakonu svi mi koji smo stekli obrazovnu kvalifikaciju u inozemstvu imamo pravo stručnu kvalifikaciju steći u Republici Hrvatskoj, ali nam pristup trzistu rada onemogucava Komora socijalnih radnika i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Stalnim izmjenama postigli ste samo zbunjivanje i poslodavaca i radnika. Nažalost, niti ovim izmjenama nije regulirano na koji način cemo pristupiti trzistu rada niti kako cemo ostvariti pravo: - prvo na strucno osposobljavanje/pripravništvo/radni odnos kako bi uopce stekli stručnu kvalifikaciju, -drugo za ispunjavanje uvjeta pristupa stručnom ispitu i -trece i najvažnije za odobravanje licencije bez koje sve godine ulozene u skolovanje ne vrijede nista Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
51 L.M. MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Budući da su kolegice i kolege ranije u komentarima već pisali o aktualnoj problematici s kojom se susrećemo, da se ne ponavljam s istim, dodati ću kako se apsolutno slažem, posebice s komentarima E.Ćosić i M. Zanze. Situacija u kojoj se nalazi nekoliko stotina studenata i mladih magistara soc.rada je apsurdna i razočaravajuća. Dodatno bi naglasila nekoliko stvari. 1. Članak 8., stavak 3. Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik glasi kako kandidat može izabrati jednu od dvije dopunskih mjera : provjeru kompetentnosti ili razdoblje prilagodbe do 3 godine. Međutim, Komora samoinicijativno kandidatima izdaje dopunske mjere bez očitovanja kandidata o odabiru. 2. Nadalje, u Pravilniku o uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije u svrhu poslovnog nastana u RH - socijalni radnik, u članku 9., stavak 2., stoji : "troškovi postupka ne mogu prelaziti stvarne troškove postupka. " Po kojim kriterijima su troškovi stvarnog postupka za priznavanje kvalifikacija od strane Komore edukacijskih rehabilitatora (koji također rade pod Ministarstvom demografije, obitelji mladih i socijalne politike) 400 KUNA (kako jasno ističu na web stranici) dok Hrvatska komora socijalnih radnika samo za pokretanje postupka od socijalnih radnika kojima ne otvara mogućnosti ni za pripravništvo traži UPLATU TROŠKOVA U IZNOSU OD 3.500 KN + DODATNE MJERE!? Posebno želim naglasiti kako sve Institucije prilagođavaju cjenike i donose dodatne mjere kako bi maksimalno olakšali ova vremena u aktualnoj situaciji s COVID - 19, Komora socijalnih radnika za to vrijeme mlade nezaposlene socijalne radnike, čije bi interese trebala zastupati, dovodi do bezizlazne situacije. 3. U do sada izdanim Privremenim rješenjima Komora određuje polaganje ispita isključivo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a s fakulteta kažu da je Komora njima dala takvu direktivu. Iako Pravilnik čl.9., st.5., kaže : " Ako je kandidatu privremenim rješenjem određena dopunska mjera iz članka 8. stavka 3. točke 2., kandidat će istu provoditi u odgovarajućoj obrazovnoj ustanovi u Republici Hrvatskoj" čime Komori ne daje ovlast određivanja mjesta polaganja. S obzirom da u Osijeku pri PFOS postoji studij socijalnog rada, zašto Pravni fakultet u Osijeku nije odgovarajuća obrazovna ustanova također ? 4. Nakon završetka preddiplomskog studija socijalnog rada u Mostaru, a prilikom upisa diplomskog studija socijalnog rada u Zagrebu, na temelju Plana i programa, kolegicama je priznat kolegij Radno i socijalno pravo, odnosno nisu ga morale ponovno polagati. Prema kojim kriterijima Povjerenstvo odlučuje o tome? Naglašavam kako se radi o Planu i programu iste akademske godine. 5. Prilikom prijave na HZZ, savjetnici nas ne mogu voditi kao socijalne radnike, čime nam se, osim stručne, oduzima čak i obrazovna kvalifikacija, iako je to ozbiljna povreda prava. U elaboratu Plana i programa Studijskog centra socijalnog radnika za RH, stoji : " U analizi zapošljivosti studenata nakon završenog studijskog programa, očekuje se relativno brza mogućnost zapošljavanja i na međunarodnoj razini, upravo zbog kompetencija koji stječu kroz studij.." Smatram kako nije realno očekivati zapošljavanje prvostupnika i magistara soc.rada iz RH na međunarodnoj razini, ako RH ne dopušta prvostupnicima i magistrima soc.rada, a svojim državljanima, zapošljavanje u RH! U posljednje vrijeme, sustav socijalne skrbi je neopravdano izložen medijskom linču, pa nemojmo dopustiti da i sami sebe izlažemo tome! Mnogo kolega koji su završili fakultet u inozemstvu rade u RH, da ne znaju svoj posao, vjerujem da bi se o tome već pisalo. Prema tome, izmjenama Pravilnika važno je oprezno pristupiti, a mladim socijalnim radnicima dati priliku svoja znanja i vještine iskoriste. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
52 Marija Ivanković MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Smatram apsurdnim što se nakon pet godina rada i truda, 66 položena ispita naše znanje svodi na par ispita koje nam komora odredi za polaganje. Još apsurdnije je što imamo dvije prilike položiti te ispite, inače naše znanje ne vrijedi ništa. Dodatni paradoks nalazim u činjenici da studenti koji se prebace sa našeg fakulteta u Zagreb imaju priznate kolegije koje mi u procesu priznavanja diplome moramo polagati. Nema smisla. Prvo, nemamo mogućnost odabira dopunskih mjera. Drugo, nemamo mogućnost polaganja ispita izvan Zagreba. Jedan od glavnih razloga zašto u samom početku nismo upisali studij u Zagrebu su udaljenost i financijske mogućnosti. Zagreb nije jedini grad koji ima pravni fakultet, te ne vidim razloga zašto ne možemo ispite polagati u nekom drugom gradu koji nam je bliži. Cijena svih mjera je previsoka, te se studente dovodi u situaciju da nakon plaćanja (samo) školarina u iznosu od 30 000kn, ne uživanja nikakvih studentskih prava (pa ni menze) jer smo stranci u drugoj državi, odjednom postajemo i stranci u svojoj državi. Ne možemo ništa bez procijenjenih dodatnih 12 000kn ( bez troškova putovanja i smještaja u Zagrebu) za proces koji se do nedavno nije plaćao. Hrvatska navodno provodi sve moguće mjere da se mladi ljudi zadrže, žali se kako visokoobrazovani pojedinci odlaze iz naše zemlje a ima velik broj mladih ljudi koji jedva čekaju priliku da nakon 5 godina ulaganja u sebe i svoje znanje dobiju šansu raditi ono što vole, u svom gradu i u svojoj državi. Dočekalo nas se sa procedurom koja može trajati mjesecima, bez prihoda, bez mogućnosti da krenemo raditi barem pripravnički i izjednačeni sa ljudima koji nemaju nikakve obrazovne sličnosti sa Hrvatskom, koji nikad nisu živjeli ovdje i nisu ni najmanje upoznati sa zakonima RH. Mi, bez obzira što studiramo u Mostaru imamo odrađenu praksu i u Hrvatskoj, točnije u centrima za socijalnu skrb u mjestu prebivališta. Umjesto da se na to gleda kao na prednost jer imamo praksu u dvije države, mnogo neposrednog rada sa raznovrsnim pojedincima u specifičnim okolnostima jedne i druge države, imamo i dodatne kolegije koji obogaćuju naše znanje koji npr nema u Zagrebu (u semestru imamo u prosjeku 2 kolegija više nego studenti u Zagrebu). Znanje nam prenose profesori, stručnjaci koji podučavaju na pravnom fakultetu u Zagrebu (primjera radi, mentor za diplomski rad mi je profesorica iz Zagreba) i profesori, stručnjaci iz BiH, te se na to opet gleda kao nedostatak, umjesto prednost. Primorani smo da prije nego dobijemo diplomu u ruke, pravdamo sebe i svoje stečeno znanje iako studiramo na hrvatskom fakultetu,službeni jezik je hrvatski, predaju nam hrvatski profesori, radimo praksu u Hrvatskoj te je naša diploma dovoljno dobra i jednako vrijedna sa ostalim europskim visokoškolskim institucijama. Što nam omogućava zaposlenje u mnogim državama na temelju naših kvalifikacija, ali u Hrvatskoj (gdje je zanimanje socijalnog radnika deficitarno) nalazimo na mnoštvo prepreka da uopće dođemo u razmatranje za odrađivanje pripravničkog. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
53 Ivana Perić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Naš studijski program je praktički prepisan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ali i literatura. Dolazili su nam predavati profesori iz Zagreba, moja mentorica na završnome radu je zagrebački profesor. Odradila sam i praksu u Centru za socijalnu skrb u RH. Stoga mi možda imamo formalno obrazovanje u BIH, ali znanje su nam prenijeli profesori sa zagrebačkog sveučilišta. Mislim da je ovo velika nepravda prema svima nama koji smo završili socijalni rad u Mostaru. Na naše obrazovanje je itekako utjecalo resorno ministarstvo RH stoga za nas svakako ne bi trebala vrijediti pravila kao za druge zemlje trećeg svijeta. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
54 ELVIRA ĆOSIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ponukana komentarima imam potrebu dodatno se očitovati. Jasno je da HKSR, kao nadležna strukovna organizacija izdaje rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, no katastrofalno je što tu svoju ovlast ispunjava na način koji je vrlo nepovoljan za kandidate. Lisabonska konvencija, kao i Direktive Europskog parlamenta su zasnovani na izbjegavanju diskriminacije, transparentnosti i izbjegavanju nepotrebnih komplikacija. Tako i je u praksi, pa u RH dobijete akademsko priznanje bez problema, posebice priznanje diplome Sveučilišta u Mostaru (SUM je reakreditirano od Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske!!!). No, kako je navedeno u CARDS projektu “Mobilnost u visokom obrazovanju: Politike i propisi za priznavanje diploma” formalno stručno priznavanje u slučaju svake struke se je u nadležnosti "zakonski uspostavljenog stručnog tijela (koje se u Hrvatskoj zove “komora”). Uvjete za ulazak u struku određuje to tijelo ili zakon koji to stručno tijelo mora provoditi. Naravno, državna stručna tijela ljubomorno čuvaju svoje standarde i autonomiju, pa je često moguće da posumnjaju hoće li neka inozemna kvalifikacija, pogotovo ona s kojom nisu upoznata, ispuniti njihove uvjete u mjeri u kojoj to čine domaće kvalifikacije.". Svakako treba obratiti pozornost na Korak 11 u sklopu Uputa ovog CARDS projekta koji da stručno tijelo treba dati dokumentirane dokaze da se podupre tvrdnja o znatno nižoj kvaliteti programa i/ili ustanove gdje je dodijeljena kvalifikacija znatno niža od kvalitete visokoškolskih programa i/ili ustanova koji dodjeljuju slične kvalifikacije u Hrvatskoj. Također, u napomenama CARDS projekta je navedeno da Odbor Lisabonske konvencije preporučuje "..da bi se usluge priznavanja radije trebale davati kao besplatna javna usluga. Tamo gdje to nije izvedivo, naknade trebaju biti što niže kako ne bi predstavljale zapreku…". Tako npr. neke komore ne naplaćuju postupak priznanja, neke s niskim naknadama (npr. Hrvatska liječnička komora 35,00 kn biljega i naknada od 500,00 do 1.000,00 kuna). Kako HKSR provodi autonomiju drakonskim mjerama za priznanje, izdajući privremena rješenja s obvezom polaganja nekoliko ispita koji svaki nosi najveći (8) broj ECTS bodova, kao i dodatne naknade sumirano naknada doseže visine koje sigurno predstavljaju prepreku kandidatima. Ispiti će se moći polagati 2 puta, što će sigurno biti za većinu kandidata ("dobar izvor sredstava"), a ukoliko se ne polaži iz 2. pokušaja, HKSR obustavlja postupak priznanja!!!! Što se može iz svega zaključiti? Zbog svega, ponovno napominjem da se je potrebno vrlo oprezno pristupiti izmjeni Pravilnika ako se želi pomoći svojim mladim državljanima, prvenstveno na način da im se svakako omogući barem obavljanje pripravničkog staža jer je to, osim stručnog osposobljavanja, način stjecanja prihoda kojim bi kandidati mogli, barem djelomično podmiriti troškove naknade postupka za priznanje. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
55 MELITA ZANZE MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Komentar GK je nešto što je primjenjivo u svim strukama i kao takvo ne može biti predmet ovog savjetovanja, bez konkretnih prijedloga. Komentar E. Ćosić kvalitetan i konkretan. Svakako bi ga trebalo razmotriti radi izbjegavanja problema koji bi nastali provođenjem Pravilnika u praksi, vjerujući da je zakonodavcu u interesu stvaranje budućih stručnih socijalnih radnika, bez obzira na kojem sveučilištu su stekli svoju diplomu i to na način da se da prilika mladim, pametnim i sposobnim ljudima dok to još jesu! Postupci ne smiju biti tako dugotrajni i s ogromnim troškovima. Svakako je potrebno napomenuti da u RH ima veliki broj socijalnih radnika koji su studij završili na sveučilištima izvan RH (npr. Slovenija) i to najviše na Sveučilištu u Mostaru, koji godinama svoj posao obavljaju vrlo kvalitetno i koji su se pokazali kao jako dobri stručnjaci. Svi oni su (do prošle godine) dobivali od Ministarstva za demografiju… rješenja o priznanju inozemne stručne kvalifikacije – socijalni radnik bez dodatnih mjera, a prije ovog priznanja su odradili pripravnički staž i položili stručni ispit. I Komora im je izdala odobrenje za rad. E, sad više ne može; čak i oni koji su nedavno odradili pripravnički staž (započeto prije stupanja novog zakona na snagu) u RH i položili stručni ispit pred Ministarstvom ne mogu dobiti od Komore rješenje o priznanju… bez dodatnih mjera. NE MOŽE VIŠE NIŠTA DOK KOMORA NE DOZVOLI! Iako su mnogi neargumentirano skloni drugačijem mišljenju, smatram da su hrvatski zakoni i podzakonski akti jako dobri, no ukoliko se nađu u "pogrešnim rukama" znaju biti vrlo opasno oružje! Upravo to se dogodilo prošle godine donošenjem Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Pravilnika o uvjetima za priznanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Komora (HKSR) je dobila "dodatni" posao koji za sada ne obavlja dobro i svakako ne u interesu struke, manipulirajući (neznanje ili nešto drugo) zakonskim odredbama i postavljajući se iznad Ministarstva. Na internetskim stranicama Komore se na dnevnoj bazi mijenjaju informacije: - iako je Zakon o djelatnosti socijalnog rada stupio na snagu u 2. mjesecu 2019. Komora nije sukladno čl. 50. uskladila Statut Komore što je morala u roku od godinu dana (možda je "prekratak" rok), a od drugih općih akata je samo donesena Odluka o visini naknade za postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija (!, a i za to je trebalo godinu dana), - izdaju Odobrenja za rad na temelju nevažećeg Zakona o djelatnosti socijalnog rada iz 2011. godine, znači na temelju nečega što nije na snazi (!), - sam postupak priznavanja Komora provodi ("primjenjuje" zakonske odredbe) tako da a) u 12. mj. 2019. između ostalog traži da se prilože rješenja o stručnoj kvalifikaciji za svaku razinu obrazovanja Agencije za znanosti i visoko obrazovanje (400,00 kn x 2, dakle 800,00 kn) iako to trebaju službeno zatražiti i ne znaju se troškovi postupka, b) u 1. mj. 2020. više ne treba priložiti rješenja Agencije, a za troškove postupka treba priložiti državne biljege u iznosu od 50,00 i 20,00 kuna, c) u 2. mj. 2020. uz 70,00 kn biljega donose Odluku o troškovima koji su ogromni (obzirom da izdaju dopunske mjere u obliku razdoblja prilagodbe do tri godine ukupni trošak realno doseže preko 25.000,00 kn!!!) i daju onu sramotnu obavijest o zabrani zapošljavanja, - Komora u do sada izdanim privremenim rješenjima (ne dajući mogućnost odabira dop. Mjera) određuje upis i polaganje nekoliko predmeta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (na PF Zagreb kažu da ih je Komora imenovala kao ustanovu koja provodi ovaj postupak), što bi predstavljalo dodatni veliki trošak za kandidate čije prebivalište je izvan Zagreba, iako bi se ovi predmeti mogli polagati na svim pravnim fakultetima, pa se postavlja pitanje zašto nije moguće obaviti postupak na PF koji je najbliži kandidatovom prebivalištu, posebice što Pravilnik čl. 9. st. 5. kaže "...odgovarajućoj obrazovnoj ustanovi…" ne propisujući ovlast Komori za imenovanje neke konkretne ustanove, - u privr. rješenjima nema nikakvih uputa vezanih za provedbu naloženih mjera, niti je imenovana osoba koja će obavljati nadzor, što je propisano čl. 9. Pravilnika. Zaključno, budimo bez predrasuda, nemojmo misliti da se negdje dijele i prodaju diplome, dozvolimo ovim mladim ljudima koji su pošteno učili pet godina jer su htjeli biti socijalni radnici, čiji roditelji su sami (nema stipendija, nema studentskih prava) financirali njihov smještaj, putovanja i školarinu i koji su sada NEZAPOSLENI I BEZ IKAKVIH VLASTITIH PRIHODA. Zbog svega, pazimo kakve zakonske odredbe donosimo! Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
56 Grga K. MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ima djelatnika CZSS koji rade svoj posao, ali i znatan broj djelatnika koji ne žele raditi svoj posao odnosno postupati po zakonima RH. Nadležno ministarstvo tu ne može uvesti reda te se događaju najcrnji scenariji kojima svakodnevno svjedočimo na vijestima, ulici, a nerijetko i osobno osjećamo posljedice nerada pojedinih djelatnika CZSS. Najčešći izgovori za njihov nerad su kako postoje i gori slučajevi, kako ima drugih prioriteta i kako oni nemaju nikakve zakonske ovlasti. Svi navedeni izgovori su neosnovani i sramotni te dovode do izbjegavanja postupanja. Diplomirani pravnici/ce godinama zaposleni u CZSS tvrde kako nisu dužni postupati i kako za takvo ponašanje ne trebaju odgovarati. Njihova neodgovornost je izravna posljedica nerada njihovih nadređenih i nadležnog ministarstva. Njihovo neznanje npr. kada prilikom zaštite ugroženih prava njihovih štićenika ili djeteta; ne znaju odredbe Obiteljskog zakona te citiraju odredbe Ovršnog zakona radi ovrhe ostvarivanja prava definiranih Obiteljskim zakonom je posljedica nekritičkog odnosa njihovih mentora koji ih upoznaju s poslom, ali i ovog pravilnika koji očito ne osigurava minimalno poznavanje zakonskih odredbi koje uređuju njihov svakodnevni rad (naravno tu je i element nekritičkog korištenja tražilice s nedostatakom minimalnog razuma, ali to više govori o kompetencijama pojedinaca, a koje bi također trebale biti "prepoznate" kroz studiranje, mentoriranje i polaganje stručnog ispita). Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
57 ELVIRA ĆOSIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Iako predloženi Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi sadrži naizgled male izmjene, posljedice koje će njegovim stupanjem na snagu su velike. Stoga: 1. U članku 1. Pravilnika o izmjeni… predloženi novi Članak 2a. bi trebao potpuno drugačije izgledati prvenstveno radi pravne sigurnosti i jezične usklađenosti sa zakonom: "Članak 2a. (1) Stručni radnik hrvatski državljanin koji je stekao inozemnu obrazovnu kvalifikaciju može provoditi pripravnički staž tijekom provođenja postupka za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nakon općim aktom određenih obrazovnih sadržaja ili uvjeta za provođenje dopunskih mjera. (2) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija mora biti potvrđeno tijekom trajanja pripravničkog staža, a najkasnije do podnošenja zahtjeva za polaganje stručnog ispita. (3) Nadležna strukovna organizacija općim aktom nadležne strukovne organizacije utvrđuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).". 2. U članku 3. je potrebno dopuniti predloženi novi stavak u članku 18. iza stavka 2., tako da glasi: "(3) Stručni radnik koji je stekao inozemnu obrazovnu kvalifikaciju uz prijavu prilaže potvrdu kompetentnosti kao dokaz priznanja inozemne stručne kvalifikacije." 3. Potrebno je izmijeniti članke 31. i 32. ažuriranim podacima, obzirom da se kao pravni izvori navode zakoni koji nisu na snazi ili koji su izmijenjeni (npr. Obiteljski zakon iz 2003. godine, Zakon o upravnim pristojbama iz 1996. godine…). Obrazloženje: U vrijeme kada svakodnevno slušamo o mjerama kojima se potiče ostanak mladih u Hrvatskoj (uvođenje poreznih olakšica, pripreme mjera za povratak naših ljudi koji su privremeno otišli u inozemstvo…) u nadi da je i ova izmjena Pravilnika usmjerena tom cilju, potrebno je navesti što kod pravnih pravila koja se mogu dvojako tumačiti rezultira u praksi, odnosno ukazati na probleme s kojima se susreću mladi ljudi koji su završili studije u inozemstvu, a upravo se odnosi na socijalne radnike. Svakako treba napomenuti je socijalni radnik deficitarno zanimanje (unazad nekoliko godina Vlada RH donosi godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca u kojoj se među zanimanjima za čije se daje dozvola obavezno navodi i socijalna skrb, Odluka od 22. studenoga 2019. godine za 2020. godinu, II. točka red. br. 7. socijalna skrb 250 dozvola, od toga 10 socijalnih radnika), a u toj situaciji imamo svoje državljane koji imaju potrebno zanimanje i žele raditi u Hrvatskoj, administrativne kočnice im to ne dozvoljavaju zbog čega odustaju i odlaze iz zemlje. Unazad godinu dana su nastale velike zakonske promjene vezane za ovu struku. Prijenosom nadležnosti strukovnim tijelima nastala je situacija potpuno različitog rješavanja priznanja inozemnih stručnih kvalifikacija, od zanimanja za koja se priznanje dobiva bezuvjetno do zanimanja za koja su postavljeni takvi uvjeti da će u velikom broju rezultirati ODUSTANKOM kandidata. Konkretno, upravo za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik nadležno strukovno tijelo je Hrvatska komora socijalnih radnika (Komora) stupanjem na snagu Zakona o djelatnosti socijalnog rada u veljači 2019. godine. Sukladno odredbama ovog Zakona donesen je Pravilnik o uvjetima za priznanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (Pravilnik) koji je na snazi od početka rujna 2019. godine. Veliki broj mladih hrvatskih državljana (u većini iz Dalmacije i Slavonije) je završilo studij socijalnog rada na Sveučilištu u Mostaru (predavači uglavnom s hrvatskih sveučilišta, službeni jezik hrvatski, iz Državnog proračuna RH svake godine se financijski pomaže rad ovog Sveučilišta…) i dobili od Agencije za znanost i visoko obrazovanje priznanje inozemne stručne kvalifikacije (svoje diplome). Iako članak 8. Pravilnika (kao i Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kao generalni zakon) daje kandidatima mogućnost odabira dopunskih mjera između provjere kompetentnosti ili razdoblja prilagodbe do tri godine, Komora bez davanja mogućnosti odabira od kandidata traži dopunske mjere u obliku razdoblja prilagodbe do tri godine (bez postavljenih kriterija donosi privremena rješenja različitog sadržaja iako se radi o istom studiju s istog sveučilišta), pozivajući se na članak 18. stavak 13. Zakona o reguliranim… (Pravilnik ne sadrži ovakvu odredbu) koji kaže "Iznimno….", čime sama riječ označava da se to odnosi na vrlo rijetke situacije (npr. fakultet završen u npr. nekoj dalekoj državi i takva osoba je potpuno neupućena u pravni sustav RH, za razliku od hrvatskih državljana. Dakle, ukoliko bi tekst predloženih izmjena Pravilnika o pripravničkom stažu… ostao u predloženom tekstu, nitko od ovih socijalnih radnika ne bi mogao dugo, dugo vremena provoditi pripravnički staž. Svakako je potrebno napomenuti da je od početka 2020. godine ukinuto stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, čime je dodatno otežano stjecanje prvog radnog iskustva, a da od početka 2020. godine nije bio raspisan niti jedan natječaj za socijalnog radnika – pripravnika. Stoga je potrebno bar zakonski omogućiti ovim ljudima da se mogu natjecati, ukoliko se ukaže mogućnost. Posebice je to potrebno jer Komora (objavom na svojim web stranicama i slanjem obavijesti na adrese potencijalnih poslodavaca) unazad mjesec dana daje obavijest poslodavcima da "PRIJE obavljanja pripravničkog staža trebaju pokretnu postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije – socijalni radnika u Hrvatskoj komori socijalnih radnika. BEZ RJEŠENJA O PRIZNAVANJU INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE – SOCIJALNI RADNIK ne mogu sklopiti ugovore o radu – pripravnik, niti ugovor o radu na određeno / neodređeno radno vrijeme ili ugovor o djelu u obavljanju djelatnosti socijalnog rada.". Iako nema zakonskog utemeljenja na kraju obavijesti su navedene prekršajne odredbe Zakona o djelatnosti socijalnog rada propisane člancima 47., 48. i 49. koji izričito propisuju da se odredbe odnose na socijalnog radnika "kojem nije priznato pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada (članak 6.)". Pripravnik je osoba koja obavlja vježbenički staž i može obavljati djelatnost nakon odrađenog staža i položenog stručnog ispita. Dakle, prekršajne odredbe se ne odnose na pripravnike. Ovo pogrešno tumačenje od strane Komore je upravo razlog zbog kojeg treba vrlo oprezno donijeti ovu izmjenu Pravilnika o pripravničkom stažu… Obzirom na način provođenja ovlasti danih Komori, stječe se dojam da provodi "kampanju" kojom prešutno poručuje da ne želi u svojim redovima socijalne radnike koji nisu studirali u Hrvatskoj, što je u potpunosti suprotno svim naporima za zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz Hrvatske. Shodno navedenom, a posebno radi pravne sigurnosti potrebno je točno definirati (izbjegavajući termine "iznimno", "osim", "ukoliko") način provođenja pripravničkog staža za hrvatske državljane koji su stekli inozemnu obrazovnu kvalifikaciju. Nije prihvaćen U dijelu u kojem se predlažu intervencije u članak 1. Prijedloga pravilnika komentar, odnosno prijedlozi nisu prihvaćeni jer je postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odvojen od postupka utvrđivanja kompetencija nakon stečene inozemne obrazovne kvalifikacije. Dok je postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija uređen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim podzakonskim propisima za svaku pojedinu reguliranu profesiju, postupak utvrđivanja kompetencija stečenih inozemnih obrazovnih kompetencija stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi uredit će se općim aktima nadležnih strukovnih organizacija, sukladno ovom prijedlogu pravilnika.
58 Kristina Knezevic MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Slazem se sa svim navedenim komentarima. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
59 Dajana Živanović MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI Slažem se sa svim navedenim konstatacijama kolega. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
60 mario simic PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 1. Mislim da svi trebaju imat iste uvjete i da nema veze gdje je fakultet zavrsen, kako je moguce da dve osobe zavrse isti fakultet i jedna dobije licencu za rad , a druga nemoze zato sto je zavrsila fakultet par mjeseci poslje, zbog novog pravilnika. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
61 M.B. PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, „Članak 2a. Osim stavka 3., stavak 2. nejasno napisan i dovodi do nesigurnosti također. Koje su to iznimke ? Ponukani dosadašnjim negativnim iskustvom, Komora će provoditi odluke isključivo po stavku 1., čime stavak 2. gubi smisao i provedba pripravničkog staža neće moći biti moguća prije potvrda o kompetencijama. Dakle, jasnije odrediti koje su iznimke. Primljeno na znanje Mišljenja smo da je predmetna odredba jasno propisana. Naime, odredba stavka 1. je opće pravilo sukladno kojem stručni radnik, hrvatski državljanin, koji je stekao inozemnu obrazovnu kvalifikaciju provodi pripravnički staž nakon što mu je potvrđena kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Nakon potvrđene kompetencije i odrađenog pripravničkog staža pristupa polaganju stručnog ispita. Stavak 2. je iznimka od općeg pravila a koja odnosi na situacije kada je stručni radnik započeo provoditi pripravnički staž ali bez potvrđene kompetencije. U tom slučaju on i nadalje provodi pripravnički staž ali mu, najkasnije do podnošenja zahtjeva za polaganje stručnog ispita, mora biti potvrđena kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi.
62 Hrvatska komora socijalnih radnika PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, „Članak 2a. Sadržaj stavka 3 je iznimno nejasan, podložan raznim pravnim tumačenjima što će, ukoliko ovakva formulacija bude usvojena, dovesti do pravnih nesigurnosti kako za kandidate tako i za institucije. Prema tome, potrebno je jasnije urediti stavak s obzirom da iz ovakvog sadržaja nije jasno da li je intencija postići da strukovne organizacije moraju propisati okvir (popis) kompetencija koji će osobe koje žele obavljati djelatnost socijalne skrbi morati ispunjavati? Ukoliko je to bila intencija, u tom slučaju valja znati da to podrazumjeva vrlo zahtjevan i dugotrajan proces u koji je potrebno uključiti akademsku zajednicu te, ponajprije, praktičare koji svakodnevno rade u sustavu socijalne skrbi i to za svaku profesiju zasebnopri čemu je važno pronaći i istaknuti razlikovna obilježja profesija u pogledu kompetencija. Naglašavamo kako je proces definiranja okvira (popisa) profesionalnih kompetencija socijalnih radnika u finalnoj fazi u okviru znanstveno - istraživačkog projekta "Socijalni rad u centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj" kojeg provodi Hrvatska komora socijalnih radnika u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Međutim, važno je napomenuti kako taj okvir nije istovjetan i u slučaju socijalnih radnika koji rade u ustanovama socijalne skrbi s obzirom na bitnu različitost opisa i popisa profesionalnih poslova. Dakle, kompetencije za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi razlikuju se od profesije do profesije, ali i od ustanove do ustanove (CZSS ili dom socijalne skrbi) s obzirom da sam pojam kompetencije obuhvaća: znanja, vještine i vrijednosti; a u različitim ustanovama se stručnjaci koriste različitim područjima znanja i vještina. Stoga Hrvatska komora socijalnih radnika smatra nužno potrebnim stavak 3 propisati na sljedeći način, a kako bi sam proces bio jasnije uređen: "Postupak i uvjete za priznavanje kompetencija za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi uređuje nadležna strukovna organizacija općim aktom nadležne strukovne organiizacije, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)." Naime, ostavljajući formulaciju stavka 3 u obliku u kakvom je navedeno u e-savjetovanju (" Kompetencije za obavljanje poslova stručnog radnika u djelatnosti socijalne skrbi utvrđuje nadležna strukovna organizacija općim aktom nadležne strukovne organizacije, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).“ ) nije jasno kako će biti uređen postupak priznavanja kompetencija te nije jasno što konkretno strukovne organizacije uređuju općim aktom: da li propisuju popis kompetencija ili uređuju provedbu postupka i uvjete koje kandidati trebaju ispunjavati. Nije prihvaćen Predloženom odredbom stavka 3. otvorena je mogućnost svakoj od nadležnih strukovnih organizacija, da u okviru specifičnosti svake od reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi propiše okvire nužne za obavljanje djelatnosti na najvišoj profesionalnoj i stručnoj razini za obrazovne kvalifikacije stečene u inozemstvu, budući da one raspolažu saznanjima koje su to kompetencije nužne za obavljanje poslova stručnih radnika u reguliranim profesijama u djelatnosti socijalne skrbi. Mišljenja smo da je postupak utvrđivanja kompetencija potrebno urediti na najprihvatljiviji način koji će omogućiti utvrđivanje znanja i vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti.
63 Hrvatska komora socijalnih radnika PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 3. Iz sadržaja stavka 3. nije jasno tko (koja institucija) izdaje potvrdu kompetencija Propušteno je propisati i jednu od ključnih činjenica - sadržaj potvrde o kompetencijama te sukladno tome smatramo promišljenijim i učinkovitijim urediti navedeno na način da strukovne organizacije izdaju rješenja. Ostavljajući ovdje izdavanje potvrde dodatno se komplicira postupak s činjenicom potrebe definiranja sadržaja potvrde čime se, smatramo, stvara nepotrebno opterećenje institucijama. Prijedlog formulacije: "Stručni radnik koji je stekao inozemnu obrazovnu kvalifikaciju uz prijavu prilaže rješenje o priznavanju kompetencija nadležne strukovne organizacije" Nije prihvaćen Predloženom odredbom članka 2a. otvorena je mogućnost svakoj od nadležnih strukovnih organizacija, da u okviru specifičnosti svake od reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi propiše okvire nužne za obavljanje djelatnosti na najvišoj profesionalnoj i stručnoj razini za obrazovne kvalifikacije stečene u inozemstvu, budući da one raspolažu saznanjima koje su to kompetencije nužne za obavljanje poslova stručnih radnika u reguliranim profesijama u djelatnosti socijalne skrbi. Mišljenja smo da je postupak utvrđivanja kompetencija potrebno urediti na najprihvatljiviji način koji će omogućiti utvrđivanje znanja i vještina te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti te nema zapreke da isto bude potvrđeno odgovarajućom potvrdom.
64 Ružica Volarević PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 4. Naglašavam da, Zakoni i na temelju njih doneseni podzakonski propisi (uredbe i pravilnici) primjenjuju se od dana njihovog stupanja na snagu, a u pravilu djeluju samo za ubuduće. Naime, Ustavom RH je zabranjeno povratno (retroaktivno) djelovanje zakona i drugih propisa. Samo iznimno, iz posebno opravdanih razloga moguće je retroaktivno djelovanje pojedinih odredaba zakona. Dakle, ne i drugih propisa. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena i unesene su promjene u članak 4. Pravilnika na način da svi pripravnici koji su započeli pripravnički staž prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika stručni ispit polažu prema odredbama osnovnog Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi.
65 M. R. PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRIPRAVNIČKOM STAŽU I POLAGANJU STRUČNOG ISPITA U DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI, Članak 4. Pripravnici koji su prije stupanja na snagu ovog Pravilnika započeli pripravnički staž, trebali bi stručni ispit polagati prema tada važećim propisima, budući da je Htvatska komora socijalnih radnika nedavno donijela pravilnik. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena i unesene su promjene u članak 4. Pravilnika na način da svi pripravnici koji su započeli pripravnički staž prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika stručni ispit polažu prema odredbama osnovnog Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi.