Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jelena Lozić Erent NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti jer je diskriminirajući prema nizu profesija koje rade u laboratorijskoj dijagnostici i daje isključivi monopol magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge gospođe Jasne Matić, dopredsjednice Hrvatske komore zdravstvenih radnika i voditeljice strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR. Podržavam također primjedbe i komentare Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu, Hrvatskog društva patologa i sudskih medicinara, Hrvatskog društva za kliničku citologiju, Hrvatskog društva mladih liječnika, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu i Hrvatskog društva za dječju neurologiju HLZ te Hrvatskog društva biologa u zdravstvu. U ovim teškim trenucima borbe s epidemijom upravo mnogi magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničari u suradnji s liječnicima specijalistima i molekularnim biolozima sudjeluju u dijagnostici COVID-19 i to je primjer timskog rada na dobrobit pacijenta. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
2 Mijo Šunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Očigledan je velik inters za ovu djelatnost. Hrvatska komora medicinskih biokemičara želi na svaki način ograničiti ulazak u ovaj lukrativni posao ( pogledajte račune dobiti i gubitka privatnih laboratorija ) kao i zadržati moć i utjecaj u javno-zdravstvenim ustanovama. Kako to da se znanje za neko zanimanje može steći samo na jednoj visoko-školskoj ustanovi u Hrvatskoj ? Profesori u Osijeku i Rijeci su prema njima drugorazredni. Ni liječnici nisu dovoljno obrazovani koristiti se naprednom tehnologijom u suvremenim laboratorijima. Kako to da jedino Hrvatska ima ovako restriktivan zakon ? Budimo otvoreni : Možemo stotine dokaza podastrijeti da je Zakon diskriminirajući, da i drugi studiji daju dovoljna stručna znanja , ali jedan je ključan: Goli materijalni inters jedne dobro organizirane grupe. Previše je to dobro da bi se dozvolio ulazak drugima, ma kako školovani i sposobni bili. Posljedica su skupe , manje dostupne usluge, sve na štetu pacijenata, javnog zdravstva i naravno, poreznih obveznika. Zakon treba osuvremeniti; treba isključiti svaku diskriminaciju ,onemogućiti monopolni položaj bilo koje interesne skupine i voditi se interesima javnog zdravstva. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
3 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti jer diskriminira i podcjenjuje ostale zdravstvene struke i stručnjake koji se bave laboratorijskom medicinom. U potpunosti podržavam argumentirane komentare i prijedloge HKZR / Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Također podržavam primjedbe i mišljenja Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu, Hrvatskog društva patologa i sudskih medicinara, Hrvatskog društva za kliničku citologiju, Hrvatskog društva mladih liječnika, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu i Hrvatskog društva za dječju neurologiju HLZ te Hrvatskog društva biologa u zdravstvu. S obzirom na potpunu neusklađenost predloženih izmjena i dopuna zakona o MBD s europskim i hrvatskim zakonodavstvom i medicinskom praksom, potrebno je nacrt prijedloga predmetnog zakona uputiti na doradu uz uvažavanje mišljenja svih profesija koje se bave medicinsko-laboratorijskom dijagnostikom i laboratorijskom medicinom. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
4 Neven Sučić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti jer je diskriminirajući prema nizu profesija koje rade u laboratorijskoj dijagnostici i daje isključivi monopol magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine (nereguliranoj profesiji na razini EU). U ovim teškim trenucima borbe s epidemijom upravo mnogi magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničari u suradnji s liječnicima specijalistima i molekularnim biolozima sudjeluju u dijagnostici COVID-19. U potpunosti podržavam komentare kolegice Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i kolegice Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
5 Mario Balta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti jer diskriminira i isključuje cijeli niz profesija a posebice mag i dipl.ing medicinsko laboratorijske dijagnostike. Podržavam komentare Medicinskog fakulteta Osijek te HKZR strukovnog razreda laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
6 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatska komora medicinskih biokemičara je u potpunosti suglasna s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti te nastavno na isti predlaže da se još izmjene i dopune sljedeće odredbe Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti: 1. Da se u članku 3. podstavak 3. tekst „Kodeksa etike i deontologije medicinskih biokemičara“ zamijeni tekstom „Etičkog kodeksa medicinskih biokemičara i medicinske deontologije“. Obrazloženje Točan naziv kodeksa glasi: „Etički kodeks medicinskih biokemičara i medicinske deontologije“. 2. Da se u članku 5. iza riječi „mreže“ doda riječ „javne“. Obrazloženje Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine može se osnovati i organizirati u mreži javne zdravstvene službe i izvan mreže javne zdravstvene službe. 3. Da se u članku 13. tekst „članka 12. stavka 2. podstavka 1., 2., 3., 4. i 6., odnosno stavka 3., 4. i 5. istoga članka ovoga Zakona“ zamijeni tekstom „članka 12. stavak 2. podstavak 1, 2, 3. i 5., odnosno stavak 3., 4., 5. i 6. istoga članka ovoga Zakona“. Obrazloženje: U izmijenjenom članku 12. stavku 2. podstavku 4. („upis u registar Komore“) i 5. („važeće odobrenje za samostalan rad (licenca)“) navedeni su kao uvjeti za obavljanje djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine, dok je stavkom 6. istog članka navedeno da stranci mogu obavljati djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj. 4. Da se u članku 19. stavku 2. riječ „povjerenstvo“ zamijeni riječima „Područno vijeće“. Obrazloženje U članku 24. stavak 1. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti Područna vijeća su navedena kao tijela Komore. 5. Da se u članku 21. stavku 2. briše točka na kraju rečenice i da se doda tekst „koji su upisali studijski program Medicinske biokemije prije 1. srpnja 2013. godine.“. Obrazloženje Ovim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ukida se obveza polaganja stručnog ispita za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine, pa bi se ovim prijedlogom obuhvatili i medicinski biokemičari koji su upisali studijski program Medicinske biokemije prije 1. srpnja 2013. godine te imaju obvezu obavljanja pripravničkog staža, kao i obvezu polaganja stručnog ispita. 6. Da se u članku 23. točci 17. iza riječi „mrežu“ doda riječ „javne“. Obrazloženje Točka 17. odnosi se na mrežu javne zdravstvene djelatnosti 7. Da se u članku 29. stavku 2. i 3. tekst „Kodeksa etike i deontologije medicinskih biokemičara“ zamijeni tekstom „Etičkog kodeksa medicinskih biokemičara i medicinske deontologije“. Obrazloženje Točan naziv kodeksa glasi: „Etički kodeks medicinskih biokemičara i medicinske deontologije“. 8. Da se u članku 36. tekst „Upravnom sudu Republike Hrvatske“ zamijeni tekstom „upravnom sudu“. Obrazloženje Sukladno Zakon o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17), Zakonu o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18 i 126/19) te Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 67/18) u Republici Hrvatskoj egzistiraju četiri upravna suda (Zagreb, Rijek, Split i Osijek). 9. Da se u članku 41. izmijeni stavak 2. tako da isti glasi: „Redoviti stručni nadzor provodi se prema utvrđenom godišnjem planu stručnih nadzora.“ Obrazloženje Obzirom na broj medicinsko-biokemijskih laboratorija tijekom jedne godine nije moguće provesti redoviti stručni nadzor u svim medicinsko-biokemijskim laboratorijima. 10. Da se u članku 47. izmijeni stavak 3. tako da isti glasi: „Medicinski biokemičar koji obavlja stručni nadzor dužan je podnijeti povjerenstvu Komore Zapisnik, Stručno izvješće o provedenom nadzoru i ostalu dokumentaciju u rokovima propisanim općim aktima Komore“ Obrazloženje Sukladno nalazima provedenog upravnog nadzora nad obavljanjem stručnog nadzora HKMB pisano rješenje priređuje Povjerenstvo za stručni nadzor temeljem Zapisnika, Stručnog izvješća o provedenom nadzoru i ostale prikupljene dokumentacije. 11. Da se u članku 48. izmijeni stavak 1. tako da isti glasi: „Povjerenstvo temeljem stručnog izvješća i ostale dokumentacije donosi rješenje o mjerama za uklanjanje utvrđenih stručnih nedostataka“ Obrazloženje Sukladno nalazima provedenog upravnog nadzora nad obavljanjem stručnog nadzora HKMB Povjerenstvo temeljem Stručnog izvješća medicinskog biokemičara koji provodi nadzor i ostale dokumentacije donosi rješenje o mjerama za uklanjanje utvrđenih stručnih nedostataka. 12. Da se u cijelom tekstu Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti riječ „bolesnik“ zamijeniti s riječi „pacijent“ u odgovarajućem padežu. Obrazloženje Riječ pacijent ima šire značenje od riječi bolesnik, jer obuhvaća bolesnu ili zdravu osobu koja zatraži i/ili primi zdravstvenu uslugu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
7 Jelena Bačelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne slažem se s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti budući da diskriminiraju brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Slažem se s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
8 Sanja Salamunović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti jer diskriminira i isključuje cijeli niz profesija koje se bave medicinsko laboratorijskom dijagnostikom te daje monopol magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nad svim drugim strukama koje se bave tim multidisciplinarnim područjem. U potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge gospođe Jasne Matić, dopredsjednice Hrvatske komore zdravstvenih radnika i voditeljice strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR. Podržavam također primjedbe i komentare Medicinskog fakulteta u Osijeku koji, uz liječnike, obrazuje i prvostupnike i magistre medicinsko laboratorijske dijagnostike. Slijedom navedenog podržavam stavove i primjedbe, iznesene na ovaj Nacrt od Hrvatskog društva za kliničku citologiju , Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu, Hrvatskog društva patologa i sudskih medicinara, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju, Hrvatskog društva biologa u zdravstvu i Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu. Ovaj Nacrt prijedloga diskriminira liječnike specijaliste laboratorijske medicine, citologije, patologije, mikrobiologije, itd., magistre molekularne biologije, magistre medicinsko laboratorijske dijagnostike, prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike te zdravstveno laboratorijske tehničare koji, udruženi u timove, obavljaju medicinsko laboratorijsku djelatnost u laboratorijima svih profila u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. Da bi takav timski rad, sa stručnjacima svih razina obrazovanja bio moguć, potreban je sinergistički rad različitih profesija iz područja prirodnih znanosti na čelu s liječnicima specijalistima te upravo zbog toga, za sve te struke uključujući i magistre medicinske biokemije, treba biti mjesta u timovima koji se bave medicinsko laboratorijskom djelatnošću i laboratorijskom medicinom u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. U ovom teškom trenutku, borbe s epidemijom, se ne može, niti se smije zanemariti činjenjca da mnogi naši stručnjaci, naši kolege svih razina obrazovanja, od liječnika mikrobiologa, magistara molekularne biologije , magistara i prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike do zdravstveno laboratorijskih tehničara i danas danonoćno i naporno rade na dijagnostici COVID-19 virusa. Nadam se da će gospodin ministar prof. dr .sc. Vili Beroš, obzirom na sve reakcije e- savjetovanja, naći ispravno rješenje za sve djelatnosti i djelatnike koji se bave medicinsko laboratorijskom djelatnošću i laboratorijskom medicinom u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
9 Jelena Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Djelatnost laboratorijske medicine je široko multidisciplinarno područje koje se ne može i ne smije ograničavati s medicinskom biokemijom.Ovaj nacrt je diskriminacija i isključivanje niza ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine npr: liječnike specijaliste citologije,patologije,mikrobiologije,transfuziologije, magistre i prvostupnike laboratorijske dijagnostike i biologe. Izvođenje djelatnosti iz područja laboratorijske dijagnostike zahtijeva sinergistički rad različitih profesija iz područja prirodnih znanosti na čelu s liječnicima specijalistima. Potrebno je redefinirati svrhu i opis djelatnosti medicinske biokemijske djelatnosti da ne prelazi ovlasti koje pripadaju liječnicima specijalistima. S obzirom na to da laboratorijsku medicinu pokrivaju sve liječničke specijalizacije, to ih čini nositeljima djelatnosti, kako drugdje u EU i svijetu, tako bi trebalo i u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
10 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne slažem se s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti budući da diskriminiraju brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Slažem se s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
11 Ena Pešut NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem i podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
12 Petra Đurković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s komentarima gospođe Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
13 BORNA KADOIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem i podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
14 Romana Gjergja Juraški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ovaj nacrt zakona predstavlja diskriminaciju i isključivanje liječničke profesije, te liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, uključujući i specijaliste pedijatre i uže specijalizacije iz područja pedijatrije i time neuropedijatre, te istovremeno onemogućava aktivno i ravnopravno sudjelovanja u laboratorijskoj medicinskoj dijagnostici koja čini značajan dio specijalističkih i subspecijalističkih kompetencija. Kompetencije neuropedijatra iz područja laboratorijske medicinske dijagnostike, ponajprije molekularne genetske i (neuro)metaboličke dijagnostike uključene su u obavezan program uže specijalizacije iz pedijatrijske neurologije, a zahtjevaju kvalitetu i izvrsnost u procjeni indiciranosti pojedinih laboratorijskih pretraga, analizu, njihovu interpretaciju, te tumačenje rezultata laboratorijskih pretraga u okviru kliničke slike. Liječnik specijalist pedijatar/uži specijalist neuropedijatar je neophodan/bezuvjetan za interpretaciju navedenih nalaza, kao i za primjenu tzv. personalizirane i precizne medicine u laboratorijskoj medicini. Aktivno sudjelovanje i suradnja liječnika specijalista pedijatara i pedijatrijskih neurologa u laboratorijskoj medicinskoj dijagnostici je neophodno i ujedno uobičajeno prihvaćeno na međunarodnoj razini. Nema niti ikakvog logičnog razloga da se onemogući liječničkoj profesiji ravnopravno sudjelovanje u radu dijagnostičkog laboratorija uključujući i mogućnost adekvatne specijalizacije iz područja laboratorijske dijagnostike. Kao dio Europske zajednice (EU) u razdoblju kad Hrvatska predsjedava EU potrebno je slijediti načela multidisciplinarnosti struka i timskog pristupa bez ograničavanja pojedinih profesija, liječničkih specijalizacija i užih specijalizacija. Multidisciplinarnost timova osigurava izvrsnost, visoku kvalitetu rada kao i odgovornosti prema pacijentu i struci. Za Hrvatsko društvo za dječju neurologiju HLZ Prof.dr.sc.Nina Barišić Doc.dr.sc. Romana Gjergja-Juraški Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
15 Antonija Pavlović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ovako veliki broj primjedbi na Nacrt prijedloga ovoga zakona, čak i u ovakvoj situaciji kada su zdravstveni djelatnici kojih se on tiče mobilizirani s ciljem očuvanja zdravlja i života naših građana pa ne mogu sudjelovati u ovom e-savjetovanju, definitivno ukazuje na nedostatke. Posebno podržavam prijedloge gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek u cilju poboljšanja istoga. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
16 Ana Zidar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s komentarima Jasne Matić i Medicinskog fakulteta Osijek.Smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminira brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
17 Filip Matković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem sa komentarom Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
18 Tomislav Mikec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a). Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminira brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
19 Dora Matkovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne slažem se s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti budući da diskriminiraju brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Slažem se s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
20 Matea Zidar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a,kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
21 Nevena Jović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
22 Niklas Veočić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Izneseni stavovi voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a Jasne Matić najbolje opisuju problematiku gore navedenog Nacrta prijedloga te se u potpunosti slažem s njima. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
23 ANTONIO TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
24 Anita Zovkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
25 Anto Bošnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne podržavam Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti te ga smatram diskriminirajućim za druge djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
26 Stanko Musa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s komentarima gospođe Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
27 Dominik Brekalo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne slažem se s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti budući da diskriminiraju brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Slažem se s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
28 Davorka Bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
29 Stefan Stepančević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem i podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
30 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem i podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
31 Katica Kosić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Podržavam komentare gospođe Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek te se slažem sa svima koji su izjavili da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminira brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
32 Hrvatsko društvo za transplantacijsku medicinu HLZ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatsko društvo za transplantacijsku medicinu Hrvatskog liječnikog zbora u cijelosti podupire Odgovor Hrvatskog društva patologa i sudskih medicinara na nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko biokemijski djelatnosti. Odgovor Hrvatskog društva patologa i sudskih medicinara na nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko biokemijski djelatnosti (dalje u tekstu: Nacrt) Odgovor na Nacrt temelji se na: Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN100/18, 125/19) https://www.zakon.hr/z/190/Zakon-o-zdravstvenoj-zaštiti Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN broj 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16 - Ispravak i 6/17) https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=http://www.propisi.hr/print.php%3Fid%3D8228&ved=2ahUKEwjM5Lq4mNHoAhVAxMQBHdFWDRUQFjAAegQIBBAC&usg=AOvVaw1vsxetieKNTJAruD48vnGx Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 121/03, 48/05 i 85/06) https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_73_2448.html&ved=2ahUKEwieg_LQmNHoAhUU6aYKHbfOCMcQFjAAegQIBRAB&usg=AOvVaw1NoiQbn6EdUbe3NyCXm_yU Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima farmaceutsko biokemijski fakultet sveučilište u Zagrebu (izmjene i dopune 2014.) https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=http://www.pharma.unizg.hr/files/file/dokumenti/akti-fbf/Pravilnik-o-studiranju-na-diplomskim-studijima-FBF-a-2014.pdf&ved=2ahUKEwi3kO2BmNHoAhVF8aYKHSIuBB0QFjAAegQIBRAB&usg=AOvVaw1ytomTRWZT3zIuAnRub_Ct Napomene radi, smatramo važnim istaknuti da su Pravilnici o specijalizacijama (usavršavanje doktora medicine te usavršavanje magistra medicinske biokemije) donešeni na osnovu različitih članaka Zakona o zdravstvenoj zaštiti i to s razlogom obzirom na različitost zanimanja koja se predmetnim Pravilnicima reguliraju, kao i razinu stručnosti te ponajviše stupnja obrazovanja, odnosno vrste obrazovne ustanove iz koje doktori medicine odnosno magistri medicinske biokemije potječu. 1. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine U Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine donešenom na temelju članka 139. (starog) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, utvrđuju se grane specijalizacija doktora medicine, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija, kao i uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, u trajanju od 5 odnosno još 3 godine iz užih specijalizacije. Sukladno članku 2. Pravilnika, specijalizacija jest obliku organiziranog natjecanja kompetencije prema propisanom programu. S obzirom da je Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine (dalje u tekstu: Povjerenstvo) složeno tijelo pri nadležnom Ministarstvu (MZ), čija obveze su ujedno i primjena europskih standarda u usavršavanju doktore medicine, nadziranje trajanja i sadržaje specijalističkog usavršavanja, kontrola kvaliteta specijalističkog usavršavanja, predlaganje metoda procjene napredovanja specijalizanata putem formativno i sumativno ocjenjivanja nadležnom Ministru, procjena uspješnosti i rada ispitivača na specijalističkim ispitima, ispitima uže specijalnosti, procjena drugih načina kvalifikacija te predlaganje uvođenja metoda procjene uspješnost i napredovanje specijalizanata te stručne posjete koje uključuju i međunarodne posjete uz uspoređivanje ispunjavanja kriterija za glavne mentore, mentore i zdravstvene ustanove s kriterijima navedenog u prilogu V . ovog Pravilnika, predlažemo otvoreno pismo sa žurnim odgovorom Povjerenstva i ostalih tijela čiji predstavnici čine članove Povjerenstva s obzirom na kratko vrijeme mogućeg djelovanja. Podsjećamo, Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine jest tijelo koje imenuje Ministar na vrijeme od pet godina, a čine ga dva predstavnika Hrvatske liječnička komore, dva predstavnika Ministarstva, jedan predstavnik nacionalnog zdravstveno vijeća, po jedan predstavnik svakog Medicinskog fakulteta u Republici Hrvatskoj, jedan predstavnik Akademije medicinskih znanosti, dva predstavnika Hrvatskog liječnički zbora, jedan predstavnik Hrvatskog društva mladih liječnika. Predsjednika Povjerenstva imenuje Ministar između članova Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanja doktora medicine. Nadalje, člankom 30. Pravilnika, kvalifikacije doktora medicine specijalista upisana u točki 5.1.3 priloga V. Direktive 2005 / 36 / EC europskog parlamenta i vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine, državljaninu države europske unije i ili države potpisnice europsko gospodarskog prostora priznaje se po načelu automatizmu ako je specijalistička titula upisana u popisu 5.1.3 priloga V. Direktive 2005 / 36 / EC. U istom članku usaglašeno je priznavanje specijalističkih kvalifikacija izdanih u državi članice europske unije doktor medicine specijalista državljaninu države članice Europske unije i/ili države potpisnice europsko gospodarskog prostora od strane Republike Hrvatske po istovjetnim uvjetima. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32005L0036&from=EN 2. Pravilnik specijalističkog usavršavanja magistara medicinske biokemije Prema pravilniku specijalističkog usavršavanja magistra medicinske biokemije objavljenom u Narodnim novinama (NN 73/2008), a donešenom od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na temelju članka 133. stavka 2. i članka 134. stavka 6. (starog) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u članku 2. istog, magistar medicinske biokemije mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije sa nazivom medicinska biokemija i laboratorijska medicina ili analitička toksikologija u trajanju od 2 godine. Prema navedenom Pravilniku nije razvidno koje pravno tijelo ili ustanova bi bila izjednačena u pravima i obavezama Nacionalnom povjerenstvo za specijalistička usavršavanje doktora medicine, s obzirom da se također radi o programu specijalističkog usavršavanja pri istom nadležnom Ministarstvu. Što se tiče usklađivanja i vrednovanja magistra medicinske biokemije, prema prethodno već spomenutoj točki 5.1.3. Priloga V. Direktive 2005/36/EC temeljem koje se specijalistička titula doktora medicine priznaje automatizmom, a što je jasno utvrđeno čl. 30. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistra medicinske biokemije ne postoji ni jedan članak iz kojega bi bilo vidljivo da se navedena specijalizacija magistra medicinske biokemije može vrednovati u Europskoj uniji prema navedenoj Direktivi, niti da RH ima mogućnost automatskog vrednovanja navedne djelatnosti, obzirom naziv specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine ne postoji prema specijalističkim titulama upisanih u popis iz toč. 5.1.3. Priloga V. Direktive 2005/36/EC. Nastavno, dodatna neusklađenost postoji i između Pravilnika o studiranja na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (izmjene i dopune iz 2014. godine), koji se primjenjuje na diplomski studij medicinske biokemije, a gdje se po završetku istog studija stječe akademski naziv magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te prethodno spomenutog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistar medicinske biokemije (posljednja izmjena iz 2006. god.), u kojem prethodni naslov ne postoji na razini diplomskog studija, naime predmetni Pravilnik poznaje magistra medicinske biokemije, a koji se može stručno usavršavati u obliku specijalizacije s nazivom - magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Sukladno gore navedenom, s obzirom da postoje nesukladnost akademskog nazivlja iz Pravilnika o specijalizaciji magistara medicinske biokemije i nazivlja Diplomskog studija medicinske biokemije pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; obzirom na ogromne razlike u definiciji specijalizacije, programu, trajanju, nadzoru, kontroli i vrednovanju istih, kao i usuglašenost popisa specijalizacije doktora medicine s Direktivom EU, a istovremeno nemogućnost priznavanja kompetencija specijalista medicinske biokemije u EU, razvidno je kako se ove dvije specijalizacije ni na koji način i ni po kojoj osnovi ne mogu uspoređivati, a nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko biokemijskim djelatnosti ne samo da ih pokušava izjednačiti, već štoviše stavlja magistre medicinske biokemije u nadređeni položaj svim zdravstvenim radnicima koji sudjeluju u obavljanju djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine (kako to čl. 11 Nacrta predviđa), gdje dolazimo do situacije apsurda da magistar medicinske biokemije odlučuje o vrsti dijagnostičkih pretraga („kada i koje“) u svrhu postavljanja dijagnoze, a za što nažalost u ovom trenutku nisu obrazovani, ni usavršeni. Nastavno na gore navedeno ovim putem još jednom ističemo kako predmetni Nacrt izmjena i dopuna Zakona: • Predstavlja diskriminaciju i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti u zdravstvu, osobito obzirom da jedino doktor medicine ima kompetencije pružanja cjelokupne zdravstvene skrbi, • Diskriminira pravo mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, na rad u laboratorijskoj medicinskoj dijagnostici kao dio specijalističkih kompetencija zdravstvene skrbi, • Diskriminira liječnike na pravo da bude voditelj u medicinskom laboratoriju, • Diskriminira liječnike na pravo da odlučuju o pretragama u medicinskoj dijagnostici, • Diskriminira i sankcionira liječnika/liječnika specijalistu koji sukladno svojim specijalističkim kompetencijama provodi laboratorijsku medicinsku dijagnostiku, • Omogućuje medicinskom biokemičaru ekskluzivno pravo na rad u medicinskom dijagnostičkom laboratoriju, pravo na analitičke tehnike i metode, pravo na voditeljstvo, pravo odlučivanja o pretragama koje će odrediti, tumačiti i prema kojim rezultatima će liječiti liječnik specijalist (?!?) Polazeći od gore navedenog, mišljenja smo da je neophodno po žurnom postupku ukinuti i zabraniti drugim profesijama osim liječnicima pravo na korištenja naziva „medicina“ u akademskim nazivima svojih profesija, budući da jedino liječnici imaju kompetencije prakticirati „medicinu“ tj. cjelokupnu zdravstvenu skrb. Također, potrebno je ukinuti i zabraniti drugim profesijama korištenje naziva „specijalist … laboratorijske medicine“, budući da ovaj naziv obmanjuje korisnike zdravstvene skrbi i isključiv je za doktore medicine. Napomena - godine 1962. je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u UEMS-i, što znači da je naziv specijalist laboratorijske medicine već postojao za liječnike specijaliste. Mišljenja smo da niti jedna struka ne može koristiti naziv koji joj ne pripada i koji već postoji u primjeni za neku drugu profesiju. Obzirom je nedvojbeno kako status magistra medicinske biokemije nije reguliran na razini EU, odnosno ne postoji izvan obrazovanja u sklopu medicinskih fakulteta i medicinskih ustanova EU, evidentno je kako je prije donošenja izmjena i dopuna ovog Zakona, prethodno potrebno urediti ne samo akademski naziv magistra medicinske biokemije, već njihov cjelokupan status, a sve u svrhu ispunjavanja osnovnih obveza koje za nas proizlaze iz Direktive EU o slobodi kretanja radnika kao i slobodi njihova zapošljavanja. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
33 Josip Radan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne slažem se s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti budući da diskriminiraju brojne druge djelatnosti u zdravstvu. Slažem se s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
34 Điljferije Aliti NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Laboratorijska dijagnostika ili medicina u cijelom svijetu pa i u RH multidisciplinarna je djelatnost koja se sastoji od nekoliko profesija, zbog navedenog smatram da je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminirajući. Diskriminirane su brojne druge djelatnosti u zdravstvu, osobito djelatnosti medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Izneseni stavovi voditljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a Jasne Matić najbolje opisuju problematiku gore navedenog Nacrta prijedloga te se u potpunosti slažem s njima. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
35 Barbara Kosić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić, voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a, kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
36 Martina Firić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Smatram da je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminirajući. Diskriminirane su brojne druge djelatnosti u zdravstvu, osobito djelatnosti medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Izneseni stavovi voditljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a Jasne Matić najbolje opisuju problematiku gore navedenog Nacrta prijedloga te se u potpunosti slažem s njima. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
37 Antonio Periš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Medicinskog fakulteta Osijek, Sanje Kuštreba, te Admira Dilberovića : Osnovna premisa stvaranjem ovog Nacrta je zatvoriti tržište rada za sve medicinsko-laboratorijske radnike sa završenim multidisciplinarnim sveučilišnim diplomskim studijem sukladno planiranim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Na Medicinskom fakultetu Osijek provodi se studijski program DSS Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji je usklađen sa : -smjernicama Svjetske federacije za biomedicinsko laboratorijsku znanost - IFBLS , kao i popisom kompetencija magistara biomedicinsko laboratorijskih znanosti/tehnologija, a korištena metodologija temeljena na preporukama Europske unije - sa smjernicama EPBS European Association for Professions in Biomedical Science -predstavnicima Hrvatske laboratorijske udruge (HLU) Program studija usporediv je s programima uglednih inozemnih učilišta iz europskih zemalja, posebno zemalja u okruženju npr. Slovenije, Italije, Švedske i Norveške Unatoč činjenici da su magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike po obrazovanju zdravstveni laboratorijski radnici i da stječu kompetencije u području Biomedicine i zdravstva, polju kliničkih medicinskih znanosti, te da su osposobljeni samostalno raditi u sustavu zdravstvene zaštite u dijagnostičkim laboratorijima…. još uvijek im nije omogućen ulazak u sustav zdravstvene zaštite na toj razini nego samo na prvostupničkoj razini. Magistri medicinske biokemije regulirani su u Republici Hrvatskoj, a nisu u Europskoj uniji. Prema tome u bazi reguliranih profesija u EU ne postoji profesija „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike reguliran je u svih 28 članica Europske unije, generičkog imena „Medical/biomedical laboratory technician“ uz napomenu da se podrazumijeva i drugi ciklus obrazovanja na diplomskoj razini. Medicinski biokemičari prisvajaju pojam laboratorijska medicina u svojoj osnovnoj edukaciji, iako je to naziv za reguliranu profesiju i doktorsku specijalizaciju u Europi. Neutemeljeno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći naziv specijalizacije koji postoji za drugu profesiju, i to liječničku. Dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu je potrebno ukinuti uz medicinsku biokemiju, jer je to naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od Europskih zemalja. Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Tvrdnja da je akademski naziv promijenjen u „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ sukladno odluci o promjeni naziva profesije u Europskoj uniji, paušalna je i ničime potkrijepljena. Naime, u bazi reguliranih profesija u EU ne postoji profesija pod tim nazivom. U pružaju laboratorijskih usluga uključene su mnoge druge profesije koje ovaj Zakon isključuje. Medicinska biokemija predstavlja samo jedan od segmenata laboratorijske medicine i nema ingerencije nad drugim područjima. Naziv medicinske biokemije i laboratorijske medicine je zbunjujući i obmanjujući u Europskom i Hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi, te može narušiti sigurnost zdravstvene skrbi pacijenta. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
38 VALENTINA GRUJIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminira brojne druge djelatnosti u zdravstvu, posebno djelatnosti medicinsko-laboratorijske dijagnostike. U potpunosti se slažem s komentarima gospođe Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
39 Irena Drmić Hofman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ponukana različitim interpretacijama i komentarima na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, kao osoba koja se molekularnom genetikom bavi skoro 30 godina, htjela bih skrenuti pozornost na nekoliko činjenica. 1.MULTIDISCIPLINARNOST/INTERDISCIPLINARNOST. U posljednje vrijeme, posebice od početka „korona“ krize, postajemo polako svjesni da niti jedan razuman zdravstveni profesionalac ne može u potpunosti zanemariti multidisciplinarnost/interdisciplinarnost u medicini, odnosno ne bi smio ignorirati znanja, vještine i stavove, koji proizlaze iz kompetencija niza različitih struka koje rade u zdravstvu. U 21. stoljeću inzistirati isključivo na pozicioniranju samo svoje vlastite struke (liječnici i/ili medicinski biokemičari), pritom zanemarujući sve ostale je, najblaže rečeno, prilično retrogradno. Stoga smatram da stručnjaci različitih struka, koji su zaposleni u dijagnostičkim laboratorijima, imaju svoje mjesto u sustavu zdravstva, budući kolegice i kolege s temeljnom edukacijom iz molekularne biologije, medicinske biokemije, kemije, a ponekad i iz medicine, kreiraju i izvode tisuće testova u dijagnostičkim laboratorijima, koristeći čitav niz sofisticiranih i preciznih instrumenata, određujući najkompleksnije promjene koje su od velikog značenja liječnicima u njihovoj kliničkoj prosudbi. 2.EDUKACIJA. Kao profesorica na Katedri za medicinsku kemiju i biokemiju na Medicinskom fakultetu u Splitu, više od 25 godina sam uključena u edukaciju budućih liječnika. Također, kao članica Povjerenstva, 2011.g. sudjelovala sam u izradi prvog curriculuma za studij medicine, usklađenog s direktivom 36/2005 Vijeća Europe (VE) i definiranju kompetencija svih nastavnih jedinica. Liječnici u osnovnom curriculumu ne dobivaju dostatne kompetencije potrebne za rad u dijagnostičkim laboratorijima, ali za to ni nema razloga, budući je njihovo obrazovanje izuzetno skupo i usmjereno ponajprije prema dijagnosticiranju i liječenju najkompleksnijih bolesti pa je njihova ekspertnost u tom kontekstu apsolutno neupitna i dragocjena. Također, ukoliko neki liječnik/ca nakon studija svoju karijeru želi nastaviti u dijagnostičkom laboratoriju, uz dodatno usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje treba mu to i omogućiti. Međutim, trebalo bi vrijediti i obrnuto. Naime, ne mogu se složiti s činjenicom da netko tko tijekom studija ili svog stručnog i znanstvenog usavršavanja nije naučio ništa o vrednovanju laboratorijskih metoda, odabiru i kreiranju referentnih metoda te validaciji rezultata analiza može/mora imati ekskluzivno pravo potpisivanja rezultata analiza, proizašlih iz dijagnostičkih laboratorija. To nam se upravo i događa u Splitu. Naime, nalaze molekularne dijagnostike virusa SARS-CoV-2 ne potpisuju osobe koje su ih izradile (molekularci s 28 i 20 godina iskustva u laboratoriju) već isključivo liječnici specijalisti patologije, mikrobiologije ili medicinske genetike. 3.EU REGULATIVA. Sasvim je jasno da zadnju riječ o priznavanju pojedinih kompetencija u laboratorijskoj dijagnostici ne treba prepustiti paušalnim procjenama, koje uopće nisu usklađene s EU-regulativom. Uz već spomenutu Direktivu 36/2005 VE te dodatne direktive 55/2013 VE i EMA-e 82011) i na primjeru susjedne Slovenije, potrebno je preko stručnih društava i mreža na razini Europe (npr. ESHG, EuroGentest) uključiti se i raditi na implementaciji EU regulative, kako bismo postigli uvjete za najkvalitetniju profesionalnu praksu u laboratorijima, jer samo tako možemo pratiti korak s vremenom i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi. U tom smislu ohrabruje činjenica da je Europska unija medicinskih specijalista (UEMS) dala sve potrebne certifikate i stručnjacima koji nisu isključivo liječničkog profila (npr. biolozima), što ukazuje da ključ za priznavanje kompetencija nije temeljno visokoškolsko obrazovanje, već stečene kompetencije i cjeloživotno učenje i usavršavanje. Prof.dr.sc. Irena Drmić Hofman Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
40 Ivona Kosić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s komentarima gospođe Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
41 Ena Main NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminira brojne druge djelatnosti u zdravstvu, uključujući i djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Podržavam komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
42 Deni Plečko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U cijelosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
43 Dejan Čonda NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Monopolizacija bilo kojeg sustava od strane neke struke nije u interesu javnog zdravstva. Formulacija u rečenici "rad pod nadzorom" je ponižavajući za bilo koju struku u bilo kojem sustavu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
44 Mirta Baćani NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Ne slažem se s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti zbog diskriminirajućih stavki koje sadržava. U potpunosti podržavam stavove voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a Jasne Matić i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
45 Hatidže Vejseli NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti diskriminira brojne druge djelatnosti u zdravstvu, osobito djelatnosti medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Kako izneseni stavovi voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a Jasne Matić po mome mišljenju najbolje opisuju problematiku gore navedenog Nacrta prijedloga, u potpunosti se slažem s njima. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
46 DOMAGOJ ŠPOLJARIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
47 FILIP PETRIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Poštovani, Ne slažem se s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Podržavam stavove i primjedbe iznesene na ovaj Nacrt od Hrvatskog društva za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva patologa i sudskih medicinara Hrvatskog liječničkog zbora. Osobito se slažem s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Medicinskog fakulteta Osijek. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
48 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu stavlja sljedeće prigovore na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Nacrt). Članak 1. Nacrta: U članku 1. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti navodi se kako je djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal (krv, mokraća, stolica, likvor, slina i ostale tjelesne tekućine, tkivo, stanice) sa svrhom prevencije bolesti, ranog otkrivanja i utvrđivanja uzroka bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti i to koristeći preporučene analitičke tehnike i informacijsku tehnologiju koje se primjenjuju u različitim područjima djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine poput medicinske biokemije, laboratorijske hematologije i koagulacije, laboratorijske imunologije, molekularne dijagnostike, analitičke toksikologije. Članak 1. postojećeg Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03 i 117/08) propisuje kako se zakonom uređuju načela, način organiziranja i provođenja medicinsko-biokemijske djelatnosti. Člankom 1. Nacrta u okviru reguliranja medicinske biokemije uvodi se i laboratorijska medicina iako se laboratorijskom medicinom bave i druge struke te je to širi pojam koji obuhvaća i druge djelatnosti primjerice, genetiku, genomiku te kliničku embriologiju. Tako sukladno Zakonu o medicinsko potpomognutoj oplodnji (NN 86/12) propisani su uvjeti za obavljanje navedene djelatnosti kojim je propisana obveza zapošljavanja minimalnog broja magistara biologije koji rade u navedenim laboratorijima (čl. 39.). Laboratorijska medicina u EU obuhvaća prema EU dokumentu Syllabus-u Europskog udruženja za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu verzija 5 2018, Volume 56 Issue 11 (izvor: https://www.degruyter.com/view/journals/cclm/56/11/article-p1846.xml, dostupno na dan 02.04.2020. godine) kliničku kemiju/imunologiju, hematologiju/transfuziju, mikrobiologiju/virologiju, genomiku/citogenetiku i in vitro fertilizaciju. Udruženja na europskoj razini i to Europsko udruženje za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu ukazuje na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ i to na način da treba priznati jednaku specijalizaciju i znanstvenicima (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceutima u području specijalizacije iz kliničke kemije i laboratorijske medicine (izvor: Self and Co-regulation for Science and Pharmacy Specialists in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, izvor:https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf). Na europskoj razini Europsko udruženje laboratorijske medicine (EFLM) 2010. godine usvojilo je naziv profesije: “Specijalist laboratorijske medicine” (izvor: Laboratory medicine in the European Union, Wytze P.Oosterhuis and Diomone Zerah https://www.degruyter.com/view/journals/cclm/53/1/article-p5.xml). HDBUZ je za usklađivanje hrvatske regulative s EU direktivom o uvođenju jedinstvene specijalizacije iz laboratorijske medicine s čime se složilo i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) kao član Europskog udruženja za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu. Na taj način bi se Hrvatska uskladila s postupanjem EU u pogledu mjera kojima se podupire slobodno kretanje radnika u EU što je jedno od temeljnih načela EU. Hrvatsko društvo biologa ističe multidisciplinarnost laboratorijske medicine, te ista ne može biti djelatnost nad kojem će primat i nadzor imati jedna struka. S obzirom da je navedeno u članku 1. Nacrta da je djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti ostalim izmjenama članaka ovog zakona diskriminiraju se druge djelatnosti tj. druge struke u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, jer se primat daje magistrima medicinske biokemije. Kao jedna od djelatnosti medicinsko-biokemijske djelatnosti i laboratorijske medicine navodi se i molekularna dijagnostika koje nije isključiva djelatnost rada medicinskih biokemičara. Čl. 30. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) (u daljnjem tekstu: ZZZ) propisuje da se zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike. Medicinsko- biokemijska djelatnost je jedna od laboratorijskih djelatnosti te ne obuhvaća cijelu laboratorijsku dijagnostiku. Na navedeni način molekularna dijagnostika kao dio laboratorijske djelatnosti stavlja se pod nadzor i vodstvo medicinskih biokemičara, što je u suprotnosti s ZZZ. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/2008) propisana je specijalizacija iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine u trajanju od 48 mjeseci, od čega dva mjeseca usavršavanja iz laboratorijske dijagnostike, a upravo su magistri biologije mentori u navedenom području magistrima medicinske biokemije. S tim u vezi valja napomenuti da je ogroman napredak na području genetike i genomike zadnjih nekoliko godina učinilo prenatalno i postnatalno genetsko testiranje dostupnije kroz mnoge laboratorije i privatne prakse, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Obzirom da se kod genetskog testiranja u pravilu uvijek radi o delikatnim pitanjima koji ne uključuju samo pojedince koji se podvrgnu takvo testiranju nego i članove njegove obitelji iznimno je bitno da pružatelj usluge bude visoko kvalificirana osoba s adekvatnim znanjem. Navedeno se u potpunosti slaže s ciljevima Direktive 2005/36/EZ i Direktive 013/55/EU o podizanju kvalitete zdravstvene usluge i sigurnosti pacijenata. Na razini Europske unije Europsko društvo humane genetike, Europski odbor za medicinsku genetiku (European Society of Human Genetics, European Board of Medical Genetics), kao krovna strukovna organizacija, među prvima je 2010/2011. godine uvidjelo važnost procesa priznavanja stručnjaka koji rade na području laboratorijske medicinske genetike te kreiranja jedinstvenog Europskog registra pružatelja genetskih usluga (https://www.eshg.org/668.0.html). Danas je kroz Europski odbor za medicinsku genetiku moguće priznavanje kompetencija i stjecanje titule Europski registrirani klinički laboratorijski genetičar, što je do sada iskoristilo više od 300 stručnjaka iz cijele Europe i svijeta (https://www.eshg.org/667.0.html). Pojedine članice Europske unije već su uvidjele važnost kompetencija koje pojedinac treba imati da bi se pružila kvalitetna zdravstvena usluga iz područja genetskog testiranja te su pokrenule program nacionalnih specijalizacija iz laboratorijske medicinske genetike. Takav oblik usavršavanja prvenstveno je namijenjen stručnjacima iz područja prirodnih znanosti (magistri u području biologije i slično) koji rade i djeluju u sklopu laboratorija medicinske genetike. Tako je u Sloveniji, na primjer, 2013. godine kroz Ministarstvo zdravstva Republike Slovenije usvojen „Program specijalizacije iz laboratorijske medicinske genetike“ kroz koji stručnjaci iz područja prirodnih znanosti reguliraju svoje specijalističko obrazovanje iz laboratorijske medicinske genetike. Proces regulacije specijalizacije omogućava kvalitetnu zdravstvenu uslugu prenatalnog i postnatalnog genetskog testiranja i sigurnost da su osobe koje takvu uslugu pružaju vrhunski stručnjaci i visoko obrazovane osobe koje posjeduju najrelevantnije kompetencije. Iz svega navedenog vidljivo je stručnjaci zaposleni u laboratorijskoj dijagnostici jesu stručnjaci iz drugih područja, a ne samo medicinske biokemije. Prema tome, Odluka Senata donesena na 16. sjednici koja se spominje u ocjeni postojećeg stanja ne predstavlja usklađenje s akademskim nazivima na europskoj razini, niti se prijedlog izmjena i dopuna zakona može vršiti na temelju odluke Senata kojom se diskriminiraju druge profesije. Na navedeno upozorava i Odluka Ustavnog suda RH U-II- 249/2016. godine kojom su ukinute odredbe čl. 12. i 13. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 139/14) koje su propisivale specijalizaciju laboratorijske medicine, a u kojoj odluci se napominje da su različite djelatnosti sastavni dijelovi zdravstvene djelatnosti i obavljaju ih zdravstveni radnici različitog (fakultetskog) obrazovanja i kompetencija. Upravo jednako vrednovanje svih profesija vidljivo je i iz činjenice da u Republici Hrvatskoj dva magistra biologije imaju diplomu- specijalizaciju iz histokompatibilnosti i imunogenetike UEMS-a (Europske udruge medicinskih specijalista (Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists)) koja se očigledno ne dodjeljuje prema temeljnom obrazovanju već prema kompetencijama. Stoga se predlaže iz čl. 1. Nacrta izbrisati riječi: molekularna dijagnostika. Članak 2. Nacrta U članku 2. Nacrta navodi se kako se mijenja čl. 7. te se navodi kako medicinsko-biokemijski laboratorij mora imati voditelja. Voditelj je odgovoran za zakonit i stručni rad medicinsko-biokemijskog laboratorija. Voditelj mora biti magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona. HDBUZ smatra kako propisivanje da voditelj laboratorija koji obavlja djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija u okviru kojeg se obavlja i molekularna dijagnostike mora biti magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, neopravdano diskriminira druge struke time i struku biologa. Članak 3. i članak 4. Nacrta Člankom 3. propisano je da djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine provode magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u svojstvu nositelja djelatnosti i voditelja tima koji čine: zdravstveno-laboratorijski tehničari i prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike, te zdravstveni radnici iz članka 155. stavak 1. i 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Člankom 4. propisuje se: „Zdravstveno-laboratorijski tehničari, prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike i ¬¬ostali zdravstveni radnici koji sudjeluju u obavljanju djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine rade pod nadzorom magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste.“ Članak predstavlja diskriminaciju drugih profesija iz ZZZ koje jesu zdravstveni radnici, te daje primat struci magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Sukladno čl. 155. stavak 1. i 2. propisuje da su zdravstveni radnici osobe sa visokim obrazovanjem na drugim fakultetima (ne samo osobe obrazovane na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja i to na jednak i ravnopravan način kao i magistri medicinske biokemije. Zdravstvene radnike sa stupnjem obrazovanja istovjetnim magistrima medicinske biokemije stavlja se u istu kategoriju sa tehničarima i prvostupnicima i propisuje se nadzor nad njihovim radom od strane magistara medicinske biokemije. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) svi biolozi u zdravstvu su visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, koji završetkom obrazovanja stječu status magistar, magistra u skladu s posebnim zakonom. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu sukladno Statutu ustrojen je biološki odsjek sa sveučilišnim studijskim programima iz biologije, pa tako nakon završenih sveučilišnih diplomskih studija stječe se titula magistra molekularne biologije, magistra eksperimentalne biologije i sl. U dopunskoj ispravi o studiju za magistre molekularne biologije koje izdaje Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu navodi se: „Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz biologije, molekularne biologije, biokemije, bioinformatike, genetike, strukturne kemije i drugih prirodoslovnih disciplina. Stečena znanja i vještine studenti mogu primijeniti u obavljanju poslova iz biologije, molekularne biologije, biotehnologije, biomedicine, biokemije i ostalih prirodoslovnih grana. Stečena će znanja omogućiti zapošljavanje u znanstvenim institucijama (istraživači, asistenti i zdravstveni suradnici), te će kao stručnjaci (voditelji laboratorija) biti osposobljeni za rad u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima...“ Na potrebu jednakog statusa biologa kao i drugih visokoobrazovnih radnika ukazuje i odredba čl. 205. ZZZ koja propisuje da poslove zdravstvenog inspektorata za nadzor kvalitete i sigurnosti medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla namijenjenih liječenju (ljudski organi za presađivanje, tkivni presadci, stanice i krvni pripravci) može obavljati samo osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije, biologije ili molekularne biologije. Dakle, sam ZZZ u pogledu kompetencija glede zdravstvenog inspekcijskog nadzora izjednačava navedene profesije. Odredba čl. 4. Nacrta u suprotnosti je sa ZZZ i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i člankom 14. Ustava RH koji zabranjuje diskriminaciju prema naobrazbi. Radi se o dvije jednakovrijedne profesije proizašle iz sustava obrazovanja na sveučilišnim studijima koji imaju jednakovrijedne ishode učenja u polju laboratorijske medicine. Članak 9. Nacrta: U javne ovlasti Komore pod točkom 5. navodi se: „obavlja stručni nadzor na svim mjestima na kojima se obavljaju pretrage iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost.“ Ovim izmjenama se u stručni nadzor Hrvatske komore medicinskih biokemičara stavlja nadzor nad drugim zdravstvenim djelatnicima kojima obavljanje medicinsko- biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost. Iz navedenog bi proizlazilo da Komora medicinskih biokemičara nadzire rad „na svim mjestima“ što bi uključivalo sve zdravstvene ustanove i laboratorije koji obavljaju laboratorijsku dijagnostiku i rad zdravstvenih radnika na „tim mjestima“. Osim što je odredba nejasna, ista preširoko regulira ovlast Komore medicinskih biokemičara. Navedenim izmjenama proširuje se ovlast Komore medicinskih biokemičara i na zdravstvene ustanove i laboratorije u kojima se obavlja laboratorijska dijagnostika, a koju dijagnostiku ne obavljaju samo medicinski biokemičari, te se Komori daju ovlasti koje joj ne pripadaju po ZZZ. Pri Kliničkim bolničkim centrima u Hrvatskoj postoje Klinički zavodi za laboratorijsku dijagnostiku u kojima se obavljaju poslovi laboratorijske medicine te nije propisano da voditelj može biti samo medicinski biokemičar, niti da nadzor nad radom drugih profesija (magistara biologije, doktora medicine) koje obavljaju navedenu djelatnost u Kliničkim zavodima za laboratorijsku dijagnostiku može obavljati Komora nadležna za djelatnost druge profesije (magistara medicinske biokemije). Također jedna profesija ne može imati isključivo pravo nadzora nad radom drugih zakonom izjednačenih i jednakovrijednih profesija (magistara biologije, doktora medicine) koji obavljaju istu djelatnost. Kao što je već rečeno medicinska biokemija je jedna od grana laboratorijske dijagnostike, a ne jedina, a poslove laboratorijske medicine obavljaju i druge profesije (magistri biologije, magistri kemije i doktori medicine). Primjerice u Republici Sloveniji na temelju Zakona o zdravstvu Republike Slovenije (Zakon o zdravstveni dejavnosti (Uradni list RS, št. 23/05) i Pravilnika o stručnom nadzoru u djelatnosti laboratorijske medicine (Pravilnika o strokovnem nadzoru s svetovanjem v dejavnosti laboratorijske medicine (Uradni list RS št. 53/25.9.2017) ustrojena je Komora laboratorijske medicine Slovenije koja obavlja stručni nadzor nad radom radnika u djelatnosti laboratorijske medicine (biologa, liječnika, medicinskih biokemičara) naglašavajući multidisciplinarnost navedene djelatnosti (izvor: http://www.zlms.si/si). Članak 10. Nacrta: U članku 23. stavku 1. iza točke 11. dodaje se nova točka 11.a koja glasi: „11.a daje stručna mišljenja o uvođenju pretraga iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost.“ Ovim izmjenama se daje ovlast Komori da daje stručna mišljenja iz područja laboratorijske medicine, a koja obuhvaća i molekularnu dijagnostiku koju ne obavljaju isključivo magistri medicinske biokemije. Osim toga, navedena Komora i njezini članovi nemaju kompetencije za obavljanjem nadzora nad radom magistara biologije. Također, davanje stručnog mišljenja o uvođenju pretraga drugih zakonom izjednačenih i jednakovrijednih profesija (magistara biologije, doktora medicine) koji obavljaju istu djelatnost dugi niz godina i imaju tražena znanja predstavlja neusklađenost sa dokumentima organizacija EU kao i diskriminaciju drugih profesija. Brojni su primjeri pretraga koje su u području laboratorijske medicine uveli molekularni biolozi bez da im je za to bilo potrebno stručno mišljenje Komore medicinskih biokemičara (molekularno-citogenetičke metode, određivanje BRAF mutacija, HPV genotipizacija, određivanje EGFR mutacija, COVID 19, itd). Slijedom navedenog predlaže se da se iz Nacrta izostavi članak 10. Nacrta. Članak 18. Nacrta: Navedenim člankom su u cijelom tekstu Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti riječi „medicinsko biokemijska djelatnost“ zamijenjene riječima „djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Iz naprijed navedenih obrazloženja i cjelokupnog prijedloga izmjena i dopuna zakonskog teksta jasno je da je na navedeni način struka magistara medicinske biokemije dobila primat u obavljanju navedene djelatnosti (voditelj laboratorija, stručni nadzor, stručna mišljenja i dr.) a da su druge profesije neopravdano diskriminirane što je u suprotnosti s člankom 14. Ustava Republike Hrvatske i člankom 68. Ustava Republike Hrvatske kojim se jamči sloboda znanstvenog stvaralaštva. Vidljivo je da se ostale profesije time i profesiju biologa u zdravstvu onemogućava u jednakom ostvarivanju njihovih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, te ih se onemogućava da na jednak način djeluje na tržištu i budu ravnopravni subjekti tržišnog natjecanja, u odnosu na profesiju medicinsko- biokemijskih zdravstvenih radnika. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
49 Anita Breški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Medicinski biokemičari prisvajaju pojam laboratorijska medicina u svojoj osnovnoj edukaciji, iako je to naziv za reguliranu profesiju i doktorsku specijalizaciju u Europi. Neutemeljeno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći naziv specijalizacije koji postoji za drugu profesiju. Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Laboratorijska dijagnostika ili medicina je u cijelom svijetu pa i u RH multidisciplinarna djelatnost koja se sastoji od nekoliko profesija te slijedom toga preporučam odbacivanje ovog i kreiranje jedinstvenog zakona koji će obuhvatiti sve profesije u RH u kojem će pravo na prijedloge imati sve djelatnosti. Sadržajno je ovaj nacrt diskriminacija i isključivanje niz ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine npr: liječnike specijaliste patologije, citologije, mikrobiologije, transfuziologije, biologe, magistre i prvostupnike laboratorijske dijagnostike te laboratorijske tehničare. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
50 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatska liječnička komora (HLK) podržava u okviru javnog savjetovanja iznesene primjedbe Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu, Hrvatskog društva za patologiju i sudsku medicinu, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju te Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu HLZ-a. Smatramo da zakonski prijedlog nesnovano isključuje ostale profesije iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječnike, što je neprihvatljivo imajući u vidu da jedino doktor medicine ima kompetencije pružanja cjelokupne zdravstvene skrbi. Liječnici su regulirana profesija u Republici Hrvatskoj i Europi, s kompetencijama u području laboratorijske medicine za specijaliste laboratorijske medicine, ali i druge liječeničke specijalizacije s odgovarajućim kompetencijama. U tom pogledu podržavamo u javnom savjetovanju iznesena stajališta da je zakonski prijedlog u kontradikciji s djelatnostima mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologije, transfuziologije, patologije i citologije, sudske medicine, infektologije, medicinske genetike, novorođenačkoga probira, embriologije, neurologije, hematologije, laboratorijske imunologije, transplantacijske medicine, farmakogenomike i dr. Liječnik je jedina profesija koja donosi odluke o dijagnostici i ima odgovornost za cjelokupni dijagnostički nalaz i mišljenje, uključujući i nalaze laboratorijske medicine, dok ostale struke imaju kompetencije i odgovornosti za analitički dio pretrage. Zdravstvena skrb i usluge u zdravstvu, a osobito tehnike ili metode ne mogu pripadati ekskluzivno jednoj profesiji ili djelatnosti. Sve laboratorijske usluge u zdravstvu su dio laboratorijske medicine u kojoj rade liječnici specijalisti i druge profesije, a organizirane su prema pružanju određene usluge u zdravstvu i zdravstvenoj skrbi pod isključivim nadzorom liječnika/liječnika specijaliste. Naziv „doktor medicine specijalist laboratorijske medicine“ postoji od 1962. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u UEMS-i (Union Européenne des Médecins Spécialistes/The European Union of Medical Specialists) te smo mišljenja da druga struka nema pravo koristi isti naziv koji je već postojao za drugu struku u Europi. Doktor specijalist laboratorijske medicine je regulirana profesija i specijalizacija u Europi, te ostalom dijelu svijeta. Nejasno je trenutna mogućnost da druga zdravstvena profesija preuzima već postojeći naziv specijalizacije koji postoji za drugu profesiju, i to liječničku. Medicinska biokemija je regulirana profesija u Hrvatskoj, ali nije u Europi, a što znači da u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena regulirana dodiplomska izobrazba koja bi stvorila preduvjet za odgovarajuću poslijediplomsku ili specijalističku izobrazbu, kao logičan nastavak dodiplomske. Naziv specijalist se pripisuje kao dodatni naziv postojećoj profesiji nakon odgovarajuće specijalističke izobrazbe, npr. doktor medicine specijalist neurologije, psihijatrije, obiteljske medicine, itd. Nastavno, budući da u Europi ne postoji profesija za područje medicinske biokemije, posljedično nema profesije koja može steći naziv specijalist poslijediplomskom edukcaijom. Smatramo da je dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu potrebno ukinuti uz medicinsku biokemiju, jer je taj naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od europskih zemalja. Također, pristupom u EU Republija Hrvatska je preuzela obavezu usklađivanja reguliranih profesija, a što se odnosi i na liječnike specijaliste laboratorijske medicine. Napominjemo da medicinu može prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostale profesije pružaju dio usluga u zdravstvu. U tom smislu ističemo kako su u Direktivi 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija, koja je u hrvatski pravni poredak implementirana Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine, pod točkom 5.1.3. Priloga V. Direktive 23 države Europske unije upisale specijalizaciju laboratorijske medicine. Ovaj zakonski prijedlog je potrebno stoga uskladiti s odgovarajućim zakonskim propisima u Europi prvenstveno, na način da liječnik specijalist ima središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi, a to uključuje upravljanje, medicinsku odgovornost i odgovornost za kvalitetu rada u medicinskom laboratoriju. Naime, liječnik specijalist: • radi u medicinskom laboratoriju i ima kompetencije organizacije i nadzora rada, • liječnik specijalist jedini može potpisati i preuzeti odgovornost za cjelokupni laboratorijski nalaz, tumačenje i analitiku, • kompetencije za nadzor nad radom liječnika specijaliste može imati samo liječnik specijalist, a ne druga struka. Voditelj medicinskog laboratorija ne može biti isključivo medicinski biokemičar, budući da jedino doktor medicine ima kompetencije potrebne za cjelokupnu zdravstvenu skrb i posljedično preuzima odgovornosti za zdravstenu skrb stanovništva. Doktor medicine, specijalist laboratorijske medicine ili drugi specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine mora biti voditelj medicinskog laboratorija. Druge struke mogu nadzirati analitički ili metodološki dio u medicinskom laboratoriju. Nadalje, smatramo da je u odnosu na odgovarajuće izmjene propisa kojima bi se odredila mogućnost liječnicima i liječnicima specijalistima prakticiranje djelatnosti na području laboratorijske medicine mjerodavno samo mišljenje Hrvatske liječničke komore kao nadležne komore. Također, mišljenja smo da ne postoji pravna zapreka da liječnici specijalisti s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, uključujući specijaliste laboratorijske medicine, prakticiraju zdravstvenu skrb, sve aktivnosti u području laboratorijske medicine, upravljanje medicinskim laboratorijem i druge vezane aktivnosti, i to upravo iz razloga jer se ne radi o istoj specijalizaciji koja je kao uvjet propisana za obavljanje medicinsko – biokemijske djelatnosti. Naime, zdravstveni radnici su i liječnici i medicinsko-biokemijski zdravstveni radnici samo što su različitog fakultetskog obrazovanja i kompetencija, a ta činjenica ide isključivo u prilog tvrdnji da ne postoje niti pravni, niti stručni razlozi koji bi predstavljali zapreku da se liječnicima omogući usavršavanje u obliku specijalizacije na području laboratorijske medicine. Činjenica da je medicinsko-biokemijskim zdravstvenim radnicima propisan kao uvjet za obavljanje djelatnosti specijalizacija iz medicinske biokemije ne može i ne smije imati nikakav utjecaj kod utvrđivanja liječnicima prava na stručno usavršavanje u obliku specijalizacije iz područja laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
51 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
52 Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatski liječnički zbor Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju Prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević Klinika za infektivne bolesti „Dr. F. Mihaljević“ Mirogojska 8, 10000 Zagreb Predmet: Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (dalje u tekstu: Nacrt) Otvoreno savjetovanje 12.03.2020. Primjedbe na Nacrt Primjedbe Hrvatskog društva kliničke mikrobiologije (HDKM) na Nacrt temelje se na: Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN100/18, 125/19), Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN broj 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16- Ispravak i 6/17), Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistra medicinske biokemije (NN 121/03, 48/05 i 85/6) i Pravilniku o studiranju na diplomskom studiju Farmaceutsko biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (izmjene i dopune 2014.). Pravilnici o specijalističkom usavršavanju doktora medicine odnosno magistra medicinske biokemije doneseni su na osnovu različitih članaka Zakona o zdravstvenoj zaštiti s razlogom, obzirom na različitost zanimanja koja se predmetnim pravilnicima reguliraju. U Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine na temelju članka 139. (starog) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, utvrđuje se grana specijalizacije (napr. Klinička mikrobiologija), trajanje (5 godina) i program te uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove. Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine (dalje u tekstu: Povjerenstvo) složeno je tijelo pri Ministarstvu zdravstva RH čija je obveza primjena europskih standarda u usavršavanju doktora medicine. Člankom 30. Pravilnika, kvalifikacije doktora medicine specijaliste su upisane u točki 5.1.3. priloga V. Direktive 2005/36/EC europskog parlamenta i kao takve po načelu automatizma priznate i svim članicama EU. Prema Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistra medicinske biokemije, mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije s nazivom medicinska biokemija i laboratorijska medicina ili analitička toksikologija u trajanju od 2 godine. Prema istom Pravilniku nije jasno koje pravno tijelo ili ustanova bi bila izjednačena u pravima i obvezama Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine. U isom Pravilniku ne postoji niti jedan članak iz kojeg bi bilo vidljivo da se navedena specijalizacija magistra medicinske biokemije može vrednovati u EU prema Direktivi, budući da naziv specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine ne postoji prema specijalističkim titulama koje su u popisu točke 5.1.3. Priloga V. Direktive 2005/36/EC. Iz gore navedenog jasno je da postoje ogromne razlike u programu, trajanju i nadzoru specijalizacija, da su specijalizacije doktora medicine pa tako i specijalizacija iz kliničke mikrobiologije usuglašene s Direktivom EU, a da to nije moguće za specijaliste medicinske biokemije. Nacrt prijedloga Zakona daje mogućnost magistrima medicinske biokemije da odlučuju o vrsti dijagnostičkih pretraga u svrhu postavljanja dijagnoze, ekskluzivno pravo na rad u medicinskom dijagnostičkom laboratoriju i voditeljstvo medicinskih dijagnostičkih laboratorija. Ovaj Nacrt prijedloga Zakona je u kontradikciji s djelatnostima mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice kliničke mikrobiologije, transfuziologije, patologije i citologije, sudske medicine, medicinske genetike, hematologije, laboratorijske imunologije, transplantacijske medicine, farmakogenomike i djelatnosti drugih liječničkih specijalnosti, te pravno onemogućava zdravstvenu skrb sukladno Zakonu o liječništvu. Samo liječnička struka posjeduje kompetencije cjelokupne zdravstvene skrbi, druge profesije i djelatnosti nemaju pravo na isključivost niti u jednom dijelu zdravstene skrbi. U dijagnostičkom postupku zdravstvene skrbi, doktor medicine je jedina profesija koja donosi odluke o dijagnostici i ima kompetencije odgovornosti za cjelokupni dijagnostički nalaz i mišljenje, uključujući i nalaze laboratorijske medicine, ostale struke imaju kompetencije i odgovornosti za analitički dio pretrage. Niti jedna struka nema pravo ekskluzivnosti na metodu ili tehniku, a primjenjuju ih sukladno kompetencijama stručnjaci s dokumentiranom ekspertizom. Voditelj medicinskog laboratorija ne može biti isključivo medicinski biokemičar, budući da jedino doktor medicine ima kompetencije potrebne za cjelokupnu zdravstvenu skrb i posljedično preuzima odgovornosti za zdravstenu skrb stanovništva. Doktor medicine, specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine mora biti voditelj medicinskog laboratorija. Druge struke mogu nadzirati analitički ili metodološki dio u medicinskom laboratoriju. Ovaj zakon je potrebno uskladiti sa sličnim zakonima u Europskoj uniji. S obzirom na navedeno protivimo se Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. A budući da je medicinska struka svakodnevno zaokupljenja dijagnostikom i liječenjem bolesnika s Covid19 i suzbijanjem širenja virusa, te nije u mogućnosti na vrijeme se informirati i očitovati o predloženim izmjenama, predlažemo da se, za sada, obustavi postupak savjetovanja za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti te da se položaj ove djelatnosti regulira u skladu s položajem iste ili srodne djelatnosti u ostalim zemljama EU. S poštovanjem, predsjednica HDKM prof. dr.sc. Arjana Tambić Andrašević, dr.med. prva dopredsjednica HDKM mr. sc. Edita Sušić, dr. med. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
53 Medicinski fakultet Osijek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Predmet: e – savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti; Poštovani, Ne slažemo se s predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Smatramo da samo liječnička struka posjeduje polivalentne kompetencije i iz tog razloga u potpunosti podržavamo stavove i primjedbe iznesene na ovaj Nacrt od Hrvatskog društva za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva patologa i sudskih medicinara Hrvatskog liječničkog zbora. Na Medicinskom fakultetu Osijek kroz sva 3 ciklusa bolonjskog procesa obrazuju liječnici, ali i kompetentni zdravstveni radnici u području laboratorijske medicine, prvostupnici i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Studijski program Diplomskog sveučilišnog studija Medicinsko-laboratorijska dijagnostika provodi u skladu sa smjernicama Svjetske federacije za biomedicinsko laboratorijsku znanost - IFBLS (International Federation of Biomedical Laboratory Science) (http://www.ifbls.org/images/stories/ifbls_documents/IFBLS_ Guidelines_regarding_Core_Competence_and_Core_Curriculum_Final.pdf), kao i popisom kompetencija magistara biomedicinsko laboratorijskih znanosti/tehnologija (http://www.ifbls.org/images /IFBLS_Policy_Statement on Core_Competencies 2014.pdf), pri čemu je korištena metodologija temeljena na preporukama Europske unije (prosinac 2004. godine, tzv. „Dublin descriptors“ - generičke izjave očekivanja i postignuća vezane uz kvalifikaciju koja se postiže na kraju svakog obrazovnog ciklusa definiranog bolonjskim procesom – sastavni su dio kompetencija u točki 2.5). na Medicinskom fakultetu Osijek provodi se studijski program DSS Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji je usklađen s prethodno spomenutim smjernicama IFBLS, kao i sa smjernicama EPBS (European Association for Professions in Biomedical Science), http://epbs.net/images /pdf/publications/epbs_policy_papers/epbs_policy_statementcpd_2010.pdf. Poštivajući posebnosti hrvatskog sustava zdravstvenog obrazovanja, program studija usuglašen je i s predstavnicima Hrvatske laboratorijske udruge (HLU), koja je punopravna članica IFBLS, te ima svog predstavnika u Ekspertnoj grupi za edukaciju pri IFBLS. Isto tako, program studija usporediv je s programima uglednih inozemnih učilišta iz europskih zemalja, posebno zemalja u okruženju npr. Slovenije (http://www.ffa.uni-lj.si/studij/ 2-stopnja-bolonjski-studij.html), Italije (http://www.cosp.unimi.it /offerta_ didattica/935.html,http://www.medicina.unipd.it/on-line/Home/Offertadidattica /CorsidiLaurea/CorsidiLaurea200910/CORSIDILAUREAMAGISTRALE/scheda3492. html), Švedske (http://www.med.lu.se /biomedicin/master_programme, http://www.edu. mah.se/VABME/syllabus, http://www.ki.se/ua/utbildningsplan/4BI10_eng.pdf i Norveške (http://www.hioa.no/Studier/HF/Master/Biomedisin). Moduli po svojim sadržajima usporedivi sa sadržajima/predmetima u ovom programu, naglasak je stavljen na molekularnu biologiju, kliničku genetiku, kliničku mikrobiologiju, kliničku imunologiju, kliničku kemiju i pripadajuće tehnologije, farmakologiju, eksperimentalne metode i istraživački rad, te poduzetništvo i komunikaciju. Unatoč činjenici da su magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike po obrazovanju zdravstveni laboratorijski radnici i da stječu kompetencije u području Biomedicine i zdravstva, polju kliničkih medicinskih znanosti, te da su osposobljeni samostalno raditi u sustavu zdravstvene zaštite u dijagnostičkim laboratorijima u dijelu hematologije, patologije, kliničke kemije, transfuzijske medicine, kliničke mikrobiologije, kliničke citologije, tipizacije tkiva, citogenetike i forenzične medicine) još uvijek im nije omogućen ulazak u sustav zdravstvene zaštite na toj razini nego samo na prvostupničkoj razini. Primjedbe i komentari na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnost: Glava II. Predlaže se redefiniranje poslova i javnih ovlasti Hrvatske komore medicinskih biokemičara tražeći izmjenu/dopunu u članku 22. važećeg Zakona čime bi Hrvatska komora medicinskih biokemičara „obavljala stručni nadzor na svim mjestima na kojima se obavljaju pretrage iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost“. NIJE USKLAĐEN s Šifrarnikom kojeg koristi HZZO: Djelatnosti u zdravstvenoj zaštiti i pružaju se kroz Djelatnosti primarne zdravstvene zaštite: Laboratorijska dijagnostika ( šifra 1070000), Djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite: Medicinska genetika (šifra 2090900), Transfuzijska medicina (šifra 2520000), Imunogenetika - tipizacija tkiva (šifra 2520100), Klinička citologija (šifra 2530000), Medicinska mikrobiologija s parazitologijom (šifra 2540000), Medicinska biokemija (šifra djelatnosti 2550000 ) i Patohistološka dijagnostika (šifra djelatnosti 2560000) i Djelatnosti stacionarne zdravstvene zaštite: Medicinska genetika (šifra djelatnosti 3090900). NAPOMENA: Biokemija je obuhvaćena Direktivom 2005/36/EC (prilogu V) kao regulirana profesija doktora medicine i doktora medicine specijalista. Magistri medicinske biokemije regulirani su u Republici Hrvatskoj, a nisu u Europskoj uniji. Prema tome u bazi reguliranih profesija u EU ne postoji profesija „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Zakon o medicinsko- biokemijskoj profesiji („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08) regulira profesiju medicinske biokemije i medicinsko biokemijsku djelatnost, a ne profesiju laboratorijske medicine. Prema Direktivi 2005/36 o priznavanju stručnih kvalifikacija: (Glava V) profesija doktora medicine i doktora medicine specijalista i opći sustav priznanja u kojem je biokemičar u 3 države europske unije (generičko ime) ali i prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike reguliran u svih 28 članica Europske unije, generičkog imena „Medical/biomedical laboratory technician“ uz napomenu da se podrazumijeva i drugi ciklus obrazovanja na diplomskoj razini. U bazu se upisuje samo temeljna razina obrazovanja na kojoj stručnjak može ući u sustav zdravstvene zaštite. Na osnovi prethodno navedenog, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, koji je obrazovan u području Biomedicine i zdravstva, polju Farmacije, nema osnovanosti niti utemeljenosti obavljati stručni nadzor nad obavljanjem pretraga iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode kao dio tima zdravstveni radnici koji su kompetentni i odgovorni za područje analitike i tehnoloških postupaka u medicinskim laboratorijima iz područja laboratorijske medicine. Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
54 Marija Čuljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Predloženim Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (daljnjem tekstu: Nacrt) diskriminiraju se sve ostale djelatnosti koje sudjeluju u pružanju zdravstvene skrbi i usluga laboratorijske dijagnostike i laboratorijske medicine. -u pružaju laboratorijskih usluga uključene su mnoge druge profesije koje ovaj Zakon isključuje (liječnici, liječnici specijalisti patologije, citologije, mikrobiologije, transfuziologije, magistri i prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike,zdravstveno-laboratorijski tehničari, biolozi, molekularni biolozi..) -medicinska biokemija predstavlja samo jedan od segmenata laboratorijske medicine i nema ingerencije nad drugim područjima kao što su medicinska mikrobiologija s parazitologijom, transfuziologija, patohistološka dijagnostika, klinička citologija, sudska medicina, medicinska genetika, novorođenački probir, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika, banke krvi, flebotomija. -profesije u zdravstvu i zdravstveni djelatnici su karakterizirani specifičnom dodiplomskom izobrazbom i poslijediplomskom izobrazbom, te stječu specifične kompetencije. -niti jedna struka nema pravo ekskluzivnosti i ograničavanja na određeno područje laboratorijske dijagnostike i medicine, laboratorijska dijagnostika ili medicina je u cijelom svijetu pa i u RH multidisciplinarna djelatnost koja se sastoji od nekoliko profesija koje sukladno svojim kompetencijama, radeći u timu pružaju usluge laboratorijske dijagnostike i medicine - odgovornosti i kompetencije specifične su za svaku pojedinu struku, mogu se dijelom preklapati i potrebno ih je jasno definirati u sveobuhvatnoj laboratorijskoj dijagnostici i medicini - potrebno je sukladno pozitivnoj praksi hrvatskog zdravstvenog sustava, izbjeći bilo kakvu diskriminaciju zdravstvenih djelatnosti u korist druge djelatnosti i omogućiti upravljanje medicinskim laboratorijima uz međusobnu suradnju i uvažavanje. - naziv medicinske biokemije i laboratorijske medicine je zbunjujući i obmanjujući u Europskom i Hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi, te može narušiti sigurnost zdravstvene skrbi pacijenta Potpora komentarima Jasne Matić, Sanje Kuštrebe, Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
55 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Predloženim Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (daljnjem tekstu: Nacrt) diskriminiraju se doktori medicine u pružanju liječničke skrbi, sprječavanju ugroze sigurnosti i zdravlja stanovništva Hrvatske i prava pacijenta na liječničku skrb, neutemeljeno se koristi naziv specijalist laboratorijske medicine te se ograničavaju prava drugih profesija na rad u zdravstvu sukladno njihovim kompetencijama. Liječnici su regulirana profesija u Hrvatskoj i Europi, s kompetencijama u području medicinske djelatnosti u laboratorijskoj medicini za specijaliste laboratorijske medicine, ali i druge liječničke specijalizacije s odgovarajućim kompetencijama. Sadržaj Nacrta je u suprotnosti s temeljnim pravima pacijenta na liječničku zdravstvenu skrb, načelima „Patient Safety“, Medical Act (definicija prema UEMS-i), dokumentu Europskim medicinskih udruga o središnoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi (u nastavku navedeno u cijelosti), Zakona o liječništvu (Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08), te odgovarajućim zakonodavnim propisima u Europi prema kojima liječnik specijalist je nadležna i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim laboratorijem, primjenjuje stečene kompetencije u radu u medicinskom laboratoriju te donosi odluke o pretragama, tumačenju, prognozi i liječenju. Ovaj Nacrt je u kontradikciji s djelatnostima mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, te pravno onemogućava zdravstvenu skrb sukladno Zakonu o liječništvu. Isključivanje ovim Nacrtom liječnika i liječnika specijalista, ali i drugih profesija u zdravstvu i zdravstvenih radnika iz područja djelatnosti u laboratorijskoj medicine i medicinskom laboratoriju se smatra kršenjem temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad. Ovaj Nacrt treba povući iz daljnjeg postupka te bi trebalo sačiniti novi Nacrt prijedloga Zakona o medicinsko laboratorijskoj djelatnosti u čiju izradu bi se trebali uključiti i specijalisti iz više specijalističkih područja i koji tekst bi trebalo uskladiti sa stečevinama EU te propisima Republike Hrvatske. U slučaju da predlagatelj ne prihvati prijedlog za izradu novoga Nacrta prijedloga Zakona o medicinsko laboratorijskoj djelatnosti tada dajemo primjedbe na pojedine odredbe Nacrta kako slijede: Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
56 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
57 Andro Matković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI U ime Hrvatskog društva mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora Andro Matković, dr. med., predsjednik Društva Primjedbe i komentari, te prijedlozi rješenja koja se ovdje navode odnose se na „nacrt“ i na Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03), članke 1-19: • sadržajno je ovo diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti u zdravstvu, osobito obzirom na to da jedino doktor medicine ima kompetencije pružanja cjelokupne zdravstvene skrbi, • samo liječnička struka posjeduje kompetencije cjelokupne zdravstvene skrbi, druge profesije i djelatnosti nemaju pravo na isključivost u niti jednom dijelu zdravstvene skrbi, • ovaj zakon je u kontradikciji s djelatnostima mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, te pravno onemogućava zdravstvenu skrb sukladno Zakonu o liječništvu, • u dijagnostičkom postupku zdravstvene skrbi doktor medicine je jedina profesija koja donosi odluke o dijagnostici i ima kompetencije odgovornosti za cjelokupni dijagnostički nalaz i/ili mišljenje, odn. nalaz u području laboratorijske medicine, ostale struke mogu imati kompetencije i odgovornosti isključivo za analitički dio, • naziv „doktor medicine specijalist laboratorijske medicine“ postoji od prije 1962. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u UEMS-i (Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists, osnovana 1958.), druga struka nema pravo koristi isti naziv koji je već postojao za drugu struku u Europi, jer time obmanjuje korisnike zdravstvene skrbi i ugrožava sigurnost bolesnika, budući da cjelokupnu zdravstvenu skrb, odnosno „medicinu“ može pružati/prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostali djelatnici u zdravstvu samo dio usluge u zdravstvu, • niti jedna struka nema pravo ekskluzivnosti na metodu ili tehniku, primjenjuju ih profesije sukladno kompetencijama ili stručnjaci s dokumentiranom ekspertizom, • voditelj medicinskog laboratorija ne može biti isključivo medicinski biokemičar, budući da jedino doktor medicine ima kompetencije potrebne za cjelokupnu zdravstvenu skrb i posljedično preuzima odgovornosti za zdravstvenu skrb stanovništva. Doktor medicine, specijalist laboratorijske medicine ili drugi specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine mora biti voditelj medicinskog laboratorija. Druge struke mogu nadzirati analitički ili metodološki dio u medicinskom laboratoriju., • ovaj zakon je potrebno uskladiti sa sličnim zakonima u Europskoj uniji. Opći dio Temeljni propust Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) je diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti. Liječnici su regulirana profesija u Hrvatskoj i Europi, s kompetencijama u području medicinske djelatnosti u laboratorijskoj medicini za specijaliste laboratorijske medicine, ali i druge liječeničke specijalizacije s odgovarajućim kompetencijama. Sadržaj ovog zakona je u suprotnosti s temeljnim pravima pacijenta na liječničku zdravstvenu skrb, načelima „Patient Safety“, Medical Act (definicija prema UEMS-i), dokumentu Europskim medicinskih udruga o središnoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi (u nastavku navedeno u cjelosti), Zakona o liječništvu (Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08), te odgovarajućim zakonodavnim propisima u Europi prema kojima liječnik specijalist je nadležna i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim laboratorijem, primjenjuje stečene kompetencije u radu u medicinskom laboratoriju te donosi odluke o pretragama, tumačenju, prognozi i liječenju. Isključivanje ovim zakonom liječnika i liječnika specijalista, ali i drugih profesija u zdravstvu i zdravstvenih radnika iz područja djelatnosti u laboratorijskoj medicine i medicinskom laboratoriju se smatra kršenjem temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad. Ad 2) zdravstvena skrb i usluge u zdravstvu, a osobito tehnike ili metode ne mogu pripadati eksluzivno jednoj profesiji ili djelatnosti, sve laboratorijske usluge u zdravstvu su dio laboratorijske medicine u kojoj rade liječnici specijalisti i druge profesije, a organizirane su prema pružanju određene usluge u zdravstvu i zdravstvenoj skrbi pod isključivim nadzorom liječnika/liječnika specijaliste. Ad 3) naziv laboratorijska medicina je postojao za liječničku specijalizaciju od prije 1962. god. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u okviru UEMS-e. Doktor specijalist laboratorijske medicine je regulirana profesija i specijalizacija u Europi, te ostalom dijelu svijeta. Nejasno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći isti naziv specijalizacije koji postoji već za drugu profesiju, i to liječničku. Medicinska biokemija je regulirana profesija u Hrvatskoj, ali nije u Europi, a što znači da u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena regulirana dodiplomska izobrazba koja bi stvorila preduvjet za odgovarajuću poslijediplomsku ili specijalističku izobrazbu, kao logičan nastavak dodiplomske. Naziv specijalist se pripisuje kao dodatni naziv postojećoj profesiji nakon odgovarajuće specijalističke izobrazbe, tj. doktor medicine specijalist neurologije, psihijatrije, obiteljske medicine, itd. Nastavno slijedi, budući da u Europi ne postoji profesija za područje medicinske biokemije, posljedično nema profesije koja je može steći naziv specijalist poslijediplomskom edukcaijom. Naziv medicinske biokemije i laboratorijske medicine je zbunjujući i obmanjujući u Europskom i Hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi, te može narušiti sigurnost zdravstvene skrbi pacijenta. Dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu je potrebno ukinuti uz medicinsku biokemiju, jer je taj naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od Europskih zemalja. Također, pristupom u EU Hrvatska je preuzela obavezu usklađivanja reguliranih profesija s Europom, a što se odnosi i na liječnike specijaliste laboratorijske medicine. Napominjemo da „medicinu“ može prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostale profesije pružaju dio usluga u zdravstvu. Izmjena ovog pravilnika sukladno prijedlozima stvara preduvjete da stanovništvo Hrvatske ima jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, budući da liječnici specijalisti i liječnici specijalisti laboratorijske medicine imaju središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi i laboratorijskoj medicini, u skladu sa standardima suvremene medicine u Europi i svijetu, te potrebama zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Također, liječnici i liječnici specijalsiti u Hrvatskoj neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine, odnosno primjenu svojih specijalističkih kompetencija u području laboratorijske medicine, u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu Tumačenje Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija (u daljnjem tekstu: Direktiva) preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. U prilogu V. točki 5.1.3. Direktive upisana je 41 specijalizacija doktora medicine i u točki 5.1.2. Direktive upisano je da Ministarstvo zdravstva izdaje diplomu o specijalističkom usavršavanju. Člankom 25. stavkom 4. tog Zakona dana je ovlast ministru zdravstva za donošenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju specijalizacija doktora medicine. Minimalni uvjeti su vremensko trajanje propisano Direktivom, uvjeti za specijalizaciju doktora medicine iz članka 25. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine, uvjeti za mentora, uvjeti za ustanovu i sadržaj programa specijalizacije. Direktiva propisuje reguliranu profesiju doktora medicine i doktora medicine specijalista. Profesija medicinske biokemije regulirana je u Republici Hrvatskoj, ali nije regulirana u Europskoj uniji. Zakon o medicinsko- biokemijskoj profesiji („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08) regulira profesiju medicinske biokemije i medicinsko biokemijsku djelatnost, a ne profesiju laboratorijske medicine. Članak 3. stavak 2. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08) propisuje da liječnička djelatnost obuhvaća pregled pacijenta kojim se utvrđuje bolest, liječnik vrši procjenu stanja pacijenta pomoću medicinskih i dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava. Članak 4. Zakona o liječništvu propisuje da je u procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike liječnik samostalan u postupanju. Slijedom navedenog liječnik donosi odluku o pacijentu, daljnjoj dijagnostici i terapijskom postupku. U Direktivi pod točkom 5.1.3. Priloga V. Direktive 23 države Europske unije upisale su specijalizaciju laboratorijske medicine. Sekcija za laboratorijsku medicinu UEMS-a osnovana 1962. Posljednji i suvremeni europski program specijalističkog usavršavanja iz laboratorijske medicine broj (UEMS 2016.15) donesen je 2016. Ovaj zakon/propis je potrebno izmijeniti i stvoriti uvjete pravnih osnova za rad mnogih specijalističkih liječničkih djelatnosti u medicinskim laboratorijima, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, transplantacija organa i tkiva, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, sukladno ostvarenim kompetencijama temeljem programa specijalističke izobrazbe propisane UEMS-om. Bez izmjene ovog zakona sukladno ovom prijedlogu je rad mnogih liječničkih specijalističkih djelatnosti nemoguć i izvan zakona, a također i ti oblici zdravstvene skrbi stanovništva u Hrvatskoj. Ovaj pravilnik je potrebno uskladiti s odgovarajućim zakonskim propisima u Europi prvenstveno, ali i svijetu, na način da liječnik specijalist ima središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi, a to uključuje upravljanje, medicinsku odgovornost i odgovornost za kvalitetu rada u medicinskom laboratoriju. Liječnik specijalist: • radi u medicinskom laboratoriju i ima kompetencije organizacije i nadzora rada, • liječnik specijalist jedini može potpisati i preuzeti odgovornost za cjelokupni laboratorijski nalaz, tumačenje i analitiku, • kompetencije za nadzor nad radom liječnika specijaliste može imati samo liječnik specijalist, a ne druga struka. Predloženom izmjenom Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, a sukladno uvriježenoj medicinskoj praksi u Europi i svijetu, stvaraju se uvjeti da zdravstvo u Hrvatskoj jamči "Patient Safety", pravo bolesnika na zdravstvenu skrb liječnika "Medical Act", racionalno korištenje ljudskih resursa i bržeg zbrinjavanja bolesnika u sustavu zdravstva Hrvatske, suvremenu medicinsku uslugu na način provedbe u Europi, te prestanak diskriminacije liječnika u Hrvatskoj na pravo edukacije i prakticiranja laboratorijske medicine za sve odgovarajuće liječničke specijalizacije. Profesije u zdravstvu i zdravstveni djelatnici su karakterizirane specifičnom dodiplomskom izobrazbom na odgovarajućem fakultetu i poslijediplomskom izobrazbom, gdje postoji, te stječu specifične kompetencije. Nastavno, specijalizacija za medicinske biokemičare iz medicinske biokemije ne može i ne smije isključivati liječnika i liječnika specijalista koji su u svojoj do- i poslijediplomskoj izobrazbi usklađenoj s onom u Europskoj uniji i preporukama UEMS-e, za prakticiranjem ili edukacijom iz područja laboratorijske medicine. Analogno i odgovarajuće se mora primijeniti i na druge profesije u zdravstvu. U protivnom, a to je sadržano u ovom zakonu, takvo određenje se može tumačiti i kao kršenje temeljnih ljudska prava, a to je pravo na rad, a sve zbog činjenice jer je nesporno da liječnici imaju stručne kvalifikacije za obavljanje djelatnosti laboratorijske medicine Vezano uz naprijed navedeno smatramo da u odnosu na odgovarajuće izmjene akata/pravilnika kojima bi se odredila mogućnost liječnicima i liječnicima specijalistima prakticiranje na području laboratorijske medicine, je mjerodavno samo mišljenje nadležne komore, a to može biti samo Hrvatska liječnička komora, a nikako Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Dakle, mišljenja smo da ne postoji pravna zapreka da liječnici specijalisti s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, uključujući specijaliste laboratorijske medicine, prakticiraju zdravstvenu skrb, sve aktivnosti u području laboratorijske medicine, upravljanje medicinskim laboratorijem i druge vezane aktivnosti, i to upravo iz razloga jer se ne radi o istoj specijalizaciji koja je kao uvjet propisana za obavljanje medicinsko – biokemijske djelatnosti odnosno za obavljanje medicinsko biokemijske djelatnosti kao uvjet je propisana specijalizacija iz medicinske biokemije. Naime zdravstveni radnici su i liječnici i medicinsko-biokemijski zdravstveni radnici samo što su različitog fakultetskog obrazovanja i kompetencija, a ta činjenica ide isključivo u prilog tvrdnji da ne postoje niti pravni, niti stručni razlozi koji bi predstavljali zapreku da se liječnicima omogući usavršavanje u obliku specijalizacije na području laboratorijske medicine, a činjenica da je medicinsko-biokemijski zdravstvenim radnicima propisan kao uvjet za obavljanje djelatnosti specijalizacije iz medicinske biokemije ne može i ne smije imati nikakav utjecaj kod utvrđivanja liječnicima prava na stručno usavršavanje u obliku specijalizacije sa područja laboratorijske medicine. U prilog naših tvrdnji ukazuju i niz mišljenja te Europska pravna regulativa na koju sumarno ukazujemo u daljnjem tekstu ove zamolbe. Europska definicija Medical Act je dokument koji je prihvatila UEMS 2009 i definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. izvorni navod “The medical act encompasses all the professional actions, e.g. scientific, teaching, training and educational, organisational, clinical and medico-technical steps, performed to promote health and functioning, prevent diseases, provide diagnostic or therapeutic and rehabilitative care to patients, individuals, groups or communities in the framework of the respect of ethical and deontological values. It is the responsibility of, and must always be performed by a registered medical doctor/physician or under his or her direct supervision and/or prescription.” https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0016/1456/1306.pdf Europska liječnička društva su donijele Dokument o središnjoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi u kojem se navodi da je prihvaćena praksa da se dijagnostika i liječenje provodi u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care. izvorni navod It is accepted best practice that diagnosis and treatment take place within an integrated network of care led and coordinated by a medical doctor. Care provided without a medical diagnosis and the appropriate treatment having been established by a medical doctor threatens quality and safety of healthcare. https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0004/73597/Statement-on-the-central-role-of-medical-doctors-2018.pdf Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists (UEMS) je najstarija liječnička organizacija u Europi osnovana prije 60 godina (1958.) s članstvom od 40 zemalja te je predstavnik Nacionalnih društava liječničkih specijalista u Europskoj Uniji. UEMS predstavlja više od 1,6 miliona medicinskih specijalista iz svih specijalizacija, te je usko povezana s Europskim institucijama (Commission i Parlament), te drugim nezavisnim Europskim medicinskim organizacijama i Europskim medicinskim i znanstvenim društvima. Temeljem svojih akata UEMS postavlja standarde za visoku kvalitetu zdravstvene skrbi koje primjenjuju institucije EU i Nacionalna liječnička društva potičući na primjenu svojih preporuka. U okviru UEMS djeluju sekcije sukladno liječničkim specijalizacijama i područjima medicine od posebnog interesa, trenutačno više od 40 ovakvih sekcija. Sekcija za laboratorijsku medicinu (Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology) je osnovana i djeluje od 1962. godine. Sekcije i skupine donose dokumente ključne za poslijediplomsku specijalističku edukaciju liječnika koji su uvjeti u EU (European Training Requirements). Hrvatski liječnički zbor predlaže delegate RH u specijalističkim sekcijama UEMS-e, te delegati koji sudjeluju u radu Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology su prof.dr.sc. Drago Batinić, specijalist laboratorijske imunologije i prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine. U okviru stručnog i znanstvenog rada Hrvatskog liječničkog zbora, koji ima više od 150 društava, je 2016. osnovano Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ-a. https://www.uems.eu/ http://www.uems-slm.org/uems/ Prema Europskoj definiciji, Medical Act je dokument koji definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. Iz ovog proizlazi, a sukladno visokim standardima specijalističke edukacije ove regulirane profesije propisano European Training Requirements Europske unije medicinskih specijalista (UEMS; Union Europeene Medicines Specialistes) da doktor medicine specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, u svijetu i Europi u području laboratorijske medicine posjeduje kompetencije za planiranje, provedbu, nadzor i cjelokupnu odgovornost. U protivnom se stvaraju uvjeti povećanog rizika za nepovoljne zdravstvene ishode i trajne zdravstvene posljedice stanovništva. Primjerice u Europi - Italija, Grčka, Njemačka, Austrija, Slovačka, Francuska, Švicarska, Belgija, Norveška, Švedska, Danska, Turska i u drugim zemljama je doktor medicine odgovoran i jedini kompetentan za cjelokupni nalaz, vođenje i nadzor u području laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
58 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika Jasna Matić, bacc.med.lab.diagn - dopredsjednica HKZR/Voditeljica SR MLD Predmet: e – savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti; Primjedbe i prijedlozi na Nacrt prijedloga Zakona od strane Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika Poštovani, Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika podržava stavove Hrvatskog društva za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva. patologa i sudskih medicinara Hrvatskog liječničkog zbora. Ispred Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika dajemo svoje primjedbe i komentare na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti kako slijedi. Već u samom uvodu, u glavi II. Nacrta prijedloga zakona nejasni, netočni i neargumentirani navodi u više segmenata dovode u zabludu: A.redefiniranje poslova i javnih ovlasti Hrvatske komore medicinskih biokemičara B.promjena akademskog naziva magistar medicinske biokemije u magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Ad A) - OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj ovog Nacrta predlaže redefiniranje poslova i javnih ovlasti Hrvatske komore medicinskih biokemičara tražeći izmjenu/dopunu u članku 22. važećeg Zakona čime bi Hrvatska komora medicinskih biokemičara „obavljala stručni nadzor na svim mjestima na kojima se obavljaju pretrage iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost“. Djelatnosti u zdravstvenoj zaštiti (Medicinske djelatnosti HZZO u Šifrarniku kojeg koristi HZZO) izrijekom pružaju se kroz Djelatnosti primarne zdravstvene zaštite: Laboratorijska dijagnostika ( šifra djelatnosti 1070000), Djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite: Medicinska genetika (šifra djelatnosti 2090900), Transfuzijska medicina (šifra djelatnosti 2520000), Imunogenetika - tipizacija tkiva (šifra djelatnosti 2520100 ), Klinička citologija (šifra djelatnosti 2530000), Medicinska mikrobiologija s parazitologijom (šifra djelatnosti 2540000 ), Medicinska biokemija (šifra djelatnosti 2550000 ) i Patohistološka dijagnostika (šifra djelatnosti 2560000) i Djelatnosti stacionarne zdravstvene zaštite: Medicinska genetika (šifra djelatnosti 3090900). Uz navedene djelatnosti je i Biokemija obuhvaćena Direktivom 2005/36/EC u prilogu V kao regulirana profesija doktora medicine i doktora medicine specijalista. Profesija medicinske biokemije regulirana je u Republici Hrvatskoj, ali nije regulirana u Europskoj uniji. Direktiva 2005/36 o priznavanju stručnih kvalifikacija jasno je definirala sektorske profesije (Glava V) među kojima je profesija doktora medicine i doktora medicine specijalista i opći sustav priznanja u kojem je biokemičar u 3 države europske unije (generičko ime) ali i prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike reguliran u svih 28 članica Europske unije, generičkog imena Medical/biomedical laboratory technician uz napomenu da se podrazumijeva i drugi ciklus obrazovanja na „master razini“ a u bazu se upisuje samo temeljna razina obrazovanja. Iz navedenog je razvidno da stečenim akademskim stupnjem magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine nema osnovanosti niti utemeljenosti obavljati stručni nadzor nad obavljanjem pretraga iz područja djelatnosti medicinske biokemije te laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost zbog toga što su zdravstveni radnici iz medicinsko-laboratorijske djelatnosti kao dio tima kompetentni i odgovorni za područje analitike i tehnoloških postupaka u medicinskim laboratorijima iz područja laboratorijske medicine. Osnovna premisa stvaranjem ovog Nacrta je zatvoriti tržište rada za sve medicinsko-laboratorijske radnike sa završenim multidisciplinarnim sveučilišnim diplomskim studijem sukladno planiranim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Medicinsko-laboratorijska dijagnostika (300 ECTS) u korist medicinskih biokemičara sa završenim interdisciplinarnim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem Medicinska biokemija na FBF u Zagrebu (300 ECTS). To svakako dovodi i do toga da nitko iz bilo koje države svijeta ne može raditi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, jer Direktivom 2005/36 o priznavanju stručnih kvalifikacija nema zakonskog uporišta. Važno za napomenuti je i podatak da je obrazovanje temeljne i napredne razine obrazovanja u području medicinsko-laboratorijske djelatnosti usklađeno u cijelosti s preporukama i smjernicama Europske (EPBS) i Internacionalne asocijacije (IFBLS) vezano za područje medicinsko-laboratorijske znanosti Ad B) - OBRAZLOŽENJE: Glede promjene akademskog naziva magistar medicinske biokemije u magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine i obrazloženja predlagatelja Nacrta mišljenja smo da se radi o apsolutnoj neosnovanosti, neutemeljenosti i o dovođenju u zabludu. S obzirom da Nacrtom nije predložena izmijenjena definicija djelatnosti, i tvrdnja sa 16. sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu da u studijskom programu nije bilo promjena u ishodima učenja, postavlja se pitanje temeljem čega se predlaže promjena naziva djelatnosti na način da se istoj pridodaje laboratorijska medicina. Nigdje iz obrazloženja Nacrta zakona nije vidljivo jesu li vezano uz promjenu naziva djelatnosti provedene ikakve prethodne provjere i konzultacije sa stručnom javnošću, primjerice odgovara li definicija koja je dosad predstavljala samo medicinsku biokemiju i sadržaju laboratorijske medicine, koja je primarno liječnička specijalizacija, kakav je standard zanimanja medicinskog biokemičara, te postoji li usklađenost s postojećim Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Tvrdnja da je akademski naziv promijenjen u „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ sukladno odluci o promjeni naziva profesije u Europskoj uniji, paušalna je i ničime potkrijepljena. Naime, u bazi reguliranih profesija u EU ne postoji profesija pod tim nazivom. Dodatno, u najmanju ruku, iznimno je neuobičajeno da se završetkom diplomskog studija stječe jednaki akademski naziv kao i završetkom postdiplomskog specijalističkog studija – „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, kad je nedvojbeno svrha specijalizacije stjecanje dodatnih znanja i kvalifikacija iz određenog područja, a s time i odgovarajućeg akademskog naziva. Jednako tako, nejasno je temeljem čega je utvrđeno da u studijskom programu medicinske biokemije nije bilo promjena u ishodima učenja kada je nakon izdavanja Dopusnice za studijski program 2005.g. Nastavni plan i program više puta izmijenjen do ove godine. VIII. U članku 41. stavku 4. važećeg Zakona iza riječi 'medicinskog biokemičara' predlažu se brisati riječi „ili zdravstvenog tehničara“. OBRAZLOŽENJE U zakonu se navedeni termin koristi za zdravstveno – laboratorijskog tehničara. Izvanredni stručni nadzor nad radom zdravstveno-laboratorijskog tehničara, sukladno ZDZ-u provodi isključivo nadležna Hrvatska komora zdravstvenih radnika. IX. U članku 43. važećeg Zakona brišu se podstavci 3., 4. i 12, odnosno riječi: “stručne kvalifikacije laboratorijskog osoblja; opis poslova, dužnosti i odgovornosti laboratorijskog osoblja; trajno usavršavanje zdravstvenih tehničara“. S obzirom da se navedeno odnosi na radnike medicinsko-laboratorijske djelatnosti, stručni nadzor nad navedenima, sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu, isključivo je u nadležnosti Hrvatske komore zdravstvenih radnika. Dopredsjednica HKZR/Voditeljica SR MLD: Jasna Matić, bacc.med.lab.diagn. Mišljenje se temelji iz javno dostupnih podataka: 1. Šifrarnici koje koristi HZZO: Djelatnosti u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO) - verzija od 21.11.2019. https://www.hzzo.hr/hzzo-za-partnere/sifrarnici-hzzo-a/ 2. Generic name of profession - medical/biomedical laboratory technician: https://ec.europa.eu/growth/tools- databases/regprof/index.cfm?action=profession&id_profession=1480&tab=countries&quid=2&mode=asc&maxRows=*#top 3. IFBLS Definition of Core Competence for Biomedical Laboratory Scientist/Biomedical Scientists: http://www.ifbls.org/images/IFBLS_Documents/IFBLS_Guidelines_Core_Competence_and_Core_Curriculum_2016.pdf 4. Generic name of profession – biochemist: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=profession&id_profession=6745 5. Direktiva 2005/36: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32005L0036 6. Dopusnica Studij medicinske biokemije: http://www.pharma.unizg.hr/files/file/dokumenti/dopusnica/Dopusnica-integriranog-preddiplomskog-i-diplomskog-sveucilisnog-studija-Medicinska-biokemija.pdf 7. Dopusnica poslijediplomskog studija (60 ECZS) http://www.pharma.unizg.hr/files/file/dokumenti/dopusnica/Dopusnica-poslijediplomskog-specijalistickog-studija-Medicinska-biokemija-i-laboratorijska-medicina.pdf 8. ZAPISNIK 16. redovite sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu u 345. akademskoj godini (2013./2014.), 8. srpnja 2014.: FBF – promjena akademskog naziva, točka 8. http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Senat/Sjednice/2013_2014/08_7_2014__ZAPISNIK__SENAT_16__RED__SJEDNICAcorr.pdf 9. Integrirani preddiplomski i diplomski studij Medicinska biokemija: https://mozvag.srce.hr/preglednik/pregled/hr/detaljno/prikazi.html?program=664 10. Poslijediplomski specijalistički studij Medicinska biokemija i laboratorijska medicina: https://mozvag.srce.hr/preglednik/pregled/hr/detaljno/prikazi.html?program=1518 Slijedom navedenog, ispred Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika predlažemo sljedeće izmjene i dopune Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti kako slijedi: Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
59 Martina Abramović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Medicinski biokemičari prisvajaju pojam laboratorijska medicina u svojoj osnovnoj edukaciji, iako je to naziv za reguliranu profesiju i doktorsku specijalizaciju u Europi. Neutemeljeno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći naziv specijalizacije koji postoji za drugu profesiju. Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Laboratorijska dijagnostika ili medicina je u cijelom svijetu pa i u RH multidisciplinarna djelatnost koja se sastoji od nekoliko profesija te slijedom toga preporučam odbacivanje ovog i kreiranje jedinstvenog zakona koji će obuhvatiti sve profesije u RH u kojem će pravo na prijedloge imati sve djelatnosti. Sadržajno je ovaj nacrt diskriminacija i isključivanje niz ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine npr: liječnike specijaliste patologije,citologije,mikrobiologije,transfuziologije, biologe, magistre i prvostupnike laboratorijske dijagnostike te laboratorijske tehničare. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
60 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI "Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 16. redovitoj sjednici održanoj 08. srpnja 2014. godine, jednoglasno je prihvatio prijedlog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za promjenom akademskog naziva „magistar/magistra medicinske biokemije“ u „magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ u skladu s odlukom o promjeni naziva profesije u EU." Ovdje nije navedeno kako predlagatelj (Farmaceutsko-biokemijski fakultet) navodi kako u predmetnom studijskom programu nema promjena u ishodima učenja. Dakle promjena je napravljena proizvoljno, bez ikakve stručne podloge. Medicinski biokemičari prisvajaju pojam laboratorijska medicina u svojoj osnovnoj edukaciji, iako je to naziv za reguliranu profesiju i doktorsku specijalizaciju u Europi. Neutemeljeno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći naziv specijalizacije koji postoji za drugu profesiju, i to liječničku. Dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu je potrebno ukinuti uz medicinsku biokemiju (a posebno kao akademski naziv koji se stječe završetkom integriranog dodiplomskog i diplomskog studija), jer je to naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od Europskih zemalja. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
61 Admir Dilberović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Time ovaj zakon više ne vrijedi samo za poslove medicinskog biokemičara već isti uključuje i liječnike specijaliste patologije,citologije,mikrobiologije,transfuziologije, biologe, magistre i prvostupnike laboratorijske dijagnostike te laboratorijske tehničare. Laboratorijska dijagnostika ili medicina je u cijelom svijetu pa i u RH multidisciplinarna djelatnost koja se sastoji od nekoliko profesija te slijedom toga preporučam odbacivanje ovog i kreiranje jedinstvenog zakona koji će obuhvatiti sve profesije u RH u kojem će pravo na prijedloge imati sve djelatnosti. Lp Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
62 Livija Šimičević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Sve pohvale za profesionalno sastavljen Nacrt prijedloga ovog zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
63 Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Poštovani, slijedom e-savjetovanja i predloženog nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti mišljenja smo da je potrebno: 1. Uskladiti laboratorijsku medicinu kao multidisciplinarnu zdravstvenu djelatnost Smatramo da je ulaskom Republike Hrvatske u EU potrebno regulirati laboratorijsku medicinu kao multidisciplinarnu zdravstvenu djelatnost a ne kao do sada interdisciplinatnu djelatnost rezerviranu samo za magistre medicinske biokemičare. Zastupamo mišljenje da je u Republici Hrvatskoj potrebno regulirati profesiju laboratorijske medicine na način da se uskladi naziv profesije prema sa programom nastave za poslijediplomsku specijalizaciju iz kliničke kemije i laboratorijske medicine (The EC4 European Syllabus for Post-Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine). Usklađivanje kurikuluma specijalizacije iz laboratorijske medicine s zahtjeva reviziju postojeće specijalizacije koje obuhvaćaju i područja laboratorijske medicine u kojoj radi veliki broj biologa zaposlenih u zdravstvu u području medicinske biokemije, mikrobiologije, laboratorijske imunologije, citologija, transfuzijske medicine, medicinske genetike, embriologije. Iz dostupne dokumentacije Europske organizacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EC4-European Communities Confederation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine) koja je ogranak Europske federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (EFCC), danas Europskog udruženja laboratorijske medicine (EFLM) i Međunarodne federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (IFCC), a čiji je član i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju kemiju i laboratorijsku medicinu, vidljivo je da navedena organizacija naglašava da treba priznati jednaku specijalizaciju i znanstvenicima i farmaceutima u području specijalizacije iz kliničke kemije i laboratorijske medicine, kao i liječnicima specijalistima. Pri tome se navodi da su osobe koje obavljaju djelatnost laboratorijske medicine u Europi: liječnici, znanstvenici i farmaceuti, a da znanstvenici obuhvaćaju: biologe, biokemičare i kemičare. Na europskoj razini Europsko udruženje laboratorijske medicine (EFLM) 2010. godine usvojilo je naziv profesije: “Specijalist laboratorijske medicine”. Iz svega gore navedenog vidljivo je da udruge koje djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s EU direktivama Europskog parlamenta 2005/36/EZ i 2013/55/EU o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti a ne kao u Hrvatskoj samo jedna struka magistara medicinske biokemije. 2. Biolozi u zdravstvu mogu samostalno raditi molekularnu dijagnostiku Molekularnu dijagnostiku najvećim dijelom u Republici Hrvatskoj upravo rade molekularni biolozi (trenutni primjer: molekularna dijagnostika virusa COVID-19) koje školuje i osigurava im kompetencije, znanja i vještine Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dodatno, magistri koji završe neki od diplomskih studija na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu a rade u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, bave se molekularnom dijagnostikom uz to su još i doktorirali u području genetike, molekularne biologije ili molekularne dijagnostike te smatramo da ne trebaju biti pod nadzorom medicinskog biokemičara nego samostalno uvoditi metode i potpisivati nalaze. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu sukladno Statutu ustrojen je Biološki odsjek sa sveučilišnim studijskim programima iz biologije, pa tako nakon završenih sveučilišnih diplomskih studija stječe se titula magistra molekularne biologije, magistra eksperimentalne biologije i sl. U dopunskoj ispravi o studiju za magistre molekularne biologije koje izdaje Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu navodi se: „Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz biologije, molekularne biologije, biokemije, bioinformatike, genetike, strukturne kemije i drugih prirodoslovnih disciplina. Stečena znanja i vještine studenti mogu primijeniti u obavljanju poslova iz biologije, molekularne biologije, biotehnologije, biomedicine, biokemije i ostalih prirodoslovnih grana. Stečena će znanja omogućiti zapošljavanje u znanstvenim institucijama (istraživači, asistenti i zdravstveni suradnici), te će kao stručnjaci (voditelji laboratorija) biti osposobljeni za rad u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima...“. Dakle, svojom razinom obrazovanja (300 ECTS bodova, 5 godina diplomske izobrazbe), stečenim kompetencijama, znanjima i vještinama u mnogim područjima, a posebno molekularnoj dijagnostici, su nezamjenjivi, no njihova djelatnost nikako ne može biti definirana ovim zakonom. Uz to, biolozi u zdravstvu svojim obrazovanjem u potpunosti su izjednačeni medicinskim biokemičarima i drugim sveučilišnim strukama u zdravstvu pa stoga oni moraju biti u mogućnosti napredovati kroz zdravstveni sustav i biti voditelji jedinica jednako kao i sve ostale struke. Nadam se da ćete razmotriti navedene nepravilnosti i spriječiti potencijalne komplikacije zdravstvenog sustava koje navedeni zakon u predloženome obliku može izazvati. Dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
64 DANIJELA VRDOLJAK-MOZETIČ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatsko društvo za kliničku citologiju Hrvatskog liječničkog zbora - upravni odbor Podržavamo mišljenje i argumente Hrvatskog društva za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora koje je iznijela prof. Vesna Kušec u općem komentaru i u komentarima pojedinih članaka. Posebno ističemo potrebu za preciznijim definiranjem odgovornosti i kompetencija, kako doktora medicine specijalista u laboratorijskim strukama, tako i magistara/specijalista medicinske biokemije te ostalih profesija uključenih u rad dijagnostičkih medicinskih laboratorija. Odgovornosti i kompetencije specifične su za svaku pojedinu struku, mogu se dijelom preklapati, ali samo liječnici imaju kompetenciju postavljanja dijagnoze, određivanja dijagnostičko-terapijskih postupaka te kontrolnih praćenja pacijenata. Voditeljstva medicinskih laboratorija također pripadaju u kompetencije liječnika specijalista laboratorijskih struka i to je potrebno naglasiti. Hrvatska je članica EU i treba uzeti u obzir preporuke i prakse na razini EU, ali i specifičnosti zdravstvenog sustava Republike Hrvatske u kojem magistri/specijalisti medicinske-biokemije i medicinsko-biokemijski laboratoriji imaju važnu ulogu. Stoga, uz izražavanje potpore HD za laboratorijsku medicinu HLZ, smatramo da u zakonskim odredbama, a temeljeno na pozitivnoj praksi hrvatskog zdravstvenog sustava, treba izbjegavati bilo kakvu diskriminaciju zdravstvenih struka, definirati kompetencije i odgovornosti u svakoj zdravstvenoj djelatnosti uz međusobnu suradnju i uvažavanje. Doc.prim.dr.sc. Danijela Vrdoljak-Mozetič, dr.med. Predsjednica HD za kliničku citologiju HLZ Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
65 Mirjana Kujundžić Tiljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Primjedbe na NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Primjedbe i komentari, te prijedlozi rješenja koja se ovdje navode odnose se na „nacrt“ i na Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03), članke 1-19: • sadržajno je ovo diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti u zdravstvu, osobito obzirom da jedino doktor medicine ima kompetencije pružanja cjelokupne zdravstvene skrbi, • samo liječnička struka posjeduje kompetencije cjelokupne zdravstvene skrbi, druge profesije i djelatnosti nemaju pravo na isključivost u niti jednom dijelu zdravstene skrbi, • ovaj zakon je u kontradikciji s djelatnostima mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, te pravno onemogućava zdravstvenu skrb sukladno Zakonu o liječništvu, • u dijagnostičkom postupku zdravstvene skrbi doktor medicine je jedina profesija koja donosi odluke o dijagnostici i ima kompetencije odgovornosti za cjelokupni dijagnostički nalaz i/ili mišljenje, odn. nalaz u području laboratorijske medicine, ostale struke mogu imati kompetencije i odgovornosti isključivo za analitički dio, • naziv „doktor medicine specijalist laboratorijske medicine“ postoji od prije 1962. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u UEMS-i (Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists, osnovana 1958.), druga struka nema pravo koristi isti naziv koji je već postojao za drugu struku u Europi, jer time obmanjuje korisnike zdravstvene skrbi i ugrožava sigurnost bolesnika, budući cjelokupnu zdravstvenu skrb, odnosno „medicinu“ može pružati/prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostali djelatnici u zdravstvu samo dio usluge u zdravstvu, • niti jedna struka nema pravo ekskluzivnosti na metodu ili tehniku, primjenjuju ih profesije sukladno kompetencijama ili stručnjaci s dokumentiranom ekspertizom, • voditelj medicinskog laboratorija ne može biti isključivo medicinski biokemičar, budući da jedino doktor medicine ima kompetencije potrebne za cjelokupnu zdravstvenu skrb i posljedično preuzima odgovornosti za zdravstenu skrb stanovništva. Doktor medicine, specijalist laboratorijske medicine ili drugi specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine mora biti voditelj medicinskog laboratorija. Druge struke mogu nadzirati analitički ili metodološki dio u medicinskom laboratoriju., • ovaj zakon je potrebno uskladiti sa sličnim zakonima u Europskoj uniji. Opći dio Temeljni propust Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) je diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti. Liječnici su regulirana profesija u Hrvatskoj i Europi, s kompetencijama u području medicinske djelatnosti u laboratorijskoj medicini za specijaliste laboratorijske medicine, ali i druge liječeničke specijalizacije s odgovarajućim kompetencijama. Sadržaj ovog zakona je u suprotnosti s temeljnim pravima pacijenta na liječničku zdravstvenu skrb, načelima „Patient Safety“, Medical Act (definicija prema UEMS-i), dokumentu Europskim medicinskih udruga o središnoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi (u nastavku navedeno u cjelosti), Zakona o liječništvu (Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08), te odgovarajućim zakonodavnim propisima u Europi prema kojima liječnik specijalist je nadležna i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim laboratorijem, primjenjuje stečene kompetencije u radu u medicinskom laboratoriju te donosi odluke o pretragama, tumačenju, prognozi i liječenju. Isključivanje ovim zakonom liječnika i liječnika specijalista, ali i drugih profesija u zdravstvu i zdravstvenih radnika iz područja djelatnosti u laboratorijskoj medicine i medicinskom laboratoriju se smatra kršenjem temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad. Ad 2) zdravstvena skrb i usluge u zdravstvu, a osobito tehnike ili metode ne mogu pripadati eksluzivno jednoj profesiji ili djelatnosti, sve laboratorijske usluge u zdravstvu su dio laboratorijske medicine u kojoj rade liječnici specijalisti i druge profesije, a organizirane su prema pružanju određene usluge u zdravstvu i zdravstvenoj skrbi pod isključivim nadzorom liječnika/liječnika specijaliste. Ad 3) naziv laboratorijska medicina je postojao za liječničku specijalizaciju od prije 1962. god. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u okviru UEMS-e. Doktor specijalist laboratorijske medicine je regulirana profesija i specijalizacija u Europi, te ostalom dijelu svijeta. Nejasno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći isti naziv specijalizacije koji postoji već za drugu profesiju, i to liječničku. Medicinska biokemija je regulirana profesija u Hrvatskoj, ali nije u Europi, a što znači da u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena regulirana dodiplomska izobrazba koja bi stvorila preduvjet za odgovarajuću poslijediplomsku ili specijalističku izobrazbu, kao logičan nastavak dodiplomske. Naziv specijalist se pripisuje kao dodatni naziv postojećoj profesiji nakon odgovarajuće specijalističke izobrazbe, tj. doktor medicine specijalist neurologije, psihijatrije, obiteljske medicine, itd. Nastavno slijedi, budući da u Europi ne postoji profesija za područje medicinske biokemije, posljedično nema profesije koja je može steći naziv specijalist poslijediplomskom edukcaijom. Naziv medicinske biokemije i laboratorijske medicine je zbunjujući i obmanjujući u Europskom i Hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi, te može narušiti sigurnost zdravstvene skrbi pacijenta. Dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu je potrebno ukinuti uz medicinsku biokemiju, jer je taj naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od Europskih zemalja. Također, pristupom u EU Hrvatska je preuzela obavezu usklađivanja reguliranih profesija s Europom, a što se odnosi i na liječnike specijaliste laboratorijske medicine. Napominjemo da „medicinu“ može prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostale profesije pružaju dio usluga u zdravstvu. Izmjena ovog pravilnika sukladno prijedlozima stvara preduvjete da stanovništvo Hrvatske ima jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, budući da liječnici specijalisti i liječnici specijalisti laboratorijske medicine imaju središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi i laboratorijskoj medicini, u skladu sa standardima suvremene medicine u Europi i svijetu, te potrebama zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Također, liječnici i liječnici specijalsiti u Hrvatskoj neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine, odnosno primjenu svojih specijalističkih kompetencija u području laboratorijske medicine, u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu Tumačenje Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija (u daljnjem tekstu: Direktiva) preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. U prilogu V. točki 5.1.3. Direktive upisana je 41 specijalizacija doktora medicine i u točki 5.1.2. Direktive upisano je da Ministarstvo zdravstva izdaje diplomu o specijalističkom usavršavanju. Člankom 25. stavkom 4. tog Zakona dana je ovlast ministru zdravstva za donošenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju specijalizacija doktora medicine. Minimalni uvjeti su vremensko trajanje propisano Direktivom, uvjeti za specijalizaciju doktora medicine iz članka 25. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine, uvjeti za mentora, uvjeti za ustanovu i sadržaj programa specijalizacije. Direktiva propisuje reguliranu profesiju doktora medicine i doktora medicine specijalista. Profesija medicinske biokemije regulirana je u Republici Hrvatskoj, ali nije regulirana u Europskoj uniji. Zakon o medicinsko- biokemijskoj profesiji („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08) regulira profesiju medicinske biokemije i medicinsko biokemijsku djelatnost, a ne profesiju laboratorijske medicine. Članak 3. stavak 2. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08) propisuje da liječnička djelatnost obuhvaća pregled pacijenta kojim se utvrđuje bolest, liječnik vrši procjenu stanja pacijenta pomoću medicinskih i dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava. Članak 4. Zakona o liječništvu propisuje da je u procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike liječnik samostalan u postupanju. Slijedom navedenog liječnik donosi odluku o pacijentu, daljnjoj dijagnostici i terapijskom postupku. U Direktivi pod točkom 5.1.3. Priloga V. Direktive 23 države Europske unije upisale su specijalizaciju laboratorijske medicine. Sekcija za laboratorijsku medicinu UEMS-a osnovana 1962. Posljednji i suvremeni europski program specijalističkog usavršavanja iz laboratorijske medicine broj (UEMS 2016.15) donesen je 2016. Ovaj zakon/propis je potrebno izmijeniti i stvoriti uvjete pravnih osnova za rad mnogih specijalističkih liječničkih djelatnosti u medicinskim laboratorijima, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, transplantacija organa i tkiva, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, sukladno ostvarenim kompetencijama temeljem programa specijalističke izobrazbe propisane UEMS-om. Bez izmjene ovog zakona sukladno ovom prijedlogu je rad mnogih liječničkih specijalističkih djelatnosti nemoguć i izvan zakona, a također i ti oblici zdravstvene skrbi stanovništva u Hrvatskoj. Ovaj pravilnik je potrebno uskladiti s odgovarajućim zakonskim propisima u Europi prvenstveno, ali i svijetu, na način da liječnik specijalist ima središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi, a to uključuje upravljanje, medicinsku odgovornost i odgovornost za kvalitetu rada u medicinskom laboratoriju. Liječnik specijalist: • radi u medicinskom laboratoriju i ima kompetencije organizacije i nadzora rada, • liječnik specijalist jedini može potpisati i preuzeti odgovornost za cjelokupni laboratorijski nalaz, tumačenje i analitiku, • kompetencije za nadzor nad radom liječnika specijaliste može imati samo liječnik specijalist, a ne druga struka. Predloženom izmjenom Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, a sukladno uvriježenoj medicinskoj praksi u Europi i svijetu, stvaraju se uvjeti da zdravstvo u Hrvatskoj jamči "Patient Safety", pravo bolesnika na zdravstvenu skrb liječnika "Medical Act", racionalno korištenje ljudskih resursa i bržeg zbrinjavanja bolesnika u sustavu zdravstva Hrvatske, suvremenu medicinsku uslugu na način provedbe u Europi, te prestanak diskriminacije liječnika u Hrvatskoj na pravo edukacije i prakticiranja laboratorijske medicine za sve odgovarajuće liječničke specijalizacije. Profesije u zdravstvu i zdravstveni djelatnici su karakterizirane specifičnom dodiplomskom izobrazbom na odgovarajućem fakultetu i poslijediplomskom izobrazbom, gdje postoji, te stječu specifične kompetencije. Nastavno, specijalizacija za medicinske biokemičare iz medicinske biokemije ne može i ne smije isključivati liječnika i liječnika specijalista koji su u svojoj do- i poslijediplomskoj izobrazbi usklađenoj s onom u Europskoj uniji i preporukama UEMS-e, za prakticiranjem ili edukacijom iz područja laboratorijske medicine. Analogno i odgovarajuće se mora primijeniti i na druge profesije u zdravstvu. U protivnom, a to je sadržano u ovom zakonu, takvo određenje se može tumačiti i kao kršenje temeljnih ljudska prava, a to je pravo na rad, a sve zbog činjenice jer je nesporno da liječnici imaju stručne kvalifikacije za obavljanje djelatnosti laboratorijske medicine Vezano uz naprijed navedeno smatram da u odnosu na odgovarajuće izmjene akata/pravilnika kojima bi se odredila mogućnost liječnicima i liječnicima specijalistima prakticiranje na području laboratorijske medicine, je mjerodavno samo mišljenje nadležne komore, a to može biti samo Hrvatska liječnička komora, a nikako Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Dakle, mišljenja sam da ne postoji pravna zapreka da liječnici specijalisti s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, uključujući specijaliste laboratorijske medicine, prakticiraju zdravstvenu skrb, sve aktivnosti u području laboratorijske medicine, upravljanje medicinskim laboratorijem i druge vezane aktivnosti, i to upravo iz razloga jer se ne radi o istoj specijalizaciji koja je kao uvjet propisana za obavljanje medicinsko – biokemijske djelatnosti odnosno za obavljanje medicinsko biokemijske djelatnosti kao uvjet je propisana specijalizacija iz medicinske biokemije. Naime zdravstveni radnici su i liječnici i medicinsko-biokemijski zdravstveni radnici samo što su različitog fakultetskog obrazovanja i kompetencija, a ta činjenica ide isključivo u prilog tvrdnji da ne postoje niti pravni, niti stručni razlozi koji bi predstavljali zapreku da se liječnicima omogući usavršavanje u obliku specijalizacije na području laboratorijske medicine, a činjenica da je medicinsko-biokemijski zdravstvenim radnicima propisan kao uvjet za obavljanje djelatnosti specijalizacije iz medicinske biokemije ne može i ne smije imati nikakav utjecaj kod utvrđivanja liječnicima prava na stručno usavršavanje u obliku specijalizacije sa područja laboratorijske medicine. U prilog navedenih tvrdnji ukazuju i niz mišljenja te Europska pravna regulativa na koju sumarno ukazujemo u daljnjem tekstu ove zamolbe. Europska definicija Medical Act je dokument koji je prihvatila UEMS 2009 i definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. izvorni navod “The medical act encompasses all the professional actions, e.g. scientific, teaching, training and educational, organisational, clinical and medico-technical steps, performed to promote health and functioning, prevent diseases, provide diagnostic or therapeutic and rehabilitative care to patients, individuals, groups or communities in the framework of the respect of ethical and deontological values. It is the responsibility of, and must always be performed by a registered medical doctor/physician or under his or her direct supervision and/or prescription.” https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0016/1456/1306.pdf Europska liječnička društva su donijele Dokument o središnjoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi u kojem se navodi da je prihvaćena praksa da se dijagnostika i liječenje provodi u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care. izvorni navod It is accepted best practice that diagnosis and treatment take place within an integrated network of care led and coordinated by a medical doctor. Care provided without a medical diagnosis and the appropriate treatment having been established by a medical doctor threatens quality and safety of healthcare. https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0004/73597/Statement-on-the-central-role-of-medical-doctors-2018.pdf Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists (UEMS) je najstarija liječnička organizacija u Europi osnovana prije 60 godina (1958.) s članstvom od 40 zemalja te je predstavnik Nacionalnih društava liječničkih specijalista u Europskoj Uniji. UEMS predstavlja više od 1,6 miliona medicinskih specijalista iz svih specijalizacija, te je usko povezana s Europskim institucijama (Commission i Parlament), te drugim nezavisnim Europskim medicinskim organizacijama i Europskim medicinskim i znanstvenim društvima. Temeljem svojih akata UEMS postavlja standarde za visoku kvalitetu zdravstvene skrbi koje primjenjuju institucije EU i Nacionalna liječnička društva potičući na primjenu svojih preporuka. U okviru UEMS djeluju sekcije sukladno liječničkim specijalizacijama i područjima medicine od posebnog interesa, trenutačno više od 40 ovakvih sekcija. Sekcija za laboratorijsku medicinu (Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology) je osnovana i djeluje od 1962. godine. Sekcije i skupine donose dokumente ključne za poslijediplomsku specijalističku edukaciju liječnika koji su uvjeti u EU (European Training Requirements). Hrvatski liječnički zbor predlaže delegate RH u specijalističkim sekcijama UEMS-e, te delegati koji sudjeluju u radu Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology su prof.dr.sc. Drago Batinić, specijalist laboratorijske imunologije i prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine. U okviru stručnog i znanstvenog rada Hrvatskog liječničkog zbora, koji ima više od 150 društava, je 2016. osnovano Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ-a. https://www.uems.eu/ http://www.uems-slm.org/uems/ Prema Europskoj definiciji, Medical Act je dokument koji definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. Iz ovog proizlazi, a sukladno visokim standardima specijalističke edukacije ove regulirane profesije propisano European Training Requirements Europske unije medicinskih specijalista (UEMS; Union Europeene Medicines Specialistes) da doktor medicine specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, u svijetu i Europi u području laboratorijske medicine posjeduje kompetencije za planiranje, provedbu, nadzor i cjelokupnu odgovornost. U protivnom se stvaraju uvjeti povećanog rizika za nepovoljne zdravstvene ishode i trajne zdravstvene posljedice stanovništva. Primjerice u Europi - Italija, Grčka, Njemačka, Austrija, Slovačka, Francuska, Švicarska, Belgija, Norveška, Švedska, Danska, Turska i u drugim zemljama je doktor medicine odgovoran i jedini kompetentan za cjelokupni nalaz, vođenje i nadzor u području laboratorijske medicine. Komentari na pojedine članke Članak 1 (članak 2) Definirati i razgraničiti djelokrug kompetencija i odgovornosti liječnika, liječnika specijalista i drugih profesija u zdravstvu sukladno postojećim europskim dokumentima Medical Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Članak 2 (članak 7), članak 4 (članak 11) Iz prethodnog proizlazi da voditelj medicinskog laboratorija u zdravstvu nije ekskluzivno pravo jedne profesija. Sukladno zakonodavstvu zemalja Europske unije, voditelj medicinskog laboratorija je liječnik specijalist slijedom obrazovanja, stečenih kompetencija i odgovornosti u zdravstvenoj skrbi. Potrebno je predvidjeti za potrebe manjeg laboratorija prelazno razdoblje do uspostavljanja dostatnog broja specijalista laboratorijske medicine ili drugih odgovarajućih liječničkih specijalizacija da voditelj može biti druga profesija s odgovarajućim kompetencijama, ali ne isključivo medicinski biokemičar. Potrebno predvijeti mogućnost da jedan liječnik specijalist nadzire nekoliko manjih laboratorija ili privatnih laboratorija koji nemaju zaposlenog liječnik specijalistu odgovarajućih kompetencija. Također potrebno predvidjeti i ispraviti radi mogućnosti zapošljavanja na tržištu EU liječnika specijalista laboratorijske medicine iz drugih zemalja Europske unije. Ovaj zakon diskriminira stručnjake u EU u ostvarivanju prava na rad i mobilnost u Europskoj uniji. Ispraviti –nema subspecijalističkog laboratorija, budući da niti jedna tehnika ili metoda u medicinskog laboratoriju nije supspecijalistička, primjena i tumačenje rezultata u dijagnostici i zdravstvenoj skrbi mogu biti u okviru liječničke subspecijalizacije. Provjeriti ovaj termin prema nacrtu zakona o specijalizacijama. Članak 9 (članak 22) Nadzor nad medicinskim laboratorijem obavezno provodi i Hrvatska liječnička komora Članak 10 (članak 23) Stručno mišljenje o potrebi, primjeni, preporuci i tumačenju rezultata pretrage iz područja laboratorijske medicine daje liječnik specijalist sukladno kompetencijama i postojećim europskim dokumentima Medica Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Druge profesije u zdravstvu nemaju kompetencija za provođenje zdravstvene skrbi i ne mogu snositi odgovornost za postupke i mjere zdravstvene skrbi, i ne mogu imati ekskluzivno pravo donošenja odluka o potrebama u zdravstvu. Kompetencije drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Članak 14 (članak 39) Nadzor nad radom laboratorija se provodi zajedno s HLK i prema sukladnim propisima HLK za nadzor nad liječničkim ordinacijama. Članak 15 (članak 57) Uskladiti s europskim zakonima i dokumentima, medicinski biokemičar je nadležan i odgovoran samo za analitički dio, tehnike u analitici mogu primjenjivati svi s odgovarajućim kompetencijama, tumačenje nalaza i preporuke za pretrage (zahtjevi) je područje odgovornosti liječnika. Također uskladiti sa zakonom o nadriliječništvu. U zaključku, ističem nužnosti izmjene Nacrta i Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti radi sprječavanja diskriminacije doktora medicine u pružanju liječničke skrbi, sprječavanja ugroze sigurnosti i zdravlja stanovništva Hrvatske i prava pacijenta na liječničku skrb, neutemeljenog korištenja naziva specijalist laboratorijske medicine i obmane stanovništva, te prava drugih profesija na rad u zdravstvu sukladno njihovim kompetencijama. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
66 Filip Sedlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Primjedbe na NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Primjedbe i komentari, te prijedlozi rješenja koja se ovdje navode odnose se na „nacrt“ i na Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03), članke 1-19: • sadržajno je ovo diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti u zdravstvu, osobito obzirom da jedino doktor medicine ima kompetencije pružanja cjelokupne zdravstvene skrbi, • samo liječnička struka posjeduje kompetencije cjelokupne zdravstvene skrbi, druge profesije i djelatnosti nemaju pravo na isključivost u niti jednom dijelu zdravstene skrbi, • ovaj zakon je u kontradikciji s djelatnostima mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, te pravno onemogućava zdravstvenu skrb sukladno Zakonu o liječništvu, • u dijagnostičkom postupku zdravstvene skrbi doktor medicine je jedina profesija koja donosi odluke o dijagnostici i ima kompetencije odgovornosti za cjelokupni dijagnostički nalaz i/ili mišljenje, odn. nalaz u području laboratorijske medicine, ostale struke mogu imati kompetencije i odgovornosti isključivo za analitički dio, • naziv „doktor medicine specijalist laboratorijske medicine“ postoji od prije 1962. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u UEMS-i (Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists, osnovana 1958.), druga struka nema pravo koristi isti naziv koji je već postojao za drugu struku u Europi, jer time obmanjuje korisnike zdravstvene skrbi i ugrožava sigurnost bolesnika, budući cjelokupnu zdravstvenu skrb, odnosno „medicinu“ može pružati/prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostali djelatnici u zdravstvu samo dio usluge u zdravstvu, • niti jedna struka nema pravo ekskluzivnosti na metodu ili tehniku, primjenjuju ih profesije sukladno kompetencijama ili stručnjaci s dokumentiranom ekspertizom, • voditelj medicinskog laboratorija ne može biti isključivo medicinski biokemičar, budući da jedino doktor medicine ima kompetencije potrebne za cjelokupnu zdravstvenu skrb i posljedično preuzima odgovornosti za zdravstenu skrb stanovništva. Doktor medicine, specijalist laboratorijske medicine ili drugi specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine mora biti voditelj medicinskog laboratorija. Druge struke mogu nadzirati analitički ili metodološki dio u medicinskom laboratoriju., • ovaj zakon je potrebno uskladiti sa sličnim zakonima u Europskoj uniji. Opći dio Temeljni propust Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) je diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti. Liječnici su regulirana profesija u Hrvatskoj i Europi, s kompetencijama u području medicinske djelatnosti u laboratorijskoj medicini za specijaliste laboratorijske medicine, ali i druge liječeničke specijalizacije s odgovarajućim kompetencijama. Sadržaj ovog zakona je u suprotnosti s temeljnim pravima pacijenta na liječničku zdravstvenu skrb, načelima „Patient Safety“, Medical Act (definicija prema UEMS-i), dokumentu Europskim medicinskih udruga o središnoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi (u nastavku navedeno u cjelosti), Zakona o liječništvu (Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08), te odgovarajućim zakonodavnim propisima u Europi prema kojima liječnik specijalist je nadležna i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim laboratorijem, primjenjuje stečene kompetencije u radu u medicinskom laboratoriju te donosi odluke o pretragama, tumačenju, prognozi i liječenju. Isključivanje ovim zakonom liječnika i liječnika specijalista, ali i drugih profesija u zdravstvu i zdravstvenih radnika iz područja djelatnosti u laboratorijskoj medicine i medicinskom laboratoriju se smatra kršenjem temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad. Ad 2) zdravstvena skrb i usluge u zdravstvu, a osobito tehnike ili metode ne mogu pripadati eksluzivno jednoj profesiji ili djelatnosti, sve laboratorijske usluge u zdravstvu su dio laboratorijske medicine u kojoj rade liječnici specijalisti i druge profesije, a organizirane su prema pružanju određene usluge u zdravstvu i zdravstvenoj skrbi pod isključivim nadzorom liječnika/liječnika specijaliste. Ad 3) naziv laboratorijska medicina je postojao za liječničku specijalizaciju od prije 1962. god. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u okviru UEMS-e. Doktor specijalist laboratorijske medicine je regulirana profesija i specijalizacija u Europi, te ostalom dijelu svijeta. Nejasno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći isti naziv specijalizacije koji postoji već za drugu profesiju, i to liječničku. Medicinska biokemija je regulirana profesija u Hrvatskoj, ali nije u Europi, a što znači da u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena regulirana dodiplomska izobrazba koja bi stvorila preduvjet za odgovarajuću poslijediplomsku ili specijalističku izobrazbu, kao logičan nastavak dodiplomske. Naziv specijalist se pripisuje kao dodatni naziv postojećoj profesiji nakon odgovarajuće specijalističke izobrazbe, tj. doktor medicine specijalist neurologije, psihijatrije, obiteljske medicine, itd. Nastavno slijedi, budući da u Europi ne postoji profesija za područje medicinske biokemije, posljedično nema profesije koja je može steći naziv specijalist poslijediplomskom edukcaijom. Naziv medicinske biokemije i laboratorijske medicine je zbunjujući i obmanjujući u Europskom i Hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi, te može narušiti sigurnost zdravstvene skrbi pacijenta. Dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu je potrebno ukinuti uz medicinsku biokemiju, jer je taj naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od Europskih zemalja. Također, pristupom u EU Hrvatska je preuzela obavezu usklađivanja reguliranih profesija s Europom, a što se odnosi i na liječnike specijaliste laboratorijske medicine. Napominjemo da „medicinu“ može prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostale profesije pružaju dio usluga u zdravstvu. Izmjena ovog pravilnika sukladno prijedlozima stvara preduvjete da stanovništvo Hrvatske ima jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, budući da liječnici specijalisti i liječnici specijalisti laboratorijske medicine imaju središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi i laboratorijskoj medicini, u skladu sa standardima suvremene medicine u Europi i svijetu, te potrebama zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Također, liječnici i liječnici specijalsiti u Hrvatskoj neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine, odnosno primjenu svojih specijalističkih kompetencija u području laboratorijske medicine, u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu Tumačenje Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija (u daljnjem tekstu: Direktiva) preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. U prilogu V. točki 5.1.3. Direktive upisana je 41 specijalizacija doktora medicine i u točki 5.1.2. Direktive upisano je da Ministarstvo zdravstva izdaje diplomu o specijalističkom usavršavanju. Člankom 25. stavkom 4. tog Zakona dana je ovlast ministru zdravstva za donošenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju specijalizacija doktora medicine. Minimalni uvjeti su vremensko trajanje propisano Direktivom, uvjeti za specijalizaciju doktora medicine iz članka 25. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine, uvjeti za mentora, uvjeti za ustanovu i sadržaj programa specijalizacije. Direktiva propisuje reguliranu profesiju doktora medicine i doktora medicine specijalista. Profesija medicinske biokemije regulirana je u Republici Hrvatskoj, ali nije regulirana u Europskoj uniji. Zakon o medicinsko- biokemijskoj profesiji („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08) regulira profesiju medicinske biokemije i medicinsko biokemijsku djelatnost, a ne profesiju laboratorijske medicine. Članak 3. stavak 2. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08) propisuje da liječnička djelatnost obuhvaća pregled pacijenta kojim se utvrđuje bolest, liječnik vrši procjenu stanja pacijenta pomoću medicinskih i dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava. Članak 4. Zakona o liječništvu propisuje da je u procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike liječnik samostalan u postupanju. Slijedom navedenog liječnik donosi odluku o pacijentu, daljnjoj dijagnostici i terapijskom postupku. U Direktivi pod točkom 5.1.3. Priloga V. Direktive 23 države Europske unije upisale su specijalizaciju laboratorijske medicine. Sekcija za laboratorijsku medicinu UEMS-a osnovana 1962. Posljednji i suvremeni europski program specijalističkog usavršavanja iz laboratorijske medicine broj (UEMS 2016.15) donesen je 2016. Ovaj zakon/propis je potrebno izmijeniti i stvoriti uvjete pravnih osnova za rad mnogih specijalističkih liječničkih djelatnosti u medicinskim laboratorijima, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, transplantacija organa i tkiva, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, sukladno ostvarenim kompetencijama temeljem programa specijalističke izobrazbe propisane UEMS-om. Bez izmjene ovog zakona sukladno ovom prijedlogu je rad mnogih liječničkih specijalističkih djelatnosti nemoguć i izvan zakona, a također i ti oblici zdravstvene skrbi stanovništva u Hrvatskoj. Ovaj pravilnik je potrebno uskladiti s odgovarajućim zakonskim propisima u Europi prvenstveno, ali i svijetu, na način da liječnik specijalist ima središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi, a to uključuje upravljanje, medicinsku odgovornost i odgovornost za kvalitetu rada u medicinskom laboratoriju. Liječnik specijalist: • radi u medicinskom laboratoriju i ima kompetencije organizacije i nadzora rada, • liječnik specijalist jedini može potpisati i preuzeti odgovornost za cjelokupni laboratorijski nalaz, tumačenje i analitiku, • kompetencije za nadzor nad radom liječnika specijaliste može imati samo liječnik specijalist, a ne druga struka. Predloženom izmjenom Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, a sukladno uvriježenoj medicinskoj praksi u Europi i svijetu, stvaraju se uvjeti da zdravstvo u Hrvatskoj jamči "Patient Safety", pravo bolesnika na zdravstvenu skrb liječnika "Medical Act", racionalno korištenje ljudskih resursa i bržeg zbrinjavanja bolesnika u sustavu zdravstva Hrvatske, suvremenu medicinsku uslugu na način provedbe u Europi, te prestanak diskriminacije liječnika u Hrvatskoj na pravo edukacije i prakticiranja laboratorijske medicine za sve odgovarajuće liječničke specijalizacije. Profesije u zdravstvu i zdravstveni djelatnici su karakterizirane specifičnom dodiplomskom izobrazbom na odgovarajućem fakultetu i poslijediplomskom izobrazbom, gdje postoji, te stječu specifične kompetencije. Nastavno, specijalizacija za medicinske biokemičare iz medicinske biokemije ne može i ne smije isključivati liječnika i liječnika specijalista koji su u svojoj do- i poslijediplomskoj izobrazbi usklađenoj s onom u Europskoj uniji i preporukama UEMS-e, za prakticiranjem ili edukacijom iz područja laboratorijske medicine. Analogno i odgovarajuće se mora primijeniti i na druge profesije u zdravstvu. U protivnom, a to je sadržano u ovom zakonu, takvo određenje se može tumačiti i kao kršenje temeljnih ljudska prava, a to je pravo na rad, a sve zbog činjenice jer je nesporno da liječnici imaju stručne kvalifikacije za obavljanje djelatnosti laboratorijske medicine Vezano uz naprijed navedeno smatramo da u odnosu na odgovarajuće izmjene akata/pravilnika kojima bi se odredila mogućnost liječnicima i liječnicima specijalistima prakticiranje na području laboratorijske medicine, je mjerodavno samo mišljenje nadležne komore, a to može biti samo Hrvatska liječnička komora, a nikako Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Dakle, mišljenja smo da ne postoji pravna zapreka da liječnici specijalisti s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, uključujući specijaliste laboratorijske medicine, prakticiraju zdravstvenu skrb, sve aktivnosti u području laboratorijske medicine, upravljanje medicinskim laboratorijem i druge vezane aktivnosti, i to upravo iz razloga jer se ne radi o istoj specijalizaciji koja je kao uvjet propisana za obavljanje medicinsko – biokemijske djelatnosti odnosno za obavljanje medicinsko biokemijske djelatnosti kao uvjet je propisana specijalizacija iz medicinske biokemije. Naime zdravstveni radnici su i liječnici i medicinsko-biokemijski zdravstveni radnici samo što su različitog fakultetskog obrazovanja i kompetencija, a ta činjenica ide isključivo u prilog tvrdnji da ne postoje niti pravni, niti stručni razlozi koji bi predstavljali zapreku da se liječnicima omogući usavršavanje u obliku specijalizacije na području laboratorijske medicine, a činjenica da je medicinsko-biokemijski zdravstvenim radnicima propisan kao uvjet za obavljanje djelatnosti specijalizacije iz medicinske biokemije ne može i ne smije imati nikakav utjecaj kod utvrđivanja liječnicima prava na stručno usavršavanje u obliku specijalizacije sa područja laboratorijske medicine. U prilog naših tvrdnji ukazuju i niz mišljenja te Europska pravna regulativa na koju sumarno ukazujemo u daljnjem tekstu ove zamolbe. Europska definicija Medical Act je dokument koji je prihvatila UEMS 2009 i definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. izvorni navod “The medical act encompasses all the professional actions, e.g. scientific, teaching, training and educational, organisational, clinical and medico-technical steps, performed to promote health and functioning, prevent diseases, provide diagnostic or therapeutic and rehabilitative care to patients, individuals, groups or communities in the framework of the respect of ethical and deontological values. It is the responsibility of, and must always be performed by a registered medical doctor/physician or under his or her direct supervision and/or prescription.” https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0016/1456/1306.pdf Europska liječnička društva su donijele Dokument o središnjoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi u kojem se navodi da je prihvaćena praksa da se dijagnostika i liječenje provodi u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care. izvorni navod It is accepted best practice that diagnosis and treatment take place within an integrated network of care led and coordinated by a medical doctor. Care provided without a medical diagnosis and the appropriate treatment having been established by a medical doctor threatens quality and safety of healthcare. https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0004/73597/Statement-on-the-central-role-of-medical-doctors-2018.pdf Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists (UEMS) je najstarija liječnička organizacija u Europi osnovana prije 60 godina (1958.) s članstvom od 40 zemalja te je predstavnik Nacionalnih društava liječničkih specijalista u Europskoj Uniji. UEMS predstavlja više od 1,6 miliona medicinskih specijalista iz svih specijalizacija, te je usko povezana s Europskim institucijama (Commission i Parlament), te drugim nezavisnim Europskim medicinskim organizacijama i Europskim medicinskim i znanstvenim društvima. Temeljem svojih akata UEMS postavlja standarde za visoku kvalitetu zdravstvene skrbi koje primjenjuju institucije EU i Nacionalna liječnička društva potičući na primjenu svojih preporuka. U okviru UEMS djeluju sekcije sukladno liječničkim specijalizacijama i područjima medicine od posebnog interesa, trenutačno više od 40 ovakvih sekcija. Sekcija za laboratorijsku medicinu (Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology) je osnovana i djeluje od 1962. godine. Sekcije i skupine donose dokumente ključne za poslijediplomsku specijalističku edukaciju liječnika koji su uvjeti u EU (European Training Requirements). Hrvatski liječnički zbor predlaže delegate RH u specijalističkim sekcijama UEMS-e, te delegati koji sudjeluju u radu Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology su prof.dr.sc. Drago Batinić, specijalist laboratorijske imunologije i prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine. U okviru stručnog i znanstvenog rada Hrvatskog liječničkog zbora, koji ima više od 150 društava, je 2016. osnovano Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ-a. https://www.uems.eu/ http://www.uems-slm.org/uems/ Prema Europskoj definiciji, Medical Act je dokument koji definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. Iz ovog proizlazi, a sukladno visokim standardima specijalističke edukacije ove regulirane profesije propisano European Training Requirements Europske unije medicinskih specijalista (UEMS; Union Europeene Medicines Specialistes) da doktor medicine specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, u svijetu i Europi u području laboratorijske medicine posjeduje kompetencije za planiranje, provedbu, nadzor i cjelokupnu odgovornost. U protivnom se stvaraju uvjeti povećanog rizika za nepovoljne zdravstvene ishode i trajne zdravstvene posljedice stanovništva. Primjerice u Europi - Italija, Grčka, Njemačka, Austrija, Slovačka, Francuska, Švicarska, Belgija, Norveška, Švedska, Danska, Turska i u drugim zemljama je doktor medicine odgovoran i jedini kompetentan za cjelokupni nalaz, vođenje i nadzor u području laboratorijske medicine. Komentari na pojedine članke Članak 1 (članak 2) Definirati i razgraničiti djelokrug kompetencija i odgovornosti liječnika, liječnika specijalista i drugih profesija u zdravstvu sukladno postojećim europskim dokumentima Medical Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Članak 2 (članak 7), članak 4 (članak 11) Iz prethodnog proizlazi da voditelj medicinskog laboratorija u zdravstvu nije ekskluzivno pravo jedne profesija. Sukladno zakonodavstvu zemalja Europske unije, voditelj medicinskog laboratorija je liječnik specijalist slijedom obrazovanja, stečenih kompetencija i odgovornosti u zdravstvenoj skrbi. Potrebno je predvidjeti za potrebe manjeg laboratorija prelazno razdoblje do uspostavljanja dostatnog broja specijalista laboratorijske medicine ili drugih odgovarajućih liječničkih specijalizacija da voditelj može biti druga profesija s odgovarajućim kompetencijama, ali ne isključivo medicinski biokemičar. Potrebno predvijeti mogućnost da jedan liječnik specijalist nadzire nekoliko manjih laboratorija ili privatnih laboratorija koji nemaju zaposlenog liječnik specijalistu odgovarajućih kompetencija. Također potrebno predvidjeti i ispraviti radi mogućnosti zapošljavanja na tržištu EU liječnika specijalista laboratorijske medicine iz drugih zemalja Europske unije. Ovaj zakon diskriminira stručnjake u EU u ostvarivanju prava na rad i mobilnost u Europskoj uniji. Ispraviti –nema subspecijalističkog laboratorija, budući da niti jedna tehnika ili metoda u medicinskog laboratoriju nije supspecijalistička, primjena i tumačenje rezultata u dijagnostici i zdravstvenoj skrbi mogu biti u okviru liječničke subspecijalizacije. Članak 9 (članak 22) Nadzor nad medicinskim laboratorijem obavezno provodi i Hrvatska liječnička komora Članak 10 (članak 23) Stručno mišljenje o potrebi, primjeni, preporuci i tumačenju rezultata pretrage iz područja laboratorijske medicine daje liječnik specijalist sukladno kompetencijama i postojećim europskim dokumentima Medica Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Druge profesije u zdravstvu nemaju kompetencija za provođenje zdravstvene skrbi i ne mogu snositi odgovornost za postupke i mjere zdravstvene skrbi, i ne mogu imati ekskluzivno pravo donošenja odluka o potrebama u zdravstvu. Kompetencije drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Članak 14 (članak 39) Nadzor nad radom laboratorija se provodi zajedno s HLK i prema sukladnim propisima HLK za nadzor nad liječničkim ordinacijama. Članak 15 (članak 57) Uskladiti s europskim zakonima i dokumentima, medicinski biokemičar je nadležan i odgovoran samo za analitički dio, tehnike u analitici mogu primjenjivati svi s odgovarajućim kompetencijama, tumačenje nalaza i preporuke za pretrage (zahtjevi) je područje odgovornosti liječnika. Također uskladiti sa zakonom o nadriliječništvu. U zaključku, ističem nužnosti izmjene Nacrta i Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti radi sprječavanja diskriminacije doktora medicine u pružanju liječničke skrbi, sprječavanja ugroze sigurnosti i zdravlja stanovništva Hrvatske i prava pacijenta na liječničku skrb, neutemeljenog korištenja naziva specijalist laboratorijske medicine i obmane stanovništva, te prava drugih profesija na rad u zdravstvu sukladno njihovim kompetencijama. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
67 ANITA ŠKRTIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatsko društvo patologa i sudskih medicinara Hrvatskog liječničkog zbora Prof. dr. sc. Marina Kos, specijalist patologije Prof. dr. sc. Sven Seiwerth, specijalist patologije Doc. dr. sc. Anita Škrtić, specijalist patologije Predmet: ODGOVOR HRVATSKOG DRUŠTVA PATOLOGA I SUDSKIH MEDICINARA NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO BIOKEMIJSKI DJELATNOSTI (DALJE U TEKSTU: NACRT) Odgovor na Nacrt temelji se na: Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN100/18, 125/19) https://www.zakon.hr/z/190/Zakon-o-zdravstvenoj-zaštiti Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN broj 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14, 116/15, 62/16, 69/16 - Ispravak i 6/17) https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=http://www.propisi.hr/print.php%3Fid%3D8228&ved=2ahUKEwjM5Lq4mNHoAhVAxMQBHdFWDRUQFjAAegQIBBAC&usg=AOvVaw1vsxetieKNTJAruD48vnGx Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 121/03, 48/05 i 85/06) https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_73_2448.html&ved=2ahUKEwieg_LQmNHoAhUU6aYKHbfOCMcQFjAAegQIBRAB&usg=AOvVaw1NoiQbn6EdUbe3NyCXm_yU Pravilniku o studiranju na diplomskim studijima farmaceutsko biokemijski fakultet sveučilište u Zagrebu (izmjene i dopune 2014.) https://www.google.hr/url?sa=t&source=web&rct=j&url=http://www.pharma.unizg.hr/files/file/dokumenti/akti-fbf/Pravilnik-o-studiranju-na-diplomskim-studijima-FBF-a-2014.pdf&ved=2ahUKEwi3kO2BmNHoAhVF8aYKHSIuBB0QFjAAegQIBRAB&usg=AOvVaw1ytomTRWZT3zIuAnRub_Ct Napomene radi, smatramo važnim istaknuti da su Pravilnici o specijalizacijama (usavršavanje doktora medicine te usavršavanje magistra medicinske biokemije) donešeni na osnovu različitih članaka Zakona o zdravstvenoj zaštiti i to s razlogom obzirom na različitost zanimanja koja se predmetnim Pravilnicima reguliraju, kao i razinu stručnosti te ponajviše stupnja obrazovanja, odnosno vrste obrazovne ustanove iz koje doktori medicine odnosno magistri medicinske biokemije potječu. 1. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine U Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine donešenom na temelju članka 139. (starog) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, utvrđuju se grane specijalizacija doktora medicine, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija, kao i uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, u trajanju od 5 odnosno još 3 godine iz užih specijalizacije. Sukladno članku 2. Pravilnika, specijalizacija jest obliku organiziranog natjecanja kompetencije prema propisanom programu. S obzirom da je Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine (dalje u tekstu: Povjerenstvo) složeno tijelo pri nadležnom Ministarstvu (MZ), čija obveze su ujedno i primjena europskih standarda u usavršavanju doktore medicine, nadziranje trajanja i sadržaje specijalističkog usavršavanja, kontrola kvaliteta specijalističkog usavršavanja, predlaganje metoda procjene napredovanja specijalizanata putem formativno i sumativno ocjenjivanja nadležnom Ministru, procjena uspješnosti i rada ispitivača na specijalističkim ispitima, ispitima uže specijalnosti, procjena drugih načina kvalifikacija te predlaganje uvođenja metoda procjene uspješnost i napredovanje specijalizanata te stručne posjete koje uključuju i međunarodne posjete uz uspoređivanje ispunjavanja kriterija za glavne mentore, mentore i zdravstvene ustanove s kriterijima navedenog u prilogu V . ovog Pravilnika, predlažemo otvoreno pismo sa žurnim odgovorom Povjerenstva i ostalih tijela čiji predstavnici čine članove Povjerenstva s obzirom na kratko vrijeme mogućeg djelovanja. Podsjećamo, Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine jest tijelo koje imenuje Ministar na vrijeme od pet godina, a čine ga dva predstavnika Hrvatske liječnička komore, dva predstavnika Ministarstva, jedan predstavnik nacionalnog zdravstveno vijeća, po jedan predstavnik svakog Medicinskog fakulteta u Republici Hrvatskoj, jedan predstavnik Akademije medicinskih znanosti, dva predstavnika Hrvatskog liječnički zbora, jedan predstavnik Hrvatskog društva mladih liječnika. Predsjednika Povjerenstva imenuje Ministar između članova Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanja doktora medicine. Nadalje, člankom 30. Pravilnika, kvalifikacije doktora medicine specijalista upisana u točki 5.1.3 priloga V. Direktive 2005 / 36 / EC europskog parlamenta i vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine, državljaninu države europske unije i ili države potpisnice europsko gospodarskog prostora priznaje se po načelu automatizmu ako je specijalistička titula upisana u popisu 5.1.3 priloga V. Direktive 2005 / 36 / EC. U istom članku usaglašeno je priznavanje specijalističkih kvalifikacija izdanih u državi članice europske unije doktor medicine specijalista državljaninu države članice Europske unije i/ili države potpisnice europsko gospodarskog prostora od strane Republike Hrvatske po istovjetnim uvjetima. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32005L0036&from=EN 2. Pravilnik specijalističkog usavršavanja magistara medicinske biokemije Prema pravilniku specijalističkog usavršavanja magistra medicinske biokemije objavljenom u Narodnim novinama (NN 73/2008), a donešenom od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na temelju članka 133. stavka 2. i članka 134. stavka 6. (starog) Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u članku 2. istog, magistar medicinske biokemije mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije sa nazivom medicinska biokemija i laboratorijska medicina ili analitička toksikologija u trajanju od 2 godine. Prema navedenom Pravilniku nije razvidno koje pravno tijelo ili ustanova bi bila izjednačena u pravima i obavezama Nacionalnom povjerenstvo za specijalistička usavršavanje doktora medicine, s obzirom da se također radi o programu specijalističkog usavršavanja pri istom nadležnom Ministarstvu. Što se tiče usklađivanja i vrednovanja magistra medicinske biokemije, prema prethodno već spomenutoj točki 5.1.3. Priloga V. Direktive 2005/36/EC temeljem koje se specijalistička titula doktora medicine priznaje automatizmom, a što je jasno utvrđeno čl. 30. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, u Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistra medicinske biokemije ne postoji ni jedan članak iz kojega bi bilo vidljivo da se navedena specijalizacija magistra medicinske biokemije može vrednovati u Europskoj uniji prema navedenoj Direktivi, niti da RH ima mogućnost automatskog vrednovanja navedne djelatnosti, obzirom naziv specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine ne postoji prema specijalističkim titulama upisanih u popis iz toč. 5.1.3. Priloga V. Direktive 2005/36/EC. Nastavno, dodatna neusklađenost postoji i između Pravilnika o studiranja na diplomskim studijima Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (izmjene i dopune iz 2014. godine), koji se primjenjuje na diplomski studij medicinske biokemije, a gdje se po završetku istog studija stječe akademski naziv magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te prethodno spomenutog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistar medicinske biokemije (posljednja izmjena iz 2006. god.), u kojem prethodni naslov ne postoji na razini diplomskog studija, naime predmetni Pravilnik poznaje magistra medicinske biokemije, a koji se može stručno usavršavati u obliku specijalizacije s nazivom - magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Sukladno gore navedenom, s obzirom da postoje nesukladnost akademskog nazivlja iz Pravilnika o specijalizaciji magistara medicinske biokemije i nazivlja Diplomskog studija medicinske biokemije pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; obzirom na ogromne razlike u definiciji specijalizacije, programu, trajanju, nadzoru, kontroli i vrednovanju istih, kao i usuglašenost popisa specijalizacije doktora medicine s Direktivom EU, a istovremeno nemogućnost priznavanja kompetencija specijalista medicinske biokemije u EU, razvidno je kako se ove dvije specijalizacije ni na koji način i ni po kojoj osnovi ne mogu uspoređivati, a nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko biokemijskim djelatnosti ne samo da ih pokušava izjednačiti, već štoviše stavlja magistre medicinske biokemije u nadređeni položaj svim zdravstvenim radnicima koji sudjeluju u obavljanju djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine (kako to čl. 11 Nacrta predviđa), gdje dolazimo do situacije apsurda da magistar medicinske biokemije odlučuje o vrsti dijagnostičkih pretraga („kada i koje“) u svrhu postavljanja dijagnoze, a za što nažalost u ovom trenutku nisu obrazovani, ni usavršeni. Nastavno na gore navedeno ovim putem još jednom ističemo kako predmetni Nacrt izmjena i dopuna Zakona: • Predstavlja diskriminaciju i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti u zdravstvu, osobito obzirom da jedino doktor medicine ima kompetencije pružanja cjelokupne zdravstvene skrbi, • Diskriminira pravo mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, na rad u laboratorijskoj medicinskoj dijagnostici kao dio specijalističkih kompetencija zdravstvene skrbi, • Diskriminira liječnike na pravo da bude voditelj u medicinskom laboratoriju, • Diskriminira liječnike na pravo da odlučuju o pretragama u medicinskoj dijagnostici, • Diskriminira i sankcionira liječnika/liječnika specijalistu koji sukladno svojim specijalističkim kompetencijama provodi laboratorijsku medicinsku dijagnostiku, • Omogućuje medicinskom biokemičaru ekskluzivno pravo na rad u medicinskom dijagnostičkom laboratoriju, pravo na analitičke tehnike i metode, pravo na voditeljstvo, pravo odlučivanja o pretragama koje će odrediti, tumačiti i prema kojim rezultatima će liječiti liječnik specijalist (?!?) Polazeći od gore navedenog, mišljenja smo da je neophodno po žurnom postupku ukinuti i zabraniti drugim profesijama osim liječnicima pravo na korištenja naziva „medicina“ u akademskim nazivima svojih profesija, budući da jedino liječnici imaju kompetencije prakticirati „medicinu“ tj. cjelokupnu zdravstvenu skrb. Također, potrebno je ukinuti i zabraniti drugim profesijama korištenje naziva „specijalist … laboratorijske medicine“, budući da ovaj naziv obmanjuje korisnike zdravstvene skrbi i isključiv je za doktore medicine. Napomena - godine 1962. je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u UEMS-i, što znači da je naziv specijalist laboratorijske medicine već postojao za liječnike specijaliste. Mišljenja smo da niti jedna struka ne može koristiti naziv koji joj ne pripada i koji već postoji u primjeni za neku drugu profesiju. Obzirom je nedvojbeno kako status magistra medicinske biokemije nije reguliran na razini EU, odnosno ne postoji izvan obrazovanja u sklopu medicinskih fakulteta i medicinskih ustanova EU, evidentno je kako je prije donošenja izmjena i dopuna ovog Zakona, prethodno potrebno urediti ne samo akademski naziv magistra medicinske biokemije, već njihov cjelokupan status, a sve u svrhu ispunjavanja osnovnih obveza koje za nas proizlaze iz Direktive EU o slobodi kretanja radnika kao i slobodi njihova zapošljavanja. Istom se Hrvatsko društvo patologa i sudskih medicinara poziva na dopis Medicinskog fakulteta u Zagrebu od 01-02-2019. u kojem se od tadašnjeg ministra zdravstva traži da razmotri nužnost izmjena Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN123/02) u smislu da omogući uvjete pravnih osnova i za druge specijalističke liječničke djelatnosti u medicinskim laboratorijima. Predloženim nacrtom izmjena zakona koji je u proceduri, status liječnika drugih laboratorjskih struka se nije popravio, već pogoršao! Naime, prema nacrtu tog zakona, magistri biokemije (koji nose i titulu magistra laboratorijske medicine) ulaze u različita područja laboratorijske medicine, a po ovome zakonu oni su jedini voditelji laboratorija i nadređeni svim drugim strukama (koje se niti ne spominju). Nadalje, navodi se da je njihovo djelovanje u cilju "održavanja zdravlja, prevencije bolesti, ranog otkrivanja i utvrđivanja uzroka bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti", što je sve, de facto, u rukama liječnika. Zbog nepoštivanja i neuvažavanja drugih stručnjaka i zbog prisvajanja ekskluziviteta za laboratorijsku djelatnost od strane medicinskih biokemičara, smatram da bismo u općim komentarima i primjedbama na predloženi nacrt zakona trebali zahtijevati da se on povuče iz procedure i uputi na doradu jer nije u skladu s medicinskom praksom u Europi i svijetu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
68 Vesna Kušec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine Prof.dr.sc. Drago Batinić, specijalist laboratorijske imunologije Prof.dr.sc. Davor Ježek, specijalist laboratorijske medicine Predmet: NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Otvoreno savjetovanje 12. 3. 2020. Primjedbe na NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Primjedbe i komentari, te prijedlozi rješenja koja se ovdje navode odnose se na „nacrt“ i na Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03), članke 1-19: • sadržajno je ovo diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti u zdravstvu, osobito obzirom da jedino doktor medicine ima kompetencije pružanja cjelokupne zdravstvene skrbi, • samo liječnička struka posjeduje kompetencije cjelokupne zdravstvene skrbi, druge profesije i djelatnosti nemaju pravo na isključivost u niti jednom dijelu zdravstene skrbi, • ovaj zakon je u kontradikciji s djelatnostima mnogih liječničkih specijalizacija s kompetencijama u laboratorijskoj medicini, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, te pravno onemogućava zdravstvenu skrb sukladno Zakonu o liječništvu, • u dijagnostičkom postupku zdravstvene skrbi doktor medicine je jedina profesija koja donosi odluke o dijagnostici i ima kompetencije odgovornosti za cjelokupni dijagnostički nalaz i/ili mišljenje, odn. nalaz u području laboratorijske medicine, ostale struke mogu imati kompetencije i odgovornosti isključivo za analitički dio, • naziv „doktor medicine specijalist laboratorijske medicine“ postoji od prije 1962. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u UEMS-i (Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists, osnovana 1958.), druga struka nema pravo koristi isti naziv koji je već postojao za drugu struku u Europi, jer time obmanjuje korisnike zdravstvene skrbi i ugrožava sigurnost bolesnika, budući cjelokupnu zdravstvenu skrb, odnosno „medicinu“ može pružati/prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostali djelatnici u zdravstvu samo dio usluge u zdravstvu, • niti jedna struka nema pravo ekskluzivnosti na metodu ili tehniku, primjenjuju ih profesije sukladno kompetencijama ili stručnjaci s dokumentiranom ekspertizom, • voditelj medicinskog laboratorija ne može biti isključivo medicinski biokemičar, budući da jedino doktor medicine ima kompetencije potrebne za cjelokupnu zdravstvenu skrb i posljedično preuzima odgovornosti za zdravstenu skrb stanovništva. Doktor medicine, specijalist laboratorijske medicine ili drugi specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine mora biti voditelj medicinskog laboratorija. Druge struke mogu nadzirati analitički ili metodološki dio u medicinskom laboratoriju., • ovaj zakon je potrebno uskladiti sa sličnim zakonima u Europskoj uniji. Opći dio Temeljni propust Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) je diskriminacija i isključivanje ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine, prvenstveno liječničke profesije, ali i drugih profesija i djelatnosti. Liječnici su regulirana profesija u Hrvatskoj i Europi, s kompetencijama u području medicinske djelatnosti u laboratorijskoj medicini za specijaliste laboratorijske medicine, ali i druge liječeničke specijalizacije s odgovarajućim kompetencijama. Sadržaj ovog zakona je u suprotnosti s temeljnim pravima pacijenta na liječničku zdravstvenu skrb, načelima „Patient Safety“, Medical Act (definicija prema UEMS-i), dokumentu Europskim medicinskih udruga o središnoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi (u nastavku navedeno u cjelosti), Zakona o liječništvu (Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08), te odgovarajućim zakonodavnim propisima u Europi prema kojima liječnik specijalist je nadležna i odgovorna osoba za upravljanje medicinskim laboratorijem, primjenjuje stečene kompetencije u radu u medicinskom laboratoriju te donosi odluke o pretragama, tumačenju, prognozi i liječenju. Isključivanje ovim zakonom liječnika i liječnika specijalista, ali i drugih profesija u zdravstvu i zdravstvenih radnika iz područja djelatnosti u laboratorijskoj medicine i medicinskom laboratoriju se smatra kršenjem temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad. Ad 2) zdravstvena skrb i usluge u zdravstvu, a osobito tehnike ili metode ne mogu pripadati eksluzivno jednoj profesiji ili djelatnosti, sve laboratorijske usluge u zdravstvu su dio laboratorijske medicine u kojoj rade liječnici specijalisti i druge profesije, a organizirane su prema pružanju određene usluge u zdravstvu i zdravstvenoj skrbi pod isključivim nadzorom liječnika/liječnika specijaliste. Ad 3) naziv laboratorijska medicina je postojao za liječničku specijalizaciju od prije 1962. god. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u okviru UEMS-e. Doktor specijalist laboratorijske medicine je regulirana profesija i specijalizacija u Europi, te ostalom dijelu svijeta. Nejasno je i opasno da druga profesija koja nije regulirana u Europi, odluči preuzeti već postojeći isti naziv specijalizacije koji postoji već za drugu profesiju, i to liječničku. Medicinska biokemija je regulirana profesija u Hrvatskoj, ali nije u Europi, a što znači da u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena regulirana dodiplomska izobrazba koja bi stvorila preduvjet za odgovarajuću poslijediplomsku ili specijalističku izobrazbu, kao logičan nastavak dodiplomske. Naziv specijalist se pripisuje kao dodatni naziv postojećoj profesiji nakon odgovarajuće specijalističke izobrazbe, tj. doktor medicine specijalist neurologije, psihijatrije, obiteljske medicine, itd. Nastavno slijedi, budući da u Europi ne postoji profesija za područje medicinske biokemije, posljedično nema profesije koja je može steći naziv specijalist poslijediplomskom edukcaijom. Naziv medicinske biokemije i laboratorijske medicine je zbunjujući i obmanjujući u Europskom i Hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi, te može narušiti sigurnost zdravstvene skrbi pacijenta. Dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu je potrebno ukinuti uz medicinsku biokemiju, jer je taj naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od Europskih zemalja. Također, pristupom u EU Hrvatska je preuzela obavezu usklađivanja reguliranih profesija s Europom, a što se odnosi i na liječnike specijaliste laboratorijske medicine. Napominjemo da „medicinu“ može prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostale profesije pružaju dio usluga u zdravstvu. Izmjena ovog pravilnika sukladno prijedlozima stvara preduvjete da stanovništvo Hrvatske ima jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, budući da liječnici specijalisti i liječnici specijalisti laboratorijske medicine imaju središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi i laboratorijskoj medicini, u skladu sa standardima suvremene medicine u Europi i svijetu, te potrebama zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Također, liječnici i liječnici specijalsiti u Hrvatskoj neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine, odnosno primjenu svojih specijalističkih kompetencija u području laboratorijske medicine, u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu Tumačenje Direktiva 2005/36/EC o priznavanju stručnih kvalifikacija (u daljnjem tekstu: Direktiva) preuzeta je u hrvatski pravni poredak Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine. U prilogu V. točki 5.1.3. Direktive upisana je 41 specijalizacija doktora medicine i u točki 5.1.2. Direktive upisano je da Ministarstvo zdravstva izdaje diplomu o specijalističkom usavršavanju. Člankom 25. stavkom 4. tog Zakona dana je ovlast ministru zdravstva za donošenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju specijalizacija doktora medicine. Minimalni uvjeti su vremensko trajanje propisano Direktivom, uvjeti za specijalizaciju doktora medicine iz članka 25. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija doktora medicine, uvjeti za mentora, uvjeti za ustanovu i sadržaj programa specijalizacije. Direktiva propisuje reguliranu profesiju doktora medicine i doktora medicine specijalista. Profesija medicinske biokemije regulirana je u Republici Hrvatskoj, ali nije regulirana u Europskoj uniji. Zakon o medicinsko- biokemijskoj profesiji („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08) regulira profesiju medicinske biokemije i medicinsko biokemijsku djelatnost, a ne profesiju laboratorijske medicine. Članak 3. stavak 2. Zakona o liječništvu („Narodne novine“, broj 121/03 i 117/08) propisuje da liječnička djelatnost obuhvaća pregled pacijenta kojim se utvrđuje bolest, liječnik vrši procjenu stanja pacijenta pomoću medicinskih i dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava. Članak 4. Zakona o liječništvu propisuje da je u procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike liječnik samostalan u postupanju. Slijedom navedenog liječnik donosi odluku o pacijentu, daljnjoj dijagnostici i terapijskom postupku. U Direktivi pod točkom 5.1.3. Priloga V. Direktive 23 države Europske unije upisale su specijalizaciju laboratorijske medicine. Sekcija za laboratorijsku medicinu UEMS-a osnovana 1962. Posljednji i suvremeni europski program specijalističkog usavršavanja iz laboratorijske medicine broj (UEMS 2016.15) donesen je 2016. Ovaj zakon/propis je potrebno izmijeniti i stvoriti uvjete pravnih osnova za rad mnogih specijalističkih liječničkih djelatnosti u medicinskim laboratorijima, primjerice mikrobiologija, transfuziologija, patologija i citologija, sudska medicina, transplantacija organa i tkiva, infektologija, medicinska genetika, novorođenački probir, embriologija, neurologija, hematologija, laboratorijska imunologija, transplantacijska medicina, farmakogenomika i djelatnosti drugih liječničke specijalnosti, sukladno ostvarenim kompetencijama temeljem programa specijalističke izobrazbe propisane UEMS-om. Bez izmjene ovog zakona sukladno ovom prijedlogu je rad mnogih liječničkih specijalističkih djelatnosti nemoguć i izvan zakona, a također i ti oblici zdravstvene skrbi stanovništva u Hrvatskoj. Ovaj pravilnik je potrebno uskladiti s odgovarajućim zakonskim propisima u Europi prvenstveno, ali i svijetu, na način da liječnik specijalist ima središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi, a to uključuje upravljanje, medicinsku odgovornost i odgovornost za kvalitetu rada u medicinskom laboratoriju. Liječnik specijalist: • radi u medicinskom laboratoriju i ima kompetencije organizacije i nadzora rada, • liječnik specijalist jedini može potpisati i preuzeti odgovornost za cjelokupni laboratorijski nalaz, tumačenje i analitiku, • kompetencije za nadzor nad radom liječnika specijaliste može imati samo liječnik specijalist, a ne druga struka. Predloženom izmjenom Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, a sukladno uvriježenoj medicinskoj praksi u Europi i svijetu, stvaraju se uvjeti da zdravstvo u Hrvatskoj jamči "Patient Safety", pravo bolesnika na zdravstvenu skrb liječnika "Medical Act", racionalno korištenje ljudskih resursa i bržeg zbrinjavanja bolesnika u sustavu zdravstva Hrvatske, suvremenu medicinsku uslugu na način provedbe u Europi, te prestanak diskriminacije liječnika u Hrvatskoj na pravo edukacije i prakticiranja laboratorijske medicine za sve odgovarajuće liječničke specijalizacije. Profesije u zdravstvu i zdravstveni djelatnici su karakterizirane specifičnom dodiplomskom izobrazbom na odgovarajućem fakultetu i poslijediplomskom izobrazbom, gdje postoji, te stječu specifične kompetencije. Nastavno, specijalizacija za medicinske biokemičare iz medicinske biokemije ne može i ne smije isključivati liječnika i liječnika specijalista koji su u svojoj do- i poslijediplomskoj izobrazbi usklađenoj s onom u Europskoj uniji i preporukama UEMS-e, za prakticiranjem ili edukacijom iz područja laboratorijske medicine. Analogno i odgovarajuće se mora primijeniti i na druge profesije u zdravstvu. U protivnom, a to je sadržano u ovom zakonu, takvo određenje se može tumačiti i kao kršenje temeljnih ljudska prava, a to je pravo na rad, a sve zbog činjenice jer je nesporno da liječnici imaju stručne kvalifikacije za obavljanje djelatnosti laboratorijske medicine Vezano uz naprijed navedeno smatramo da u odnosu na odgovarajuće izmjene akata/pravilnika kojima bi se odredila mogućnost liječnicima i liječnicima specijalistima prakticiranje na području laboratorijske medicine, je mjerodavno samo mišljenje nadležne komore, a to može biti samo Hrvatska liječnička komora, a nikako Hrvatska komora medicinskih biokemičara. Dakle, mišljenja smo da ne postoji pravna zapreka da liječnici specijalisti s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, uključujući specijaliste laboratorijske medicine, prakticiraju zdravstvenu skrb, sve aktivnosti u području laboratorijske medicine, upravljanje medicinskim laboratorijem i druge vezane aktivnosti, i to upravo iz razloga jer se ne radi o istoj specijalizaciji koja je kao uvjet propisana za obavljanje medicinsko – biokemijske djelatnosti odnosno za obavljanje medicinsko biokemijske djelatnosti kao uvjet je propisana specijalizacija iz medicinske biokemije. Naime zdravstveni radnici su i liječnici i medicinsko-biokemijski zdravstveni radnici samo što su različitog fakultetskog obrazovanja i kompetencija, a ta činjenica ide isključivo u prilog tvrdnji da ne postoje niti pravni, niti stručni razlozi koji bi predstavljali zapreku da se liječnicima omogući usavršavanje u obliku specijalizacije na području laboratorijske medicine, a činjenica da je medicinsko-biokemijski zdravstvenim radnicima propisan kao uvjet za obavljanje djelatnosti specijalizacije iz medicinske biokemije ne može i ne smije imati nikakav utjecaj kod utvrđivanja liječnicima prava na stručno usavršavanje u obliku specijalizacije sa područja laboratorijske medicine. U prilog naših tvrdnji ukazuju i niz mišljenja te Europska pravna regulativa na koju sumarno ukazujemo u daljnjem tekstu ove zamolbe. Europska definicija Medical Act je dokument koji je prihvatila UEMS 2009 i definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. izvorni navod “The medical act encompasses all the professional actions, e.g. scientific, teaching, training and educational, organisational, clinical and medico-technical steps, performed to promote health and functioning, prevent diseases, provide diagnostic or therapeutic and rehabilitative care to patients, individuals, groups or communities in the framework of the respect of ethical and deontological values. It is the responsibility of, and must always be performed by a registered medical doctor/physician or under his or her direct supervision and/or prescription.” https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0016/1456/1306.pdf Europska liječnička društva su donijele Dokument o središnjoj ulozi liječnika u zdravstvenoj skrbi u kojem se navodi da je prihvaćena praksa da se dijagnostika i liječenje provodi u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care. izvorni navod It is accepted best practice that diagnosis and treatment take place within an integrated network of care led and coordinated by a medical doctor. Care provided without a medical diagnosis and the appropriate treatment having been established by a medical doctor threatens quality and safety of healthcare. https://www.uems.eu/__data/assets/pdf_file/0004/73597/Statement-on-the-central-role-of-medical-doctors-2018.pdf Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists (UEMS) je najstarija liječnička organizacija u Europi osnovana prije 60 godina (1958.) s članstvom od 40 zemalja te je predstavnik Nacionalnih društava liječničkih specijalista u Europskoj Uniji. UEMS predstavlja više od 1,6 miliona medicinskih specijalista iz svih specijalizacija, te je usko povezana s Europskim institucijama (Commission i Parlament), te drugim nezavisnim Europskim medicinskim organizacijama i Europskim medicinskim i znanstvenim društvima. Temeljem svojih akata UEMS postavlja standarde za visoku kvalitetu zdravstvene skrbi koje primjenjuju institucije EU i Nacionalna liječnička društva potičući na primjenu svojih preporuka. U okviru UEMS djeluju sekcije sukladno liječničkim specijalizacijama i područjima medicine od posebnog interesa, trenutačno više od 40 ovakvih sekcija. Sekcija za laboratorijsku medicinu (Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology) je osnovana i djeluje od 1962. godine. Sekcije i skupine donose dokumente ključne za poslijediplomsku specijalističku edukaciju liječnika koji su uvjeti u EU (European Training Requirements). Hrvatski liječnički zbor predlaže delegate RH u specijalističkim sekcijama UEMS-e, te delegati koji sudjeluju u radu Section for Laboratory Medicine / Medical Biopathology su prof.dr.sc. Drago Batinić, specijalist laboratorijske imunologije i prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine. U okviru stručnog i znanstvenog rada Hrvatskog liječničkog zbora, koji ima više od 150 društava, je 2016. osnovano Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ-a. https://www.uems.eu/ http://www.uems-slm.org/uems/ Prema Europskoj definiciji, Medical Act je dokument koji definira liječničku djelatnost koja obuhvaća stručne aktivnosti koje su znanstvene, edukativne i obrazovne, organizacijske, sadrži kliničke i medicinsko-tehničke postupke, pruža dijagnostičku ili kurativnu i rehabilitacijsku skrb bolesnicima, pojedincima, skupinama ili zajednicama u okviru poštivanja etičkih i deontoloških vrijednosti. Liječnik / doktor medicine s licencom je odgovoran za ove djelatnosti ili se one provode pod njegovim/njezinim izravnim nadzorom ili prema preporuci. Iz ovog proizlazi, a sukladno visokim standardima specijalističke edukacije ove regulirane profesije propisano European Training Requirements Europske unije medicinskih specijalista (UEMS; Union Europeene Medicines Specialistes) da doktor medicine specijalist s odgovarajućim kompetencijama u području laboratorijske medicine, u svijetu i Europi u području laboratorijske medicine posjeduje kompetencije za planiranje, provedbu, nadzor i cjelokupnu odgovornost. U protivnom se stvaraju uvjeti povećanog rizika za nepovoljne zdravstvene ishode i trajne zdravstvene posljedice stanovništva. Primjerice u Europi - Italija, Grčka, Njemačka, Austrija, Slovačka, Francuska, Švicarska, Belgija, Norveška, Švedska, Danska, Turska i u drugim zemljama je doktor medicine odgovoran i jedini kompetentan za cjelokupni nalaz, vođenje i nadzor u području laboratorijske medicine. Komentari na pojedine članke Članak 1 (članak 2) Definirati i razgraničiti djelokrug kompetencija i odgovornosti liječnika, liječnika specijalista i drugih profesija u zdravstvu sukladno postojećim europskim dokumentima Medical Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Članak 2 (članak 7), članak 4 (članak 11) Iz prethodnog proizlazi da voditelj medicinskog laboratorija u zdravstvu nije ekskluzivno pravo jedne profesija. Sukladno zakonodavstvu zemalja Europske unije, voditelj medicinskog laboratorija je liječnik specijalist slijedom obrazovanja, stečenih kompetencija i odgovornosti u zdravstvenoj skrbi. Potrebno je predvidjeti za potrebe manjeg laboratorija prelazno razdoblje do uspostavljanja dostatnog broja specijalista laboratorijske medicine ili drugih odgovarajućih liječničkih specijalizacija da voditelj može biti druga profesija s odgovarajućim kompetencijama, ali ne isključivo medicinski biokemičar. Potrebno predvijeti mogućnost da jedan liječnik specijalist nadzire nekoliko manjih laboratorija ili privatnih laboratorija koji nemaju zaposlenog liječnik specijalistu odgovarajućih kompetencija. Također potrebno predvidjeti i ispraviti radi mogućnosti zapošljavanja na tržištu EU liječnika specijalista laboratorijske medicine iz drugih zemalja Europske unije. Ovaj zakon diskriminira stručnjake u EU u ostvarivanju prava na rad i mobilnost u Europskoj uniji. Ispraviti –nema subspecijalističkog laboratorija, budući da niti jedna tehnika ili metoda u medicinskog laboratoriju nije supspecijalistička, primjena i tumačenje rezultata u dijagnostici i zdravstvenoj skrbi mogu biti u okviru liječničke subspecijalizacije. Članak 9 (članak 22) Nadzor nad medicinskim laboratorijem obavezno provodi i Hrvatska liječnička komora Članak 10 (članak 23) Stručno mišljenje o potrebi, primjeni, preporuci i tumačenju rezultata pretrage iz područja laboratorijske medicine daje liječnik specijalist sukladno kompetencijama i postojećim europskim dokumentima Medica Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Druge profesije u zdravstvu nemaju kompetencija za provođenje zdravstvene skrbi i ne mogu snositi odgovornost za postupke i mjere zdravstvene skrbi, i ne mogu imati ekskluzivno pravo donošenja odluka o potrebama u zdravstvu. Kompetencije drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Članak 14 (članak 39) Nadzor nad radom laboratorija se provodi zajedno s HLK i prema sukladnim propisima HLK za nadzor nad liječničkim ordinacijama. Članak 15 (članak 57) Uskladiti s europskim zakonima i dokumentima, medicinski biokemičar je nadležan i odgovoran samo za analitički dio, tehnike u analitici mogu primjenjivati svi s odgovarajućim kompetencijama, tumačenje nalaza i preporuke za pretrage (zahtjevi) je područje odgovornosti liječnika. Također uskladiti sa zakonom o nadriliječništvu. U zaključku, ističemo nužnosti izmjene Nacrta i Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti radi sprječavanja diskriminacije doktora medicine u pružanju liječničke skrbi, sprječavanja ugroze sigurnosti i zdravlja stanovništva Hrvatske i prava pacijenta na liječničku skrb, neutemeljenog korištenja naziva specijalist laboratorijske medicine i obmane stanovništva, te prava drugih profesija na rad u zdravstvu sukladno njihovim kompetencijama. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
69 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Sve pohvale za profesionalno sastavljen Nacrt prijedlog ovog zakona u što je evidentno uložen ogroman trud. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
70 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, I.  USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
71 Renata Nemet-Gužvić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam mišljenje gospođe Jasne Matić,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a,kao i Medicinskog fakulteta Osijek te smatram da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti uvelike upućuje na diskriminaciju drugih djelatnosti u zdravstvu, Pokrenuli smo interventnu molekularnu mikrobiološku dijagnostiku SARS-CoV2 u 3 dana, odradili istovremeno sa selidbom i dovlačenjem opreme u rukama 350 testiranja na ručnoj inaktivaciji i izolaciji, nas 5 mag MLD (koji ne postojimo u sustavu profesija,) i jedan prvostupnik MLD, dvoje profesora dr.med, 4 docenta dr.med i 2 docenta biologa, uz 1 spremačicu i posuđenog administratora. U ovih 10 dana cjelodnevnim radom 12 i više sati brojimo više od 1000 uspješno odrađenih testiranja, Bilo bi ih i više da je lakše doći do reagensa.. Iznimno, tražili smo, i dobili pomoć Zavoda za kliničku lab dijagnostiku , posudili su nam BSL2 kabinet, i na tom smo im neizmjerno zahvalni. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
72 Erna Mirković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18 i 125/19) jasno definira pojam ORDINACIJE koji se primjenjuje i na medicinsko-biokemijske laboratorije (članci 46., 48. i 54.) a što predmijeva više od analitičke djelatnosti. Unatoč e-savjetovanju glede Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, nejasno je da li na snazi ostaje „Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije“ (NN br. 73/08) pa je tako i na dalje na snazi: I. DEFINICIJA STRUKE, PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE: (citat)„ U prijelaznom razdoblju, do potpunog usklađivanja s europskim smjernicama, program specijalizacije iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine izvodi se na tri načina i to kao: 1. program A: 44 mjeseca. 2. program B: 17 mjeseci 3. program C: 9 mjeseci“. Glede javne ovlasti provođenja priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koja se Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti predlaže da je potrebno utvrditi kao novu javnu ovlast, Hrvatska komora medicinskih biokemičara je kroz prethodni Zakon o medicinsko biokemijskoj djelatnosti uredno priznavala inozemne kvalifikacije stečene u Sloveniji za zanimanje magistar laboratorijske biomedicine ( diploma drugog stupnja, 2 godine, 120 ECTS-a). Ono što se Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti planira učiniti jeste stvoriti novu djelatnost: DJELATNOST MEDICINSKE BIOKEMIJE I LABORATORIJSKE MEDICINE koja se obavlja u ordinacijama jer se pojam primjenjuje i na medicinsko-biokemijske laboratorije. Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko biokemijski fakultet Zagreb dobio 3.994.038,32 kn bespovratnih sredstava (UP.03.1.1.03.0021) na ime „Primjena HKO-a u unapređenju studijskih programa u području farmacije i medicinske biokemije (PharmMedQ)“ kako bi se unaprijedio sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studijski programi farmacije i medicinske biokemije. Radi se izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. NEJASNO je što stoji iza traženih izmjena i dopuna zakona o medicinsko biokemijskoj djelatnosti. Ovim se želi da ono što nije uspjelo dopisom broj: 01-52/01-05 od 12. prosinca 2005. godine upućenom Ministarstvu znanosti, obrazovanja u kojem se tražilo da se studentima koji diplomiraju studijski program Medicinske biokemije na FBF Sveučilišta u Zagrebu DODIJELI STRUČNI NAZIV DOKTOR MEDICINSKE BIOKEMIJE, treba ovim načinom sada uspjeti. Ako se ovakvim Nacrtom bio spreman usuglasiti bivši ministar prof. Milan Kujundžić i uputiti ga u proceduru Vlade Republike Hrvatske, držim da će ministar prof. Vili Beroš, obzirom na sve reakcije e- savjetovanja, naći ispravno rješenje za sve djelatnosti i djelatnike i sustavu zdravstva. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
73 VALENTINA GRUJIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti podržavam komentare Irene Franolić, Andre Matkovića, Sanje Kuštrebe, Admira Dilberovića, Petre Medač i Vesne Kušeč. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
74 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
75 Maja Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti podržavam komentare Irene Franolić, Andre Matkovića, Sanje Kuštrebe, Admira Dilberovića, Petre Medač i Vesne Kušeč. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
76 Daniel Čorak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpusnosti podržavam i molim da se uvaže komentari Irene Franolić, Vesne Kušec, Admira Dilberovića, Sanje Kuštrebe, Andre Matkovića, Petre Medač i Hrvatske liječničke komore. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
77 Tea Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti podržavam komentare Irene Franolić, Andre Matkovića, Sanje Kuštrebe, Admira Dilberovića, Petre Medač i Vesne Kušeč. Laboratorijska medicina je široko disciplinirana djelatnost u okviru kojeg se kao samo jedna od disciplina nalazi i medicinska biokemija. Neopravdano je i vrlo opasno da se medicinskoj biokemiji pripisuju i drugi segmenti rada koji joj kao takvoj djelatnosti ne pripadaju te da se samim time područje laboratorijske medicine usko poveže i ograniči samo uz medicinsku biokemiju. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
78 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Sanje Kuštrebe, Andre Matkovića, Admira Dilberovića, Vesne Kušeč i Irene Franolić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
79 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U članku 1. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti navodi se kako je djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal (krv, mokraća, stolica, likvor, slina i ostale tjelesne tekućine, tkivo, stanice) sa svrhom prevencije bolesti, ranog otkrivanja i utvrđivanja uzroka bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti i to koristeći preporučene analitičke tehnike i informacijsku tehnologiju koje se primjenjuju u različitim područjima djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine poput medicinske biokemije, laboratorijske hematologije i koagulacije, laboratorijske imunologije, molekularne dijagnostike, analitičke toksikologije. Članak 1. postojećeg Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03 i 117/08) propisuje kako se zakonom uređuju načela, način organiziranja i provođenja medicinsko-biokemijske djelatnosti. Člankom 1. Nacrta u okviru reguliranja medicinske biokemije uvodi se i laboratorijska medicina iako se laboratorijskom medicinom bave i druge struke te je to širi pojam koji obuhvaća i druge djelatnosti primjerice, genetiku, genomiku te kliničku embriologiju. Tako sukladno Zakonu o medicinsko potpomognutoj oplodnji (NN 86/12) propisani su uvjeti za obavljanje navedene djelatnosti kojim je propisana obveza zapošljavanja minimalnog broja magistara biologije koji rade u navedenim laboratorijima (čl. 39.). Laboratorijska medicina u EU obuhvaća prema EU dokumentu Syllabus-u Europskog udruženja za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu verzija 5 2018, Volume 56 Issue 11 (izvor: https://www.degruyter.com/view/journals/cclm/56/11/article-p1846.xml, dostupno na dan 02.04.2020. godine) kliničku kemiju/imunologiju, hematologiju/transfuziju, mikrobiologiju/virologiju, genomiku/citogenetiku i in vitro fertilizaciju. Udruženja na europskoj razini i to Europsko udruženje za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu ukazuje na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ i to na način da treba priznati jednaku specijalizaciju i znanstvenicima (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceutima u području specijalizacije iz kliničke kemije i laboratorijske medicine (izvor: Self and Co-regulation for Science and Pharmacy Specialists in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, izvor:https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf). Na europskoj razini Europsko udruženje laboratorijske medicine (EFLM) 2010. godine usvojilo je naziv profesije: “Specijalist laboratorijske medicine” (izvor: Laboratory medicine in the European Union, Wytze P.Oosterhuis and Diomone Zerah https://www.degruyter.com/view/journals/cclm/53/1/article-p5.xml). HDBUZ je za usklađivanje hrvatske regulative s EU direktivom o uvođenju jedinstvene specijalizacije iz laboratorijske medicine s čime se složilo i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) kao član Europskog udruženja za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu. Na taj način bi se Hrvatska uskladila s postupanjem EU u pogledu mjera kojima se podupire slobodno kretanje radnika u EU što je jedno od temeljnih načela EU. Hrvatsko društvo biologa ističe multidisciplinarnost laboratorijske medicine, te ista ne može biti djelatnost nad kojem će primat i nadzor imati jedna struka. S obzirom da je navedeno u članku 1. Nacrta da je djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti ostalim izmjenama članaka ovog zakona diskriminiraju se druge djelatnosti tj. druge struke u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, jer se primat daje magistrima medicinske biokemije. Kao jedna od djelatnosti medicinsko-biokemijske djelatnosti i laboratorijske medicine navodi se i molekularna dijagnostika koje nije isključiva djelatnost rada medicinskih biokemičara. Čl. 30. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) (u daljnjem tekstu: ZZZ) propisuje da se zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža kroz djelatnosti laboratorijske dijagnostike. Medicinsko- biokemijska djelatnost je jedna od laboratorijskih djelatnosti te ne obuhvaća cijelu laboratorijsku dijagnostiku. Na navedeni način molekularna dijagnostika kao dio laboratorijske djelatnosti stavlja se pod nadzor i vodstvo medicinskih biokemičara, što je u suprotnosti s ZZZ. Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/2008) propisana je specijalizacija iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine u trajanju od 48 mjeseci, od čega dva mjeseca usavršavanja iz laboratorijske dijagnostike, a upravo su magistri biologije mentori u navedenom području magistrima medicinske biokemije. S tim u vezi valja napomenuti da je ogroman napredak na području genetike i genomike zadnjih nekoliko godina učinilo prenatalno i postnatalno genetsko testiranje dostupnije kroz mnoge laboratorije i privatne prakse, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Obzirom da se kod genetskog testiranja u pravilu uvijek radi o delikatnim pitanjima koji ne uključuju samo pojedince koji se podvrgnu takvo testiranju nego i članove njegove obitelji iznimno je bitno da pružatelj usluge bude visoko kvalificirana osoba s adekvatnim znanjem. Navedeno se u potpunosti slaže s ciljevima Direktive 2005/36/EZ i Direktive 013/55/EU o podizanju kvalitete zdravstvene usluge i sigurnosti pacijenata. Na razini Europske unije Europsko društvo humane genetike, Europski odbor za medicinsku genetiku (European Society of Human Genetics, European Board of Medical Genetics), kao krovna strukovna organizacija, među prvima je 2010/2011. godine uvidjelo važnost procesa priznavanja stručnjaka koji rade na području laboratorijske medicinske genetike te kreiranja jedinstvenog Europskog registra pružatelja genetskih usluga (https://www.eshg.org/668.0.html). Danas je kroz Europski odbor za medicinsku genetiku moguće priznavanje kompetencija i stjecanje titule Europski registrirani klinički laboratorijski genetičar, što je do sada iskoristilo više od 300 stručnjaka iz cijele Europe i svijeta (https://www.eshg.org/667.0.html). Pojedine članice Europske unije već su uvidjele važnost kompetencija koje pojedinac treba imati da bi se pružila kvalitetna zdravstvena usluga iz područja genetskog testiranja te su pokrenule program nacionalnih specijalizacija iz laboratorijske medicinske genetike. Takav oblik usavršavanja prvenstveno je namijenjen stručnjacima iz područja prirodnih znanosti (magistri u području biologije i slično) koji rade i djeluju u sklopu laboratorija medicinske genetike. Tako je u Sloveniji, na primjer, 2013. godine kroz Ministarstvo zdravstva Republike Slovenije usvojen „Program specijalizacije iz laboratorijske medicinske genetike“ kroz koji stručnjaci iz područja prirodnih znanosti reguliraju svoje specijalističko obrazovanje iz laboratorijske medicinske genetike. Proces regulacije specijalizacije omogućava kvalitetnu zdravstvenu uslugu prenatalnog i postnatalnog genetskog testiranja i sigurnost da su osobe koje takvu uslugu pružaju vrhunski stručnjaci i visoko obrazovane osobe koje posjeduju najrelevantnije kompetencije. Iz svega navedenog vidljivo je stručnjaci zaposleni u laboratorijskoj dijagnostici jesu stručnjaci iz drugih područja, a ne samo medicinske biokemije. Prema tome, Odluka Senata donesena na 16. sjednici koja se spominje u ocjeni postojećeg stanja ne predstavlja usklađenje s akademskim nazivima na europskoj razini, niti se prijedlog izmjena i dopuna zakona može vršiti na temelju odluke Senata kojom se diskriminiraju druge profesije. Na navedeno upozorava i Odluka Ustavnog suda RH U-II- 249/2016. godine kojom su ukinute odredbe čl. 12. i 13. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN 139/14) koje su propisivale specijalizaciju laboratorijske medicine, a u kojoj odluci se napominje da su različite djelatnosti sastavni dijelovi zdravstvene djelatnosti i obavljaju ih zdravstveni radnici različitog (fakultetskog) obrazovanja i kompetencija. Upravo jednako vrednovanje svih profesija vidljivo je i iz činjenice da u Republici Hrvatskoj dva magistra biologije imaju diplomu- specijalizaciju iz histokompatibilnosti i imunogenetike UEMS-a (Europske udruge medicinskih specijalista (Union Européenne des Médecins Spécialistes / The European Union of Medical Specialists)) koja se očigledno ne dodjeljuje prema temeljnom obrazovanju već prema kompetencijama. Stoga se predlaže iz čl. 1. Nacrta izbrisati riječi: molekularna dijagnostika. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
80 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Predlažemo definirati i razgraničiti djelokrug kompetencija i odgovornosti liječnika, liječnika specijalista i drugih profesija u zdravstvu. Dijagnostika i liječenje treba se provoditi u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja kojeg je ustanovio doktor medicine predstavlja rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
81 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Sanje Kuštrebe, Andre Matkovića, Admira Dilberovića, Vesne Kušeč, Irene Franolić i Petre Medač. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
82 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Sanje Kuštrebe, Andre Matkovića, Admira Dilberovića, Vesne Kušeč i Irene Franolić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
83 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Sanje Kuštrebe, Andre Matkovića, Admira Dilberovića, Vesne Kušeč i Irene Franolić. Djelatnost laboratorijske medicine je široko multidisciplinarno područje i ne može se ugrupljavati i ograničavati s medicinskom biokemijom. Izvođenje djelatnosti iz područja laboratorijske dijagnostike zahtijeva sinergistički rad različitih profesija iz područja prirodnih znanosti na čelu s liječnicima specijalistima. Potrebno je redefinirati svrhu i opis djelatnosti medicinske biokemijske djelatnosti da ne prelazi ovlasti koje pripadaju liječnicima specijalistima kako iste ne bi upražnjavali na štetu korisnika zdravstvenog sustava. S obzirom na to da laboratorijsku medicinu pokrivaju sve liječničke specijalizacije, to ih čini nositeljima djelatnosti, kako drugdje u EU i svijetu, tako bi trebalo i u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
84 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Predlažemo da se članak izmjeni na način da glasi: "Laboratorijsku medicinsku dijagnostiku provodi, organizira i nadzire liječnik specijalist s odgovarajućim kompetencijama. U analitičkom dijelu sudjeluju i druge specijalnosti s odgovarajućim kompetencijama koje su odgovorne za analitički dio pretrage. Pravo na zahtjev za dijagnostički postupak, tumačenje rezultat nalaza (engl. medically actionable results), pravo potpisa cjelokupnog nalaza te odgovornost za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku ima isključivo doktor medicine i doktor medicine-specijalist. Ostale struke sudjeluju u analitičko dijelu i rade pod nadzorom doktora medicine specijaliste s odgovarajućim kompetencijama. Obrazloženje: Odredbom članka 1. Nacrta trebaju se definirati i razgraničiti djelokrug kompetencija i odgovornosti liječnika, liječnika specijalista i drugih profesija u zdravstvu sukladno postojećim europskim dokumentima Medical Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakonu o liječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
85 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
86 Andro Matković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U ime Hrvatskog društva mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora Andro Matković, dr. med., predsjednik Društva Definirati i razgraničiti djelokrug kompetencija i odgovornosti liječnika, liječnika specijalista i drugih profesija u zdravstvu sukladno postojećim europskim dokumentima Medical Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
87 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Zakon o medicinskoj biokemiji može uređivati samo djelatnost medicinske biokemije, ne i djelatnost laboratorijske medicine. Laboratorijska medicina je multidisciplinarna djelatnost u izvođenju koje sudjeluju brojne profesije, a poglavito liječnici specijalisti (mikrobiologija, transfuzija, patologija, imunologija, citologija...), molekularni biolozi, prvostupnici medicinsko-laboratoijske dijagnostike i zdravstveno-laboratorijski tehničari. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
88 Admir Dilberović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Ispraviti stavku "Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine" u "Djelatnost laboratorijske dijagnostike" i brisati postavljanje dijagnoze, rano otkrivanje,praćenje tijeka liječenja i ishoda bolesti. Obrazloženje: u nastavku se navodi da je to jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti, dakle nije dijagnostičko-terapijska metoda. Laboratorijski djelatnici ne postavljaju dijagnoze, ne naručuju ljude na pretrage niti im izdavaju otpusna pisma već zaprimaju zahtjeve sa uputnim dijagnozama i davaju komentar na kliničke mogućnosti testova koje obavljaju. Primjer: Laboratorijski djelatnik pacijentu uručuje nalaz koagulacijskih pretraga, ali mu ne pripisuje terapiju već istu dobiva od svog liječnika. Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
89 Vesna Kušec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Članak 1 (članak 2) Definirati i razgraničiti djelokrug kompetencija i odgovornosti liječnika, liječnika specijalista i drugih profesija u zdravstvu sukladno postojećim europskim dokumentima Medical Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
90 Irena Franolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Neznam koliko se može govoriti o postavljanju dijagnoze, prevenciji bolesti,prepoznavanju čimbenika bolesti. Medicinska biokemija nigdje u EU nije struka koja radi samostalno. U Ujedinjenom Kraljevstvu ona je struka koja samostalno radi samo dio pretraga (biokemija i endokrinologija) dok hematologiju, imunologiju, alergologiju rade biokemičari ali su za tu problematiku konzilijarnog rada odgovorni liječnici koji vode širu mrežu laboratorija. U nas svaki laboratorij pripada nekoj ustanovi i nemoguće je da baš svaki minijaturni laboratorij mora imati voditelja. Izvjesno je da se takva mreža teško ostvaruje. Stoga bi niža struka morala voditi manji laboratorij, a koji je pod kontrolom mag med biokemije. S druge strane u manjim sredinama ovakav Zakon dovodi do dijeljenja struke laboratorijske medicine na ostale njezine dijelove, mikrobiologiju, transfuziju. On nadalje sprečava harmonizaciju struka i mogućnost da se laboratoriji pokrivaju. Poznato je da male sredine raspisuju natječaje za specijalizacije iz transfuzijske medicine. Pitanje je koliko se u tim malim sredinama radi.Mikrobiologija je s druge strane konzilijarna struka za svoje područje ali se na mikrobiologiji također vadi krv te je potrebno zajedničko usklađenje struka u tom smislu. Mikrobiologija također radi sedimente urina, da se ne bi antibiogram izdavao ako ne treba pa je to problem dupliranja pretaga. SVE TO UKAZUJE DA NITI JEDNA STRUKA U LABORATORIJSKOJ MEDICINE NEMA PRIMAT, NEGO JEDINO ZAJEDNIČKIM RADOM SE MOŽE POSTIĆI USLUGA PACIJENTU. KONZILIJARAN RAD U LABORATORIJSKOJ MEDICINI RADE LIJEČNICI. A DA BI SE POSTIGLA SINERGIJA STRUKA, SLOBODAN RAD MIKROBIOLOGA, TRANSFUZIOLOGA I BIOKEMIČARA POTREBNI SU STANDARDI I KATEGORIZACIJA LABORATORIJA. U MANJIM SREDINAMA ISTI TREBAJU RADITI ZAJEDNO. PRIKUPLJANJE MATERIJALA, A OSOBITO VAĐENJE KRVI TREBA BITI ZAJEDNO. VEĆI CENTRI MORAJU BITI ONI U KOJE SE ŠALJU MATERIJALI TE SE NA TAJ NAČIN MORA UMREŽITI CIJELA HRVATSKA. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
91 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i podržavam prijedlog gospođe Jasne Matić (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a). Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
92 Jelena Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Podržavam komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Vesne Kušec, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske liječničke komore te Hrvatskog društva biologa u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
93 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
94 VALENTINA GRUJIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
95 Kristinka Finek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
96 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
97 Daniel Čorak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Podržavam i molim da uvažite komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Vesne Kušec, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske liječničke komore te Hrvatskog društva biologa u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
98 Maja Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a). Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
99 Tea Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Slažem se i podržavam komentar Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a). Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
100 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
101 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U članku 2. Nacrta navodi se kako se mijenja čl. 7. te se navodi kako medicinsko-biokemijski laboratorij mora imati voditelja. Voditelj je odgovoran za zakonit i stručni rad medicinsko-biokemijskog laboratorija. Voditelj mora biti magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji ispunjava uvjete iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona. HDBUZ smatra kako propisivanje da voditelj laboratorija koji obavlja djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija u okviru kojeg se obavlja i molekularna dijagnostike mora biti magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, neopravdano diskriminira druge struke time i struku biologa. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
102 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Smatramo da položaj voditelj medicinskog laboratorija u zdravstvu ne može biti ekskluzivno pravo jedne profesije. Sukladno zakonodavstvu zemalja Europske unije, voditelj medicinskog laboratorija je liječnik specijalist slijedom obrazovanja, stečenih kompetencija i odgovornosti u zdravstvenoj skrbi. Potrebno je predvidjeti za potrebe manjeg laboratorija prelazno razdoblje do uspostavljanja dostatnog broja specijalista laboratorijske medicine ili drugih odgovarajućih liječničkih specijalizacija da voditelj može biti druga profesija s odgovarajućim kompetencijama, ali ne isključivo medicinski biokemičar. Potrebno predvijeti mogućnost da jedan liječnik specijalist nadzire nekoliko manjih laboratorija ili privatnih laboratorija koji nemaju zaposlenog liječnik specijalistu odgovarajućih kompetencija. Dodatno ističemo da nema subspecijalističkog laboratorija, budući da niti jedna tehnika ili metoda u medicinskog laboratoriju nije supspecijalistička, primjena i tumačenje rezultata u dijagnostici i zdravstvenoj skrbi mogu biti u okviru užih liječničke specijalizacija. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
103 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
104 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i u cijelosti podržavam komentar Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
105 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
106 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Primjedbe na članak 2. Nacrta: „Voditelj medicinskog dijagnostičkog laboratorija je doktor medicine specijalist koji posjeduje odgovarajuće medicinske kompetencije. Potrebno je predvidjeti za potrebe manjeg laboratorija prijelazno razdoblje do uspostavljanja dostatnog broja specijalista laboratorijske medicine ili drugih odgovarajućih liječničkih specijalizacija da voditelj može biti druga profesija s odgovarajućim kompetencijama, ali ne isključivo medicinski biokemičar. Potrebno je predvidjeti mogućnost da jedan doktor medicine specijalist nadzire nekoliko manjih laboratorija ili privatnih laboratorija koji nemaju zaposlenog doktora medicine specijalistu odgovarajućih kompetencija. Također, odredbu ovoga članka potrebno je izmijeniti radi mogućnosti zapošljavanja na tržištu EU doktora medicine specijalista laboratorijske medicine iz drugih zemalja Europske unije.“ Obrazloženje: Iz prethodnog proizlazi da voditelj medicinskog laboratorija u zdravstvu nije ekskluzivno pravo jedne profesije. Sukladno zakonodavstvu zemalja Europske unije, voditelj medicinskog laboratorija je doktor medicine specijalist slijedom obrazovanja, stečenih kompetencija i odgovornosti u zdravstvenoj skrbi. Potrebno je predvidjeti za potrebe manjeg laboratorija prijelazno razdoblje do uspostavljanja dostatnog broja specijalista laboratorijske medicine ili drugih odgovarajućih liječničkih specijalizacija da voditelj može biti druga profesija s odgovarajućim kompetencijama, ali ne isključivo medicinski biokemičar. Potrebno je predvidjeti mogućnost da jedan doktor medicine specijalist nadzire nekoliko manjih laboratorija ili privatnih laboratorija koji nemaju zaposlenog liječnik specijalistu odgovarajućih kompetencija. Također potrebno je predvidjeti i mogućnosti zapošljavanja na tržištu EU liječnika specijalista laboratorijske medicine iz drugih zemalja Europske unije. Ovaj Nacrt diskriminira stručnjake u EU u ostvarivanju prava na rad i mobilnost u Europskoj uniji. U članku 2. se pogrešno utvrđuje postojanje subspecijalističkog laboratorija, budući da niti jedna tehnika ili metoda u medicinskom laboratoriju nije supspecijalistička, primjena i tumačenje rezultata u dijagnostici i zdravstvenoj skrbi mogu biti u okviru liječničke subspecijalizacije. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
107 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
108 Admir Dilberović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. U potpunosti se slažem s prijedlogom gospođe Jasne Matić. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
109 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. I. Članak 2. Nacrta kojim se izmjenjuje članak 7. važećeg Zakona predlaže se izmijeniti na način da članak glasi: „Medicinsko-biokemijski laboratorij treba imati voditelja. Voditelj je odgovoran za zakonit i stručni rad medicinsko-biokemijskog laboratorija. Voditelj tima u samostalnom laboratoriju na primarnoj razini zdravstvene zaštite može biti magistar medicinske biokemije ili magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike sukladno planiranim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Voditelj specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija, uz uvjete iz stavka 3. ovoga članka, može biti magistar medicinske biokemije specijalist ili liječnik specijalist iz područja laboratorijske medicine. Voditelj subspecijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija, uz uvjete iz stavka 3. ovoga članka, može biti magistar medicinske biokemije specijalist s najmanje 5 godina specijalističkog radnog iskustva uz nadzor liječnika specijaliste iz područja laboratorijske medicine. Voditelj kliničkog medicinsko-biokemijskog laboratorija uz uvjete iz stavka 3. ovoga članka, može biti magistar medicinske biokemije specijalist najmanje sa znanstveno-nastavnim zvanjem docenta uz nadzor liječnika specijaliste“ OBRAZLOŽENJE Laboratorijska medicina primarno je djelatnost liječnika specijalista. Sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine“, broj 100/2011, 133/2011, 54/2012, 49/2013, 139/2014, 82/2015, 116/2015, 62/2016, 69/2016, 6/2017, 89/2017, 90/2017, 91/2017, 100/2018), doktori medicine specijaliziraju odgovarajuće grane laboratorijske medicine. Određivanjem kako voditelji medicinsko-biokemijskog laboratorija mogu biti samo medicinski biokemičari, neopravdano se diskriminira liječnike specijaliste odgovarajućih grana (ovisno o vrsti pretraga koje se u laboratoriju provode), a koji uz šestogodišnje sveučilišno obrazovanje te petogodišnju specijalizaciju, nedvojbeno imaju kvalifikacije za vođenje laboratorija i nadzor nad njima. No, bez obzira na činjenicu da su liječnici specijalisti jedini kvalificirani pružati cjelovitu zdravstvenu skrb pacijentima, uključujući i dijagnostiku temeljem laboratorijskih pretraga, ovakvom odredbom predlaže se ozakoniti monopol medicinskih biokemičara u djelatnostima medicinske biokemije i medicinsko-laboratorijske dijagnostike, a sve na štetu pacijenata čija dobrobit bi trebala biti u središtu regulative zdravstvenog sustava. Jednako tako, diskriminira se i medicinsko-laboratorijska djelatnost posebice magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji imaju obrazovanje usklađeno s obrazovanjem u drugim državama članicama EU i globalno su kompetentni u području analitike i tehnoloških postupaka laboratorijske dijagnostike na razini primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i šifrarniku zdravstvenih djelatnosti HZZO-a, djelatnost laboratorijske dijagnostike pruža se na primarnoj razini zdravstvene zaštite, dok je medicinska biokemija, s druge strane, djelatnost sekundarne razine, odnosno, polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Stoga, ne samo da se radi o dvije sasvim odvojene djelatnosti, već se čak radi i o različitim razinama zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
110 Vesna Kušec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Članak 2 (članak 7), članak 4 (članak 11) Iz prethodnog proizlazi da voditelj medicinskog laboratorija u zdravstvu nije ekskluzivno pravo jedne profesija. Sukladno zakonodavstvu zemalja Europske unije, voditelj medicinskog laboratorija je liječnik specijalist slijedom obrazovanja, stečenih kompetencija i odgovornosti u zdravstvenoj skrbi. Potrebno je predvidjeti za potrebe manjeg laboratorija prelazno razdoblje do uspostavljanja dostatnog broja specijalista laboratorijske medicine ili drugih odgovarajućih liječničkih specijalizacija da voditelj može biti druga profesija s odgovarajućim kompetencijama, ali ne isključivo medicinski biokemičar. Potrebno predvijeti mogućnost da jedan liječnik specijalist nadzire nekoliko manjih laboratorija ili privatnih laboratorija koji nemaju zaposlenog liječnik specijalistu odgovarajućih kompetencija. Također potrebno predvidjeti i ispraviti radi mogućnosti zapošljavanja na tržištu EU liječnika specijalista laboratorijske medicine iz drugih zemalja Europske unije. Ovaj zakon diskriminira stručnjake u EU u ostvarivanju prava na rad i mobilnost u Europskoj uniji. Ispraviti –nema subspecijalističkog laboratorija, budući da niti jedna tehnika ili metoda u medicinskog laboratoriju nije supspecijalistička, primjena i tumačenje rezultata u dijagnostici i zdravstvenoj skrbi mogu biti u okviru liječničke subspecijalizacije. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
111 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Podržavam i slažem se s komentarom Petre Medač. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
112 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Člankom 3. propisano je da djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine provode magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u svojstvu nositelja djelatnosti i voditelja tima koji čine: zdravstveno-laboratorijski tehničari i prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike, te zdravstveni radnici iz članka 155. stavak 1. i 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Članak predstavlja diskriminaciju drugih profesija iz ZZZ koje jesu zdravstveni radnici, te daje primat struci magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Sukladno čl. 155. stavak 1. i 2. propisuje da su zdravstveni radnici osobe sa visokim obrazovanjem na drugim fakultetima (ne samo osobe obrazovane na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja i to na jednak i ravnopravan način kao i magistri medicinske biokemije. Zdravstvene radnike sa stupnjem obrazovanja istovjetnim magistrima medicinske biokemije stavlja se u istu kategoriju sa tehničarima i prvostupnicima i propisuje se nadzor nad njihovim radom od strane magistara medicinske biokemije. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) svi biolozi u zdravstvu su visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, koji završetkom obrazovanja stječu status magistar, magistra u skladu s posebnim zakonom. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu sukladno Statutu ustrojen je biološki odsjek sa sveučilišnim studijskim programima iz biologije, pa tako nakon završenih sveučilišnih diplomskih studija stječe se titula magistra molekularne biologije, magistra eksperimentalne biologije i sl. U dopunskoj ispravi o studiju za magistre molekularne biologije koje izdaje Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu navodi se: „Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz biologije, molekularne biologije, biokemije, bioinformatike, genetike, strukturne kemije i drugih prirodoslovnih disciplina. Stečena znanja i vještine studenti mogu primijeniti u obavljanju poslova iz biologije, molekularne biologije, biotehnologije, biomedicine, biokemije i ostalih prirodoslovnih grana. Stečena će znanja omogućiti zapošljavanje u znanstvenim institucijama (istraživači, asistenti i zdravstveni suradnici), te će kao stručnjaci (voditelji laboratorija) biti osposobljeni za rad u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima...“ Na potrebu jednakog statusa biologa kao i drugih visokoobrazovnih radnika ukazuje i odredba čl. 205. ZZZ koja propisuje da poslove zdravstvenog inspektorata za nadzor kvalitete i sigurnosti medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla namijenjenih liječenju (ljudski organi za presađivanje, tkivni presadci, stanice i krvni pripravci) može obavljati samo osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije, biologije ili molekularne biologije. Dakle, sam ZZZ u pogledu kompetencija glede zdravstvenog inspekcijskog nadzora izjednačava navedene profesije. Radi se o dvije jednakovrijedne profesije proizašle iz sustava obrazovanja na sveučilišnim studijima koji imaju jednakovrijedne ishode učenja u polju laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
113 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Odvojiti djelatnost laboratorijske medicine od medicinske biokemije jer je laboratorijska medicina široko multidisciplinarno područje koje zahtjeva sudjelovanje različitih profesija iz područja prirodnih znanosti, a pokrivaju ga sve grane liječničkih specijalizacija što ih ujedno čini i nositeljima djelatnosti koju laboratorij obavlja, a to stavlja ovaj članak u koliziju sa stvarnim stanjem u laboratorijskoj dijagnostici. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
114 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem i podržavam prijedloge Petre Medač, Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku), Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
115 Jelena Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Slažem se i podržavam komentare Petre Medač, Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku), Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića. Nijedna struka ne bi smjela imati pravo monopola nad metodom ili tehnikom koja se koristi u nekoj profesiji, a još manje pravo na ograničenje druge struke u radu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
116 VALENTINA GRUJIN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem s prijedlogom Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
117 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem i podržavam prijedloge Jasne Matić i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
118 Kristinka Finek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
119 Maja Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
120 Daniel Čorak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti podržavam i molim da uvažite komentare Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Petre Medač. S obzirom da svaka profesija u zdravstvu ima nadležna regulatorna tijela koja izdaju kompetencije i dopusnice za samostalan rad. Niti jedna struka ne bi trebala imati diktatorsko pravo nad drugim strukama niti zaposlenicima koji ne podliježu njihovim regulatornim tijelima i organizacijama. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
121 Tea Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Slažem se i podržavam komentare Petre Medač, Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku), Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića. Nijedna struka ne bi smjela imati pravo monopola nad metodom ili tehnikom koja se koristi u nekoj profesiji, a još manje pravo na ograničenje druge struke u radu, stoga ovaj članak predstavlja diskriminaciju svih drugih profesija koje uključuju zdravstvene radnike, u korist medinske biokemije, što je nedopustivo! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
122 FILIP PETRIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Članak treba ispraviti i dopuniti sukladno obrazloženju Jasne Matić i Admira Dilbertovića jer nije jasno definirano kako se ostvaruje nadzor nad navedenim djelatnicima u zdravstvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
123 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
124 Matej Ruška NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem s prijedlogom Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
125 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Člankom 4. propisuje se: „Zdravstveno-laboratorijski tehničari, prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike i ostali zdravstveni radnici koji sudjeluju u obavljanju djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine rade pod nadzorom magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste.“ Članak predstavlja diskriminaciju drugih profesija iz ZZZ koje jesu zdravstveni radnici, te daje primat struci magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Sukladno čl. 155. stavak 1. i 2. propisuje da su zdravstveni radnici osobe sa visokim obrazovanjem na drugim fakultetima (ne samo osobe obrazovane na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja i to na jednak i ravnopravan način kao i magistri medicinske biokemije. Zdravstvene radnike sa stupnjem obrazovanja istovjetnim magistrima medicinske biokemije stavlja se u istu kategoriju sa tehničarima i prvostupnicima i propisuje se nadzor nad njihovim radom od strane magistara medicinske biokemije. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) svi biolozi u zdravstvu su visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, koji završetkom obrazovanja stječu status magistar, magistra u skladu s posebnim zakonom. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu sukladno Statutu ustrojen je biološki odsjek sa sveučilišnim studijskim programima iz biologije, pa tako nakon završenih sveučilišnih diplomskih studija stječe se titula magistra molekularne biologije, magistra eksperimentalne biologije i sl. U dopunskoj ispravi o studiju za magistre molekularne biologije koje izdaje Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu navodi se: „Studij je zasnovan na temeljnim znanjima iz biologije, molekularne biologije, biokemije, bioinformatike, genetike, strukturne kemije i drugih prirodoslovnih disciplina. Stečena znanja i vještine studenti mogu primijeniti u obavljanju poslova iz biologije, molekularne biologije, biotehnologije, biomedicine, biokemije i ostalih prirodoslovnih grana. Stečena će znanja omogućiti zapošljavanje u znanstvenim institucijama (istraživači, asistenti i zdravstveni suradnici), te će kao stručnjaci (voditelji laboratorija) biti osposobljeni za rad u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima...“ Na potrebu jednakog statusa biologa kao i drugih visokoobrazovnih radnika ukazuje i odredba čl. 205. ZZZ koja propisuje da poslove zdravstvenog inspektorata za nadzor kvalitete i sigurnosti medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla namijenjenih liječenju (ljudski organi za presađivanje, tkivni presadci, stanice i krvni pripravci) može obavljati samo osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije, biologije ili molekularne biologije. Dakle, sam ZZZ u pogledu kompetencija glede zdravstvenog inspekcijskog nadzora izjednačava navedene profesije. Odredba čl. 4. Nacrta u suprotnosti je sa ZZZ i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i člankom 14. Ustava RH koji zabranjuje diskriminaciju prema naobrazbi. Radi se o dvije jednakovrijedne profesije proizašle iz sustava obrazovanja na sveučilišnim studijima koji imaju jednakovrijedne ishode učenja u polju laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
126 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku), Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića. Mijenja se i glasi: ,,Zdravstveno-laboratorijski tehničari, prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike i ostali zdravstveni radnici koji sudjeluju u obavljanju djelatnosti medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskom laboratoriju rade u timu s magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste.“ Niti jedna struka nema pravo patenta ili vlasništva na metodu ili tehniku koja se primjenjuje u nekoj profesiji sukladno kompetencijama ili ovlastima za izvođenje dobivenih od nadležnih institucija, osim ako Državni zavod za intelektualno vlasništvo odluči drugačije. Isto tako, niti jedna struka nema pravo polagati specifična prava i postavljati superiorni odnos nad drugim prrofesijama. Posebno naglašavam pravo na korištenje pretraga iz prve kategorije hitnosti svim zdravstvenim radnicima sukladno kompetencijama i ovlastima dodijeljenim od strane nadležnog tijela. Spomenute pretrage su propisane Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko biokemijske djelatnosti uz bolesnika upravo od HKMB (glukoza, kreatinin, ureja, laktat, natrij, kalij, kloridi, ionizirani kalcij, ionizirani magnezij, pH, pCO2, pO2, bikarbonati, hemoglobin, hematokrit, oksihemoglobin, karboksihemoglobin, methemoglobin, saturacija O2, C-reaktivni protein, troponin T, protrombinsko vrijeme, aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme, aktivirano vrijeme zgrušavanja), a o čemu govore i Zakon o zaštiti prava pacijenata i Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
127 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem s prijedlogom Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
128 Mario Lovrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
129 Dubravka Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
130 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
131 Ivana Jakušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
132 Ljiljana Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
133 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
134 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. II. Članak 4. Nacrta kojim se izmjenjuje članak 11. važećeg Zakona predlaže se izmijeniti na način da glasi: „Magistar medicinske biokemije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalist, rade u timu sa zdravstvenim radnicima medicinsko-laboratorijske djelatnosti i ostalim zdravstvenim radnicima koji sudjeluju u obavljanju djelatnosti medicinske biokemije.“ OBRAZLOŽENJE S obzirom da je već i člankom 3. Nacrta kojim se izmjenjuje članak 10. važećeg Zakona određeno da magistri medicinske biokemije djeluju u timu s navedenim zdravstvenim radnicima, predložene izmjene koje bi uvele nadzor nad ostalim članovima tima, prvenstveno su kontradiktorne navedenom prethodnom članku. Iz ovakvog prijedloga zakonskog teksta nejasno je o kojoj bi se vrsti nadzora uopće trebalo raditi. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18, 125/19, dalje: ZZZ) predviđa nekoliko vrsta nadzora: unutarnji, stručni, zdravstveno-inspekcijski i upravni (čl. 200.-228.). Unutarnji nadzor ne provode jedni radnici nad drugima, već ravnatelji zdravstvenih ustanova i članovi uprave trgovačkih društava. Stručni nadzor sukladno ZZZ-u provodi nadležna komora, dakle za nadzor rada zdravstveno-laboratorijskih tehničara te prvostupnika i magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike nadležna je isključivo Hrvatska komora zdravstvenih radnika, sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, broj 87/2009, dalje: ZDZ) i Pravilniku o stručnom nadzoru („Narodne novine“, broj 6/2011). Nadalje, navedeni zdravstveni radnici ispunjenjem zakonskih pretpostavki (razina obrazovanja, pripravnički staž, položen stručni ispit) stječu pravo na dobivanje odobrenja za samostalan rad (čl. 63.-64. ZDZ). Uvođenjem nadzora medicinskih biokemičara, ostalim zdravstvenim radnicima ograničava se njihovo stečeno zakonsko pravo na samostalan rad. Radi pravne sigurnosti, ovim Zakonom uopće se ne bi smjela regulirati prava i dužnosti nijednih zdravstvenih radnika, osim medicinskih biokemičara, s obzirom da se radi o zakonu koji isključivo uređuje djelatnost medicinske biokemije, dok rad ostalih navedenih zdravstvenih radnika uređuje njihov matični zakon - ZDZ, te opći akti HKZR (Pravilnik o stručnom nadzoru, pravilnici o provjeri znanja i stručnosti, kodeksi etike i deontologije i dr.) Također, važno je napomenuti kako zdravstveno-laboratorijski tehničari, prvostupnici i magistri MLD sukladno planiranim izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu ne rade samo u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, već i u mnogim drugim vrstama dijagnostičkih laboratorija gdje provode pretrage izvan okvira djelatnosti medicinske biokemije. Sukladno čl. 55. ZDZ, medicinsko-laboratorijska djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine medicinsko-laboratorijske dijagnostike, medicinske biokemije, hematologije i koagulacije, citologije, transfuziologije, patologije, mikrobiologije, imunologije, serologije i molekularne dijagnostike. Dakle, neopravdano je i neučinkovito da medicinski biokemičar nadzire obavljanje pretraga iz drugih grana laboratorijske medicine, koje djelatnosti nisu obuhvaćene medicinskom biokemijom. Općepoznato je i da medicinskih biokemičara u Hrvatskoj nema dovoljno, te se upravo iz tog razloga zatvaraju brojni laboratoriji. Stoga bi nadzor predložen u Nacrtu bio ne samo neutemeljen, već i neostvariv iz praktičnih razloga. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
135 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Zdravstveno-laboratorijski tehničari i prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike rade u timu s magistrima medicinske biokemije, svaka djelatnost ima svoje kompetencije, dužnosti i odgovornosti u vršenju svoje djelatnosti. Zdravstveno-laboratorijski tehničari i prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike su zdravstveni radnici, imamo svoju Komoru (Hrvatska komora zdravstvenih radnika - Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost) koja nas predstavlja i zastupa naše interese, vodi Registar svojih članova, izdaje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalan rad svojih članova te obavlja stručni nadzor nad radom svojih članova. Zdravstveno-laboratorijski tehničari i prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike imaju i zakon. Zakon o djelatnostima u zdravstvu - Medicinsko-laboratorijska djelatnost, uređuje sadržaj i način djelovanja, uvjete za obavljanje djelatnosti, dužnosti i odgovornosti, kontrolu kvalitete i stručni nadzor nad radom zdravstveno-laboratorijskih tehničara i prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
136 Admir Dilberović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. "pod nadzorom" zamijeniti s "u timu" Obrazloženje: U RH sve zdravstvene profesije imaju dozvolu za samostalan rad u djelokrugu svog posla, svaki pojedini djelatnik radi pod nadzorom šefa odjela/zavoda/klinike a cijele struke ne mogu biti pod nadzorom fizičkih osoba već pravnih, a to su po hrvatskom zakonu Komore u zdravstvu koje vrše nadzor i izdavaju licence. U ovom članku nije jasno definirano kako se ostvaruje taj nadzor, je li on telefonski, mailom, stalnom prisutnošću te zbog moguće zloupotrebe najbolje ga je izostaviti. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
137 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
138 ANA PLEŠTINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. Podržavam komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
139 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. U potpunosti podržavam prijedloge Jasne Matić i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
140 Maja Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. U potpunosti podržavam prijedloge Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
141 Daniel Čorak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. Podržavam komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
142 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
143 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
144 Ivana Jakušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
145 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
146 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. III. U članku 5. Nacrta kojim se izmjenjuje članak 12. važećeg Zakona predlaže se u stavcima 1., 2., 6. i 7. brisati riječi „i laboratorijske medicine“ OBRAZLOŽENJE Djelatnost pod nazivom medicinska biokemija i laboratorijska medicina ne postoji. Laboratorijskom medicinom bave se liječnici specijalisti različitih grana laboratorijske medicine.. Propisivanjem općih uvjeta za obavljanje djelatnosti koja obuhvaća laboratorijsku medicinu, na način da istu mogu obavljati isključivo osobe s diplomom studija medicinske biokemije, ograničava ustavno pravo na rad liječnika i drugih zdravstvenih radnika, posebice medicinsko-laboratorijske djelatnosti, koji su obrazovani i osposobljeni baviti se upravo tom djelatnošću. Direktiva 2005/36 o priznavanju stručnih kvalifikacija također je jasno definirala sektorske profesije (Prilog V) i opći sustav priznavanja u kojem se nalazi i djelatnost biokemije. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
147 Admir Dilberović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 5. Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
148 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti podržavam komentar Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
149 Jelena Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti podržavam komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Andre Matokovića, Vesne Kušec i Hrvatske liječničke komore. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
150 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti se slažem i podržavam komentare Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
151 Kristinka Finek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti se slažem sa komentarom Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
152 Maja Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Podržavam komentare Sanje Kuštrebe i Jasne Matić te se u potpunosti slažem s njima! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
153 Daniel Čorak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti podržavam i molim da uvažite komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Andre Matokovića, Vesne Kušec i Hrvatske liječničke komore. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
154 Tea Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Podržavam komentare Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
155 FILIP PETRIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Smatram da biste komentar Jasne Matić trebali uzeti u obzir prilikom donošenja ovog zakona. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
156 Matej Ruška NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti podržavam komentar Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
157 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti podržavam komentar Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
158 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U javne ovlasti Komore pod točkom 5. navodi se: „obavlja stručni nadzor na svim mjestima na kojima se obavljaju pretrage iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost.“ Ovim izmjenama se u stručni nadzor Hrvatske komore medicinskih biokemičara stavlja nadzor nad drugim zdravstvenim djelatnicima kojima obavljanje medicinsko- biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost. Iz navedenog bi proizlazilo da Komora medicinskih biokemičara nadzire rad „na svim mjestima“ što bi uključivalo sve zdravstvene ustanove i laboratorije koji obavljaju laboratorijsku dijagnostiku i rad zdravstvenih radnika na „tim mjestima“. Osim što je odredba nejasna, ista preširoko regulira ovlast Komore medicinskih biokemičara. Navedenim izmjenama proširuje se ovlast Komore medicinskih biokemičara i na zdravstvene ustanove i laboratorije u kojima se obavlja laboratorijska dijagnostika, a koju dijagnostiku ne obavljaju samo medicinski biokemičari, te se Komori daju ovlasti koje joj ne pripadaju po ZZZ. Pri Kliničkim bolničkim centrima u Hrvatskoj postoje Klinički zavodi za laboratorijsku dijagnostiku u kojima se obavljaju poslovi laboratorijske medicine te nije propisano da voditelj može biti samo medicinski biokemičar, niti da nadzor nad radom drugih profesija (magistara biologije, doktora medicine) koje obavljaju navedenu djelatnost u Kliničkim zavodima za laboratorijsku dijagnostiku može obavljati Komora nadležna za djelatnost druge profesije (magistara medicinske biokemije). Također jedna profesija ne može imati isključivo pravo nadzora nad radom drugih zakonom izjednačenih i jednakovrijednih profesija (magistara biologije, doktora medicine) koji obavljaju istu djelatnost. Kao što je već rečeno medicinska biokemija je jedna od grana laboratorijske dijagnostike, a ne jedina, a poslove laboratorijske medicine obavljaju i druge profesije (magistri biologije, magistri kemije i doktori medicine). Primjerice u Republici Sloveniji na temelju Zakona o zdravstvu Republike Slovenije (Zakon o zdravstveni dejavnosti (Uradni list RS, št. 23/05) i Pravilnika o stručnom nadzoru u djelatnosti laboratorijske medicine (Pravilnika o strokovnem nadzoru s svetovanjem v dejavnosti laboratorijske medicine (Uradni list RS št. 53/25.9.2017) ustrojena je Komora laboratorijske medicine Slovenije koja obavlja stručni nadzor nad radom radnika u djelatnosti laboratorijske medicine (biologa, liječnika, medicinskih biokemičara) naglašavajući multidisciplinarnost navedene djelatnosti (izvor: http://www.zlms.si/si). Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
159 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti podržavam komentar Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
160 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Imajući u vidu primjedbu iznesenu pod člankom 2. predlažemo da se i Hrvatskoj liječničkoj komori omogući nadzor nad medicinskim laboratorijem. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
161 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
162 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
163 Ivana Jakušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
164 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Predlažemo da se odredba odgovarajuće dopuni na način da: "Nadzor nad medicinskim laboratorijem obavezno provodi i Hrvatska liječnička komora." Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
165 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
166 Andro Matković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. U ime Hrvatskog društva mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora Andro Matković, dr. med., predsjednik Društva Nadzor nad medicinskim laboratorijem obavezno provodi i Hrvatska liječnička komora. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
167 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. IV. U članku 9. Nacrta kojim se izmjenjuje članak 22. važećeg Zakona predlaže se brisati točka 5. i riječi: „obavlja stručni nadzor na svim mjestima na kojima se obavljaju pretrage iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost“ OBRAZLOŽENJE Kao što je već navedeno u prethodnom obrazloženju, stručni nadzor nad zdravstvenim radnicima provodi nadležna komora, a za zdravstveno-laboratorijske radnike (tehničare, prvostupnike i magistre MLD) nadležna je isključivo Hrvatska komora zdravstvenih radnika, sukladno odredbama Zakon o djelatnostima u zdravstvu. Također je već istaknuto da se u dijagnostičkim laboratorijima provode i brojne druge pretrage koje nisu u djelokrugu biokemičara, stoga nije moguće da Hrvatska komora medicinskih biokemičara vrši stručni nadzor nad radnicima koji su članovi druge stručne komore i obavljaju drugu djelatnost (medicinsko-laboratorijsku djelatnost) različitu od djelatnosti medicinske biokemije. Budući da je u točki 4. ovog članka već određeno da HKMB vrši stručni nadzor nad biokemičarima, logično je da će takav nadzor vršiti na mjestima gdje se obavljaju pretrage iz područja djelatnosti medicinske biokemije, stoga je točka 5. ne samo neprovediva i neutemeljena, već i nepotrebna. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
168 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. HKMB može obavljati stručni nadzor samo u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i to samo nad medicinskim biokemičarima. HKMB ne može obavljati stručni nadzor na svim mjestima gdje se obavlja djelatnost laboratorijske medicine, budući da bi to uključivalo stručni nadzor u mikrobiološkim, patološkim, citološkim, transfuziološkim laboratorijima ..., za što medicinski biokemičari nemaju ni znanja ni kompetencije. Svaka od djelatnosti koje rade u laboratorijskoj medicini imaju svoje strukovne komore sa javnim ovlastima obavljanja stručnog nadzora nad svojim članovima. HKMB može odobravati pojedinačne cijene usluga samo iz područja djelatnosti medicinske biokemije, ne iz svih područja koja obuhvaća laboratorijska medicina. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
169 Vesna Kušec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Članak 9 (članak 22) Nadzor nad medicinskim laboratorijem obavezno provodi i Hrvatska liječnička komora Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
170 Jelena Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Medicinskog fakulteta Zagreb. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
171 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
172 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Podržavam prijedloge Jasne Matić i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
173 Daniel Čorak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Podržavam i molim da uvažite komentare Vesne Kušec i Sanje Kuštrebe:,, Stručno mišljenje o potrebi, primjeni, preporuci i tumačenju rezultata pretrage iz područja laboratorijske medicine daje liječnik specijalist sukladno kompetencijama i postojećim europskim dokumentima.'' Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
174 Maja Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Potrebno je razmotriti i uzeti u obzir komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
175 Tea Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Potrebno je uzeti u obzir komentare Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
176 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
177 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U članku 23. stavku 1. iza točke 11. dodaje se nova točka 11.a koja glasi: „11.a daje stručna mišljenja o uvođenju pretraga iz područja djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost.“ Ovim izmjenama se daje ovlast Komori da daje stručna mišljenja iz područja laboratorijske medicine, a koja obuhvaća i molekularnu dijagnostiku koju ne obavljaju isključivo magistri medicinske biokemije. Osim toga, navedena Komora i njezini članovi nemaju kompetencije za obavljanjem nadzora nad radom magistara biologije. Također, davanje stručnog mišljenja o uvođenju pretraga drugih zakonom izjednačenih i jednakovrijednih profesija (magistara biologije, doktora medicine) koji obavljaju istu djelatnost dugi niz godina i imaju tražena znanja predstavlja neusklađenost sa dokumentima organizacija EU kao i diskriminaciju drugih profesija. Brojni su primjeri pretraga koje su u području laboratorijske medicine uveli molekularni biolozi bez da im je za to bilo potrebno stručno mišljenje Komore medicinskih biokemičara (molekularno-citogenetičke metode, određivanje BRAF mutacija, HPV genotipizacija, određivanje EGFR mutacija, COVID 19, itd). Slijedom navedenog predlaže se da se iz Nacrta izostavi članak 10. Nacrta. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
178 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
179 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
180 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
181 Ivana Jakušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
182 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Predlažemo da se članak briše, budući da doktori medicine i doktori medicine specijalisti odlučuju o preporuci pretraga sa svrhom dijagnostike i zdravstvene skrbi. Ograničavanje i propisivanje dijagnostičkih pretraga putem zakona/pravilnika je u suprotnosti s brzim razvojem i napretkom medicinskih znanosti. Obrazloženje: Stručno mišljenje o potrebi, primjeni, preporuci i tumačenju rezultata pretrage iz područja laboratorijske medicine daje liječnik specijalist sukladno kompetencijama i postojećim europskim dokumentima Medica Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakonu o liječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Druge profesije u zdravstvu nemaju kompetencija za provođenje zdravstvene skrbi i ne mogu snositi odgovornost za postupke i mjere zdravstvene skrbi i ne mogu imati ekskluzivno pravo donošenja odluka o potrebama u zdravstvu. Kompetencije drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Primjer – trenutačno smo svjedoci da bi ovakav zakon onemogućio dijagnostiku covid-19. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
183 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštreba Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
184 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. V. U članku 10. Nacrta kojim se predlaže izmijeniti čl. 23. st. 1. važećeg Zakona predlaže se brisati predloženu točku koja glasi: „11.a daje stručna mišljenja o uvođenju pretraga iz područja djelatnosti medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE Obrazloženje je jednako kao i u prethodnoj točki. Dakle, HKMB nadležna je isključivo za stručni nadzor i davanje stručnih mišljenja vezano uz medicinske biokemičare i medicinsko-biokemijsku djelatnost, dok nema nikakve pravne ni stvarne osnove da se ta nadležnost proširi i na druge zdravstvene djelatnosti, kao što je danas medicinsko-laboratorijska djelatnost, a sutra možda i neka druga. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
185 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. HKMD može davati stručna mišljenja o uvođenju pretraga samo iz područja djelatnosti medicinske biokemije, a svakako ne iz područja cjelokupne laboratorijske medicine. Stručno mišljenje o potrebi, primjeni, preporuci i tumačenju rezultata pretrage iz područja laboratorijske medicine daje liječnik specijalist sukladno kompetencijama i postojećim europskim dokumentima. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
186 Vesna Kušec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Članak 10 (članak 23) Stručno mišljenje o potrebi, primjeni, preporuci i tumačenju rezultata pretrage iz područja laboratorijske medicine daje liječnik specijalist sukladno kompetencijama i postojećim europskim dokumentima Medica Act, dokument European Medical Organisations stress the importance of the central role of medical doctors in the diagnosis, treatment, and coordination of multidisciplinary care., Zakon o lječništvu, i drugima. Sažeto, dijagnostika i liječenje provodi se u integriranoj mreži skrbi pod vodstvom i koordinacijom doktora medicine. Skrb bez medicinske dijagnoze i odgovarajućeg liječenja koje je ustanovio doktor medicine je rizik za kvalitetu i sigurnost zdravstvene skrbi. Područje djelatnosti, kompetencija i odgovornosti svih drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Druge profesije u zdravstvu nemaju kompetencija za provođenje zdravstvene skrbi i ne mogu snositi odgovornost za postupke i mjere zdravstvene skrbi, i ne mogu imati ekskluzivno pravo donošenja odluka o potrebama u zdravstvu. Kompetencije drugih profesija u medicinskom laboratoriju je područje analitike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
187 Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 14. Što se tiče usklađivanja sa europskim zakonima i standardima moramo korigirati ovaj komentar budući da postoje dokumenti i Direktiva Europskog parlamenta koji nisu u suglasju s navedenim komentarom. Syllabus o poslijediplomskom specijalističkom usavršavanju kaže da su ljudi koji rade u praksi laboratorijske medicine u europskim zemljama članicama ili liječnici, ili znanstvenici ili farmaceuti po svom akademskom zvanju, a isto tako navedeni dokumeni ukazuju na usklađivanje potrebe donošenja zajedničkog plana i programa specijalističkog studija i prakse, pri tome ne zadirući u prava i praksu pojedinačnih nacionalnih zakonodavstva po pitanju regulacije medicinsko-biokemijske djelatnosti. Kao prilog tome prilažemo da se pogledaju navedeni članci kako slijedi: 1. The European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine syllabus for postgraduate education and training for Specialists in Laboratory Medicine: version 5 – 2018. Jassam N, Lake J, Dabrowska M, Queralto J, Rizos D, Lichtinghagen R, et al. Clin Chem Lab Med doi.org/10.1515/cclm-2018-0344 2. Directive 2013/55/EU of the European Parliament and of the Council of 20 November 2013 amending Directive 2005/36/EC on the recognition of professional qualifications. Official Journal of the European Union, 28.12.2013, L 354/132 3. The EC4 European syllabus for post-graduate training in clinical chemistry and laboratory medicine: Version 4 - 2012. Wieringa G, Zerah S, Jansen R, Simundic AM, Queralto J, Solnica B, et al. Clin Chem Lab Med 2012;50:1317-28 HDMBLM Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
188 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 14. Predlažemo da se nadzor nad radom laboratorija provodi zajedno s Hrvatskom liječnikom komorom i prema sukladnim propisima Hrvatske liječnike komore za nadzor nad liječničkim ordinacijama. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
189 Vesna Kušec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 14. Članak 14 (članak 39) Nadzor nad radom laboratorija se provodi zajedno s HLK i prema sukladnim propisima HLK za nadzor nad liječničkim ordinacijama. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
190 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Predlažemo da se ovaj članak sukladno prethodno navedenim primjedbama u potpunosti izmijeni. Uskladiti s europskim zakonima i dokumentima. Medicinski biokemičar i ostale struke u zdravstvu, osim liječnika i liječnika specijalista, je nadležan i odgovoran samo za analitički dio. Tehnike u analitici mogu primjenjivati svi s odgovarajućim kompetencijama, tumačenje nalaza i preporuke za pretrage (zahtjevi) je područje odgovornosti liječnika. Također uskladiti sa zakonom o nadriliječništvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
191 Vesna Kušec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Članak 15 (članak 57) Uskladiti s europskim zakonima i dokumentima, medicinski biokemičar je nadležan i odgovoran samo za analitički dio, tehnike u analitici mogu primjenjivati svi s odgovarajućim kompetencijama, tumačenje nalaza i preporuke za pretrage (zahtjevi) je područje odgovornosti liječnika. Također uskladiti sa zakonom o nadriliječništvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
192 Klara Alduk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
193 Jelena Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
194 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Martine Abramović. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
195 IVANA PEJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s komentarima Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića. Mislim da sada, više nego ikada, s obzirom na tragediju i muku koja je prisutna zbog novog virusa, a i općenito, u našoj državi su potrebni obrazovani i kvalificirani medicinski djelatnici za obavljanje laboratorijske dijagnostike, koja je jednako važna kao i sve ostale medicinske struke. Ovim putem, uvodeći ovakve odredbe i mjere se u jednu ruku diskriminira i umanjuje važnost ovog zanimanja, a isto tako se sugerira nesposobnost radnika koji su završili studij medicinsko laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
196 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s komentarima Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
197 Daniel Čorak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti podržavam i molim da uvažite komentare Jasne Matić (Voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku HKZR-a) i Sanje Kuštrebe. Niti jedna struka ne bi trebala imati diktatorsko pravo nad drugim strukama niti zaposlenicima koji ne podliježu njihovim regulatornim tijelima i organizacijama i na taj način ostvarivati materijalnu dobiti. Svojatanje napredaka u tehnologiji pa time i svih benefita koji se mogu ostvariti u području zdravstvene zaštite je svjestan čin protiv čovječnosti. Svaki pacijent ima pravo na obavljanje pretraga uz bolesnika suvremenim tehnologijama prema Zakonu o kvaliteti zdravstvene zaštite. Svaki zdravstveni djelatnik mora imati pravo obavljanja hitnih predraga uz pacijenta sukladno znanjima i vještinama, odnosno kompetencijama koje su im dodijelila nadležna regulatorna tijela koja izdaju dozvole za samostalan rad svakom zdravstvenom radniku. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
198 Maja Maričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Apsolutno je nedopustivo da jedna djelatnost uzima sebi za pravo kažnjavati pripadnike drugih područja u zdravstvu i to za obavljanje posla (bez njihovog nadzora) za koji postoji i kvalifikacija i znanje te također licenca i dozvola za samostalan rad! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
199 Tea Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Nedopustivo je i protiv svih pravila da jedna djelatnost sebi uzima za pravo kažnjavati drugu djelatnost čiji je rad i dužnost propisana određenim zakonom te nadgledati rad zdravstvenih radnika medicinsko- laboratorijske djelatnosti (zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika i magistara MLD) koji za to imaju licencu, odnosno dozvolu za samostalan rad! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
200 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštrebe! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
201 Matej Ruška NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Slažem se s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštrebe jer je nedopustivo da jedna struka isključivo promjenom svoga imena odjednom može kažnjavati druge struke koje su u jednakom rangu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
202 FILIP PETRIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Slažem se s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštrebe jer je nedopustivo da jedna struka isključivo promjenom svoga imena odjednom može kažnjavati druge struke koje su u jednakom rangu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
203 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s komentarima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a) i Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
204 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Martine Abramović. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
205 Mario Lovrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
206 Dubravka Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem sa svim prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
207 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
208 Ljiljana Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
209 Ivana Jakušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
210 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
211 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Predlažemo da se ovaj članak sukladno prethodno navedenim primjedbama u potpunosti izmijeni. Uskladiti s europskim zakonima i dokumentima. Medicinski biokemičar i ostale struke u zdravstvu, osim liječnika i liječnika specijalista, je nadležan i odgovoran samo za analitički dio. Tehnike u analitici mogu primjenjivati svi s odgovarajućim kompetencijama, tumačenje nalaza i preporuke za pretrage (zahtjevi) je područje odgovornosti liječnika. Također uskladiti sa zakonom o nadriliječništvu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
212 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. VI. Članak 16. Nacrta kojim je izmijenjen članak 57. Zakona predlaže se brisati u cijelosti. OBRAZLOŽENJE Prvenstveno, kako je već obrazloženo, dužnosti zdravstvenih radnika medicinsko- laboratorijske djelatnosti (zdravstveno-laboratorijskih tehničara, prvostupnika i magistara MLD) propisane su matičnim zakonom koji uređuje njihovu djelatnost, a to je Zakon o djelatnostima u zdravstvu i podzakonskim aktima. Shodno tome, i pretpostavke prekršajne odgovornosti za kršenje propisanih dužnosti su također sadržane u tom zakonu. Određivanje prekršajne odgovornosti navedenih zdravstvenih djelatnika u zakonu koji uređuje neku drugu djelatnost, a ne njihovu vlastitu, uzrokuje pravnu nesigurnost i nejasnoću pravnih propisa. Ponavlja se kako medicinski biokemičari nisu ovlašteni vršiti nadzor nad radom zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti koji su samostalni u svom radu. Nastavno na navedeno, prema praktičnim iskustvima članova struke MLD, zbog nedostatka kadra medicinskih biokemičara, u Hrvatskoj postoje i laboratoriji bez nositelja tima što znači da se pretrage ponekad jednostavno moraju obaviti bez nazočnosti medicinskog biokemičara, u suprotnom one ne bi uopće mogle biti obavljene. Dakle, propisivanjem prekršajne odgovornosti za navedene zdravstvene radnike koje obave pretragu bez nadzora medicinskog biokemičara a sukladno uputi liječnika kada su hitne pretrage u pitanju, dovelo bi zdravstveni sustav u situaciju u kojoj se u mnogim laboratorijima pretrage ne bi uopće mogle obavljati, te bi se uzrokovao značajan pad efikasnosti zdravstvene zaštite i ugroza za javno zdravlje. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
213 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Nedopustivo je da jedna djelatnost ima mogućnost kažnjavanja pripadnika druge djelatnosti i to zato što obavljaju svoj posao za koji imaju licencu - dozvolu za samostalan rad. Pogotovo je nedopustivo da se medicinskim biokemičarima dozvoljava kažnjavati sve druge zdravstvene radnike koji rade u području laboratorijske medicine, budući da je to multidisciplinarna djelatnost koja obuhvaća mnoge profesije, a u mnogim laboratorijima koji se bave laboratorijskom medicinom medicinski biokemičari nikada nisu i nikada neće biti prisutni. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
214 Martina Abramović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Laboratorijska dijagnostika ili medicina je u cijelom svijetu pa i u RH multidisciplinarna djelatnost koja se sastoji od nekoliko profesija te slijedom toga preporučam odbacivanje ovog i kreiranje jedinstvenog zakona koji će obuhvatiti sve profesije u RH u kojem će pravo na prijedloge imati sve djelatnosti. Ovaj nacrt je potpuna diskriminacija i isključivanje niz ostalih profesija iz područja rada laboratorijske medicine a posebno je udar na magistre medicinsko laboratorijske dijagnostike!!!! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
215 Admir Dilberović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Brisati kompletan članak. Obrazloženje: Kažnjavanje propusta u radu provodi se na temelju prijave etičkom povjerenstvu ili upravi ustanove u kojoj djelatnik radi, te se određuje težina povrede zakona o radu i sukladno s njom provodi kažnjavanje. Provođenje djelatnosti laboratorijske dijagnostike nije ekskluzivno pravo niti jedne struke u zdravstvu, te se ovim člankom ovlašćuje HKMB da kažnjava sve laboratorije u Republici Hrvatskoj koji u svom timu nemaju med.biokemičara, a njih je najmanje 100. HKMB sa svojim brojem aktivnih članova i svime što traži ovim zakonima ne može ni teoretski pokriti sve djelatnosti laboratorijske dijagnostike u RH. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
216 Jelena Šarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštrebe, Admira Dilberovića i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
217 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
218 Tea Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Usvojiti prijedlog o brisanju Članka 18. Nacrta u cijelosti zbog prethodno navedenih razloga Jasne Matić, Sanje Kuštrebe i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
219 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštrebe, Admira Dilberovića i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu! Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
220 Matej Ruška NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem s komentarom Filipa Petrika. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
221 FILIP PETRIK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Predlažem brisanje cijelog članka iz razloga koji su navedeni u komentarima Jasne Matić i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predlažem da se članak briše budući da naziv medicina i laboratorijska medicina mogu koristiti isključivo liječnici i liječnici specijalisti kao naziv svoje specijalizacije i opis svojih djelatnosti. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
222 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Navedenim člankom su u cijelom tekstu Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti riječi „medicinsko biokemijska djelatnost“ zamijenjene riječima „djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Iz naprijed navedenih obrazloženja i cjelokupnog prijedloga izmjena i dopuna zakonskog teksta jasno je da je na navedeni način struka magistara medicinske biokemije dobila primat u obavljanju navedene djelatnosti (voditelj laboratorija, stručni nadzor, stručna mišljenja i dr.) a da su druge profesije neopravdano diskriminirane što je u suprotnosti s člankom 14. Ustava Republike Hrvatske i člankom 68. Ustava Republike Hrvatske kojim se jamči sloboda znanstvenog stvaralaštva. Vidljivo je da se ostale profesije time i profesiju biologa u zdravstvu onemogućava u jednakom ostvarivanju njihovih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, te ih se onemogućava da na jednak način djeluje na tržištu i budu ravnopravni subjekti tržišnog natjecanja, u odnosu na profesiju medicinsko- biokemijskih zdravstvenih radnika. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
223 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštrebe, Admira Dilberovića i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
224 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem s prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
225 Katarina Mikulec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
226 Ivana Jakušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
227 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Predlažemo da se članak briše budući da naziv medicina i laboratorijska medicina mogu koristiti isključivo liječnici i liječnici specijalisti kao naziv svoje specijalizacije i opis svojih djelatnosti. Obrazloženje: Naziv laboratorijska medicina je postojao za liječničku specijalizaciju od prije 1962. god. kad je osnovana Sekcija za laboratorijsku medicinu u okviru UEMS-e. Doktor medicine specijalist laboratorijske medicine je regulirana profesija i specijalizacija u Europi te ostalom dijelu svijeta. Medicinska biokemija je regulirana profesija u Hrvatskoj, ali nije u Europi, a što znači da u Europskoj uniji ne postoji jedinstvena regulirana dodiplomska izobrazba koja bi stvorila preduvjet za odgovarajuću poslijediplomsku ili specijalističku izobrazbu, kao logičan nastavak dodiplomske. Naziv specijalist se propisuje kao dodatni naziv postojećoj profesiji nakon odgovarajuće specijalističke izobrazbe, tj. doktor medicine specijalist neurologije, psihijatrije, obiteljske medicine, itd. Naziv medicinske biokemije i laboratorijske medicine je neodgovarajući u europskom i hrvatskom sustavu zdravstvene skrbi te može narušiti sigurnost zdravstvene skrbi pacijenata. Dio naziva koji se odnosi na laboratorijsku medicinu je potrebno ukinuti uz naziv "medicinske biokemije", jer je taj naziv specijalizacije već prethodno uspostavljen kao liječnička specijalizacija u Europi, pa ne može postojati za drugu profesiju u jednoj od Europskih zemalja. Također, pristupom u EU Hrvatska je preuzela obvezu usklađivanja reguliranih profesija s EU, a što se odnosi i na liječnike specijaliste laboratorijske medicine. Napominjemo da „medicinu“ može prakticirati isključivo doktor medicine, dok ostale profesije pružaju dio usluga u zdravstvu. Prijedlogom da se sačini novi Nacrt prijedloga Zakona o medicinsko laboratorijskoj djelatnosti stvara preduvjete da stanovništvo Hrvatske ima jednaka prava u zdravstvenoj zaštiti kao i svi građani Europske unije, budući da liječnici specijalisti i liječnici specijalisti laboratorijske medicine imaju središnju ulogu u zdravstvenoj skrbi i laboratorijskoj medicini, u skladu sa standardima suvremene medicine u Europi i svijetu, te potrebama zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Također, liječnici i liječnici specijalisti u Hrvatskoj neće biti diskriminirani u svojim pravima na izobrazbu i prakticiranje liječničke specijalizacije iz laboratorijske medicine, odnosno primjenu svojih specijalističkih kompetencija u području laboratorijske medicine, u odnosu na liječničku profesiju u Europi i svijetu. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
228 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. U potpunosti se slažem sa prijedlozima Jasne Matić (Voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost HKZR-a), Sanje Kuštreba i Admira Dilberovića Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
229 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. VII. Članak 18. Nacrta predlaže se brisati u cijelosti. OBRAZLOŽENJE Člankom 18. Nacrta pokušava se pod nomotehničku izmjenu podvesti promjena čitave zdravstvene djelatnosti, koja za sobom povlači značajne posljedice za struku koja nije ni bila uključena u proces izrade ovog Nacrta. Prema definiciji iz članka 2. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, ona je jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal (krv, mokraća, stanica, tkivo, likvor) sa svrhom ranog otkrivanja bolesti, prepoznavanja rizičnih čimbenika bolesti, postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka liječenja i ishoda bolesti koristeći biokemijske, imunokemijske, molekularno biološke i fizikalne analitičke tehnike te informacijsku tehnologiju. Prema zakonskoj definiciji medicinsko-biokemijska djelatnost ne obuhvaća citologiju, patologiju, serologiju ni druge grane koje su zakonom propisane sastavnice medicinsko-laboratorijske djelatnosti. S obzirom da ni Nacrtom nije predložena izmijenjena definicija djelatnosti, te je na 16. sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno da u studijskom programu nije bilo promjena u ishodima učenja, postavlja se pitanje temeljem čega se predlaže promjena naziva djelatnosti na način da se istoj pridodaje laboratorijska medicina. Nigdje iz obrazloženja Nacrta nije vidljivo jesu li vezano uz promjenu naziva djelatnosti provedene ikakve prethodne provjere i konzultacije sa stručnom javnošću, primjerice odgovara li definicija koja je dosad predstavljala samo medicinsku biokemiju i definiciji sadržaja laboratorijske medicine, koja je primarno liječnička specijalizacija. Standard zanimanja medicinskog biokemičara te usklađenost s postojećim Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj iz Nacrta je nejasno. Tvrdnja da je akademski naziv promijenjen u „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ sukladno odluci o promjeni naziva profesije u Europskoj uniji, paušalna je i ničime potkrijepljena. Naime, u bazi reguliranih profesija u EU (javno dostupna na: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=homepage) ne postoji profesija pod tim nazivom. Neuobičajeno je da se završetkom diplomskog studija stječe jednaki akademski naziv kao i završetkom postdiplomskog specijalističkog studija – „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, kad je nedvojbeno svrha specijalizacije stjecanje dodatnih znanja i kvalifikacija iz određenog područja, a s time i odgovarajućeg akademskog naziva. Jednako tako, nejasno je temeljem čega je utvrđeno da u studijskom programu medicinske biokemije nije bilo promjena u ishodima učenja kada je nakon izdavanja Dopusnice za studijski program 2005.g. Nastavni plan više puta izmijenjen do ove godine. Smatramo iznimno važnim napomenuti kako laboratorijska medicina kao liječnička specijalizacija obuhvaća šestogodišnje sveučilišno obrazovanje i specijalističko usavršavanje u trajanju od pet godina, dakle sveukupno 11 godina obrazovanja, ne može se usporediti s petogodišnjim obrazovanjem medicinskih biokemičara. Nastavno na gore navedeno, javlja se opravdana sumnja da će se „pripisivanjem“ liječničke specijalizacije medicinskim biokemičarima, dovesti u zabludu korisnici zdravstvene zaštite, a potencijalno i ugroziti njihovu sigurnost. Posebno napominjemo kako se i sam zakon zove Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, te se u nazivu propisa ne spominje laboratorijska medicina. Također, i akreditirani integrirani preddiplomski i diplomski studijski program na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu zove se medicinska biokemija, dok se područje laboratorijske medicine nalazi u okviru poslijediplomskog specijalističkog studija, sve sukladno Popisu akreditiranih studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja, te dopusnicama Ministarstva za izvođenje navedenih programa. Nastavno, iako je u samom uvodu Nacrta navedeno kako je izmjena predložena radi usklađivanja normativnog nazivlja zdravstvenih radnika u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, nejasno je s čime se točno na ovaj način nazivlje usklađuje. Niti jedan propis ne poznaje djelatnost „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ niti takav program postoji na Popisu akreditiranih studijskih programa. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
230 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti može uređivati SAMO djelatnost medicinske biokemije. Laboratorijska medicina je multidisciplinarna djelatnost, obavljaju je mnoge druge struke: liječnici, liječnici specijalisti, molekularni biolozi, prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike, zdravstveno-laboratorijski tehničari ... Medicinska biokemija je samo jedna od dijagnostičkih djelatnosti unutar laboratorijske medicine i ne može si uzeti za pravo područja medicine koja joj ne pripadaju, niti za njih ima kompetencije. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
231 Admir Dilberović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 18. Spajanjem termina "medicinska biokemija" sa "laboratorijska medicina" neopravdano se medicinskoj biokemiji koja je samo jedna od dijagnostičkih disciplina unutar laboratorijske dijagnostike pripisuju i drugi segmenti koji joj ne pripadaju. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
232 Sanela Mišetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. U potpunosti se slažem s komentarom Sanje Kuštreba i Petre Medač. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
233 ANITA TRAVANČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. U potpunosti se slažem i podržavam komentar Sanje Kuštrebe. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
234 Antonela Jeleč NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. U potpunosti se slažem s komentarom Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
235 Petra Medač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. U potpunosti podržavam komentar Sanje Kuštrebe. Rad prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, zdravstveno-laboratorijskog tehničara i magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike nadzire i ocjenjuje Hrvatska komora zdravstvenih radnika Strukovni razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost sukladno nadležnim propisima jer izdaje kompetencije zdravstvenim radnika profesija koje obuhvaća. U suprotnom se radi o kršenju jednog od temeljnih ljudskih prava, prava na rad, i isključivanju drugih zdravstvenih radnika radi ostvarivanja imovinske, odnosno novčane koristi. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
236 Magdalena Perić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. U potpunosti se slažem s komentarom Sanje Kuštreba. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
237 Ivana Jakušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. U potpunosti se slažem sa komentarom Sanje Kuštreba - a stavak treba potpuno ukoniti Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
238 Mariana Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. U potpunosti se slažem sa komentarom Sanje Kuštreba - a stavak treba potpuno ukoniti Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
239 Sanja Kuštreba NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 4. Stručni nadzor nad radom zdravstveno-laboratorijskih tehničara i prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike vrši Hrvatska komora zdravstvenih radnika - Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.
240 Erna Mirković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI, Uz članak 17. Poštovani, Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18 i 125/19) jasno definira pojam ORDINACIJE koji se primjenjuje i na medicinsko-biokemijske laboratorije (članci 46., 48. i 54.) a što predmijeva više od analitičke djelatnosti. Unatoč e-savjetovanju glede Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, nejasno je da li na snazi ostaje „Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije“ (NN br. 73/08) pa je tako i na dalje na snazi: I. DEFINICIJA STRUKE, PLAN I PROGRAM SPECIJALIZACIJE: (citat)„ U prijelaznom razdoblju, do potpunog usklađivanja s europskim smjernicama, program specijalizacije iz medicinske biokemije i laboratorijske medicine izvodi se na tri načina i to kao: 1. program A: 44 mjeseca. 2. program B: 17 mjeseci 3. program C: 9 mjeseci“. Glede javne ovlasti provođenja priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koja se Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti predlaže da je potrebno utvrditi kao novu javnu ovlast, Hrvatska komora medicinskih biokemičara je kroz prethodni Zakon o medicinsko biokemijskoj djelatnosti uredno priznavala inozemne kvalifikacije stečene u Sloveniji za zanimanje magistar laboratorijske biomedicine ( diploma drugog stupnja, 2 godine, 120 ECTS-a). Ono što se Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti planira učiniti jeste stvoriti novu djelatnost: DJELATNOST MEDICINSKE BIOKEMIJE I LABORATORIJSKE MEDICINE koja se obavlja u ordinacijama jer se pojam primjenjuje i na medicinsko-biokemijske laboratorije. Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko biokemijski fakultet Zagreb dobio 3.994.038,32 kn bespovratnih sredstava (UP.03.1.1.03.0021) na ime „Primjena HKO-a u unapređenju studijskih programa u području farmacije i medicinske biokemije (PharmMedQ)“ kako bi se unaprijedio sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studijski programi farmacije i medicinske biokemije. Radi se izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. NEJASNO je što stoji iza traženih izmjena i dopuna zakona o medicinsko biokemijskoj djelatnosti. Ovim se želi da ono što nije uspjelo dopisom broj: 01-52/01-05 od 12. prosinca 2005. godine upućenom Ministarstvu znanosti, obrazovanja u kojem se tražilo da se studentima koji diplomiraju studijski program Medicinske biokemije na FBF Sveučilišta u Zagrebu DODIJELI STRUČNI NAZIV DOKTOR MEDICINSKE BIOKEMIJE, treba ovim načinom sada uspjeti. Ako se ovakvim Nacrtom bio spreman usuglasiti bivši ministar prof. Milan Kujundžić i uputiti ga u proceduru Vlade Republike Hrvatske, držim da će ministar prof. Vili Beroš, obzirom na sve reakcije e- savjetovanja, naći ispravno rješenje za sve djelatnosti i djelatnike i sustavu zdravstva. Primljeno na znanje Prima se na znanje predmetni prijedlog, koji će se razmotriti tijekom izrade novog zakonskog prijedloga, uzimajući u obzir sveobuhvatnost primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom savjetovanja s javnošću i prijedloga zaprimljenih izvan savjetovanja s javnošću, koje će u bitnome utjecati na sadržaj zakonskog prijedloga, o kojem će biti potrebno provesti novo savjetovanje s javnošću.