Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG UREDBE O KVOTAMA ZA POTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITIH KOGENERACIJA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Jadranka Satinović | PRIJEDLOG UREDBE | ENERGIA INFINITA d.o.o. MISCANTHUS VOČIN d.o.o. KSILOVAT d.o.o. DYNAMIS d.o.o. TRIBO-ENERGIJA d.o.o. Tč.1.) Neprihvatljivo je da je Uredbom o kvotama, tablica u Članku 4. - Stavak 2., od ukupno predviđenih 2.255.000 kW, cca 95% odnosno 2.125.000 kW predviđeno za vjetroelektrane i solarne elektrane. Ovakva raspodjela i visina kvota nije dobra za Hrvatsku, jer Hrvatska treba poticati proizvodnju el. energije iz fotonaponskih sustava (Sunčanih elektrana) na mjestu proizvodnje, a to su Sunčane elektrane za vlastitu potrošnju (integrirane-„energetski otoci“), koje teba razvijati sa potrebnom instaliranom el.snagom „otočnog“ konzuma koja se inplementacijom može priključiti na NN mrežu HEP-ODS-a . Hrvatskoj ne trebaju centralizirane Sunčane elektrane većih snaga, već integrirane ukupne max. snage u iznosu cca 35% koliki je trenutno EU ukupni trend učešća u OIE ( za kvote RH cca 800 MW raspodjeljeno po snagama, ali najviše za instalirane snage do 500 kW). Također, plan kvota za instaliranje izvora iz OIE od 2.255.000 kW - kojim se zahvača 46% ukupne kvote za vjetroelektrane, je neprihvatljiv. Energija vjetra (28% iskoristivosti) u našim krajevima, gdje su instalirane vjetroelektrane, je nepovoljna iz zahtjeva što nemamo veću prosječnu i kontinuiranu brzinu vjetra. To energetski sustav RH dovodi u nepovoljnu i skupu proizvodnju iz OIE, jer proizvedena energija mora biti potrošena, a sustav je opterećen energijom izjednjačenja, koje narušavaju „povremeni proizvođaći“ (vjetroelektane i neintegrirane solarne energane – velikih snaga). Za iste moramo imati instaliranu proporcijalnu snagu u konvencionalnim izvorma, a to su izvori na bazi fosilnih goriva. Trebamo planiranje kvota za instaliranje kapaciteta OIE, slijediti mjere iz nove Strategije energetskog razvoja (NN 25/2020), te sagledati sve poveznice u proizvodnji i opskrbi električnom energijom i iskorištavanjem sve proizvedene energije u postrojenju OIE-a, a to se poglavito odnosi na toplinsku energiju. Moramo sagledati rad na razvoju energenata, tehnologiju proizvodnju energije, pretvorbu energije, gubitke i trgovinu energijom, usklađeno sa resursima RH. Sve gore navedeno osiguravamo izgradnjom bioplinskim energanama i kogeneracijskim postrojenjima visoke učinkovitosti, usklađenim sa resursima izvora u RH i razvojem „zamjenskih goriva“ za pogon postrojenja, te zahtjevom za cjelokupnim plasmanom proizvedene energije u postrojenju OIE. Tč.2.) Projekti visokoučinkovite kogeneracije - elektrane na drvnu biomasu snage do 2 MW i uključivo do 5 MW u Klanjcu, Slatini, Zaprešiću, Stubici, Voćinu i Ozlju, naši Investitori tj. financijeri već dugo vrijeme razvijaju, a projekti nisu ušli u kvotu prijašnje regulative do kraja 2015. godine. Navedeni projekti od tada su u očekivanju nove zakonske regulative iz OIE više od 4 godine, uz svu podršku lokalnih zajednica (opčine, gradovi, županije), te svu potrebnu i potpunu dokumentaciju za natječajni postupak u okviru poticanja proizvodnje iz OIE. U suradnji smo sa lokalnim općinama i njihovim sustavom grijanja - toplovoda u razvoju projekata proizvodnje električne energije iz OIE (visokoučinkovitih kogeneracija) kako bismo svakoj zajednici osigurali ekonomsku korist od najefikasnije uporabe energije, lokacije projekata i zapošljavanja lokalnog stanovništva. Pojedini projekti također su vezani uz drvnu i poljoprivrednu industriju, kao proizvodnja peleta, sušenje drvne građe, proizvodnja energetskih kultura i proizvodnja povrća. S obzirom na navedeno u Tč.1., te da postoji značajan broj projekata kogeneracija - elektrana na drvnu biomasu instalirane snage od 2 MW do 5 MW, a Direktiva (EU) 2018/2001 izričito traži da natječajni postupak, bez obzira na tehnologiju i instaliranu snagu, mora biti otvoren svim proizvođačima električne energije iz OIE na nediskriminirajućoj osnovi, predlažemo da se kvota u stavci d.3. za elektrane na biomasu poveća sa 20 MW na 30 MW, a kvota u stavci d.4. za elektrane na biomasu poveća sa 15 MW na 50 MW (što bi se dobilo preraspodjelom iz navedenog stanja inplementacije vjetra i sunca). Potencijal elektrana na biomasu instaliranih snaga 0,5-2,0 MW , te od 2 MW do 5 MW u uredbi uvelike je podcijenjen. Prema podacima o spremnim projektima kojima raspolažemo, predviđena kvota za ovu grupu bi morala biti barem 60 MW. Također treba detaljnije razjasniti na koji će se način određivati kvote grupa proizvodnih postrojenja na godišnjoj razini i aktivna primjena Čl.5. st.3. Predlažemo i određivanje indikativnih iznosa godišnjih kvota po pojedinim grupama proizvodnih postrojenja u sustavu poticanja proizvodnje. | Nije prihvaćen | Republika Hrvatska već potiče proizvodnju električne energije za samoopskrbu, kao i kod kupaca s vlastitom proizvodnjom. Isto se ne potiče iz nakanade za obnovljive izvore energije koja se prikuplja od krajnjih kupaca, već se sufinanciraja iz drugih izvora. Vezano za elektrane na biomasu odnosno predložene kvote treba uzeti u obzir održivost prilikom korištenja biomase, kao i realnih dostupnih količina iste. Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela. |
| 2 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG UREDBE | Podržavamo donošenje predloženih uredbi, ali želimo skrenuti pozornost na neke pojedinosti koje bi poboljšale prijedloge ovih Uredbi. Predlaže se jasnije definirati točan period na koji se odnose ove kvote. Naime, u uredbi se kaže da ove kvote traju do 2022. godine – da li to znači da od 2023. godine ovih kvota neće biti ili će biti značajno smanjene? U članku 3. piše „do kraja 2022.“ dovoljno precizno, da li će i što trebati u 2023. nepoznato je uz napomenu da se od ugovaranja postrojenje treba pustiti u trajni pogon u krajnjem roku od 4 godine. Uz prijedlog uredbe i obrazloženje, nedostaju dokumenti projekcija isplata i budućih cijena, te podloga po kojima su rađene procjene ovih predloženih kvota, troškova tehnologija itd., a koje HROTE mora javno objaviti prije same aukcije – i to bi trebalo biti pod javnom raspravom jer izravno utječe na financije od svih kupaca električne energije. Trošak tehnologija u RH je značajno veći jer se ne radi samo i „tehnologiji“ nego „ukupnom trošku realizacije projekta“ koji je visok zbog različitih čimbenika – uvozna komponenta, NATURA2000, koncesije i različite naknade, dugotrajne procedure za prostorne planove itd. Tehnologije malih HE se ne potiču u dovoljnoj mjeri u ovoj uredbi – pod malim HE smatramo sve tehnologije do 10 MW. Predlažemo da se doda treća kolona poticanja HE u kategoriji većoj od 500 kW a manjoj od 10 MW. Poznato je da se kvaliteta električne energije odnosno stabilnost frekvencije značajno pogoršava povećanim udjelom intermitirajućih obnovljivih izvora (osobito VE i SE), pa predlažemo da se predložena struktura izvora (kvote) OIE i VUK značajnije dopune s kvotama za HE do 10 MW (bolje iskorištenje ruralne SN mreže, a sa 500 kW stali smo na NN mreži) te povećanjem kvote za VUK velikih gradova (izrazito visok stupanj djelovanja kombi-kogeneracijskih postrojenja s značajnim utjecajem na smanjenje emisija stakleničkih plinova). Za geotermalne elektrane kao i kod biomase i bioplina nužan je uvjet kogeneracije, dapače, predlažemo i uvjet visokoučinkovite kogeneracije, jer ovi projekti bi prvenstveno trebali biti izvori toplinske energije a nusproizvod električna energija koja se onda potiče. S obzirom na svrhu i navođenje „u proizvodnji električne i toplinske energije“ iz OIE i VUK za sva kogeneracijska postrojenja trebalo bi propisati kvote „priključne (toplinske) snage“ a ne električne snage, čime bi se izbjeglo da se „ubire novac za poticaj proizvodnje el. energije a toplina ispušta u zrak“ (negativna iskustava iz domaće prakse). Za inovativne tehnologije predlažemo poticanje baterijskih spremnika električne energije za koje su u strategiji i necp-u predložene u minimalnoj kvoti od 100 MW do 2030. g. Naime, trošak ovih tehnologija još nije dovoljno pao da bi bile moguće uz tržišne cijene – dapače, svi projekti koji se u EU dešavaju imaju neki oblik poticaja ili kroz ugovor s operatorom sustava ili kroz tržište kapaciteta. S obzirom da jedno i drugo za sada nije moguće u RH, predlažemo da se potiču ovi baterijski sustavi električne energije barem u kvoti koja je predviđena strategijom/NECP-om (100 MW). Ovime predlažemo i da se u definiciju inovativne tehnologije doda i spremanje energije uz ostalo navedeno. Ovdje se naravno govori samo o električnoj energiji, a ono s čime će se kreatori klimatske i energetske politike trebati zabaviti je pitanje baterija vezanih za toplinsku energije (spremnici topline, SDH sustavi…), s obzirom na obveze u tom segmentu prema Direktivi za obnovljive izvore energije. Također, smatramo da je ograničavajuće da je nužno za ovu vrstu tehnologije da razvoj projekta treba biti osiguran sredstvima Europske unije – predlažemo brisanje ovog uvjeta. Primjerice investitori mogu razvijati projekt i bez ovih sredstava do investicijske odluke, ali onda je potrebna za baterijski spremnik ili investicijska pomoć kroz EU fond ili premija ili ugovor s operatorom sustava koji treba odobriti HERA. Predlažemo da se predviđeni javni natječaj za dodjelu tržišne premije odnosno javni natječaj za sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, prije samog natječaja stavi na prethodno savjetovanje s javnošću. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se uključivanj HE u kategoriji većoj od 500 kW a manjoj od 10 MW u sustav dodjele tržišne premije. Kvote iz prijedloga uredbe se ne odnose na 2023. godinu. |
| 3 | Luka Predragović | PRIJEDLOG UREDBE | Raspodjela kvota je pogrešna! Plan 2.255.000 kW od toga 50% je za vjetroelektrane? Ako svrhovito želimo utjecati na planiranje kvota instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora tada bi se trebali držati zacrtanih mjera iz nove Strategije energetskog razvoja (NN 25/2020) trebamo uzeti u obzir više faktora u energetskoj industriji. Pojam energetska industrija odnosi se na cjelokupnu infrastrukturu koja je potrebna za osiguravanje opskrbe energijom. To uključuje razvoj energenata, proizvodnju energije, skladištenje energije, transport energije, pretvorbu energije, gubitke i trgovinu energijom, počevši od hrvatske energetske baze i iskustava. Struktura energetske industrije od početka industrijalizacije orijentirana je na upotrebu fosilnih goriva. Zbog nedostatka ovih izvora energije i njihovih ekoloških nuspojava dolazi do temeljnog restrukturiranja u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije. Cilj je minimizirati gore navedene, ekološki štetne nuspojave energetske industrije. Nuspojave su zanemarive kada se koriste regenerativne energije u usporedbi s korištenjem fosilnih i atomskih izvora energije. Razlika je toliko velika da se isti stupanj od nuspojava ne može postići uštedama na efikasnosti fosilnih i nuklearnih izvora energije. Svaku pretvorbu energije prate gubitci. Dakle, najbrži i najbolji način za postizanje cilja je u korištenju primarnih resursa regenerativne energije. U krajnjoj korisnoj energiji u obliku struje i topline bitna je još cijena i raspoloživost primarne energije. Iz svemirske perspektive, postoje tri uglavnom dostupna izvora energije kao primarna osnova svake energetske industrije iz koje se svi drugi izvori energije generiraju pretvorbom, to su: sunčevo zračenje, gravitacija i vlastita toplina planeta. Nuklearna fuzija na suncu stvara elektromagnetsku energiju u obliku zračenja koja se može izravno koristiti u svjetlosnom i toplinskom spektru u uporabi PV i termosolarne tehnologije ili neizravna uporaba iz zračenja ima utjecaj u primjeni vjetroelektrana, hidroenergetici i geotermalnoj energiji. Događa se apsorpcijom, tj pretvaranjem zračenja u toplinu. Zagrijavanjem zraka stvara se vjetar, koji se u vjetroturbinama pretvara u električnu energiju. Grijana voda isparava i stvara oblake i kišu. To stvara potoke i rijeke u koje možemo instalirati hidroelektrane. U geotermalnoj energiji iz sunčevog zračenja zagrijavaju se gornji slojevi tla. Ovu pohranjenu toplinu koriste toplinske pumpe i izmjenjivači topline. Neizravna uporaba zračenja u biomasi događa se fotosintezom u biljkama. Najviše korišteni izvor energije je drvo i mekana biomasa. Koju energiju korstiti ovisi o održivosti investicije iskoristivosti pretvorbe. Iz Hrvatske perspektive gledano na razvoj energetske industrije od početka industrijalizacije orijentiralo se na upotrebu fosilnih goriva. Zbog nedostatka ili cijene ovih izvora energije i njihovih ekoloških nuspojava dolazi do restrukturiranja u smjeru korištenja vodene snage, dakle obnovljivih izvora energije do tehničkog iskorištenja ili ograničenja ekološkim utjecajima. Tjekom dugogodišnjeg korištenja spoznale su se mogućnosti povećanja kapaciteta pomoću prepumpnih agregata ili povećanjem instalirane snage na postojećim lokacijama. Hrvatska ima oko 50% kapaciteta u hidroenergiji koji pokriva preko 50% potreba ovisno o godišnjoj hidrologiji. Takova energija će sigurno doći na hrvatsko tržište i konkurirati s nižim cijenama i jamstvima. Repowering hidropotencijala bi trebalo poticati. Energija vjetra na našim prostorima je nepovoljna za održivu investiciju, koja zahtjeva što veću prosječnu brzinu vjetra, veću snagu agregata i što jeftiniji kapital, a to mi nemamo. Iskustvo restrukturiranja u OIE nas je dovelo u energetsko ropstvo i očekivanja u pravcu povećanja cijene energije iako su Europski trendovi obrnuti. Dobro je proanalizirati u čemu smo pogriješili. Strukture su se prilagođavale potrebama , ali planiranje izvora i restrukturiranje ostalo na istim osnovama, tako smo 2008 donijeli Strategiju energetskog razvoja koja je spomenula OIE kao nositelja razvoja industrije od korištenja drvne mase preko drvne industrije i proizvodnje topline i struje u centralnim kotlovnicama, a u stvarnosti dobili smo spaljivanje („uništavanje“) drvne mase iz koje se iskoristi 30-40% za proizvodnju struje, a toplina još uvijek se ispušta u prirodu. Drvne mase je ponestalo za drvnu industriju. Nepromišljenom krivo postavljenom Feed-in tarifom koja je jedino za vlasnika održiva investicija uz skroman doprinos osnovnom cilju. Najbolji primjer su vjetroelektrane za koje su određene najvše kvote (400 MW). Interes je bio velik stranih investitora, tako da je danas u pogonu preko 600 MW ( jer su kvote probijene) pretežno na najboljim lokacijama, ali od toga je samo 20 MW s agregatima domaće proizvodnje. Hrvatska nema povoljan vjetrovni potencijal niti je fluktuacija proizvedne snage prilagodljiva i jeftina za naš elektroenergetski sustav (energija izjednačenja). Prema proizvodnim godišnjim izvještajima godišnji FHL iznosi 2425 sati ili 28% iskoristivosti, a nije pogodna u energetskom miksu s hidropotencijalom. Investitorima je pogodna radi Feed-in tarife po kojoj regulator tržišta (HROTE) plaća proizvedeni MWh. Pogodnost cijene je u visini, nevezanosti na vrijeme u kojem je energija proizvedena, oslobođenje od plaćanja mrežarine (u Njemačkoj plaćaju, a kod nas to plaća kupac?) i troškove energije izjednačenja. Vjetroenergija se prodaje opskrbljivačima po jediničnoj cca 50% nižoj od ugovorene, a razlika se finacira iz naknade za OIE i naknade na emisije CO2, dakle na račun građana i gospodarstva, a proizvedena vjetroenergija nije na tržištu ali utjeće na porast cijena krajnje energije. Za sada nebi trebalo poticati vjetroenergiju. Za tržišnu konkurenciju trebale bi veće prosječne brzine vjetra i niže cijene vjetrogeneratora. Niže cijene vjetrogeneratora mogle bi se dogoditi Repoweringom iz Repoweringa stranih vlasnika (starija tehnologija, ali veća snaga) i povećana proizvodnja iz već ugovorenih vjetroelektrana. Povećane potrebe za električnom energijom u Hrvatskoj za sada još uvijek ne postoje, nalazimo se na nivou potrošnje 2008. godine. Potrebe neposredne potrošnje uspješno se mogu pokriti puno kvalitetnijom neposrednom, sigurnom obnovljivom energijom iz PV i termoslarne tehnologije. Nebi trebalo poticati velike instalirane jedinice, već potrebe krajnjeg korisnika, novu tehnologiju i učinkovita rješenja. Svako povećanje iskoristivosti PV panela za 1% nosi veću proizvodnju na godišnjem nivou za 10%. Sunčane elektrane proizvode u doba više tarife kada su cijene na tržištu više. Cijena opreme sunčane elektrane u Si tehnologiji je reda 500-600 €/kWp i bilježi daljnji prosječni pad od 20% na godinu, dok učikovitija tehnologija tankog filma CIGS s manjim otiskom CO2, naročito za naše podneblje učinkovitija, je oko 700 €/kWp. Nebi trebalo poticati Si tehnologiju s iskoristivošću STC manje od 19%. Nedopustiti da nam trgovci uvode jeftinu manje učinkovitu tehnologiju. Mjerama za samoopskrbu pomogli bi (vraćali dug) gospodarstvu, građanima i klimi. Skinuti sve zabrane i ograničenja investitorima za samoopskrbu za kućanstva i gospodarstvo. Dobre su mjere iz Uredbe Vlade o izdavanju elektroenergetskih suglasnosti i obvezi razmjene energije s opskrbljivačem. Trebalo bi još priznati pravu vrijednost obnovljive energije isporučene u mrežu prema cijenama na tržištu i tarifi a ne umanjivati za 10% ili 20% i bez priznavanja jamstava. Energija iz SE je prirodna u energetskom miksu s hidropotencijalom i proizvodnjom zima-ljeto. Opskrbljivači mogu viškove nuditi tržištu direktno a ne preko operatora tržišta. Investicija u samoopskrbu uz povoljno financiranje je održiva investicija, povećava konkurentnost gospodarstva i netreba drugih poticaja. Za sada nebi trebalo preuzimati nove obveze. Prepustiti tržištu i svakom investitoru vlastitu odluku o investiranju u velike proizvodne jedinice, da nebi ponovo krenuli u krivom smjeru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 1. | Članak 1. stavak (2) Umjesto navoda „predstavljaju iskazanu u kilovatima (kW) proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica“ pisati: „predstavljaju priključnu snagu iskazanu kilovatima (kW) proizvodnih postrojenja“. Predlažemo brisati „i proizvodna jedinica“. Predlažemo da u ovim uredbama koristimo samo proizvodno postrojenje jer je postrojenje širi skup užeg podskupa proizvodnih jedinica. Vidjeti napisano u članku 4. stavak (2), bez „proizvodne jedinice“ kao i tablica ispod članka 4. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 5 | Madirazza & Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 1. | Predlažemo izmjenu stavka 2. s obzirom da kvote nisu određene u stavku 1. ovog članka već su određene u članku 4. Uredbe te da nedostaje dio rečenice koji govori o priključnoj snazi. Predložena izmjena: "(2) Kvote određene ovom Uredbom predstavljaju ukupnu priključnu snagu iskazanu u kilovatima (kW) proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica za koje se mogu sklapati ugovori o tržišnoj premiji i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, pri čemu se u ispunjenje kvote ubrajaju i važeći ugovori o otkupu električne energije sklopljeni temeljem tarifnih sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 6 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 2. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK, vezano uz stavak 2. točku 1., mišljenja su kako nije detaljno definirano tko odlučuje kolika je godišnja kvota i odnosi li se ona na kalendarsku ili godinu nakon donošenja Programa potpora. Također ZOIE HGK je mišljenja da godišnje kvote treba donositi Vlada na prijedlog Ministarstva, a koje trebaju biti usklađene sa Zakonom | Primljeno na znanje | Uredbu donosi Vlada Republike Hrvatske. Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela za odobrenje programa potpora |
| 7 | Madirazza & Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 2. | Kao što je prethodno navedeno, sukladno čl. 28. ZOIE koji je temelj za donošenje ove Uredbe, Vlada može uredbom utvrditi kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja isključivo za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Premda nije izričito navedeno, iz obrazloženja zakona možemo zaključiti kako se ukupna kvota odnosi na razdoblje do 2022. godine. Smatramo kako je prije donošenja ove Uredbe potrebno izmijeniti čl. 28. ZOIE koji je temelj za donošenje ove Uredbe. U protivnom, utvrđivanje ukupne kvote za razdoblje do 2022. ne bi bilo u skladu s zakonskim ovlaštenjem iz čl. 28. ZOIE. Pored navedenog, naše shvaćanje je kako je pretpostavka za donošenje ove Uredbe prethodno produljenje važenja Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. - 2020. godine od strane Europske komisije. Smatramo kako bi u definiciji ukupne kvote (čl. 2., st. 2., točka 4.) ili na drugom mjestu u tekstu Uredbe trebalo biti jasno određeno do kada vrijedi ukupna kvota. Iz definicije ukupne kvote proizlazi kako je riječ o ukupnoj priključnoj snazi svih grupa proizvodnih postrojenja za koje operator tržišta električne energije može raspisati poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, što nije točno s obzirom da bi trebali biti uračunati i postojeći projekti u sustavu poticaja sukladno čl. 28., st. 2. ZOIE. Predlažemo na odgovarajući način dopuniti definiciju. Nadalje, predlažemo formulaciju “raspisati poticanje” zamijeniti formulacijom „za koje se mogu sklapati ugovori o tržišnoj premiji i ugovori o otkupu električne energije“. | Primljeno na znanje | Program se radi sukladno smjernicama i odobrava od strane EK. Kako smjernice vrijede nužno je program donijeti do kraja 2020. s tim da je unaprijed poznato da se aktivnosti koje iz programa slijede provode u budućem vremenu. Od 2016-2020. nije bilo programa koji bi pokrio razdoblje, a u pogon su ulazila proizvodna postrojenja koja su ugovorena u sustavu poticanja u ranijem periodu, dok su novi projekti pripremani za budući program obzirom da projekti da bi došli na natječaj moraju biti na razini lokacijske i ili građevinske dozvole i imati energetsko odobrenje. Također za pravilno provođenje konkurentnog natječaja mora biti više projekata od kvote koja je raspisana u natječaju kako bi projekti konkurirali cijenom. |
| 8 | Madirazza & Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 2. | Čl. 28. ZOIE navodi da će Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, uredbom utvrditi kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja za razdoblje od 2016. do 2020. godine, za potrebe provedbe natječaja kojima se dodjeljuju poticaji. Prijedlogom ove Uredbe se odstupa od te odredbe u dva smjera: i) Vlada RH Uredbom donosi samo ukupnu kvotu, a Uredbom se uvodi pojam godišnje kvote koju ne određuje Vlada RH, već se određuje programom državnih potpora, ii) kvote se donose za razdoblje koje obuhvaća razdoblje nakon 2020. godine. Smatramo kako je prije donošenja ove Uredbe potrebno izmijeniti navedeni čl. 28. ZOIE koji je temelj za donošenje ove Uredbe. U protivnom, smatramo kako Uredba ne bi bila donesena u skladu sa danim zakonskim ovlaštenjem. Molimo pojašnjenje je li donošenje ove Uredbe planirano nakon izmjena ZOIE. Iz predložene definicije godišnje kvote (čl. 2., st. 2., točka 2.) nije jasno je li godišnja kvota dio “ukupne kvote” definirane Uredbom niti tko odlučuje o tome koliko iznosi godišnja kvota, temeljem čega, kada se i kako objavljuje. U članku 5., st.2. Uredbe navodi se kako se programima državnih potpora iz čl. 5. st. 1. Uredbe određuje godišnja kvota za pojedine grupe proizvodnih postrojenja za koje se raspisuju natječaj za dodjelu tržišne premije i natječaja za poticanje zajamčene otkupne cijene. Ako je namjera da se godišnja kvota određuje programom državnih potpora smatramo kako bi trebalo biti u definiciji naznačeno kako je godišnja kvota ona kvota koja je određena za svaku grupu proizvodnih postrojenja programom državnih potpora. Nadalje, nejasno je odnosi li se pojam „godišnja“ na kalendarsku godinu ili 1 godinu od dana donošenja programa, datuma navedenog u programu ili nešto treće. | Djelomično prihvaćen | Pojašnjava se da se godišnja kvota po godinama može preraspodijeliti samo unutar pojedine tehnologije. |
| 9 | Hidroenergetska postrojenja d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | U Članku 4. - Stavak 2., u Tablici kvota, za sve tehnologije su predviđene kvote za elektrane instalirane snage veće od 500 kW, osim za hidroelektrane, gdje su predviđene kvote samo za hidroelektrane instalirane snage do 500 kW (grupa b.1 i grupa b.2), dok grupa b.3, koja se u skladu sa Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 116/2018), odnosi na hidroelektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW, uopće nije predviđena. To bi značilo da u RH sve sunčane elektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu, elektrane na bioplin i geotermalne elektrane, čija je instalirana snaga veća od 500 kW, mogu biti u sustavu poticaja, a jedino hidroelektrane ne mogu, što je apsurdno. Pretpostavljamo da se radi o propustu, pa Vas molimo da propust ispravite, budući da ni jedan od dokumenata na koji se prijedlog Uredbe poziva, kao ni jedan od relevantnih dokumenata EU, ne ograničava poticaje samo na HE instaliranih snaga do 500 kW. Naprotiv, Strategija energetskog razvoja RH rezultat je detaljnih analiza i proračuna provedenih u okviru analitičkih podloga koje su objavljene u Zelenoj i Bijeloj knjizi, čija izrada je prethodila izradi Strategije, a i Zelena i Bijela knjiga vrlo jasno navode da tehnički potencijal vodotoka za izgradnju HE instaliranih snaga do 10 MW, na temelju identificiranih projekata, iznosi ukupno oko 149 MW. Osim toga, Direktiva (EU) 2018/2001 pri tome i vrlo jasno navodi da natječajni postupci trebaju biti otvoreni svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora na nediskriminirajućoj osnovi. Ispravak Tablice kvota, uvrštenjem grupe b.3, predlažemo zato jer postoji nekoliko projekata malih hidroelektrana (po definiciji to su hidroelektrane instalirane snage do 10 MW, a ne hidroelektrane instalirane snage do samo 500 kW), instalirane snage preko 500 kW, za koje su izdane lokacijske, odnosno građevinske dozvole ili su u postupku njihovog izdavanja, a neki od tih projekata upisani su i u Registar OIEKPP. S obzirom da se na donošenje ove Uredbe čeka od 1. siječnja 2016. godine (dakle više od 4 godine), mnogi investitori koji su dugo i strpljivo čekajući ulagali značajna sredstva u razvoj projekata HE instaliranih snaga do 10 MW, sada su zatečeni i vrlo neugodno iznenađeni činjenicom da im ovakvim prijedlogom ove Uredbe prijeti ogromna šteta, jer ako Vlada RH prihvati ovu Uredbu u ovom obliku, svi projekti hidroelektrana, čija je snaga veća od 500 kW, osuđeni su na propast. Zaključno, predlažemo da se Tablica kvota izmijeni na način da se uvede grupa b.3, koja je predviđena Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 116/2018), a odnosi se na hidroelektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW. Na temelju podataka kojima raspolažemo, za grupu b.3 predlažemo kvotu od minimalno 22 MW, kako bi se, u skladu sa Direktivom (EU) 2018/2001, natječajni postupak otvorio svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, neovisno o tehnologiji i instaliranoj snazi, na ravnopravnoj i nediskriminirajućoj osnovi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 10 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su da se pri razmatranju inovativnih tehnologija, navedenih u tablici iz stavka 2., mora razlučiti koji udio proizvedene energije dolazi iz obnovljivih izvora, a koji udio ne zadovoljava taj kriterij. Poticanje proizvodnje električne energije premijskom cijenom smije se davati isključivo za onaj dio koji je proizveden iz obnovljivih izvora energije. | Nije prihvaćen | Isto nije potrebno dodatno definirati s obzirom da se proizvodna postrojenja klasificiraju prema primarnom izvoru energije, te da kao takva moraju biti CO2 neutralna i utemeljana na domaćem prirodnom potencijalu. |
| 11 | Bukotermal | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Zbog poznatog geotermalnog potencijala na području RH te Strategije energetskog razvoja RH, tvrtka Bukotermal smatra da se u navedenom razdoblju kvota poveća sa 20MW na (barem) 100MW. Također, za pretpostaviti je da će se u periodu od 2 godine zasigurno otvoriti nove tvrtke te pojaviti domaći i strani investitori zainteresirani za geotermalnu energiju pa je sasvim logično povećati postojeću kvotu. | Nije prihvaćen | Uvidom u Registar OIEKPP, kao i evidenciju zaprimljenih zahtjeva za izdavanje energetskih odobrenja za geotermalne elektrane u periodu od srpnja 2007. godine do sada, utvrđeno je da nema potrebe za vremenski period od 2020. do 2022. predvidjeti veću kvotu od one trenutno predviđene. |
| 12 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su da bi kvota za grupu f.3 iz stavka 2. trebala iznositi 60 MW s obzirom na broj projekata u visokom stupnju pripreme. Bitno je povezati poljoprivrednu i energetsku politiku i iskoristiti međusobnu sinergiju. Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su da nije jasno rečeno odnosi li se navedena kvota i na bioplinska postrojenja koja kao sirovinu koriste otpadni mulj. Ukoliko da, Članice Zajednice mišljenja su da se u tom slučaju svakako treba razmotriti i dodatno povećanje kvote. | Nije prihvaćen | Kako se radi o predloženim kvotama koje se potiču iz sredstava koja se prikupljaju putem nakanada za obnovljive izvore energije i koje plaćaju svi krajnji kupci električne energije, treba voditi računa i o održivosti sustava. Također prema trenutačnom stanju u Registru OIEKPP nije realno da će projekti u navedenoj snazi biti spremni za natječaj, obzirom na zahtjeve koji se postavljaju i u smislu održivosti biomase za takva postrojenja. |
| 13 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su da kvota za grupu f.2 iz stavka 2. za elektrane na bioplin instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW, treba biti 30 MW jer se na taj način potiče razvoj manjih elektrana vezanih uz poljoprivredna gospodarstva. | Nije prihvaćen | Kako se radi o predloženim kvotama koje se potiču iz sredstava koja se prikupljaju putem nakanada za obnovljive izvore energije i koje plaćaju svi krajnji kupci električne energije, treba voditi računa i o održivosti sustava. Ova postrojenja su prije svega kako je HGK konstatirao gore primjerenija za financiranje iz EU fondova gdje se očekuje velika potpora u smislu da se daju nepovratna sredstva za izgradnju dok se a tako proizvedena električna energija za vlastite potrebe može se sukladno Zakonu isporučitri odnosno razmijeniti u mreži na optimalan način za vlasnika postrojenja. |
| 14 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK predlažu da kvota za grupu e.2 iz stavka 2. za geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kW, bude povećana na 50.000 kW. Taj se prijedlog temelji ne samo na vrlo velikom kapacitetu RH za korištenje geotermalne energije (prema dosadašnjim konzervativnim procjenama Agencije za ugljikovodike, potencijal za geotermalne elektrane je veći od 800 MWe samo iz dosad izbušenih i ispitanih ležišta), nego i na već iskazanom interesu investitora koji bi navedenu snagu mogli privesti proizvodnji do 2026. godine. | Nije prihvaćen | Uvidom u Registar OIEKPP, kao i evidenciju zaprimljenih zahtjeva za izdavanje energetskih odobrenja za geotermalne elektrane u periodu od srpnja 2007. godine do sada, utvrđeno je da nema potrebe za vremenski period od 2020. do 2022. predvidjeti veću kvotu od one trenutno predviđene. |
| 15 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK, temeljem ankete provedene među članovima Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, vezano uz projekte elektrana na biomasu u pripremi, predlažu smanjenje kvote za grupu d.4 iz stavka 2., za velika kogeneracijska postrojenja, tj. njezino spuštanje na 10.000 kW čime se omogućuje preraspodjela kapaciteta na manje skupine. Ukupna kvota za elektrane na biomasu ostaje 41 MW. | Nije prihvaćen | Procijenjeno je da su zbog sigurnost i stabilnosti rada sustava, na mjestima prvenstveno gdje su zadovoljeni uvjeti proizvodnje energije u održivoj visokoučinkovitoj kogeneraciji s korisnom toplinom, postrojenja ove snage potrebna, a u odnosu na ona manje snage u istoj tehnologiji su i konkurentnija. |
| 16 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK predlažu da se kvota za grupu d.2 iz stavka 2. za elektrane na biomasu instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW, poveća na 10 MW. Osnova za ovakav prijedlog: Analize i podloge za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske BIJELA KNJIGA, Energetski institut Hrvoje Požar I Zagreb | ožujak 2019 Kod postrojenja na biomasu naglasak svakako treba staviti na manja postrojenja do 500 kW. Male kogeneracije do 500 kWe prema toplinskom režimu na drvnu biomasu, s ili bez proizvodnje drvnih peleta iz drvnog ostatka, pri pilanama i drvno-prerađivačkoj industriji. Tipični korisnici bile bi pilane i drvno-prerađivački sektor. Procjenjuje se 760 potencijalnih korisnika (trenutno) s potencijalom za instaliranje do 190 MW ovakvih postrojenja | Nije prihvaćen | Kako se radi o predloženim kvotama koje se potiču iz sredstava koja se prikupljaju putem nakanada za obnovljive izvore energije i koje plaćaju svi krajnji kupci električne energije, treba voditi računa i o održivosti sustava. Ova postrojenja su prije svega kako je HGK konstatirao gore primjerenija za financiranje iz EU fondova gdje se očekuje velika potpora u smislu da se daju nepovratna sredstva za izgradnju dok se a tako proizvedena električna energija za vlastite potrebe može se sukladno Zakonu isporučitri odnosno razmijeniti u mreži na optimalan način za vlasnika postrojenja. |
| 17 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK predlažu uvesti novu grupu iza grupe d.2 iz stavka 2. s nazivom grupe „mikrokogeneracija do uključivo 50 kW“ za drvoprerađivačku industriju čime bi se u značajnoj mjeri pomoglo upravo ovoj industriji koja ima velike poteškoće vezane uz energiju. Navedene elektrane na biomasu nemaju mogućnost dobivanja kapitalnih potpora kao elektrane na bioplin (OP Ruralni razvoj, mjere 4.1.3 i 4.2.2, OIE u poljoprivredi). Kako ta grupa ne bi bila potpuno izostavljena iz svih modela i programa poticanja, članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK predlažu preraspodjelu kvote 1 MW iz grupe d.4. Ovaj prijedlog se dodatno argumentira na sljedeći način: „Preko 100 drvoprerađivačkih tvrtki prerađuje do 5000 m3 trupaca. Za navedene tvrtke idealne su male kogeneracije električne snage do 50 kW tehnologijom uplinjavanja budući da im ista tehnologija omogućava toplinsku energiju za sušenje piljene građe do 60 m3 i parenje do 40m3“. | Nije prihvaćen | Radi se o postrojenjima koja mogu koristiti zakonsku mogućnost samoopskrbe odnosno proizvodnje električne energije za vlastite potrebe, te mogu dobiti potpore za izgradnju postrojenja. |
| 18 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK predlažu da se iza grupe c.4 iz stavka 2. doda i grupa odobalnih vjetroelektrana kao kategorija. | Nije prihvaćen | Nemamo saznanja da se na području Republike Hrvatske razvijaju projekti odobalnih vjetroelektrana. Međutim ukoliko postoji takav projekt on se može natjecati u grupi vjetroelektrana, jer iste nisu klasificirane kao obalne i odobalne. |
| 19 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK dvoje o isplativost projekata u okviru grupe a.3 iz stavka 2., ali predlaže da se u tekstu ostavi mogućnost fleksibilnosti odnosno preraspodjele neiskorištenih kvota. Natječaji će pokazati kakvi su interesi za pojedinu grupu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su da značajnije poticanje investicija u elektrane snaga definiranih u grupi a.2 iz stavka 2., treba usmjeriti kroz programe EU, prvenstveno operativne programe namijenjene Ruralnom razvoju i Koheziji i konkurentnosti. | Primljeno na znanje | Investitori imaju mogućnost izabrati jednu od opcija koja im je ponuđena. U sustavu potpora zajamčenom cijenom puno su veće obveze prema elektroenergetskom sustavu u smislu planiranja i uravnoteženja, te članstva u EKO bilančnoj grupi u odnosu na proizvodnju za vlastite potrebe. Na ovaj se način omogućava sudjelovanje većeg broja investitora koji će na konkurentnom natječaju ponuditi najbolju cijenu, a HROTE će imati i dalje prava na certifikate jamstva podrijetla tako proizvedene energije. |
| 21 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednica obnovljivih izvora energije HGK nalaze veliki nedostatak u propuštanju uvrštenja kategorije hidroelektrana u stavku 2. grupe b.3 za snage od 500 kW do 10 MW, a koja je su skladu s Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 116/2018). Predlaže se uključiti kvotu kapaciteta barem 10MW hidroelektrana u kategoriji b.3 koja nedostaje. Trenutna podjela omogućava svim elektranama snage veće od 500kW da budu u sustavu poticanja čime se isključuju hidroelektrane snage veće od 500kW zbog nedostatka grupe b.3. Dokumenti na koje se poziva u Uredbi (Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.godinu NN 25/2020 i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine 12/2019) kao ni dokumenti Europske unije koji se odnose na ovu problematiku (Smjernice Europske komisije o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01) i Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora), ni za jednu tehnologiju pa tako ni za hidroelektrane ne ograničavaju poticaje za instalirane snage do 500 kW već upravo suprotno potiču sve obnovljive izvore, bez obzira na snagu i to na način da se elektrane instalirane snage do 500 kW potiču zajamčenom otkupnom cijenom, a one preko 500 kW tržišnom premijom, naravno ukoliko zadovolje uvjete javnog natječaja. Osim toga, Direktiva (EU) 2018/2001 pri tome i vrlo jasno navodi da natječajni postupci trebaju biti otvoreni svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora na nediskriminirajućoj osnovi. Nadalje predložene izmjene su zbog postojećih projekata malih hidroelektrana instalirane snage preko 500 kW, a za koje su izdane lokacijske odnosno građevinske dozvole ili su u postupku njihovog izdavanja, a neki od tih projekata upisani su i u Registar OIEKPP. S obzirom da se na donošenje ove Uredbe čeka od siječnja 2016. godine mnogi privatni investitori su uložili značajna sredstva i trud u razvoj projekata hidroelektrana u RH, a nadležno ministarstvo i druge institucije bile su uključene u neke njihove aktivnosti te su upoznati s postojanjem takvih projekata, Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK ne vide razlog za ovaj propust. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 22 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su kako je u cilju boljeg razumijevanja raspodjela kvota po tehnologijama iz stavka 2., potreban uvid u metodologiju temeljem koje je donesena raspodjela kvota. Zajednica obnovljivih izvora energije HGK stoga predlaže da se u prilogu Uredbe objavi metodologija temeljem koje su kvote određene kao u prijedlogu. | Primljeno na znanje | Kvote su odrežene sukladno potencijalu koji je prepoznat za optimalni razvoj energetike, a sukladno energetskoj Strategiji. Po odobrenju programa potpora isti se objavljuje i te će vidjeti metodologija određivanja istih. U obzir su uzeti svi elementi, tehničko-tehnološki, ekonomski, sigurnost opskrbe, energetski potencijal te zrelost pojedinih projekata te se očekuje odobrenje programa sukladno predloženim tehnologijama i kvotama. |
| 23 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su kako u stavku 1. nije jasno za koji vremenski period je predviđena navedena ukupna kvota - do 2022. godine ili do 2030. godine? Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mole pojašnjenje i jasan izričaj u Uredbi. | Primljeno na znanje | Predložene kvote se odnose na vremenski period od 2020. do 2022. Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela. |
| 24 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članak 4. stavak (2) U tablici nisu navedene kvote za visokoučinkovite kogeneracije (postrojenja) premda se ista navode na više mjesta kako u predmetnim aktima EU tako i zakonu i podzakonskim aktima RH. Odrediti kvote za VUK prema planiranom u Strategiji energetskog razvoja RH i Integralnog nacionalnog plana. | Nije prihvaćen | U narednom razdoblju se ne planira raspisivanje natječaja za poticanje proizvodnje električne energije iz visokoučinkovitih kogeneracija na prirodni plin zbog uvozne ovisnosti o tom energentu. |
| 25 | Ksilovat d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Neprihvatljivo je da je Uredbom o kvotama, tablica u Članku 4. - Stavak 2., od ukupno predviđenih 2.255.000 kW, skoro 95% odnosno 2.125.000 kW predviđeno za vjetroelektrane i solarne elektrane. Naši projekti kogeneracije - elektrane na biomasu svaka snage 5 MW u Slatini, Zaprešiću, Stubici, Voćinu i Ozlju naši investitori tj. financijeri već dugo vrijeme razvijaju, s obzirom da projekte nisu ušli u kvotu prijašnje regulative iz 2015. god. Projekte od tada čekaju novu regulativu više od 4 godina i imaju punu podršku općina i lokalnih zajednica i svu potrebnu i potpunu dokumentaciju za natječajni postupak. Blisko smo surađivali i sa lokalnim općinama i njihovim sustavom grijanja - Toplovoda u razvoju projekata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija kako bismo svakoj zajednici osigurali ekonomsku korist od najefikasnije uporabe energije, lokacije projekata i zapošljavanja osoblja. S obzirom na to da postoji značajan broj projekata kogeneracije - Elektrane na biomasu instalirane snage veće od 2 MW do 5 MW, a Direktiva (EU) 2018/2001 izričito traži da natječajni postupak, bez obzira na tehnologiju i instaliranu snagu, mora biti otvoren svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora na ne diskriminirajućoj osnovi. S toga predlažemo da se kvota u stavci d.4. za elektrane na biomasu poveća s 15 MW na 70 MW kako je potencijal elektrane na biomasu instalirane snage veće od 2 MW do 5 MW u uredbi uvelike podcijenjen. Prema podacima o spremnim projektima kojima raspolažemo, predviđena kvota za ovu grupu bi morala biti barem 70 MW. Treba detaljnije razjasniti na koji će se način određivati kvote grupa proizvodnih postrojenja na godišnjoj razini. Također predlažemo i određivanje indikativnih iznosa godišnjih kvota po pojedinim grupama proizvodnih postrojenja u sustavu poticanja proizvodnje. | Nije prihvaćen | Republika Hrvatska već potiče proizvodnju električne energije za samoopskrbu, kao i kod kupaca s vlastitom proizvodnjom. Isto se ne potiče iz nakanade za obnovljive izvore energije koja se prikuplja od krajnjih kupaca, već se sufinanciraja iz drugih izvora. Vezano za elektrane na biomasu odnosno predložene kvote treba uzeti u obzir održivost prilikom korištenja biomase, kao i realnih dostupnih količina iste. Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela |
| 26 | TOSKA d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članak 4. Predlažemo da se kvota za geotermalne elektrane poveća s 20 MW na 100 MW tako da se točka e.2. članka 4. stavka 2. Uredbe promijeni na: e.2 Geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kW 100.000 kW OBRAZLOŽENJE: Kvota od 20 MW za geotermalne elektrane je preniska i nekomercijalna i neće potaknuti razvoj novih projekata. Smatramo kako predložena kvota od 20MW nije u skladu Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (Narodne novine 25/2020) te se s predloženim potencijalom neće moći ostvariti ciljevi koja je Strategija predvidjela. Energetska strategija identificira geotermalni potencijal od oko 70 MWe i 456 MWt na poznatim lokacijama do 100 MWe uz istraživanje novih lokacija. Toska d.o.o je ekskluzivni partner tvrtke Saipem Spa Italija, za teritorij Republike Hrvatske na područje obnovljivih izvora energije. Saipem, kao i ostali investitori su zainteresirani za razvoj i ulaganje u izgradnju projekata geotermalnih elektrana za projekte od 10MW do ukupno 200 MW. Da bi se stvorio interes za daljnji razvoj projekata geotermalnih elektrana, potrebno je osigurati dovoljnu kvotu u narednom periodu do 2030, iz tog razloga mi predlažemo da se kvota poveća na 100 MW. S obzirom da je trenutno u razvoju svega nekoliko projekata geotermalnih elektrana za proizvodnju električne energije, sa predloženom kvotom od 20MW neće se stvoriti tržišno nadmetanje, što nije u skladu sa Uredba, čl. 2. Povećanjem kvote na 100 MW omogućit će razvoj novih projekata te će se uistinu stvoriti tržište i tržišno nadmetanje koja će omogućiti natjecanje i u konačnici nižu cijenu na premijskom modelu. Poznato je da je razvojni i istraživački dio projekta geotermalne elektrane dugotrajan i znatno skuplji u odnosu na ostale obnovljive izvore (vjetroelektrane i solarne elektrane), visoki kapitalni troškovi u istraživačkoj fazi (bušenje) koje nose i do 50% ukupnog CAPEXa geotermalne elektrane. Stoga je ključno postaviti dugoročnu strategiju razvoja, koja će potaknutu razvoj što većeg broja projekata te u konačnici stvoriti konkurenciju na tržištu premijskog modela. S druge strane Hrvatska ima izrazito veliki geotermalni potencijal koji se ovom Uredbom u potpunosti zanemaruje. Upravo Agencija za ugljikovodike na svojim web stranicama navodi: „Republika Hrvatska ima izuzetno povoljnu startnu poziciju za iskorištavanje geotermalnog potencijala. Panonski bazen u Republici Hrvatskoj ima za čak 60 % viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka. To stavlja Republiku Hrvatsku na visoku poziciju kada govorimo o mogućnostima iskorištavana geotermalne energije. Ovaj neiskorišteni prirodni potencijal dugoročno Republici Hrvatskoj može donijeti značajne gospodarske benefite, ali i stvoriti temelj energetske održivosti.“ Nadalje, potrebno je razmotriti i pozitivni ekološki i energetski doprinos geotermalnih elektrana. Postoji veliki potencijal izgradnje geotermalnih elektrana na napuštenim bušotinama plina i nafte u području sa geopotencijalom (kojih u RH ima nekoliko stotina). Time se smanjuje negativni ekološki utjecaj napuštenih bušotina kao i trošak sanacije istih. U energetskom pogledu, geotermalna energija je stalni obnovljivi izvor električne energije (cca 8600 radnih sati godišnje) i služi kao bazna energija, što je velika prednost u odnosu na stohastičke izvore kao vjetar (cca 2500 radnih sati godišnje) i sunce (1400 radnih sati godišnje). Faktor raspoloživosti izvora višestruko je veći kod geotermalnih elektrana u odnosu na spomenute te se ne može uspoređivati izvore kroz usporedbu količine instalirane (priključne) snage, već bi se trebalo uspoređivati na bazi proizvedene energije na godišnjoj razini. U Hrvatskoj očito postoji veliki geopotencijal i očito postoji veliki interes za razvoj novih projekata geotermalnih elektrana. Međutim, da bi se stvorilo pozitivno investicijsko okruženje potrebno je stvoriti pretpostavke kojima će se do neke mjere mitigirati rizik ulaganja, a to je povećanje kvote na 100MW. | Nije prihvaćen | Uvidom u Registar OIEKPP, kao i evidenciju zaprimljenih zahtjeva za izdavanje energetskih odobrenja za geotermalne elektrane u periodu od srpnja 2007. godine do sada, utvrđeno je da nema potrebe za vremenski period od 2020. do 2022. predvidjeti veću kvotu od one trenutno predviđene. |
| 27 | Energometal d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Apsurdno je da je Uredbom o kvotama, tablica u Članku 4. - Stavak 2., od ukupno predviđenih 2.255.000 kW, skoro 95% odnosno 2.125.000 kW predviđeno za vjetroelektrane i solarne elektrane. Osim manjih solarnih elektrana, radi se uglavnom o velikim i nestabilnim sustavima (vjetar i solar) koji će svojim povremenim i nepredvidivim radom stvarati velike probleme elektroenergetskom sustavu RH, a posebno u pogledu troškova uravnoteženja energetskog sustava i potreba za izgradnjom dodatnih kapaciteta prijenosne elektroenergetske mreže. Osim toga, radi se i o sustavima čije su cijene proizvedene energije dosegle komercijalne razine, pa im poticaji RH u obliku tržišne premije nisu ni potrebni. S druge strane, svi ostali stabilni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora (elektrane na biomasu, elektrane na bioplin, hidroelektrane i geotermalne elektrane) svedeni su na svega nešto više od 5% ukupno predviđene kvote, odnosno na 130.000 kW. Posebno su u toj nepoštenoj i nepravednoj raspodjeli nastradale hidroelektrane, i to one snage veće od 500 kW, za koje nije predviđena nikakva kvota 0%. S obzirom na to da postoji značajan broj projekata hidroelektrana instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW, a Direktiva (EU) 2018/2001 izričito traži da natječajni postupak, bez obzira na tehnologiju i instaliranu snagu, mora biti otvoren svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora na nediskriminirajućoj osnovi, predlažemo da se Tablica kvota nadopuni grupom b.3, koja predstavlja hidroelektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW, a predviđena je Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 116/2018). Prema podacima kojima raspolažemo, predviđena kvota za ovu grupu bi morala biti barem 24 MW. | Djelomično prihvaćen | U cilju povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a time i u potrošnji iste, Republika Hrvatska se odlučila na one izvore čija je cijena najbliže tržišnim cijenama. Prilikom planiranja novog sustava poticanja treba voditi brigu i održivosti istog s obzirom da se sredstava koja se prikupljaju putem nakanada za obnovljive izvore energije, a koje plaćaju svi krajnji kupci električne energije. |
| 28 | Vlaho Orepić | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članak 4. - Stavak 2. Prijedloga Uredbe o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija. U Tablicu kvota, Članak 4. - Stavak 2., predlažem uvrstiti grupu b.3, koja se u skladu sa Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (NN 116/2018), odnosi na hidroelektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10MW. Za navedenu grupu predlažem kvotu od minimalno 20 MW. Razlog tome je nekoliko projekata hidroelektrana navedene snage (500 kW - 10 MW), kojima su izdane ili su u postupku izdavanja lokacijske, odnosno građevinske dozvole, a neki od tih projekata upisani su i u Registar OIEKPP. Svi ti projekti bi donošenjem ove Uredbe u predloženom obliku bili onemogućeni sudjelovati na HROTE-ovim natječajima za tržišnu premiju, čime bi im bila pričinjena značajna šteta. Osim toga, to ne bi bilo ni u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, koja jasno navodi da natječajni postupak mora biti otvoren svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, neovisno o instaliranoj snazi, na ravnopravnoj i nediskriminirajućoj osnovi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 29 | EKO d.o.o | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Instalirana snaga je zbog više razloga „zagađen“ (beskoristan termin) u pogledu definiranja nekog postrojenja. Instalirana snaga ovisi o konačnim karakteristikama komercijalno dostupne opreme u trenutku ugovaranja i/ili isporuke opreme te varira od proizvođača do proizvođača. Što bi značilo da u slučaju da se u ovoj uredbi instalirana snaga koristi kao referentna tehnička karakteristika potencijalno se nositeljima projekta uvjetuje kupnja opreme od točno određenog proizvođača. Nadalje ključna opreme kao što su vjetroagregati je dimenzionirana za raspon instaliranih snaga koji ovisi o nizu specifičnosti pojedinog projekta (kao što su uvjeti okoline, dostupni resursi i sl.) kao i optimizacijama unutar samog projekta. Zbog toga u slučaju da se propiše kriteriji baziran na instaliranoj snazi onemogućuje se nositelju projekta da u punoj mjeri koristi principe najbolje dostupne tehnologije (best available technology, skraćeno BAT) i dobre inženjerske prakse (good engineering practice, skraćeno GEP). Umjesto instalirane snage, ne samo u ovom već u svim propisima, predlažemo koristiti isključivo termin priključne snage koja jednoznačno definira konačnu tehničku specifikaciju postrojenja na sučelju sa mrežom i time povezane učinke projekta na širi elektroenergetski sustav. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 30 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Članak 4. Predlažemo da se kvota za geotermalne elektrane poveća s 20 MW na 70 MW tako da se točka e.2. članka 4. stavka 2. Uredbe promijeni na: e.2 Geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kW 70.000 kW Obrazloženje Mišljenja smo kako je potencijal geotermalnih elektrana u uredbi uvelike podcijenjen. U odnosu na preferirane obnovljive izvore energije, Sunčevu energiju i energiju vjetra, koji su intermitentne i stohastičke prirode s relativno niskim vršnim trajanjem proizvodnje, korištenje geotermalne energije ima značajne prednosti. Geotermalne elektrane proizvode temeljnu energiju, svaki sat svakoga dana tijekom cijele godine, te zapošljavaju značajno veći broj lokalnih radnika. Ovako niska kvota za geotermalne elektrane ne odgovara osnovnom dokumentu energetskog razvoja Republike Hrvatske, Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (Narodne novine 25/2020), te se s predloženim potencijalom neće moći ostvariti ciljevi koja je Strategija predvidjela. Energetska strategija identificira geotermalni potencijal od oko 70 MW na poznatim lokacijama do 100 MW uz istraživanje novih lokacija. | Nije prihvaćen | Uvidom u Registar OIEKPP, kao i evidenciju zaprimljenih zahtjeva za izdavanje energetskih odobrenja za geotermalne elektrane u periodu od srpnja 2007. godine do sada, utvrđeno je da nema potrebe za vremenski period od 2020. do 2022. predvidjeti veću kvotu od one trenutno predviđene. |
| 31 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | članak 4. Članak 4. stavak 2. Uredbe nadopuniti točkom: c.5. Odobalne (off-shore) vjetroelektrane 280.000 kW Obrazloženje sukladno navedenom i u Prijedlogu Uredbe o o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija nekoliko hrvatskih investitora već neko vrijeme razvija projekte odobalnih (off-shore) vjetroelektrana na Sjevernom Jadranu. Europski „Zeleni sporazum“ upravo stavlja poseban naglasak na odobalne vjetroelektrane te se u 2. kvartalu 2020. godine očekuje donošenje Europske strategije za odobalnu vjetroenergetiku. Odobalne vjetroelektrane imaju drugačiju tehnološku i troškovnu strukturu od vjetroelektrana na kopnu te postoji opravdana potreba za njihovo razvrstavanje u posebnu kategoriju vjetroelektrana. Stoga predlažemo uvođenje posebne kvote za odobalne vjetroelektrane u iznosu od 280 MW. | Nije prihvaćen | Nemamo saznanja da se na području Republike Hrvatske razvijaju projekti odobalnih vjetroelektrana. Međutim ukoliko postoji takav projekt on se može natjecati u grupi vjetroelektrana, jer iste nisu klasificirane kao obalne i odobalne. |
| 32 | palamida | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Poštovani, nisu navedena kogeneracijska postrojenja za iskorištenje otpadne topline kod proizvodnih pogona koji su veliki potrošači energije i koji imaju veliku količinu otpadne topline.Primjerice šećerane,rafinerije i cementare, koje bi veliki dio otpadne topline mogle koristiti za dobijanje električne enrgije bilo da se radi o parnoj turbini ili Stirlingovu motoru. | Nije prihvaćen | U narednom razdoblju se ne planira raspisivanje natječaja za poticanje proizvodnje električne energije iz visokoučinkovitih kogeneracija na prirodni plin zbog uvozne ovisnosti o tom energentu. |
| 33 | Ljubomir Majdandžić | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | U Tablici kvota, Članak 4. Stavak (2), Prijedloga Uredbe o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija za Sunčane elektrane zamjeniti kvote pod a.2 i a.4 tako da bude: a.2 Sunčane elektrane instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW (625 MW) a.3 Sunčane elektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW (240 MW) a.4 Sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 MW (210 MW) Sagledavajući ukupnu instaliranu snagu fotonaponskih sustava u Europskoj uniji, posebno prioritete razvoja ugradnje fotonaponskih sustava u EU (javni ili privatni sektor) kao i mjesta ugradnje (obiteljske kuće, višestambene zgrade, komercijalne zgrade, industrija, poslovne itd.), a posebno imajući u vidu distribuiranu proizvodnju tj. proizvodnju el. energije na mjestu potrošnje, nakon internog usaglašavanja zajednički stav Hrvatske stručne udruga za Sunčevu energiju je slijedeći. Sve navedeno temeljim na najnovijim podacima slijedećih izvora: Global Market Outlook For Solar Power / 2019 - 2023 SolarPower Europe Rue d’Arlon 69-71, 1040 Brussels, Belgium T +32 2 709 55 20 / F +32 2 725 32 50 info@solarpowereurope.org / www.solarpowereurope.org By 2018, 19% of Europe’s cumulative PV system capacity was installed on residential rooftops, about 30% on commercial roofs, while the industrial segment accounted for 17% and the utility market for 34%. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 34 | Energia naturalis d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 4. | Ukupne kvote grupa proizvodnih postrojenja za poticanje proizvodnje el. energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija određene su u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu („Narodne novine“, broj 25/20) koja definira tijek razvoja svih segmenata energetskog sektora pa tako i infrastrukture nužne za priključenje na mrežu. Navedeni iznos ukupnih kvota od 2.255.000 kW je značajni iznos instalirane snage čije je priključenje na mrežu nužno planirati zajedno sa daljnjim razvojem elektroenergetske infrastrukture, a sve s ciljem osiguravanja prihvata u mrežu proizvedenih količina energije. Stoga je potrebno detaljnije razjasniti na koji će se način određivati kvote grupa proizvodnih postrojenja na godišnjoj razini. Također predlažemo i određivanje indikativnih iznosa godišnjih kvota po pojedinim grupama proizvodnih postrojenja u sustavu poticanja proizvodnje. | Primljeno na znanje | Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela. |
| 35 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 5. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su kako se u stavku 4. treba ispraviti formulacija, jer može dovesti do neispunjenja kvote. Prijedlog je da se propiše koliko dugo se obveze iz jedne godine mogu odgađati. | Nije prihvaćen | Program državnih potpora se odnosi na točno određeno razdoblje, a nakon zavšetka istog se ne može nastaviti s poticanjem temeljem istog. |
| 36 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 5. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja su da je, u stavku 2. predmetnog članka, nužno unaprijed znati koliko je raspisano kvota za svaku godinu. Potrebno je odrediti rok do kojega je najkasnije potrebno odrediti godišnju kvotu, a prije raspisivanja natječaja. Rok bi trebao biti što ranije, a najkasnije do početka kalendarske godine kako bi na vrijeme bila poznata tržišna pravila. Najgori mogući ishod bio bi propisivanje roka netom prije natječaja jer će time biti vrlo neizvjesno pripremanje natječaja ukoliko godišnje kvote budu preniske, a time se osigurava i odgovarajuća transparentnost u postupanju. | Primljeno na znanje | Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela. |
| 37 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 5. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK smatraju da se trebaju definirati rokovi u kojima će se izraditi Programi potpora, što u navedenom prijedlogu nedostaje. | Nije prihvaćen | Sama izrada programa potpora je relativno kratka u odnosu na njegovo odobravanje, a prije odobravanja programa državnih potpora od strane nadležnih tijela se ne smije pristupiti provedbi natječaja za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Stoga se definiranjem predloženog roka ništa ne postiže. |
| 38 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 5. | Članak 5. stavak (3) Umjesto „ministarstva nadležnog za energetiku“ dovoljno je pisati „Ministarstvo“, jer je isto definirano u pojmovniku. Članak 5. stavak (4) S obzirom da se navodi „završna godina Programa“, poželjno je da se propiše način određivanja iste ili ista konkretno navede. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 39 | Madirazza & Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 5. | Stavak 1. predviđa da programe državnih potpora izrađuje HROTE dok je u čl. 27. ZOIE predviđeno je kako programe izrađuje ministarstvo. Smatramo da kako je prije donošenja ove Uredbe potrebno izmijeniti čl. 27. ZOIE. Stavak 3. je nejasno napisan. Naše shvaćanje je kako se njime propisuje mogućnost da HROTE, uz suglasnost ministarstva energetike, napravi preraspodjelu godišnje kvote između različitih grupa proizvodnih postrojenja ukoliko ne bude iskorištena godišnja kvota za neku grupu proizvodnih postrojenja. Međutim, prema prijedlogu Uredbe, godišnje kvote određuju se programom državnih potpora. Dakle, na ovaj način faktično se omogućava izmjena godišnjih kvota utvrđenih programom državnih potpora, a bez da se mijenja program u postupku koji je za to predviđen. S obzirom na navedeno, takva mogućnost trebala bi biti predviđena i programom. Predlažemo uskladiti korištene pojmove s definicijama u Uredbi. Program državnih potpora ne bi trebao biti označen velikim početnim slovom niti korišten u tekstu skraćeno kao „Program“ s obzirom da je Uredbom definiran pojam „program državnih potpora“. Molimo pojašnjenje na koji način se programom određuju raspoloživa sredstva (stavak 4.). | Primljeno na znanje | Ministarstvo je izradilo podloge za program, međutim sama prijava programa, sukladno EU zakonodavstvu ide od onoga tko isplaćuje poticaje. |
| 40 | EKO d.o.o | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 5. | Obzirom da su ukupne kvote već definiran, a kako bi se smanjila nepotrebna pravna nesigurnost uzrokovana čestim izmjenama i kratkoročnim učinkom propisa (nepoznato određivanje kvote za svaku godinu) te kako bi ova Uredba bila u skladu sa RED 2 direktivnom (EU 2018/2001) u pogledu pojednostavljenja procedura (članak 15 stavak 1) predlažemo da se ovom uredbom unaprijed definira kvota za svaki tip postrojenja za svaku godinu i to na način da se ukupne kvote rasporede linearno u najvećoj mogućoj mjeri. | Nije prihvaćen | Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela. |
| 41 | HGK | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 6. | Članice Zajednice obnovljivih izvora energije HGK mišljenja je da bi trebalo ispraviti formulaciju, naime članak nije usklađen s ostatkom Uredbe jer implicira da Operator tržišta električne energije u natječaju određuje godišnju kvotu, a što ne bi trebalo prepustiti subjektu sa statusom trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću. Također iz članka nije jasno kada će se raspisivati natječaji i kolika će biti godišnja kvota, odnosno, temeljem čega će se odrediti. Prijedlog je da se javni natječaji u provedbi organiziraju tako da se formira radno tijelo (komisija) u kojem će uz predstavnike HROTE-a koji provodi javni natječaj biti i predstavnici nadležnog ministarstva te predstavnici industrije (HGK, HUP) čime će se osigurati transparentnost, kontrola te pravedna provedba. | Nije prihvaćen | Točne godišnje kvote po godinama će se odrediti tek po odobrenju programa državnih potpora od strane nadležnih tijela. |
| 42 | Madirazza & Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 6. | Navedena odredba u kojoj se navodi kako HROTE u natječaju određuje godišnju kvotu za pojedine grupe proizvodnih postrojenja u suprotnosti je s čl. 5. prema kojem se godišnja kvota za pojedine grupe proizvodnih postrojenja određuje programom državnih potpora. Predlažemo zamijeniti sa “raspisuje natječaj u okviru godišnje kvote za pojedine grupe proizvodnih postrojenja određene programom”. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 43 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 7. | Članak 7. Umjesto napisanog „početak isplate poticaja za proizvodna postrojenja dobitnika natječaja“ pisati „početak isplate poticaja za neto isporučenu električnu energiju iz proizvodnih postrojenja dobitnika natječaja“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 44 | Madirazza & Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, Članak 7. | Predlažemo izmjenu članka 7. u dijelu u kojem se navodi „i kvote iz članka 2. ove Uredbe“ s obzirom da kvote nisu određene u članku 2. Uredbe već su određene u članku 4. Uredbe. Smatramo kako bi bilo kakvi dodatni kriteriji (kriterij vremenskih projekcija i početak isplate) trebali biti propisani Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija. Nadalje, predloženi kriterij „vremenskih projekcija ulaska u trajni pogon“ je nejasan jer nije određeno tko radi takve projekcije, na koji način se vrednuje raniji ili kasniji ulazak u pogon te koja je sankcija ako se ne uđe u trajni pogon u skladu s „projekcijom“. Prijedlogom izmjena Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija je uvedena lokacijska dozvole kao akt temeljem kojeg se može prijaviti na javni natječaj za dodjelu poticaja. Iz navedene uredbe ne proizlazi da bi projekt koji se na natječaj prijavljuje temeljem građevinske dozvole bio na bilo koji način u povoljnijoj poziciji za dodjelu poticaja od projekta koji se prijavljuje temeljem lokacijske dozvole. S obzirom kako je izgledno da bi projekt koji ima ishođenu građevinsku dozvolu mogao ranije ući u trajni pogon u odnosu na projekt koji ima lokacijsku dozvolu, ovim putem molimo pojašnjenje hoće li projekti koji se prijavljuju temeljem građevinske dozvole biti u povoljnijoj poziciji prilikom dodjele poticaja zbog ranijeg očekivanog ulaska u trajni pogon ili trenutak ulaska u trajni pogon nije odlučan za ocjenu ponuda te stoga nema razlike prijavljuje li se projekt za koji je ishođena lokacijska dozvola u odnosu na projekt za koji je ishođena građevinska dozvola. Navedeno pitanje od velikog je značaja za planiranje aktivnosti oko razvoja projekata i smatramo da odgovor na njega mora biti jasan te unaprijed poznat zainteresiranim investitorima. | Nije prihvaćen | Vremenski rok je propisan Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (“Narodne novine”, broj 116/18). |
| 45 | Madirazza & Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. | PRIJEDLOG UREDBE, OBRAZLOŽENJE | U obrazloženju prijedloga ove Uredbe navedeno je kako su temeljem prijedloga kvota iz Uredbe izrađena su i dva programa državnih potpora i to jedan po GBER proceduri koji odobrava Ministarstvo financija i koji je prvi prijavljen u 2020. godini za raspisivanje natječaja u toj godini, te drugi program koji se upućuje na odobrenje Europskoj Komisiji i koji obuhvaća period 2020.-2022. godina, a koji se odnosi na odobrenje raspisivanja natječaja za dodjelu tržišne premije. Molimo informaciju na koji način i kada se može dobiti uvid u nacrte navedenih programa. | Primljeno na znanje | Program je standardna forma koja se temelji na Uredbi o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija i Uredbi o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija i jasno se izračunavaju svi elementi koji će biti razvidni u odobrenju Programa i u natječajima. Do odobrenja Programi su radni dokumenti uvjetovani donošenjem dviju prethodno spomenutih uredbi. |