Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa javnošću za Prijedlog pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima u 2020. godini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nataša Abramović PRAVILNIK O UVJETIMA, KRITERIJIMA I NAČINU DODJELE DRŽAVNE POTPORE ZA ŠTETE OD RAZNIH VRSTA PTICA I OSTALIH ŽIVOTINJA NA ŠARANSKIM RIBNJACIMA U 2020. GODINI Čitajući ovaj Prijedlog nailazim na niz nepravilnosti i nejasnoća,najprije u samom naslovu/nazivu gdje naziv "potpore" nije u skladu s namjenom i načinom dodjele sredstava jer se radi o nadoknadi zbog prouzročene štete od strane ribojednih ptica i životinja koje su zakonom zaštićene. Znači moje primjedbe se,osim na naziv Pravilnika,odnose i na: -prekratke rokove kako za E-savjetovanje,tako i na rok za podnošenje Zahtjeva,kojeg bi trebalo produžiti s obzirom na trenutno stanje u RH ,EU ali i cijelom svijetu; -čl.5. st.6.- kako dokazati-nije definirano " (6) Korisnik mora dokazati da su protiv predmetnih divljih životinja upotrijebljene sve moguće zakonite mjere odvraćanja, što uključuje dokaz o provedbi odgovarajućih mjera za ublažavanje ili sprečavanje štete. U slučaju vrsta koje se u načelu smiju loviti, korisnik mora dokazati da su na predmetnom ribnjaku lov i upotreba mjera odvraćanja bili isključeni ili da su bili nedovoljni da bi se šteta izbjegla. " -čl.6.st 4. nejasan izračun prirasta " (4) Iznos potpore obračunava se sukladno izračunu i uputama iz Priloga I. ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio. " -st.7.čl.5. prekratak rok za podnošenje zahtjeva,trebalo bi ga produžiti i zbog trenutnog stanja u državi "(5) Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu je deset dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika." -nedefiniran sadržaj popratne dokumentacije uz Zahtjev -nisu definirane vrste ribojednih ptica ni životinja koje nanose štetu. Mišljenja sam da je ovaj Pravlinik prilagođen velikim sustavima,da bi ga trebalo i onima koji su slabije "pravno pismeni" da ne kažem neuki jer pravilnik pisan u ovakvom obliku je jako teško razumljiv pravnim laicima,a za male proizvođače i vlasnike malih ribnjaka je potpuno neprikladan i neprimjenjiv. Nataša Abramović Nije prihvaćen Državna potpora za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima je potpora koja je prijavljena Europskoj komisiji na temelju članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i kao takva je odobrena od strane Europske komisije. Tekst Pravilnika je u skladu sa Smjernicama za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture (2015/C 217/01), a naslov teksta Pravilnika nije moguće mijenjati s obzirom da je isti odobren od strane Europske komisije Kako bi Europska komisija dobila potpuni uvid u potrebu takve potpore i odobrila je, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva dostavila je znanstvenu Studiju o procjenama gubitaka ili smanjene dobiti na šaranskim ribnjacima. Studiju je izradilo znanstveno tijelo. Studija obuhvaća sve oblike šteta koje nastaju na šaranskim ribnjacima (direktne štete, indirektne štete-dodatna riblja hrana, troškovi aktivnosti na zaštiti riba), definira kategoriju riba u strukturi površine ribnjaka (jednogodišnja riba, dvogodišnja riba, konzumna riba), prati različite uvjete poslovanja, uzima u obzir ostvarivanje prihoda od lova (gdje je to dopustivo), eliminira štetu od ostalih uzročnika koja se odnosi na uobičajene tehnološke gubitke uzrokovane različitim uzrocima te obrađuje sve vezano za prirast. Temeljem navedenoga, studija precizno definira iznos ukupnih šteta na šaranskim ribnjacima u obliku godišnjeg iznosa od 5.772,55 kn/ha, a Prilog I. koji je sastavni dio prijedloga Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima, prikazuje na koji se način izračunava iznos potpore. U Republici Hrvatskoj uspostavljen je sustav praćenja svih relevantnih podataka u akvakulturi na način da uzgajivači slatkovodne ribe jednom godišnje za prethodnu godinu dostavljaju dokument pod nazivom „Popis o akvakulturi“. Ovaj dokument sadrži između ostaloga i podatke o ostvarenoj proizvodnji, ukupnim i proizvodnim površinama uzgajalištima, utrošenom gnojivu i hrani. Za izostanak podnošenja ili dostavu netočnih podataka u Popisu o akvakulturi, Zakonom o akvakulturi predviđena je novčana kazna te je onemogućena dodjela potpora bilo kroz model državnih potpora bilo kroz mjere unutar Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo U trenutku objave Zahtjeva za potporu koji se podnosi na temelju Pravilnika objavljen je i Prilog I. koji propisuje dokumentaciju koju korisnik obavezno prilaže prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu. Zahtjev za potporu i Prilog I. dostupni su na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva (www.mps.hr/ribarstvo/).
2 JASNICA BAKŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA, KRITERIJIMA I NAČINU DODJELE DRŽAVNE POTPORE ZA ŠTETE OD RAZNIH VRSTA PTICA I OSTALIH ŽIVOTINJA NA ŠARANSKIM RIBNJACIMA U 2020. GODINI PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI u postupku e-savjetovanja Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima u 2020. godini I Načelne primjedbe na prijedlog Pravilnika: 1. Pogrešan je nomotehnički pristup izradi predmetnog pravilnika. Sam naziv predmetnog pravilnika sadrži u sebi proturječnosti i nejasnoće koje će unijeti posvemašnju "zbrku" u njegovu tumačenju i u njegovoj primjeni u praksi na pojedini konkretan slučaj. 2. U predmetnom prijelogu predmetnog Pravilanika nisu definirani niti pojmovi "državne potpore" niti "naknade štete" koju je štetnik (pa i država) obvezan naknaditi oštećenom, a posebice, nisu jasno određeni kriteriji niti slučajevi u kojima se daje državna potpora. Po općim načelima našeg pravnog poretka, država može davati potpore i za nastalu štetu u onim slučajevima kada šteta nije prouzročena protupravnom radnjom i kad država nije kriva za nastalu štetu i kad istu nije dužna popraviti. Međutim, postoje slučajevi kad štetna radnja nije protupravna ali država mora ipak popraviti nastalu štetu ex lege. To je slučaju kad štetna radnja nije protupravna i kad se štite oba interesa: - interes štetnika da se njegova radnja ne smatra protupravnom, - interes oštećenika tako da mu štetnik treba popraviti štetu. Notorno je da se potpora daje vrlo često i u slučevima kada šteta nije niti nastala u smislu mjerodvnih odredbi materijalnog prava. Dakle, logično i laički se može zaključiti: da je davanje poptore dobrovoljno, a da je naknada štete obvezatna. U vezi s netom navedenim, predmetni Pravilnik primjenjivao bi se samo na slučajeve potpore za štete koje država nije obvezna popraviti ! 3. U hrvatskom jeziku pod pojmom riječi potpora, razumjevamo: podržavanje i/ili pomaganje čijeg rada i/ili djelovanja u gospodarstvu, umjetnosti, kulturi, iznošenju i promicanju naprednih ideja i sl. Pružanje ili davanje potpore pojmovno nije definirano niti normirano kogentnim (sistemskim) niti obvezujućim pravnim normamama u pravnom sustavu Republike Hrvatske, jer se davanje potpore ne temelji na prisilnim propisima. Davatelj potpore sam odlučuje i određuje hoće li i kada će dati potporu, određuje kriterije po kojim će pružiti potporu, određuje subjekte koji mogu ostvariti potporu,određuje iznose i/ili vrijednosti određene potpore i sl. 4. Šteta i naknada štete normirana je obvezujućim normama u pravnom sustavu Republike Hrvatske, od samoga pojma "šteta" do općih i posebnih pretpostavki koje se trebaju ispuniti za nastanak obveznopravnog odnosa za naknadu štete. Mjerodavnom odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima dana je definicija štete i istom je propisano: šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odgovornost za štetu nastaje tek onda kad se ispune sve opće i posebne pretpostavke određene objektivnim pravom. A) opće pretpostavke: 1. subjekti (štetnik i oštećenik), 2. štetna radnja, 3. nastala šteta, 4. uzročna veza između štetne radnje i nastale štete, 5. protupravnost radnje kojom je prouzročena nastala šteta. B) posebne pretpostavke: 1. krivnja štetnika, 2. povećana opsanost itd. 5. Kod izrade prijedloga predmetnog Pravilnika predlagatelj je imao u vidu samo odredbe Zakona o akvakulturi (narodne novine 130/2017 i 111/18) a nije imao u vidu odredbe sistemskih zakona koje normiraju odnose, prava i obveze svih subjekata koji su vezani ili su u "doticaju" s proizvodnjom slatkovodne ribe na šaranskim ribnjacima, pravom vlasništva, posjeda, zaštite i spriječavanja nastanka štete, prava na naknadu zbog ograničenja itd. Prijedlog predmetnog pravilnika odstupa i od načela i odredbi Uredbi EU i EZ koje se odnose na akvakultutru i na kojima se temelji Zakon o akvakulturi, jer u nijednoj odredbi tih Uredbi država se ne "oslobađa" odgovornosti za štetu u slučajevima kada je istu obvezna popraviti ex lege. 6) Notorno je da je većina ribnjaka u vlasništvu države Republike Hrvatske i da je na svim ribnjacima u njenom vlasništvu dozvoljen lov i da RH ostvaruje znatnu korist od zakupa prava lova na lovištima u njenom vlasništvu, a s tim u vezi, propisi se predlažu, donose i tumače na način koji pogoduje RH i korisnicima ribnjaka u njenom vlasništvu, u ostvarivanju financijske koristi (ostvarenjem prihoda od koncesija) ili ograničenjima prava na ribnjacima koji nisu u njenom vlasništvu ili neravnomjernim poticajima koje "distribuira" ne sagledavajući ograničenja koje je nametnula pojedinim ribnajcima i time ih dovela u neravnopravan i podređen položaj u privređivanju. Navedeno se odnosi prvenstveno na ribnjake na kojima je kogentnim normama našeg prava zabranjeno poduzimanje radnji u pravcu spriječavanja nastanka štete i zaštite od ribojedih životinja i na kojima je zabranjen lov, naročito ako je područje pod zaštitom konvencijskog prava (Ramsarska konvencija). 7. U izradi konačnog prijedloga predmetnog Pravilnika predlagatelj treba nomotehnički odredbe Pravilnika formulirati imajući u vidu: - odredbe članaka 3., 16. 48., 50. ,51. i 52. st. 2. Ustava RH, - odredbe članka 32. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.n. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14), - odredbe članaka 8., 1045. st. 1. i 4. te čl. 146. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 80/13), - odredbe članaka 169. i i 204. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13 i 15/18), - odredbi članka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16 i 62/17) 8. Predlagatelj predmetnog Pravilnika, kod nomotehničkih izričaja, uz navedene propise RH, treba imati u vidu i konvencijsko pravo koje je inkorporirano u pravni poredak Republike Hrvatske, naročito u slučajevima kada je kogentnim propisima na rinajcima ograničeno pravo vlasništva zabranom lova i zabranom poduzimanja zaštitnih mjera u cilju sprječavanja ribojedih ptica i drugih životinja da se prekomjerno hrane ribom na ribnjacima. 9) Ustav Republike Hrvatske u odredbi članka 48. jamči pravo vlasništva, dok je odredbom članka 50. Ustava propisano da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (stavak 1.), odnosno da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi(stavak 2.) Članak 16. stavak 2. Ustava glasi: "Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju". Članak 48. stavak 1. Ustava glasi: "Jamči se pravo vlasništva". Članak 52. stavak 2. Ustava glasi:"Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti". Člankom 5. stavak 2. Zakona o lovstvu propisano je: "(2) Vlasniku zemljišta bez prava lova određuje se naknada za ograničenja kojima je podvrgnut u ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom" 10) Po članku 33. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ako je vlasnik neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite prirode, koja od njega u odnosu na druge vlasnike zahtjeva težu žrtvu, ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje. 11) Po odredbama čl. 8., 1045. st.1. i 4. i 1046. zakona o obveznim odnosima, svatko je dužan suzdržati se od postupaka kojim se može drugom uzrokovati šteta, onaj tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je te da se za štetu bez obzira na krivnju odgovara u slučajevima predviđenim zakonom. Dakle, kad država kogentnim propisima nametne ograničenja, onda ona ex lege odgovora za nastalu štetu koja nastane uslijed ograničenja, bez obzira što nema krivnje. 12) Članak 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje: "Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava". Dakle, polazeći od navedenih odredaba Ustava Republike Hrvatske, odredaba cit. zakona te odredbe članka 1. Protokola 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čije su odredbe, sukladno odredbi članka 140. Ustava Republike Hrvatske, postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99.-pročišćeni tekst i 8/99.-ispravak.) od dana 5. studenoga 1997. godine, u predmetnom Pravilniku nomotehnički treba diferencirano formulirati:  slučajeve državne potpore koju država daje za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima; - slučajeve državne potpore koju država daje proizvođačima riba i kada nisu pretrpjeli štetu u smislu odredbi ZOO-a, - slučajeve kada država ex lege ogovara za štetu koja je nastala poduzimanjem dopuštenih radnji (nema protupravnosti) ali postoji obveza na njenoj strani da štetu popravi. To sve zbog toga, što davanjem potpore država ne popravlja štetu u smislu odredbi ZOO-a. Potpora se ne mora dati a šteta se mora naknaditi. U tom smislu treba tumačiti i odredbe Zakona o akvakulturi i odredbe Uredbi EU i EZ, na koje se uvodnim odredbama sam zakon poziva. 13) Ratio legis (lat.: smisao zakona) treba utvrditi zbog njegova tumačenja, jer se propis mora tumačiti tako, da se kao pravo značenje uzme ono s pomoću kojega se najbolje ostvaruje njegov cilj. Ratio legis je važan kod primjene analogije, kada se u određenim slučajevima traži identičan razlog donošenja pravne norme. Ratio legis predmetnog Pravilnika, pa i Zakona o akvakulturi, je da se vlasniku ribnjaka ponogne u proizvodnji i saniranju štete koju pretrpi bez krivnje države, a nije u tome da se dodjelom državne potpore država "oslobodi" dužnosti naknade štete koju proizvođač ribe pretrpi zbog ograničenja kojima je podvrgnut kogentnim propisima, i da ga na taj način "izjednači" s drugim vlasnicima ribnjaka koji nemaju ograničenja. Dakle, ratio legis predmetnog Pravilnika treba biti ravnoteža u pravima, obvezama i ekonomskim koristima vlasnika ribnjaka a ne stvaranje neravnoteže i podređenosti među njima. 14) Pogrešnim shvaćanjem smisla i cilja normiranja državne potpore za štete i obveze države ex lege za naknadu štete, iznjedrio bi se suprotan cilj od onoga koji se želi postići primjenom Zakona o akvakulturi. II Konkretne primjedbe i prijedlozi 1. U normativnom sadržaju predmetnog PRAVILNIKA nigdje nema niti riječi o ribnjacima (površinama) koje temeljem Zakona imaju drastična ograničenja i zabrane sprečavanja šteta od svih vrsta grabežljivaca i drugih organizama koji čine štetu na ribljoj hrani. 2. Temeljem takvih Zakonskih odredaba zaštite, zabrane i ograničenja, vrlo je teško skoro nemoguće ostvariti proizvodnju od 1000 kg/ha za razliku od nezaštićenih proizvodnih površina. Sukladno tome, neprihvatljivo je za zaštićene površine (rezervate) odrediti skalu proizvodnje 500-1000 kg/ha. Uostalom, proizvodnja od 1.000 kg/ha nije sukladna ekstenzivnom načinu uzgoja što preporuča Zakon o zaštiti prirode. 3. Potpuno je promašen i nelogičan sam naslov PRAVILNIKA jer ovdje se ne radi o nikakvim potporama već se radi o NAKNADI ŠTETA I OGRANIČENJA u ciklusu uzgoja slatkovodne ribe. Primjer: Ako netko drugome prouzroči štetu onda mu je temeljem pozitivnih Zakonskih odredbi dužan tu štetu naknaditi. Naknada štete nikako se ne može nazvati POTPORAMA. Potporom bi se mogli nazvati iznosi sredstava koje bi Država dodjeljivala kao potporu za način proizvodnje koji pogoduje prvenstveno razvoju bioraznolikosti i staništima ptica i drugih organizama i ostalom iz sfere zaštite prirode. Primjer: Ekološki pašnjaci-dodjeljuje se potpora po 1ha za održavanje površina, ali koje štete imaju pašnjaci? To je POTPORA. 4. Nigdje nisu navedeni različiti uvjeti poslovanja. Primjer: U rezervatu je zabranjeno: uznemiravanje, plašenje, rastjerivanje i ubijanje svih štetnika, dok na normalnim ribnjacima te zabrane nema, a na njima se odvija i legalni lov na lovne kategorije ptica. Pravilnik ne akceptira tu različitost u poslovanju. 5. Pravilnik ne određuje što je to površina u ha - ukupna površina po povlastici za uzgoj ili nešto drugo, jer u ciklusu proizvodnje ribe površine su u različitom stanju (punjenje, pražnjenje i sl.) uvjetovano ciklusom uzgoja. Obzirom da obračun površina nije nigdje egzaktno određen prilikom kontrole može doći, najblaže rečeno, do nesporazuma. 6. Potrebno je striktno odrediti što znači PRIRAST. Prirast u našoj tehnologiji je razlika između količine nasada riblje mlađi i količine izlovljene ribe nakon završetka ciklusa uzgoja. 7. Potpuno je neprihvatljiva odredba u čl. 6. o visini isplate. Još veću nejasnoću i nerazumijevanje čini Prilog 1. o odrednici: Izračun za ribnjake na strogo zaštićenim područjima: Izračun se povećava za 30% - temeljem čega je određeno 30% povećanje? Uvjeti u zaštićenom području u odnosu na nezaštićna područja (lov, pucanje, topovi i sl.) se neusporedivi. Komadni gubici na zaštićenim ribnjacima kreću se preko 50% (i to nakon uračunavanja tehnoloških gubitaka). Iznos od 5.772,55 kn/ha iz STUDIJE odnosi se na nezaštićene ribnjake koji imaju mogućnost lova, i koji ga redovno provode, ostvaruju prihod od djelatnosti lova, koji citiram ''sudjeluju s 30% u ukupnim prihodima'', ne uzimajući u obzir gubitak prihoda od ograničenja radi zaštite okoliša. Isto tako nije definirano što je sa nakndaom za površine na kojima se temeljem Odobrenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike ne može proizvoditi, već te površine moraju ostati neproizvodne? Studija, niti izračun ne obuhvaćaju gubitak prihoda radi prilagodbe uvjetima zaštite prirode. Studija je pokazala da je na ribnjaku koji proizvodi 1000 kg/ha ribe, šteta od ptica i životinja 5.772,55 kn/ha, ne uzimajući u obzir gubitak prihoda od ograničenja radi zaštite okoliša. To je opet vezano definiranje pojmova šteta ili potpora. Za utvrđivanje iznosa šteta ne bi smjela biti arbitrarna odluka, već isplata punog iznosa pretrpljene štete. Kada bi se shvaćalo da je naknada i isplata pretrpljene štete de facto POTPORA, onda bi bilo sasvim legitimno da se isplaćuje iznos koji jednostrano odredi Država. 8. U poglavlju IV nije jasno precizirano kako mora izgledati popratna dokumentacija uz zahtjev (opet krivo) za potporu (treba glasiti zahtjev za nadoknadu štete). Da li je dovoljan izračun trgovačkog društva ili ga neka neutralna stručna institucija mora ovjeravati prije predaje. Direktor: Jasnica Bakšić Nije prihvaćen Tekst Pravilnika je u skladu sa Smjernicama za ispitivanje državnih potpora u sektoru ribarstva i akvakulture (2015/C 217/01). U Republici Hrvatskoj uspostavljen je sustav praćenja svih relevantnih podataka u akvakulturi na način da uzgajivači slatkovodne ribe jednom godišnje za prethodnu godinu dostavljaju dokument pod nazivom „Popis o akvakulturi“. Ovaj dokument sadrži između ostaloga i podatke o ostvarenoj proizvodnji, ukupnim i proizvodnim površinama uzgajalištima, utrošenom gnojivu i hrani. Za izostanak podnošenja ili dostavu netočnih podataka u Popisu o akvakulturi, Zakonom o akvakulturi predviđena je novčana kazna te je onemogućena dodjela potpora bilo kroz model državnih potpora bilo kroz mjere unutar Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo. Nadalje, za izradu prijedloga Pravilnika korišteni su podaci iz znanstvene Studije o procjenama gubitaka ili smanjene dobiti na šaranskim ribnjacima koja uzima u obzir i analizira proizvodnju, prinos, tehnološke gubitke, količinu utrošene hrane i ostale elemente proizvodnje. U trenutku objave Zahtjeva za potporu koji se podnosi na temelju Pravilnika objavljen je i Prilog I. koji propisuje dokumentaciju koju korisnik obavezno prilaže prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu. Zahtjev za potporu i Prilog I. dostupni su na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva (www.mps.hr/ribarstvo/).