Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o stanovanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice Javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o stanovanju U Glavi VI. Prava iz radnih odnosa Zakona o službi u oružanim snagama (NN 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, dalje ZSOS), uz pravo na zdravstvenu zaštitu ili pravo na plaće i dodatke na plaću, pod br. 3. nalazi se i stanovanje, o kojem bi detalje trebalo razraditi Pravilnikom. Iako nema obrazloženja razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem baš predloženih rješenja, što je obveza propisana čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), iz javno dostupnog teksta vidljivo je kako se predlaže propisivanje uvjeta i kriterija za davanje na korištenje službenog stana časnicima i dočasnicima, način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje (nadoknada povećanih troškova života zbog najma stambenog prostora djelatnim vojnim osobama imenovanima ili raspoređenima u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihova prebivališta ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku, bez obzira na udaljenost ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama), te način i postupak ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje po osnovi stradavanja vojne osobe kojoj je organizam oštećen za najmanje 20 % zbog rane ili ozljede koju je bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama. Između ostalog, predlaže se i ovlastiti ministra na donošenje odluka o korištenju službenog stana i odluka o stambenom zbrinjavanju po osnovi stradavanja vojne osobe, dok je nejasno tko odlučuje o naknadi za stanovanje. Pravilnikom se ne spominje mogućnost i način osporavanja postupanja službenih osoba u svim tim postupcima. Stoga i iz pozicije tijela koje promiče i štiti ljudska prava, ukazujemo kako je osiguranje djelotvornog pravnog lijeka jedno od temeljnih procesnih jamstava u svim pravnim postupcima, a koje je zbog svog iznimnog značenja zajamčeno Ustavom. Dodatno, nedovoljno transparentna procedura može poticati nepravilnosti u korištenju javne imovine i biti podloga za koruptivne radnje. Na načelnoj razini, sva javnopravna tijela dužna su postupati po Zakonu o općem upravnom postupku (NN 47/09) kada rješavaju u upravnim stvarima. Upravnom stvari smatra se svaka ona u kojoj javnopravno tijelo rješava o pravima, obavezama ili interesima fizičke/pravne osobe neposredno primjenjujući propise, kao i svaka upravna stvar koja je tako određena zakonom. U ZSOS postoje odredbe o upravnim stvarima, primjerice u Glavi XI. Nadležnosti za odlučivanje o odnosima u službi - ističe se da su upravne stvari prijem i prestanak službe, odnosno da su upravne stvari one o stanjima i pravima u službi o kojima se donosi rješenje. O situacijama o kojima se ne donosi rješenje (neke su kao takve posebno propisane – promaknuće, dodjela čina i dr.), odlučuje se u neupravnom postupku odlukama protiv kojih nije dopušten prigovor, nego se način i procedura ispravljanja pogrešaka u takvim postupcima propisuju odlukom ministra. Budući da iz ZSOS i Pravilnika proizlazi da prava vezana uz stanovanje, iako deklarirana i propisana kao prava iz radnih odnosa, nisu upravne stvari niti se u postupku njihova ostvarivanja primjenjuje upravni postupak, otvara se pitanje kontrole zakonitosti postupanja i prava na pravni lijek. Naime, imajući u vidu sve navedeno, po ovom bi Pravilniku o korištenju službenog stana odlučivao ministar, protiv njegove odluke ne bi bio dopušten prigovor već bi se postupak stavljanja izvan snage takve odluke (pretpostavljamo po službenoj dužnosti ukoliko nema prigovora) odvijao po pravilima koja propisuje sam ministar, odnosno donositelj odluke. Naime, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda obvezuje države da jamče ostvarivanje prava na pristup sudu i učinkovit pravni lijek te su države obvezne primjenjivati norme nacionalnog prava u duhu konvencijskih prava. Pravo na žalbu, može biti samo iznimno isključeno i to jedino u slučajevima određenima zakonom i ako je u tim slučajevima osigurana druga pravna zaštita, a u suprotnom će doći do povrede. Stoga predlažemo propisivanje donošenja odluke u formi upravnog akta s mogućnošću ulaganja pravnog lijeka. Nije prihvaćen Vezano uz komentar o nepostojanju mehanizma za preispitivanje odluka o dodjeli stana na korištenje i odluka o naknadi za stanovanje, člankom 135. stavkom 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisano je da djelatne vojne osobe imaju pravo na plaću, dodatke na plaću i druga materijalna prava, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Člankom 214. Zakona propisano je o kojim pitanjima se rješava u upravnoj stvari i donosi rješenje, a o kojima se rješava odlukama u neupravnom postupku. Istim je člankom propisano da protiv takvih odluka nije dopušten prigovor. U skladu s tom odredbom, o svim stanjima, pravima i obvezama za koje Zakonom nije izrijekom propisano da su upravne stvari rješava se odlukama u neupravnom postupku, bez obzira je li to u pogledu određenog zakonskog instituta izrijekom propisano ili nije (kao što je to kod spomenutog instituta promaknuća odnosno dodjele čina). Slijedom navedenoga, Pravilnikom o stanovanju ne može se način rješavanja pojedinih stvari postaviti drugačije nego što je on definiran Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Nadalje, što se tiče ovlasti ministra obrane koja se odnosi na dodjelu stana na korištenje, treba imati u vidu i da se ovdje ne radi o ovlasti iz Glave XI. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske odnosno članka 214. toga Zakona, već o ovlasti ministra obrane iz članka 13. stavka 5. Zakona o obrani. Nadalje, u vezi s nejasnoćama oko nadležnosti za donošenje odluka o naknadi za stanovanje, navedene je odluke ovlašten donositi zapovjednik Središnjice za upravljanje osobljem u skladu s Odlukom o ovlastima za odlučivanje u funkcionalnom području upravljanja osobljem, a kojom ministar obrane na čelnike ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske prenosi ovlasti za odlučivanje u upravnim i neupravnim stvarima u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Zakona o državnim službenicima i Zakona o općem upravnom postupku.
2 Ivan Ivić III. NAKNADA ZA STANOVANJE, Članak 18. U čl. 18, st.5. navodi se ... „Promjena prebivališta djelatne vojne osobe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira ne udaljenost, ne utječe na priznavanje prava na naknadu za stanovanje za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe.“ Ako djelatna vojna osoba koja podnosi zahtjev za naknadu za stanovanje nema riješeno stambeno pitanje, niti ima u vlasništu nekretninu (niti članovi njezine obitelji) i ako joj MORH nije riješilo stambeno pitanje (a podnjela je zahtjeve za riješavanje istog), zašto je bitno kada je prebivalište promjenjeno? Zašto djelatna vojna osoba ne smije promjeniti prebivalište za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe? Ako ista ta osoba ima prijavljeno boravište i podstanar je u mjestu službe trebala bi imati pravo na naknadu za stanovanje bez obzira kada je promjenila prebivalište. Primjer razloga zašto je netko morao promjeniti prebivalište: Primjer 1: Zbog obiteljskih problema (rastava braka, bolest užeg člana obitelji..) mora preseliti van mjesta službe a i dalje biti podstanar i imati prijavljeno boravište u mjestu službe. Primjer 2: Zbog ne mogućnosti riješavanja stambenog statusa u svom mjestu službe, zbog boljih financiskih uvjeta odlučila svoje stambeno pitanje riješiti u mjestu udaljenom više od 50 km od mjesta službe, a i dalje tijekom radnog tjedna boravi u mjestu službe kao podstanar i u mjestu službe ima prijavljeno boravište.... Do sada je bilo moguće promjeniti prebivalište tijekom rasporeda u mjesto službe i to nije bilo od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje i veliki broj DVO je ostvario to pravo. Ovim će se učiniti nepravda prema drugim DVO i iste te osobe koje su naknadno promjenile prebivalište iz osobnih razloga stavljaju se u neravnopravni položaj. Da li osobe koje su promjenile prebivalište tijekom rasporeda u istom mjestu službe prije donošenja na snagu ovog Pravilnika i dalje imaju pravo na naknadu za stanovanje? Primljeno na znanje Predlagatelj ostaje kod svog prijedloga
3 Ivan Jurjević IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 28. Poštovani, Prijedlog pravilnika o stanovanju u članku 18. stavak (6) kaže "Pravo na naknadu za stanovanje ostvaruje se na temelju prijavljenog boravišta u mjestu službe". Što će biti s djelatnicima koji imaju iznajmljene stanove i prijavljeno boravište van mjesta službe. Primjer: mjesto službe Velika Gorica-Pleso, a djelatnik ima iznajmljen stan i prijavljeno boravište u gradu Zagrebu. Ovim prijedlogom djelatnici će morati u roku 60 dana (Čl 28. St 3.) otkazati iznajmljene stanove (koje većina ima na višemjesećni ugovor sa stanodavcem) i tražit stanove za iznajmljivanje u mjestu službe. Pošto je djelatnicima zbog obavljanja posla van mjesta prebivališta već narušena kvaliteta života, nije logično da se istog djelatnika prisiljava na stanovanje u određenim mjestima kako bi ostvarili pravo osobito zbog činjenice da se visina naknade za stanovanje veže uz mjesto službe, a ne uz mjesto prijave boravišta. Smatram kako bi radi podizanja kvalitete života djelatnika tim istim djelatnicima trebalo ostaviti mogućnost izbora gdje će iznajmiti stan, a s tim i prijaviti boravište dok god je to mjesto boravka unutar 50 kilometara od mjesta službe. Primljeno na znanje Predlagatelj ostaje kop svog prijedloga.
4 Ivan Jurjević III. NAKNADA ZA STANOVANJE, Članak 18. Poštovani, Prijedlog pravilnika o stanovanju u članku 18. stavak (6) kaže "Pravo na naknadu za stanovanje ostvaruje se na temelju prijavljenog boravišta u mjestu službe" pa se postavlja pitanje kako će se priznati pravo onima koji u mjestu službe (– Benkovac (Okučani), Brijuni, Buševec, Divulje, Doljani, Gašinci, Golubić, Grubišno Polje – Gakovo, Kravarsko, Lučko, Molunat, Pelješac – Sveti Ilija, Pelješac – Rota, Podvornica, Požega – Papuk, Rakitje, Savudrija, Sljeme (Lokve), Sveta Nedelja, Sveti Rok, Trbounje, Učka – Brgud, Varaždin Breg, Velika Buna, Vinkovci – Borinci, Zemunik Donji, Zagreb – Sljeme) nisu u mogućnosti iznajmiti stan pa samim time i prijaviti boravište. Smatram da je potrebno definirati na koji će način ti djelatnici ostvariti pravo. Primljeno na znanje Predlagatelj ostaje kod svog prijedloga.