Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19)
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Dominik Tomislav Vladić | Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Obrazac naknadne procjene učinaka propisa | Koliko god vi tvrdili da su ovi zakoni protiv sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, to su zakoni protiv građana kako biste kontrolirali njih. Napravite sustav u kojemu poduzetnik neće raspolagati poticajima i subvencijama na računa radnika. Napravite sustav gdje će se to uplaćivati direktno na račun radnika. Ili kao što ste onemogućili isplatu plaća bez uplate doprinosa, napravite sustav kontrole, koji se kod uplate pozivaju na vrstu poticaja ili subvencije tako da ako je za radnika uplaćeno 4.000 kn, da ne bude moguće isplatiti manje od 4.000 kn. Napravite sustav u kojemu sve ide na ime i prezime a ne na poduzeće. Napravite sustav u kojemu poduzetnišvo u krizi spašava poduzetnik. Neke zemlje su pustile da banke propadnu i preživjeli su to. Banka je privatnik što su i sami nedavno izjavili. Neka banke budu te koje će spašavati poduzetnike svojom dobiti. Ako se svi odriču nečega, neka se one odreknu dobiti za tu jednu godinu. Da bi spriječili pranje novca ukinite općine i gradove jer se tamo odvija najveća priča oko toga. Imate hrpu prijedloga od 5 regija i 100 gradova, do nešto više regija i 110 gradova. Sve je puno bolje od sadašnjeg. Nemojte se bojati prebaciti te ljude u sektor gdje se fizički radi. Bez brige, kao što se građani naviknu na promjenu radnih mjesta, otkaze i snalaženje na razne načine, naviknut će se i oni na fizički rad. Sada već imamo bivše gradonačelnike i župane koji tvrde da nikada nisu imali što raditi jer je to takvo radno mjesto. Napravite sustav u kojemu će biti definirani ugovori o radu i svi ostali ugovori. Neka postoji kontrola je li ugovor na bruto ili neto, je li ugovor na sat ili cijelu plaću. Tako kod promjene propisa poslodavci neće moći prilagođavati ugovore na one koji im više odgovaraju. Postavite uvjete da ugovor mora biti isti npr. 2 godine prije i još toliko nakon promjene propisa. Definirajte da se ne može ljude držati na ugovoru na određeno cijeli radni vijek. Propisali ste da ne može više od 5 godina. Ali baš zato ljudi dobivaju otkaze i vraćaju ih nakon x mjeseci pa nastavljaju sve od početka. I tako opet koriste poticaje za iste ljude. Istina je da privatnik ulaže svoje novce da bi nešto zaradio. Ali nije normalno da nakon što deset puta vrati svoju investiciju i dalje radnici ostaju na minimalcu a on sebi isplaćuje dobit. To treba ograničiti. Ne mora biti na iznos povrata investicije, neka bude 5 povrata. Ali nakon toga ne dopustite isplatu dobiti ako su radnici na plaći ispod prosječne u državi. I nećete imati problem s malim plaćama, pranjem novca i siromaštvom. Kad je vlasnik firme vratio svoju investiciju to više nije njegov novca. Za taj novac rade zaposlenici firmi, oni ga proizvode, oni trebaju to dijeliti jednako kao i onaj tko vodi. Najlakše je napisati da nije moguće zbog nekog x zakona. Svaki zakon se može promijeniti. Ako je problem ustav, i on se može mijenjati. Kako i sami kažete što je jučer bio nemoguće i nije bila opcija, danas je opcija. Da kad je riječ o radnicima, sada napravite tako i kad je riječ o vlasnicima firmi i bankama. Lako je napisati da se ne prihvaća i naći opravdanje kako uvijek pišete. Lako je napisati da se to ne odnosi na ovaj zakon. Zato ste tu, da to promijenite i napravite bolji sustav. To su samo sitnice prema onome što građani stalno ističu. To nije ni vrh brijega pranja novca. | Nije prihvaćen | Prijedlozi nisu predmet Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, već predmet drugih zakonskih propisa. |
| 2 | Iva Rukavina | Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma | Imam prijedlog kojim bi se spriječila vrlo uobičajena praksa u našem društvu kojom vlasnici privatnih firmi ostvaruju dodatan profit i oštećuju državu. Dakle često je slučaj da su vlasnici privatnih firmi odnosno obrta prijavljeni na minimalac, a da zapravo imaju značajnu dobit, odnosno vlasnici firmi prijavljuju svoje radnike na minimalce, a ostatak plaće im isplaćuju na ruke. Na taj način uplaćuju značajno manje poreza nego što bi trebali odnosno taje porez. Smatram kako država mora stati na kraj ovoj dobro uhodanoj praksi jer mi koji radimo u državnim firmama svaki mjesec pola svoje plaće damo za porez i slušamo privatnike kako rade za nas, mi nebi dobili plaću bez njih i slično, a istovremeno zapravo vidimo da su oni ti koji se voze u bmw-ima, ne mi. Da ne spominjem razno razne dodatne poticaje koje im za posao stalno nudi država. Stoga predlažem da ukoliko država utvrdi da neka firma ima toliku dobit za prethodnu godinu koja omogućava radnicima isplatu prosječnih plaća za određeno zanimanje (ne minimalca), naloži vlasnicima firmi da retrogradno radnicima isplati "zaostalu" plaću za prošlu godinu u vrijednosti prosječne plaće za to zanimanje te na taj iznos naravno plati porez. Na taj način privatnici ne mogu reći da ih se ucjenjuje jer ne znaju koliko će zaraditi u tekućoj godini jer zapravo će se plaća isplatiti po zarađenom iznosu novca, a ne unaprijed. Prosječne vrijednosti plaće za svako zanimanje porezna uprava može utvrditi. Na isti način se porezna uprava ponaša prema onima koji kupe stan koji je prema kupoprodajnom ugovoru plaćen manje od prosjeka za to područje. Tada porezna uprava odredi kolika je prosječna vrijednost kvadrata stana na odredjenom području i prema tome izda porezno riješenje za porez, ne prema kupoprodajnom ugovoru. Dakle ideja je da privatnici moraju uplatiti u državni proračun pola svoje dobiti poreza isto kao što plaćamo i mi državni službenici. Makinacije sa minimalcima su zbilja priče za malu djecu. | Nije prihvaćen | Obveze i prava koja proizlaze iz radnog odnosa predmet su primjene Zakona o radu. |
| 3 | Tomislav Pavošević | Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma | S obzirom da se radi o naknadnoj procjeni učinka propisa predlažem vam da se u poglavlju 2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA doda točka 2.2 u kojoj će se opisati slučajevi pranja novca koji bi mogli biti povezani i s terorizmom, a koji nisu obuhvaćeni postojećim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Naime, među obveznicima provedbe mjera, u Članku 9. Zakona nisu navedeni telekom operateri koji omogućavaju pružanje usluge s dodanom vrijednosti (usluge čiji pozivni broj počinje s numeracijom 06x), koje prolaze „ispod radara“. Među pružateljima usluga s dodanom vrijednosti nalaze se i oni koji ne oglašavaju svoje usluge jer usluge zapravo ne postoje, ali se s pojedinih telefonskih brojeva prema njima ostvaruju pozivi odnosno veze koje u pravilu traju više sati. Mjesečno se sa svakog od njih ostvari promet od desetak tisuća kuna, a telefonski računi plaćaju se uredno. Bitno je samo ostvariti promet manji od graničnog mjesečnog iznosa za prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca (100.000 kn ?). Telekom operateri nemaju interesa upozoravati na takve slučajeve jer im donose značajan prihod, ali je razvidno da se na taj način legaliziraju sredstva koja se ostvaruju ilegalnim aktivnostima. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 1. stavku 2., odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19), koje se odnose na sprječavanje i otkrivanje pranja novca, odgovarajuće se primjenjuju i na sprječavanje i otkrivanje financiranja terorizma s ciljem sprječavanja i otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizacija u vezi s financiranjem terorizma. U odnosu na telekom operatere, isti su obveznici provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma kada obavljaju usluge izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga. Nacionalno regulatorno tijelo za obavljanje regulatornih i drugih poslova u području elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) koja raspolaže inspekcijskim ovlastima te je nadležna rješavati pojedinačne sporove između krajnjih korisnika i davatelja usluga u sve tri mrežne djelatnosti koje regulira. |
| 4 | Ante Martin Šarić | Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Obrazac naknadne procjene učinaka propisa | Tko piše ove nebuloze o procjenama učinaka propisa? Koliko ste plaćeni? Koliko vas je? Ima li ijedan poduzetnik među vama? Molim da objavite sve troškove. Hoćete li biti transparentni? e-Savjetovanja nije ništa drugo nego državna propaganda. Sami sebe hvalite iznoseći poluistine i potpuno sakrivate istinu da vaši propisi ubijaju poduzetnike. Ako ste toliko dobri, zašto je Hrvatska opustošena? Zašto je 250.000 ljudi pobjeglo iz Hrvatske? 2.1. Navedite koliko blokiranih sumnjivih transakcija je bespotrebno blokirano? Ako je i jedna, onda ste nekoga oštetili. Prema tome proizveli negativne posljedice. 3.1. Laž: "...međutim primjena Zakona nema izravan učinak na gospodarstvo budući ne utječe na gospodarski rast, kao niti na broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj... " Lažete da nema izravan učinak na gospodarstvo. Uveli ste još jedan sloj birokracije, koji guši i ubija poduzetnike. To vam govorim kao osoba koja je morala 3 sata čekati u redu. 3.3. i 3.4. Laž: "Primjena Zakona nije imala socijalnih učinaka. " Koliko je poduzetnika odustalo od pokretanja poslova, zbog konstantnog povećanja birokratskog parazitskog tereta? Koliko nas se iselilo zbog vas? Svaki sat koji provedemo čekajući u redu, ispunjavajući još jedan obrazac, hodajući od ureda do ureda, od šalteruše do šalteruše je sat koji ne provodimo radeći. 3.5. Laž:"Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša." Koliko se šume posjeklo za vaše obrasce? 5. "PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU" NEMOJTE NAM VIŠE POMAGATI. MOLIMO VAS!!! NE MOŽEMO VIŠE IZDRŽATI VAŠU POMOĆ. SJAŠITE NAM S VRATA. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 117. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/17 i 39/19), Ured može pisanim nalogom obvezniku provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma (banke i drugi obveznici) naložiti privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije najdulje na rok od 120 sati u sljedećim slučajevima: 1. kada Ured treba poduzeti hitne radnje da bi se provjerili podatci o sumnjivoj transakciji, određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili 2. kada Ured ocijeni da postoje razlozi za sumnju da su transakcija, određena osoba ili sredstva povezani s pranjem novca i/ili financiranjem terorizma. Bitno je napomenuti da su sve 53 transakcije navedene u Obrascu naknadne procjene učinaka propisa potvrđene rješenjem suda sukladno odredbama zakona koji uređuje kazneni postupak. Primjena Zakona nema izravan učinak na gospodarstvo i na zaštitu okoliša. Nadalje, primjena Zakona nije imala socijalnih učinaka. |