Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Tesla Dynamics	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Ako dođe do ovih promjena što predlaže ministrica ja više neću moći vraćati kredit od HBORA(uz to potpuno je onemogućeno bilo kakvo planiranje i trenutak je užasan kad se više ne može ništa napraviti oko sadnje) koji mi ove godine dolazi na naplatu i morati ču zatvoriti firmu i otpustiti radnike.Ovo smatram udar na slobodno tržište i bilo kakvo planiranje.Tražim da se promjene ne mogu provesti za postojeće nasade oraha ili potpuno ukinu. Te da mi se u suprotnom otpiše kredit HBORA Orah je radno intenzivna kultura oni bi je spustili ispod razine livade. Da ne govorim da je moram malcirati 3 puta godišnje i trimati oko svakog stabla zaljevati orahe u sušnom razdoblju plus sve zastitne mjere i podrezivanja kad zbrojim radnike i naftu to pređe 800 eura godišnje po ha. Ove godine sam još uložio u sadnice 8500 eura radis se o visokokvalitetnim dvogodišnjim sadnicama Chandlera i Franqueeta koji je oprašivač. Te oko 30 000 eura samo na čišćenje i pripremu zemljišta u Sunji gdje je sve potpuno zaraslo i nema stanovništava za rad. Završio sam srednju školu za Eko tehničara u međurednu u APISU i imam 7 godina iskustva u voćarstvu.Uz to imam nasade lješnjaka,kruške i aronije. Umjeto smanjenja poticaja predlažem ontrole na terenu da li se zaista radi o kalemljenim orasima Kao što vidite moj plan dizanja nasad seže iz 2014 mladi sam poljoprivrednik ima 37 godina da ne govorim da sam Plan razvijao sa SIMOROM te sadio kulture koje su u planu razvoja SMŽ. Imam zaposlenog radnika na području Sunje kojem moram dati otkaz. Ja odlazim u Austriju raditi kao inženjer.Da nagovorim da je to protiv pravila EU jer ne može u Mađarskoj i Sloveniji za istu mjeru biti 750 eura a u hrvatskoj 360.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
2	Antun Cvilinder	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Potpuno nejasno,nelogično i neopravdano je mijenjati pravilnik koji direktno ide na štetu poljoprivrednika i onih koji još uvijek se bude s nadom u bolje sutra. Očito i žalosno je to da HRVATSKI POLJOPRIVREDNIK nikad neće imati ni približna prava i potpore kao poljoprivrednici ostalih članica EU.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
3	Domagoj Škobić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Nemojte smanjivati ekološki poticaj u vrijeme pandemije Kada ste se u nekoliko dana uvjerio koliko znači domaća proizvodnja koja je ionako na koljenima radi uvoznog lobija I načina trgovanja u trgovačkim lancima Domagoj Škobić	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
4	agropol d.o.o.	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Pravilnik i Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika Važeći Pravilnik o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu objavljen je 28. veljače 2020. godine u Narodnim novinama broj 22/20. U Prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika koji je predmetom ovog e-savjetovanja, pored ostalih izmjena i dopuna, mijenja se tretman višegodišnjih nasada i iznos potpora za višegodišnje nasade lijeske i oraha. Smatramo to neprihvatljivim i predlažemo da se ne mijenja odredba o iznosu potpora. Obrazloženje 1. Vremenski okvir Od objave važećeg Pravilnika u NN i početka e-savjetovanja o Prijedlogu izmjena i dopuna prošlo je 45 dana. Nama je nepoznato što se to dogodilo u tako kratkom vremenu a što je nagnalo Ministarstvo da predloži smanjenje potpora za orahe i lijesku. Kako ne znamo uzrok, ne možemo suditi niti o primjerenosti visine odmjerene kazne za uzgajivače lijeske i oraha. Možemo samo nagađati pa pretpostaviti da je Ministarstvo spoznalo da je uzgoj oraha i lijeske u 45 dana postao izuzetno profitabilan i da je kucnuo čas za rezanje potpora. Nažalost, tome nije tako, a i da je, ne bi se dogodilo u 45 dana. Nadalje, možemo pretpostavlti da Ministarstvo nije zadovoljno razvojem voćarstva u kojem površine pod orasima i lijeskom zauzimaju malo više od 41% svih voćnjaka u Republici Hrvatskoj. Orasi na malo više od 8000 ha, lijeska na malo manje od 5000, ukupno 13,000 ha od 33 tisuće ha voćnjaka, ili nešto više od 41%! Ako je to po mišljenju Ministarstva previše, za to nisu krivi voćari, orašari i ljeskari, oni su samo nastojali podići višegodišnje nasade koristeći pritom sustav potpora koji sigurno i odraz želja vlasti kada je riječ o pravcima razvoja voćarstva, odnosno poljoprivrede. Nadalje, možemo pretpostaviti da je Ministarstvo došlo do informacija o nepravilnostima koje su u sektoru oraha i lijeske, pretpostavimo, iznad prosjeka djelatnosti. Ako je tome tako, Ministarstvo raspolaže i mrkvom i batinom, neka kazni prestupnike, ali neka i dalje hrani one koji pošteno i odgovorno izvršavaju sve preuzete obveze. Bolje je znati nego pretpostavljati pa predlažemo da Ministarstvo obrazloži iz kojih je točno razloga u tako kratkom vremenu odlučilo smanjiti potporu za voćare koji drže preko dvije petine svih voćnjaka u Hrvatskoj. 2. Rizici i sigurnost Svi znamo koliko je rizična poljoprivreda i koliko je bitno poslovati u sigurnim uvjetima izvan onih koje određuje nebo. Višegodišnji nasadi nose veći rizik od jednogodišnjih kultura, treba im više vremena da stasaju, godinama ne donose ništa osim što traže brigu, rad, energiju i stalna ulaganja. U razdoblju rasta koje se proteže na prosječno osam godina, nema prihoda, ima samo rada i rashoda. Gotovo 50% nasada oraha je u starosti do sedam godina, dakle bez ploda i prihoda od djelatnosti. U takvim okolnostima, od presudnog je značaja biti siguran u potporu, da će doći na vrijeme i da se neće mijenjati. Kod donošenja odluka o ulaganja, potpore su imale velik, možda i presudan značaj i stoga je neprihvatljivo smanjivati iznos potpore u sredini investicijskog ciklusa. 3. Jednakost i diskriminacija Mjere 11.1 i 11.2 odnose se na oranične kulture, višegodišnje nasade, povrće i trajne travnjake. Prijedlogom izmjena i dopuna Pravilnika ne dira se u potpore oraničnim kulturama, povrću, trajnim tavnjacima i ostalim voćnjacima, potpore se smanjuju jedino orasima i lijesci. Ne vidimo razloge za razdvajanje višegodišnjih nasada, jer bi se tom logikom trebale razdvojiti potpore za, na primjer, zelenu salatu i šampinjone od ostalog povrća. Ako je sve ostalo isto, ne treba dirati ni potpore za orahe i lijesku. 4.Mjera Kao što nije poznat razlog ili povod smanjenju potpora, tako ništa ne znamo ni o kriterijima po kojima je to smanjenje odrezano. Zašto baš manje 406,82 eura po ha za orahe, zašto ne 406,44 eura po ha? Što je presudilo pri mjerenju kazne? Jer, ovo je kazna za orašare i ljeskare. 5. Mali i veliki Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u 2018. godini 948 proizvođača prijavilo je eko voćnjake oraha na 4728,57 ha. Dakle, prosječna veličina nasada pod eko orasima je 4,99 ha! Točno na granici od pet hektara. “Graničari“ će, primjenom navedenog smanjenja imati u prosjeku 2034,10 eura manje prihoda od planiranog i utvrđenog važećim Pravilnikom. Očigledno je riječ o svoti koja neće nikoga obogatiti, ali mnoge može osiromašiti. Zaključak Iz svega navedenog, nije jasno zašto se mjera predlaže, zašto sada, zašto u toj mjeri i zašto samo prema dijelu korisnika. Iz tih razloga, prelažemo ne mijenjati sustav i iznos potpora voćarima.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
5	Mata	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Diskriminacija prema definiciji znači odvajati ili praviti razliku, poznajemo različite forme diskriminacije u ovom slučaju se odnosi na proizvođače oraha i lijeske kroz prijedlog umanjenje iznosa potpore za prijelaz i održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (M11.1. i M11.2.) kojega je propisalo ovim prijedlogom resorno ministarstvo. Stoga me zanima koje povjerenstvo, imenom i prezimenom članova istoga zatim temeljem kojega dokumenta je došlo do navedenog ponajprije ne promišljenog i skandaloznog prijedloga? Nadalje, neka mi skupina mozgova zaduženih za provođenje ovog udara na nas proizvođače, zatim rasadničare, trgovce te u krajnjem slučaju kontrolna tijela i druge prije svega objasni kako su dobili ove fascinantne izračune iznosa iz kojih kod samo jednog primjera dolazimo do razlike u iznosu potpore oranične kulture i trajnog nasada oraha od 94,65 € kod održavanja ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda. Poštovana ministrice jeste li svjesni dodatne kumulacije problema koji proizlaze iz ovog ponovno nazivam nepromišljenog i diskriminirajućeg prijedloga Pravilnika, nemojte se povoditi iskrivljenom slikom dijela javnosti i određenih interesnih skupina? Jeste li ikada bili u posjeti osobno nekom vlasniku trajnog nasada oraha i lijeske, ako niste molim vas da to učinite i vidjet ćete ogroman broj obitelji koji žive upravo od svoje proizvodnje i raduju se svome urodu oraha te boljoj budućnosti, zapitajte se što vi ovim prijedlogom pravilnika njima donosite i kakva sudbina čeka poslovanje njihovog gospodarstva i njih samih. Mogao bih tu pisati još danima i slobodno se uključiti u konverzaciju sa svima jer uzgoj oraha i lijeske je neiscrpna tema kao i sve druge kulture u poljoprivredi. Pozdrav svima!	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
6	Miodrag Jelenak	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Pozdrav Prije 7 dana sam dovršio sadnju 1 hektara oraha za ekološki uzgoj. Kupio sam eko certificirane i cijepljenje sadnice. Platio duboko oranje, obradu zemlje i sve što treba da sadnice uspiju. Planirao sam posaditi još nekoliko hektara. Ovo smanjenje poticaja mi kaže koliko sam bio glup što sam to radio i planirao još saditi. Bolje je ništa ne saditi/raditi već sve uvesti. Također promjena se donosi na vrijeme da svi koji su sadili od jeseni do sada mogu plakati. Kod nas se sve radi planski i sa svrhom, "jačanja" poljoprivrede. Sjetimo se proizvodnje mlijeka, gdje smo bili, a gdje smo sada. Svaka "čast" onome tko je predložio ovakve promjene. Sigurno "zna" zašto smanjuje poticaje za orah i lijesku.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
7	SASA FRANIC	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Pozdrav jasno je da je sve najvise poslovanje, pa iznenadjuje da se ovako nesto radi bas poslje proljetne sadnje, a nitko s nije sjetio to objaviti prije, nego nakon sto se naprave novi planovi, kupnja, krediti, radovi. zbog takvih nesposobnjakovica HR i nije Austrija ili Njemacka, nego sto je i gdje je. jer tko moze s ovakvima raditi bilo kakve poslovne analize? ili dovoditi ivesticije. s ovakvima investicije ce biti minimalne. ali dobro, sto je tu je. moguce je da orah zahtjeva manje odrzavanje nego jabuka. sve to stoji. ali se takve promene trebaju duze planirati i usmejeravati polaganije, a ne naglo. nego ostaje najvece pitanje koje moramo istraziti!!!! mi znamo da ovu mjeru najvecim djelom financira EU a ne HR. ovo je cisto povlacenje EU sredstava u drzavu, i to od strane onih koji su preuzeli rizik ulaganja. ovdje imamo 3 strane a ne 2, poljoprivrednik, HR i EU. ni spomena o EU ulozi u svemu ovome, a izgleda da je bas EU kreator ove politike i glavni investitor. a i mnogi poljoprivrednici su odlucili uci u ulaganja financirana od EU jer je mnogo stabilnija od prevrtljive HR, kojoj se poslovno ne moze vrerovati. a sada vidimao da HR mjenja ono sto je EU politika. pitanje je zasto? jer tko zeli sam sebi smanjiti povlacenje poklonjenog novca od drugoga? iz toga razloga da li mozemo negdje naci odgovor, na pitanje zasto bi HR zeljela povlaciti manje novca koji se poklanja? ili mozda HR zeli odrezati svoj udio koji placa u poticaju? to bi moglo zvucati logicno, ali problem je sto je za orah smanjenje puno vece nego udio koji HR placa? znaci HR jednostavno ne zeli poklonjeni novac? ili zeli? da li netko moze odgovoriti, jer na EU stranicama nigdje nema nista o ovakvim promjenama. zaci da li ce EU i dalje normalno uplatiti novac kako je i bilo planirano? ili ce EU smanjiti posiljku novca za smanjenje ovih mjera? jer ako EU salje novac za svoju politiku, iz svog fonda, kojeg je i HR obvezna primjenjivati, da li je moguce da HR taj novac dobije od EU, ali ga "zapljeni" i iskoristi za druge svrhe a ne isplati onima koji su taj novac povukli i za koje je nemjenjen? je li tako nesto moguce? da li mozemo dobiti odgovor na ovo pitanje, koje je najvaznije pitanje? je li EU placa sve po starom planu, a HR dobiva novac, ali s ovim promjenama dio novca uzima za druge namjene a ne za to sto je novac od EU uplacen? hvala na odgovoru! s postovanjem	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
8	MILOŠ BRDAR	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Poštovani, u Tablici 6. pod mjerom 11.2 poticaj za orah iznosi 384,47 dok unutar mjere 10.1.7. potpora za isti taj orah iznosi 450,00 EUR. prema tome ispada da je bolje biti konvencionalni nego ekološki proizvođač. Također unutar mjere 10.1.7. nema troškova stručne ekološke kontrole koja je cca 70 eur po hektru oraha tako da ispada de se više u ekološkoj proizvodnji niti ne isplati biti. Mjera 10.1.7. zahtjeva skoro pa iste ekološke agrotehničke mjere koje sad radimo unutar mjere 11.2. samo što prema ovoj gore računici ispada puno isplativija nego mjera 11.2. Na ovakav način definiranim potporama izgubiti ćete ekološke proizvođače, te također Hrvtske šume kao najveće kotrolno tijelo eko prizvođača izgubiti će znatan iznos prihoda. Pozdrav,	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
9	Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	U Tablici 6. Iznosi potpore, navedeni su iznosi potpora za ekološki uzgoj u biljnoj proizvodnji iz kojeg je vidljivo da se potpore za lješnjak smanjuju za cca 100 Eur po ha, a za orahe za gotovo 50%. U odnosu na navedeni prijedlog predmetnog Pravilnika smatramo da je diskriminiatoran i neprihvatljiv. Obrazloženje: Prije svega treba utvrditi neke činjenice o ove dvije kulture, a to su: Oraha i lješnjaka nema dovoljno na tržištu koliko god da se proizvede. Kod ovih kultura nema problema sa čuvanjem i skladištenjem. Orasi dolaze u prvi rod tek nakon 5-7 godina a u puni rod tek nakon10-15 godine, (zato ih još nema na tržištu u značajnijim količinama). Lješnjaci i orasi su izuzetno vrijedno lupinasto voće kojem odgovara naše podneblje. Dok su pojedini neodgovorni proizvođači nekih drugih kultura sijali i održavali samo uvratine i uzimali poticaje, nije smanjena potpora za sve proizvođače te kulture. Prihvaćamo činjenicu da dio proizvođača lješnjaka, a posebice oraha, koristi sustav potpora i ne primjenjuje potrebnu tehnološku i agrotehničku razinu proizvodnje, ali to nisu svi proizvođači. U skladu sa navedenim, smatramo da je ovakav prijedlog neprihvatljiv. Ako se želi uvesti reda u korištenju potpora u poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja, potrebno je primijeniti kriterij jednak za sve proizvođače, kako lješnjaka i oraha tako i svih ostalih vrsta voća. Važno je napomenuti da su mnogi proizvođači lješnjaka i oraha korisnici i drugih mjera Ruralnog razvoja ne samo IAKS mjera. Nejasno je u odnosu na članak 11. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2020. da li su proizvođači lješnjaka i oraha korisnici potpora iz mjera 4, 5 i 6, dužni pod ovim uvjetima zadržati ovu proizvodnju ukoliko se usvoje ove izmjene i dopune? Porazna je činjenica da sustav nije u stanju riješiti ovo pitanje na razini objektivne stručne kontrole, nego se primjenjuje ovakvo rješenje koje u konačnici producira jednu pravnu nesigurnost kod proizvođača. Ovakvim načinom zapravo se one proizvođače koji vijedno rade u svojim voćnjacima i primjenjuju odgovarajuće i potrebne tehnološke i agrotehničke kriterije, „stimulira“ na kalkulaciju da je zapravo najbolje uzeti poticaje i vrlo malo ili ništa raditi, jer im se pod ovim uvjetima potpore ne isplati raditi. Prijedlog: Članank 11. brisati. U Tablici 6. Pravilnika brisati odredbu o smanjenju potpora za lješnjake i orahe. U sustavu kontrole (kontrolna tijela i APPRRR) utvrditi u kojoj se mjeri poštuju tehnološke norme proizvodnje pojedine kulture u ekološkoj proizvodnji te na osnovu toga odrediti i razinu potpore kako za lješnjake i orahe, tako i za ostalu voćne vrste u ekološkoj proizvodnji. Po istim kriterijima, vršiti objektivne i stručne kontrole u konvencionaloj proizvodnji u skladu sa tehnološkim smjernicama, a posebice kontrolu upotrebe pesticida dozvoljenih za pojedinu voćnu vrstu. Pod stručnom kontrolom podrazumijevam ovlaštene kontrolore agronomske struke (po mogućnosti biljne proizvodnje) kako na razini kontrolnih tijela tako i na razini APPRRR za ekološku proizvodnju te na razini Poljoprivredne inspekcije i APPRRR za konvencionalnu proizvodnju.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
10	Katarina Lešić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Ovo je diskriminacija! Živo me zanima tko je ovo smislio?! Znači, idemo kazniti ljude koji pošteno rade i pokušavaju se izboriti za svoju egzistenciju. Ljude koji svojim trudom, radom i upornošću pokušavaju nešto podići i postići kako bi svojoj djeci osigurali bolju financijsku budućnost. Sram nek bude onoga koji je ovo predložio. Taj sigurno ne zna što to znači imati nasad!? Jel to način da se spasi hrvatski poljoprivednik? Mladi poljoprivrednik koji si je na ovaj način osigurao zaposlenje i s visokm stručnom spremom odlučio osnovati svoje gospodarstvo, boriti se i zarađivati kruh na vlastitoj zemlji. To nam je svima hvala što želimo bolje ovoj zemlji. Što nismo otišli van, nego odlučili ostati i boriti se sa ovom surovom stvarnošću. Od 2018. godine imamo ekološki nasad oraha. Muku mučimo s korovima. Borimo se i održavamo ga najbolje što znamo jer nam je cilj doći do ploda s kojim imamo nove planove. Do ploda je još dugo, ali jedino ćemu smo se nadali je ta potpora koja bi nam omogućila da uspijemo pokriti sve troškove i vratiti uloženo. Kao što su neki već rekli. Uvedite više kontrola. Kaznite svakog tko zloupotrebljava potpore. Barem je to lako. Ne trebaš biti stručnjak da bi uvidio tko je zapustio svoj nasad. Živimo trenutke kad bi svi trebali vidjeti spas u poljoprivredi, a ne ju uništititi do kraja. S nadom u bolje sutra srdačno Vas pozdravljam.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
11	Goran Lešnjaković	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Zasadio sam 5 hektara oraha u 11 mjesecu 2019 godine. Znam da to za nekoga nije ništa ali meni puno znači. Za sadnju sam se odlučio između ostalog i zbog visine potpora. Zaslužujem znati imenom i prezimenom koje osobe su kreirale ovaj pravilnik i zašto smanjuju potpore za eko uzgoj oraha? Ako je cilj kazniti pojedince koji su poticaje koristili godinama a nisu to zaslužili, molim Vas da pošaljete inspektore na teren da utvrde činjenično stanje, pokrenu tužbe i zahtjeve za povrat poticaja, odnosno da zarade svoju plaću. Ovim potezom najmanje kažnjavate takve pojedince a ostalu većinu poštenih i vrijednih ljudi ponižavate i vrijeđate. Orah se sadi za generacije koje dolaze, sade ga odgovorni ljudi koji planiraju svoju budućnost i budućnost svoje djece i zbog toga smatram da nitko nema pravo smanjivati poticaj iz bilo kojeg razloga. Još jednom ponavljam riješite se prevaranata na legalan način a poštene ljude ostavite na miru da rade i uživaju u svojim nasadima u koje su uložili puno truda, znoja, ljubavi i novaca.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
12	Tomislav Križanović	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	I sam imam plantažu oraha koja je u trećoj godini, koja je dosada dobila od analize zemljišta do popravljanja strukture zemljišta do gnojidbe svake jeseni, folijarno preko ljeta. tkose i malo razumije zna koji su to troškovi. A za podizanje plantaže dignut je kredit koji se vraća iz potpora. I ako se potpore smanjite potpore štami preostaje, izaći iz ekološke projizvodnje ugasiti OPG i trbuhom za kruhom kao i 500000 hrvata. A štaje sa trajnim travnjacima i sa lucernom koja se u većini slučajeva izmalčira uništi tkovam to kontrolira? Toliko od mene. Lp.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
13	Ivan režić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Smatram da je ovo jako loša odluka, budući da je potrebno poticati domaću proizvodnju i ekološki način proizvodnje. Hrvatska ne posjeduje velik broj plantaža oraha odnosno iste treba povećati kako bi bili konkurentniji na EU tržištu a ne samo na Hrvatskom jer je ključ uspjeha za državu IZVOZ. Jako puno ljudi su ušli u kredite zbog čišćenja zarasle zemlje, i zbog kupnje zemlje, s ciljem da će orah dospjeti u 7. godini rodnost, te da treba i do tada živjeti i plaćati strojeve, radnike, itd. A do tad je potpora najveći prihod poljoprivrednim gospodarstvima, tvrtkama, obrtima koji se bave poljoprivredom itd. Lp, uzgajatelj oraha.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
14	Martin Kaptein	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Nije u redu da se smanjuje potpora za orah i lijesku dok za ostale trajne nasade u ekološkoj proizvodnji ona ostaje ne promijenjena. Takva odluka je potaknuta velikim porastom površina pod navedenim kulturama i ukoliko se smatra da netko te kulture sadi isključivo s ciljem primanja potpora potrebno je pojačati kontrolu i vidjeti koliko je proizvoda nakon godina potrebnih da bi taj nasad stupio u rod isti predao, a ne na ovakav način kazniti nekoga tko je ušao u ovu prije svega skupu i kompliciranu proizvodnju s ciljem prodaje proizvoda koji ruku na srce na tržištu ne ostvaruju znatno veću cijenu od konvencionalnih proizvoda. Treba obići nasade od 10+ godina koji izgledaju kao livada na kojoj raste nešto što nema svrhu proizvodnje i takve kazniti izbacivanjem iz sustava potpora.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
15	Damir Rogošić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	SLUŽBENE PRIMJEDBE NA PRAVILNIK O PROVEDBI IAKS MJERA ZA 2020. GODINU, UDRUGE HRVATSKIH KRŠKIH PAŠNJAKA Predlažemo da se datum završetka košnje (30.06) i napasivanja stoke (15.09) izbaci iz pravilnika jer nije prilagođen poljoprivrednicima i njihovom planu obavljanja košnje i napasivanja stoke. Naime u mnogim područjima košnja počinje od 30.06 pa traje do 15.08, a napasivanje stoke tradicionalno se vrši tijekom cijele godine. Ciljano ostavljamo dio pašnjaka za jesenski i zimski period. Takvi su datumi neusklađeni, pisani su, čini nam se, samo da se poljoprivrednici kažnjavaju. Nijedna zemlja članica nije postavila datume i ograničenja glede košnje i napasivanja stoke, stoga predlažemo da se datumi izbace iz pravilnika. Ako ipak želite ostaviti datume, onda predlažemo postavite datum za košnju do 15.08, a za ispašu do 31.12.	Primljeno na znanje	Krajnji rok prve košnje na poljoprivrednim površinama pod trajnim travnjacima usklađen je sa rokom propisanim u GAEC 7 koje među ostalim propisuje obvezu minimalne razine održavanja poljoprivrednih površina. Za minimalno održavanje livada i pašnjaka propisano je slijedeće: - Livade i pašnjaci održavaju se redovitom ispašom ili košnjom najmanje jednom godišnje. - Kod provođenja samo jedne košnje na poljoprivrednim površinama, potrebno ju je obaviti do 30. lipnja - Propisani su i izuzeci košnje za područja ekološke mreže. Smisao propisanog je obaviti prvu (ili samo jednu košnju) u vrijeme i na način da se slijede pravila dobre prakse i izbjegne zarastanje livada neželjenom vegetacijom. Propisani datum nije datum završetka košnje već datum do kojeg površina mora biti najmanje prvi put pokošena te takav zahtjev ne bi trebao predstavljati problem poljoprivredniku koji uredno održava svoje površine. On može košnju obavljati i kasnije, ali mora imati dokaz da mu je površina bila prvi put pokošena unutar propisanog roka.
16	Milek Markač	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU	Smatram da nije uredu smanjivati ekološku potporu za orahe,jer oraha nema dovoljno na hrvatskom težištu . Novac za ekološku potporu ide iz evropskih sretstava a Vi smanjujete našem proizvođaču i tako smanjujete njegvu konkurentnost i tjeramo ga da odustane od proizvodnje. Orah počinje donositi prvi rod tj. prihod tek u sedmoj godini proizvodnje a do tad je samo trošak a Vi umanjujete potporu za ekološku proizvodnju oraha.Potpora mora biti veća ako hoćemo imati domaću proizvodnju. LP. proizvođać oraha.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
17	Domagoj Jukić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 11.	Ministrice, Veliki broj korisnika mjera ruralnog razvoja pisao je u programu ekološki sadni materijal, skup velikog broja ekoloških poljoprivrednih praksi koje će primjenjivati na gospodarstvu. Kao korisnici niza mjera ruralnog razvoja zanima me obzirom na moguće usvajanje ovog ponižavajućeg prijedloga Pravilnika hoćete možda uzeti u obzir promjenu uvijeta, obveza i iznosa potpora na temelju čega nećemo biti obveznici 5 godina baviti se u ovom slučaju ekološkom proizvodnjom?	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
18	Marija Valjak	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 11.	Poštovani, imam pitanje vezano uz članak 11. Na prošlom natječaju 6.3.1. znam dosta malih OPG-ova koji su se u trenutku objave natječaja bavili ekološkom proizvodnjom oraha i lješnjaka i na temelju toga dobili dodatne bodove za ekološki status. Također dosta malih OPG-ova je za svoje projektne aktivnosti pisalo podizanje novih ekoloških nasada oraha i lješnjaka. Pitanje sad glasi s obzirom da članak 11. kaže da možemo prekinuti s preuzetim obvezama bez povrata sredstava znači li to da sad mi možemo izaći iz eko proizvodnje bez povrata sredstava u mjeri 6.3.1. Napominjem da s tim nećemo ispuniti cilj iz mjere 6.3.1. jer nećemo povećati ekološku proizvodnju oraha i lješnjaka za koje smo dobili bodove unutra mjere 6.3.1. Također s druge strane neki mali OPG-ovi upravo nisu prošli na mjeri 6.3.1. jer nisu imali ekološku proizvodnju. U razgovoru s nekim od njih došli smo do zaključka da postoji osnova za tužbu prema agenciji jer u slučaju da ne moramo ispuniti eko ciljeve za koje smo dobili bodove a s druge strane neki nisu za to dobili bodove. Molim Vas za pojašnjenje kako da postupimo u ovoj situaciji jer prema članku 11. možemo prekinuti s provedbom preuzetih obveza bez povrata sredstava. Opet napominjem da se radi o mali OPG-ovi za koje smatram da se trebaju izuzeti iz smanjenja potpora. Također, zanima nas koji je efekt bio financirati ekološku proizvodnju oraha i lješnjaka kad sada omogućujete toliko lagan izlazak iz tih mjere. Po nama mora postojati odgovornost nekoga u Ministarstvu za tako loše poteze jer će dosta opg-ova izazaći iz ekološke proizvodnje i time se gube godine ulaganja u eko proizvodnju i znatna financijska sredstva. Hvala.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
19	Josip Aščić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 11.	Poštovani, imam pitanje vezano uz članak 11. Naime, u prošlom natječaju za operaciju 6.3.1. jedan dio korisnika ruralnog razvoja je prošao na tom natječaju i financirao podizanje eko nasada oraha i time se obvezao biti eko proizvođač slijedećih 5 godina. Da li sada taj isti smije izaći iz eko proizvodnje i prijeći u konvencionalne proizvođače bez penalizacije ? Što se događa ako se odluči izaći iz eko proizvodnje, a taj nasad je financirao sa sredstvima eu fondova koji su ga obvezali da bude u eko proizvodnji slijedećih 5 godina ?	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
20	OPG R.PETROVIĆ	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, ovo je samo jedna u nizu štetnih promjena pravila za sve one koji se bave uzgojem oraha i lijeske. Smatram da se ovakve oduke mogu donijeti samo iz neznanja, što neopravdava, ili iz loših namjera. S obzirom na i ovako tešku situaciju, smatram da bi minimum korektnosti Ministarstva poljoprivrede bila da nam propišu dugoročnije uvjete kako bi bili sigurniji u svoja ulaganja, odnosno da poštuju propisane uvjete i pravila propisana EU zakonodavstvom. U programskom razdoblju 2014-2020. propisani su jednaki iznosi potpore za sve voćne vrste (skupine usjeva) za mjeru 11. Ekološki uzgoj, na temelju kojeg sam planirala razvoj svojeg poljoprivrednog gospodarstva. Člankom 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 u Prilogu II. definirani su maximalni iznosi potpore koji vrijede za sve države članice po hektaru godišnje i za specijalizirane višegodišnje usjeve iznose 900,00€. Navedenom Uredbom propisano je i da se iznosi u opravdanim slučajevima mogu povećati uzimajući u obzir posebne okolnosti koje treba objasniti u programima ruralnog razvoja (npr. COVID-19). Iz svega navedenog smatram da je nekorektno mijenjanje pravila u zadnjoj godini programskog razdoblja samo naušturb hrvatskih poljoprivrednika, jer sigurna smo da se isto u današnjim okolnostima ne događa niti u jednoj drugoj državi članici EU. Možda je to ta razlika zbog koje smo predzadnji po razvijenosti u EU, a i pri dnu po privlačenju EU sredstava, zapravo sigurna sam da je sve gore navedeno razlog. Nadalje, Uredba predviđa da se iznosi mogu i povećati, pa smatram da je obzirom na pandemiju COVID-19 isto i trebalo učiniti, kako bismo lakše podnijeli krizno razdoblje pred nama, a ne smanjivati (administrativnom odmazdom) posebno ako uzmemo u obzir da će se ista pravila produljiti za 2021. i eventualno za 2022. g. Također, nekorektno je neke voćne vrste neopravdano favorizirati, a neke diskriminirati. Nadam se da ćete uvažiti primjedbe te povući sporne odredbe predloženog pravilnika.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
21	Hrvatska poljoprivredna komora	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, mišljenja smo kako treba biti oprezan s umanjenjem intenziteta potpora pojedinim kulturama u ovom Programskom razdoblju s obzirom na investicijske cikluse u koje su proizvođači ušli. Smatramo kako je potrebno napraviti reviziju i kontrolu provode li se svi planovi koje su proizvođači prijavili kako bi dobili potporu. Također, mišljenja smo kako je rok za očitovanje prekratak, te ćemo vam nakon dodatnih konzultacija s članovima Odbora za ekološku proizvodnju i ljekovito bilje poslati objedinjena stajališta.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
22	agropol d.o.o.	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Za ovakvo smanjenje potpora investitora i javnost treba pripremiti najmanje 3-5 godina unaprijed. Upravo smo pri kraju podizanja nasada Chandler oraha od skoro 200 ha u selu Mašićka Šagovina. Na krčenje, uređenje zemljišta, podizanje nasada...uložili smo oko 10 milijuna kuna posuđenog novca. Protekla 2 mjeseca zaposlili smo oko 45 radnika, kupili smo 32.500 certificiranih sadnica, razmišljali smo o navodnjavanju, frezanju, o top nasadu... Sada nam sve kalkulacije vraćanja kredita padaju u vodu. Nažalost, nasad više nećemo moći održavati niti navodnjavati kao što smo planirali. Da smo znali za ovakvu situaciju ne bi uopće ulagali u kulturu oraha, već u nešto drugo. Smatram da nas je savjetodavna služba, ministarstvo poljoprivrede ili ekološko kontrolno tjelo trebalo obavjestiti o namjerama smanjenja potpora. Obavijestili smo ih više puta pismeno i usmeno o namjeri kupnje sadnica i nasadu, ali nitko nije osjetio potrebu da posjeti gospodarstvo ili nas obavijesti o smanjenju poticaja za podizanje nasada.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
23	PP Orahovica d.o.o.	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, Programom ruralnog razvoja, kojeg je odobrila EK, definirani su iznosi potpore za kategoriju „Trajni nasadi“, bez razdvajanja trajnih nasada na pojedine vrste voća i iznose: - Za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja: Trajni nasad: 723.48 + 20% = EUR 868,18/ha - Za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja: Trajni nasad: EUR 723,48/ha Navedeni prijedlog razdvajanja i umanjivanja potpore kod pojedinih voćnih vrsta, mislimo da nije u skladu sa odobrenim Programom. PP Orahovica je unazad 5 godina, investirala u podizanje novih 249 ha trajnih nasada lijeske u ekološkom uzgoju, uložila preko 10 mil kn, zaposlila dodatnih 20-tak ljudi u ovoj fazi podizanja , te svake godine zapošljava još 15-20 sezonskih radnika, a potaknuta činjenicom kako je Vlada prepoznala važnost ekološkog uzgoja i vodeći se njenim obećanjem za potporu, što je uvršteno u sam Programa ruralnog razvoja. Sada se smanjivanjem potpore želi kazniti proizvođače koji ulažu, zapošljavaju i razvijaju proizvodnju. Period podizanja lijeske dvostruko je duži u odnosu na npr. jabuku i tom periodu proizvođač nema prihoda, a ostvaruje troškove. Zatim, razlika u cijeni ekološkog i konvencionalnog lješnjaka je vrlo mala, a prinosi su osjetno niži. Smanjenje potpore bilo bi dodatno opterećenje i onako niže proizvodnje. Osim toga, dodatno opterećenje proizvođačima lijeske je od ove godine i nemogućnost osiguravanja usjeva od mraza jer osiguravajuće kuće više ih ne žele osiguravati radi sve češćih pojava mraza. Zbog svega navedenog predlažemo da se isplata potpore izvrši sukladno navedenim iznosima u Programu ruralnog razvoja kako je to bilo prethodnih godina, ali i da inspekcija napravi strože kontrole ekoloških nasada, gdje se mogu ostvariti planirane uštede.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
24	MILOŠ BRDAR	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, čitajući sve komentare koji su dani na ovom savjetovanju možemo zaključiti da većina njih ima nešto zajedničko a to je težnja da se zaštiti malo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom lješnjaka i oraha. Ovim putem Vas još jednom molim da uvažite zahtjeve nas malih OPG-ova koji od toga egzistiramo na ovim ruralnim područjima te da zadržite isti iznos potpora za male proizvođače oraha i lješnjaka do određenog broja hektara ( to vi sami procjenite granicu hoće li to biti za prvih 5 ili 10 ili 15 hektara). Na taj način štitite mala obiteljska poljoprivredna gospodrstva koja su posljednja brana ostanka mladih na ruralnim prostorima. Uzmimo u obzir da zadržite postojeće potpore do 5 hektara trajnog nasada i oraha na taj način mali OPG ne ostaje bez 1695 EUR prihoda od potpora koji je nama itekako značajan. Smanjenjem tih potpora na razinu koju vi predlažete na nama malim uštedjeti ćete nekoliko miliona kuna međutim smanjujete nama realni dohodak tako da u konačnici ugrožavate našu egzistenciju na ruralnim prostorima. Pozdravi,	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
25	Fran Matić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Skupljanje poticaja kao primarni cilj moguće je sa više vrsta višegodišnjih nasada ne samo sa orahom i ljeskom, (Trešnja, Jabuka-sjemenjak, kesten, bazga, badem itd...) i ako je ovom mjerom cilj to otežati za nasade oraha i lijeske smatram da neće imati pozitivnog efekta. Prvenstveno iz razloga što "proizvođači" koji žele samo poticaj bez problema mogu taj nasad oraha/ljeske iskrčiti i npr. podići nasad trešnje (P.avium), i jednako kao i orah minimalno održavati da se dobiju poticaji (+još im je to jeftinije jer su sadnice jeftinije od oraha). Ukratko onaj tko hoće muljati naći će načina i ovo ga neće spriječiti niti najmanje. Uzgoj oraha i ljeske ako se radi kako treba nije baš jeftin u usporedbi sa drugim višegodišnjim nasadima, te godišnji manji troškovi održvanja anulirani su značajno kasnijim dolaskom u rod. Također tu su potrebna dodatna značajna ulaganja da bi se dobio finalni proizvod jezgra oraha/ljeske (prostor za sušenje, čišćenje, pakiranje itd.) što većina ostalih kultura ne treba nego ih je moguće direktno plasirati na tržište sa polja. Uzgoj kultura koje ne zahtjevaju direktan plasman u trenutku berbe (orah, kesten, lijeska, bajam) u Hrvatskoj imaju prednost nad ostalim kulturama jer proizvođaču omogućuju da sam skladišti proizvod (jeftinije nego npr. jabuke i ostalo lako kvarljivo voće) i plasira ga kada je to najisplativije. Što povećava profitabilnost gospodarstva i neovisnost o prekupcima što je i cilj EU poljoprivrede + tih proizvoda nedostaje na tržištu EU iz razloga što su se zapadne zemlje koncentrirale na uzgoj profitabilnijih kultura (npr. jabuka) i sa njima zasitili tržište. Prijedlog: 1. Smanjenje eko poticaja na orah i lijesku za sva gospodarstva iznad 10 ha proizvodnje pojedinačnog višegodišnjeg nasada (znači ako ima više od 10 ha oraha puni poticaj dobiva za prvih 10 ha ostalo smanjeno) 2. Smanjenje eko poticaja za nasade oraha i lijeske starije od 12 godina bez obzira na veličinu nasada 3. Smanjenje eko poticaja na višegodišnje nasade svih gospodarstava koji imaju više od 20 ha u uzgoju (puni poticaj do 20 ha sve iznad smanjeno) Primarni razlozi za točke 1 i 2: - sa poticajima za višegodišnji nasad do 10 ha može se pravilnim investiranjem i razvojem uspostaviti kroz 12 godina stabilna proizvodnja koja ima niske troškove održavanja i stabilan prihod, sve ispod toga dovodi gospodarstvo u situaciju da mora krpati kraj sa krajem što onemogućuje investiranje i razvoj gospodarstva, te vjerojatno dovodi do toga da nikada to gospodarstvo neće stati na noge i svi ti poticaj biti će bačeni u vjetar - ako nakon 12 godina nasadi oraha i lijeske ne stvaraju nekakvu dobiti ne trebaju niti postojati, a nitko neće krčiti profitabilne nasade nakon 12 godina zato što im se poticaj smanjio pogotovo to vrijedi za orah. Primarni razlozi za točku 3: - što je veća površina troškovi po jedinici površine su manji - onemogućiti će manipulaciju milijunskim iznosima poticaja, te će od toga nauma odvratiti mnoge - onemogućiti će da netko ima npr. 10 ha oraha + 10 ha lijeske + 10 ha badema itd... i da na svakom nasadu skuplja maksimalni poticaj - potaknuti će gospodarstva da se fokusiraju na 2-3 vrste višegodišnjih nasada i samim time osigurati da imaju značajnije količine za plasman na tržište (dovoljna diverzificiranost ali ne prevelika da bi se sve razvodnilo) - sačuvati će se stabilnost malih gospodarstava i omogućiti njihov daljnji razvoj Lp.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
26	Veseli Slavonac	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Ovim putem se obraćam svima vama gore koji ste „iznad“ NAS prije svega POLJOPRIVREDNIKA siguran sam ukupnog broja malo većeg grada u državi koji su izravno oštećeni i potpuno diskriminirani ovim prijedlogom umanjenja iznosa potpore bez obzira bio ovaj nakaradni ponižavajući prijedlog pravilnika usvojen ili ne. DAJEM PRIJEDLOG NADREĐENIMA DA U OVOM SLUČAJU ZA EKOLOŠKE UZGAJIVAČE ORAHA I LIJESKE POSTAVITE JOŠ JEDNU DODATNU JEDNOKRATNU (POMOĆ) OPERACIJU M10.1.17. POD NAZIVOM OPERACIJE : MEHANIČKO UNIŠTAVANJE ILITI KRČENJE TRAJNIH NASADA ORAHA I LIJESKE, PREMA IZNOSIMA DRUGIH OPERACIJA MOJ PRIJEDLOG JE DA IZNOS NE BUDE ISPOD 102,00 € OBZIROM DA SE RADI O IZNIMNO ZAHTJEVNOM FIZIČKOM RADU ISTO TAKO DA UKOLIKO PRIHVATITE OVAJ PRIJEDLOG JASNO PROPIŠETE GDJE I NA KOJI NAČIN DA ZBRINEMO TU KOLIČINU DRVNE MASE I NARAVNO ODREDITI KRAJNJI ROK IZVRŠENJA OPERACIJE KAKO NEBI MORALI NAKNADNO U TOME VELIKOM POSLU ZVATI I SLATI UPITE AGENCIJI I MINISTARSTVU. NAKON TOGA IZVRŠITE KONTROLU NA TERENU JEDNOM I ZAUVIJEK TE IZBRIŠITE SVE IZ UPISNIKA POLJOPRIVREDNIKA KOJI SU NEKADA IMALI SVOJ NASAD ORAHA ILI LIJESKE. SMATRAM DA OVOM JEDNOKRATNOM MJEROM BI UVELIKE POMOGLI RESORNOM MINISTARSTVU I SVIM DRŽAVNIM TIJELIMA TE BI SE RASTERETIO PRORAČUN, OSTALO BI VIŠE NOVCA ZA OVE SUPER DOHODOVNE KULTURE POPUT JABUKE KOJIMA TREBA POMOĆI, A OD NAS KOLKO NAS IMA NEKI ĆE SA MIROM ISELITI IZ DRŽAVE, A OSTALI ĆE OSTATI RADITI U NADNICAMA KOD PROIZVOĐAČA DRUGIH „ISTINSKI POGOĐENIH“ KULTURA JER VOLE POLJOPRIVREDU I SMATRAJU TO SVOJIM ŽIVOTNIM POZIVOM ODNOSNO POKOROM. MOLIM VAS DA KROZ MOJ PRIJEDLOG UKLJUČITE VEĆU SKUPINU EKSPERATA IZ DRUGIH MINISTARSTAVA, RECIMO DA KONTAKTIRATE MINISTRA RADA ON ĆE NAKON OVOGA SIGURNO IMATI POHVALNE BROJKE U JAVNOSTI ZATIM NEKOGA IZ ZDRAVSTVA JER NAS JE UBILA KOLIČINA IZNOSA POTICAJA KOJEG PRIMAMO ZA NAŠU NE ZNAM JEL SE USUDIM JE NAZVATI VOĆARSKOM KULTUROM ILI JE TO VEĆ SADA LIVADA, ŠUMA ITD. TE OVAJ VELIKI FIZIČKI POSAO KOJI NAS ČEKA, IZNIMNO ZAHTJEVAN ZA NAŠE ZDRAVSTVENO STANJE. OVIM PUTEM POZIVAM NADREĐENE UKOLIKO USVOJE NAVEDENI PRIJEDLOG DA JOŠ JEDNOM ZA KRAJ POKAŽU DOBRU VOLJU TE BUDU U KONTAKTU ODNOSNO KOORDINACIJI SA MINISTARSTVOM ZAŠTITE OKOLIŠA I SVIH POSTOJEĆIH TAKVIH UDRUGA KAKO MI BIVŠI POLJOPRIVREDNICI NEBI NAKON APLICIRANJA NA MJERU IZAZVALI EKOLOŠKU KATASTROFU SA SVOJOM HRPOM ŽELJEZA, MAZIVA I NAFTE KOJE SMO NAVUKLI PRVO VLASTITIM SREDSTVIMA ZATIM NEKAKO JEDNIM DIJELOM TKO BI REKAO BAŠ OD VAS. NADAM SE DA JE PRIJEDLOG UJEDNO I RJEŠENJE OD VELIKE KORISTI POŠTOVANA MINISTRICE I STRUČNI SURADNICI I SAVJETNICI I SVI KOJIMA JE STALO DO HRVATSKOG POLJOPRIVREDNIKA I SELA I ZA KRAJ ŽELIM SE NEIZMJERNO ZAHVALITI NA 4 VELIKA DUGA DANA KOJE STE DALI ZA KOMENTIRANJE. POZDRAV!	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
27	Miloš Mrkić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, Molim Vas da uzmete u obzir nas male OPG-ove koji imamo nekoliko hektara oraha ili lješnjaka te da nas izuzmete iz smanjenja potpora. Naime, mi mali OPG-ovi smo najviše pogođeni ovim smanjenjem potpora za ekološki uzgoj. Molim Vas da ovim smanjenjem potpora ne ugrožavate opstanak mladih u ruralnim područjima.Tko god da je radio ovaj prijedlog pravilnika sigurno nije uzeo u obzir koliko iznose troškovi podizanja trajnog nasada oraha ili lješnjaka,a trebao je to napraviti...(troškovi kupnje zemljišta, troškovi sadnica, priprema zemljišta, ekološko gnojivo, fizička zaštita za sadnice, mehanizacija za održavanje nasada, trošak ekološkog nadzora...itd...itd...) Ovom odlukom zadajete velik udarac (ispod pojasa) malim OPG-ovima, a i hrvatskim poljoprivrednicima. Pozdrav!	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
28	OPG TRNINIĆ	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Pa kažu: "Mladi odlaze, nitko se ne želi baviti poljoprivredom...". Pa ljudi moji do kad mislite u pola utakmice mijenjati pravila igre? Ulagali smo sredstva u ratarenje, nabavljala se mehanizacija, kupovala zemlja, zakupi se dogovarali radili smo kako se moglo ali smo na žalost premali za neku konkurentnost. Okrenuli se u sadnju oraha jer za njih ima sigurno tržište, ne treba hladnjača i ne može nas otkupljivač ucjenjivati zbog kratkog roka trajnosti sviježeg proizvoda. Evo uložili smo opet sredstva u sadni materijal, pripremu zemlje za sadnju, nabavku malčera za uređenje tih naših nasada, kupujemo EKO gnojivo, okopavamo ih, redovno obilazimo da napreduju čim prije. Sad opet gorak okus u ustima jer nisu pravila igre ispočetka bila definirana kako treba. Opet mali seljak ispada kriv za sve zbog nekih pojedinaca koji nikad zemlju nisu radili pa pokupovali jeftine zemlje, nasadili oraha cijelo čudo i te "nasade" minimalno održavaju, reda radi. Mišljenja sam da nije nikako fer izjednačavati radne, vrijedne ljude koji ulažu puno truda u njegovanje nasada sa ovima drugo spomenutima koji samo "grabe šakom i kapom". Džaba inspekcija kad kod tih pojedinaca ne smiju ići nego idu kod onih kod kojih smiju pa opleti po nama "malima"... Nadam se da će biti sluha da se ovaj prijedog malo bolje razmotri s objektivnog stajališta...	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
29	Dario Lukač	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, smatram da će smanjenje potpore za ekološki uzgoj oraha za oko 50 % uvelike utjecati na razvitak malih opg-a koji se bave tom vrstom voćarstva. Mnogi ljudi su se zadužili da bi podignuli nasade i jedino im je ta potpora nekakva vrsta osiguranja da će se moći nositi s održavanjem nasada do početka uroda. Nemojte stavljati male i velike u isti koš, barem na neki način zaštitite male i ako već mora doći do toga za određeni broj hektara ostavite istu potporu kao i do sada a za sve iznad smanjite.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
30	Domagoj Mijakić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, novim pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020.godinu ste zadali katastrofalan udarac malim OPG-ovima. Svi mi mali OPG-ovi smo uložili mnogo truda i financijskih sredstava kako bi podigli nasad na kojem ćemo ubirati plodove svoga rada tek za 8-10 godina. Prije ulaska u tu priču bili smo svjesni toga, bili smo svjesni da ćemo sve te godine biti bez proizvodnje, ali u svim tim godinama mi imamo ulaganja kako bi u to vrijeme dobili kvalitetan proizvod, u mom slučaju eko orah i lijesku. Podizanje nasada je veliki financijski zalogaj, hektar zemlje je skup, ekološke i certificirane sadnice su 10x skuplje u odnosnu na obične, tu je i obrada i analiza tla, fizički rad, kontrole, korištenje ekoloških sredstava sve te godine. Svjesni smo trenutne situacije koja će itekako utjecati na tržište u svim slojevima društva, tako i u poljoprivredi. Iskreno ne znam koliko su smanjeni iznosi kod ostalih poljoprivrednih proizvođača (vjerujem ni približno kao nama) ali smanjenje cca 50% kod proizvođača eko oraha i lijeske je nedopustivo.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
31	MILOŠ BRDAR	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, Nedavno kad je bilo javno savjetovanje za mjere pomoći poljoprivrednicima uslijed COVID 19 krize dao sam komentar da bi se trebalo pomoći i proizvođačima oraha i lješnjaka, međutim isti nije prihvaćen. Iz navedenog imam osjećaj da smo mi koji se bavimo proizvodnjom oraha i lješnjaka poljoprivrednici drugog reda. Takvom diskriminacijom na prihvatljive i neprihvatljive grane voćarstva za pomoć ostali smo bez dijela prihoda kojeg će drugi voćari dobiti. Dobro, nema veze nek drugi, “odabrani” voćari dobiju COVID potporu mi proizvođači oraha i lješnjaka nismo bitni. Međutim, nije prošlo niti dva tjedan od te situacije i opet udar na voćare, ali ne na sve, opet se diskriminiraju proizvođači oraha i lješnjaka tako što im se smanjuju potpore za ekološki uzgoj unutar mjere 11 i to ni više ni manje nego za skoro 50%. I sad se postavlja pitanje zašto se ide na orahe i lješnjake dok su druge grane voćarstva “sveta krava” i njih se ne dira. Uzmimo pretpostavku da nema dovoljno novaca logično bi bilo proporcinalno svim sektorima voćarstva uzeti 5% do 10% a ne izdvojiti dva sektora i njima uzeti 50% dok drugima ništa. Draga gospodo u Ministartsvu, da li ste vi svjesni da je nama malim OPG-ovima ( imamo manje od 5 hektara trajnih nasada oraha i lješnjaka ) taj poticaj jedini izvor prihoda od kojeg živimo na ruralnom području. Znate li da jedna sadnica oraha košta oko 120kn, znate li koliko su troškovi ekološke kontrole i pravilnog održavanja ekološkog nasada u skladu s agrotehničkom mjerama. Draga Gospodo iz Ministarstva, mi mali poljoprivrednici živimo za te nasade čekajući dan kada će dati prvi plod i osigurati nama i našoj dijeci egzistenciju na rurualnim područjima. Nismo mi mali OPG-ovi koji imamo po nekoliko hektara oraha i lješnjaka “lovatori” i da se bogatimo na poticajima, nama je to pitanje egzistencije i opstanka na ruralnim područjima. Molim Vas da razmotrite navedene argumente te da nas male OPG-ove ( do određenog broja hekatara ) izuzmete iz ovog smanjenja potpora jer smo mi jedina brana opstanka ljudi u ruralnim dijelovima. Oni koji su vidjeli priliku zarade na poticajima sadeći po nekoliko stotina hektara će preživajti i ovo smanjenje poticaja, međutim mi mali OPG-ovi nećemo. Hvala i Pozdravi,	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
32	Marija Valjak	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, molio bih Vas da uzmete u obzir sljedeći komentar. Naime, u ruralni djelovima zadnjih nekoliko godina domaće stanovništvo ( mali OPG-ovi ) podigli su po nekoliko hektara oraha i lješnjaka i uložili znatna financijska sredstva uz kreditna zaduženja. Neki od tih vlasnika trajnih nasada uz ekološki poticaj koji dobivaju na takve nasade dodatno i rade tako da im poticaj predstavlja potporu dohotku jer plaće za koje rade u ruralnim djelovima nisu dostatne za normalan život. Također imamo dosta i onih kojima je taj poticaj na oraha I lješnjake jedini izvor prihoda. S druge strane neki imućniji ljudi iz gradova koji se do prije neku godinu nisu bavili uopće poljoprivredom pokupovali su zemlju po ruralnim djelovima I posadili na desetke hektara oraha jer u tome vide priliku dobre zarade na poticaju. I pretpostavljam da upravo zbog takve ekspanzije novih nasada oraha i lješnjaka donosite odluku da se ekološki poticaje smanjuje skoro pa 50%. Uvažavajući gore iznesene argumente zamolio bih Vas da zaštitite male OPG-ove I izuzmete ih iz ovog smanjenja ekološkog poticaja za nasade oraha I lješnjaka. Prijedlog je da seu tablici 6 kod mjere 11.1 I 11.2 za višegodišnje nasade doda kategorija orah i lješnjak za prvih 5 hektara gdje bi potpora bila jednaka kao u ostalim višegodišnjim nasadima. Znači za prvih 5 hektara oraha I lješnjaka nebi bilo smanjenja ekološkog poticaja dok za svaki daljnji hektra dolazi do smanjenja na iznos koji ste I predložili. Na taj način ćete zaštiti mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva te pridonjeti opstanku I ovo malo stanoviništva što je ostalo u ruralnom dijelu. U nadi pozitivnog odgovara I prihvaćnja komentara srdačno Vas pozdravljam!	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
33	Dalibor Garić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovani, kome je u interesu smanjenje iznosa potpore za eko nasade oraha? Odluka je diskriminatorna i utuživa, sadnice su certificirane i s računom, na koji je plaćen pdv, podizanje hektara nasada je minimalno 12 000 kuna samo sadnica. Možda bi bilo bolje da smo konvencionalni proizvođači, posadimo sjemenjake, kombiniramo mjere i definitivno bolje prolazimo od budala koji su puno uložili u podizanje ekoloških nasada? Jutros je opet bio mraz, ne znam koji po redu ove godine. Voće je uništeno, šljiva, jabuka, kruška, marelica,... Orah se još drži. Kome je cilj uništiti jednu od rijetkih voćnih vrsta koja može ekološki opstati u ovim klimatskim uvjetima u kontinentalnoj Hrvatskoj? Zahtijevate obavezan petogodišnji plodored, a mijenjate pravila iz dana u dan? Uz pandemiju COVID-19 , mraz koji je uništio voće, ne treba nam još jedna elementarna nepogoda.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
34	Josip Aščić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovana ministrice, ovim putem Vam se obraćam s obzirom da ste donijeli novi pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i iaks mjera ruralnog razvoja za 2020.godinu u kojem izravne potpore drastično smanjujete za eko proizvođače oraha i lješnjaka. S obzirom na trenutnu krizu, mogu razumjeti nedostatak novca, ali ne mogu razumjeti selektivno i diskriminatorno ( vjerujem i utuživo) smanjenje samo određenoj skupini proizvođača. Konkretno, ulaganja u trajne nasade su iznimno visoka, a očekivani prihod počinje tek poslije 8-10 godina. Sa Vašim novim pravilnikom vi ugrožavate nastavak rada na zemlji za cca 19 000 opg-a, što je preko 10% ukupnog broja opg-a u RH. Također, ugrožavate opstanak brojnih radnih mjesta, što od samih opg-a, što od nadzornih organa (tzv. eko stanica ) do zaposlenika rasadnika u rh, jer za očekivati je da će se dogoditi drastičan pad broja eko proizvođača u rh. Mi smo do sada ulagali ozbiljne iznose u podizanje novih nasada, što je sigurno pomoglo i gospodarstvu u cjelini ( od kupnje repromaterijala, ograđivanja,kupnja sadnica, plaćanja obrade zemlje, plaćanja svih poreza ) što sada više vjerojatno nećemo. Dalje, meni nije jasna Vaša strategija, jer Vi mijenjate pravila igre usred utakmice, jer mi moramo znati koji će biti odnos Ministarstva prema nama u idućih barem 10 godina , s obzirom da podižemo nasade koji će trajati do 50 godina. Također, ograničili ste eko proizvođače na korištenje samo jedne iaks mjere što je potpuno nepotrebno i besmisleno, posebno s obzirom da su uplate za te mjere od strane EU-a. To molim Vas promijenite.Također, korisnici EU fondova ( npr. de minimis mjera ) su obvezni biti slijedećih 5 godina eko proizvođači, i naravno računali su na te potpore s obzirom na velika početna ulaganja koja su mahom financirana komercijalnim kreditima sa prilično visokim kamatama..Ako ćete već praktično prepoloviti potpore, oslobodite nas daljnjeg statusa eko proizvođača, tako da možemo bez sankcija prijeći u konvencionalne.Također, nije mi jasno kako mislite isplatiti potpore za one koji su već prijavili svoje nasade za iduću godinu, da li će oni dobiti pune potpore a oni koji još nisu prijavili svoje površine smanjene potpore ?Također, isključeni smo iz mjera ruralnog razvoja, zašto ?Zašto ste nam još prošle godine ukinuli proizvodno vezana plaćanja ? Iz dodjele državnog zemljišta u zakup smo također isključeni. To su sve diskriminatorne mjere koje su nepotrebne i besmislene. Također, proizvođači lješnjaka i oraha su isključeni iz mjera pomoći Ministarstva za vrijeme trajanja corona virusa. Nema smisla, ispada da proizvođač npr. jabuka ne ide u voćnjak raditi pa mu treba pomoći, a mi idemo pa nam ne treba pomoć ? Potpuna besmislica.U svakom slučaju, nadam se da nećete ići ovim putem diskriminacije određene skupine poljoprivrednih proizvođača, da ćete ako već morate smanjivati potpore to raditi na način da svi podnesemo teret, a ne samo neki,i da ćete uvažiti naše prijedloge na obostrano zadovoljstvo tako da zajedno nastavimo razvijati hrvatsku poljoprivredu.	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.
35	Zdenko Lovrić	PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2020. GODINU, Članak 18.	Poštovana Ministrice poljoprivrede i članovi povjerenstva koji odlučuju o promjenama ovog Pravilnika! Čitam novi prijedlog Pravilnika i ne mogu vjerovati kakva diskriminacija. Naime, slažem se da u ovo teško doba trebamo SVI snositi posljedice globalnog virusa i da se smanji iznos potpora konkretno u višegodišnjim nasadima ali to mora biti SVIMA ISTO SMANJENO! Nedopustivo, diskriminirajuće je da za eko uzgoj oraha smanjite cca 300 Eura po hektru, dok ostalim trajnim nasadima jedva cca 100 Eura po hektru. Gospodo tko je tu lud? Prošle godine u ovo vrijeme razmišljam kako ću u mojem malom OPG-u podići preko 6 hektara trajnog nasada i dvoumim se između lijeske i oraha. U jesen 2019. godine podignem 6 hektara trajnog nasada eko oraha, kupim određene nove strojeve za obradu i održavanje takvog nasada, prilikom podizanja nasada eko oraha dam sadnici skoro i ''ptičjeg mlijeka'' a sve u cilju proizvodnje kvalitetnog eko oraha koji prvi rod će doći ni manje ni više nego TEK ZA OSAM GODINA ako sve bude u redu. I SAD IMAM ŠTO VIDJETI! Smanjujete prihode za uzgoj Eko oraha po hektru za cca 300 Eura, NEMOJTE TO RADITI GOSPODO! Pa to je puno za moje malo gospodarstvo koje pomaže pri podizanju moje četveročlane obitelji, dok paralelno za lijesku i ostale trajne nasade smanjujete cca 100 Eura po hektru. Nađite POLITIČKI KOMPROMIS, ne dozvolite privatne interese da prevladaju i smanjite ukoliko je to potrebno SVIMA ISTO KAD SU U PITANJU TRAJNI NASADI! Zadržite nas da ostanemo u RH sa dosadašnjim izvrsnim mjerama koje ste poduzimali a ovaj Prijedlog je izuzetno loš i trebate ga doraditi. Također Vas molim da razmotrite i dozvolite kombiniranje više mjera 10 i 11, a ne kao do sada samo sa jednom mjerom 10, prijedlog je neka bude barem dvije, jer ako koristim mjeru mehaničkog uništavanja korova unutar redova višegodišnjih nasada oraha, bilo bi u redu da dozvolite još jednu mjeru poput primjene ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima jer ih svakako primjenjujem. Tu nam pomozite i odobrite to! U nadi da će te mi odgovoriti na ovaj moj komentar jer se i ja smatram poljoprivrednikom iako uzgajam eko orahe, te da će te prihvatiti moje sugestije koje su zaista realne u smislu malog proizvođaća eko oraha, srdaćno Vas pozdravljam iz Đakova!	Primljeno na znanje	Od 2015. godine potpora za ekološki uzgoj integrirana je u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020 unutar agrookolišnih mjera kroz mjeru 11 Ekološki uzgoj, a za njeno financiranje osigurano je 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao. Osim proizvodnje visokokvalitetne hrane za kojom raste potražnja potrošača, ekološka proizvodnja ima značaj doprinos u očuvanju i zaštiti okoliša, održavanju i povećanju plodnosti zemljišta, održavanju biološke raznolikosti ekosustava te smanjenju svih oblika onečišćenja koji mogu biti posljedica primjene konvencionalnih metoda i praksi poljoprivredne proizvodnje i uzgoja životinja. Od 2015. godine površine pod ekološkom proizvodnjom u sustavu ekološke potpore porasle su za gotovo 56%, sa 65.267 hektara na 101.687 hektara u 2019. godini, što Ministarstvo ocjenjuje iznimno pozitivnim. Međutim, zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu osigurana sredstva za provedbu mjere 11 u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja 2014-2020 u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za provedbu mjere 11 realokacijom sredstava unutar agrookolišnih mjera. Europska komisija je razmotrila prijedlog, analizirajući pri tome podatke o ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj u ovom programskom razdoblju, te je upozorila na uočen iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima oraha i lijeske za koji je izrazila sumnju da je možebitno posljedica iznimno stimulativnog iznosa potpore za ove dvije voćne vrste. Površina nasada ekoloških oraha i lijeske u proteklom petogodišnjem razdoblju porasla je 2,5 puta, sa 3.400 ha na gotovo 8.200 hektara. Također je povećan njihov udio u površinama ekoloških višegodišnjih nasada sa 42% u 2015. godini na 55% u 2019. godini. Zbog navedenog Europska komisija je zatražila da se provede revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade oraha i lijeske. Kalkulacije izračuna potpore za mjeru 11 Ekološki uzgoj za tekuće programsko razdoblje izradila je u 2014. godini neovisna znanstveno-stručna institucija. Izračunata visina potpore u mjeri 11 predstavlja nadoknadu troškova i izgubljenog prihoda za provedbu ekoloških praksi i metoda u odnosu na uobičajenu konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju. U kalkulacijama izračuna visine potpore za mjeru 11 jedinični iznos potpore za ekološke višegodišnje nasade u iznosu od 723,48 eura/ha dobiven je kao prosjek izračunate visine potpore za tada najzastupljenije voćne vrste u proizvodnji. Pri tome je izračunati iznos za lijesku iznosio 625,62 €/ha a za orah 384,47 €/ha, što jest, osobito kod oraha, značajno manje od prosječnog iznosa potpore za višegodišnje nasade koji su korisnici dobivali u proteklom petogodišnjem. Promatrajući s tog aspekta ekološki proizvođači oraha i lijeske bili su u proteklom razdoblju ekstra nagrađivani, značajno iznad stvarnog izračuna dodatnih troškova za održavanje takvih nasada. Kako bi osigurali dugoročnu i kontinuiranu održivost financiranja ekološke poljoprivrede iz sredstava EU za ovu i naredne godine napravili smo korekcije iznosa ekološke potpore za nasade oraha i lijeske. Iznos potpore umanjen je sukladno izračunatim iznosima naknade za izgubljeni prihod i dodatni trošak za ove dvije voćne vrste u Kalkulacija izračuna potpore za mjeru 11, dok je iznos potpore za ostale voćne vrste ostao nepromijenjen, odnosno na razini prosječne visine potpore za sve ekološke višegodišnje nasade. Korisnici mjere 11 koji smatraju da u okviru smanjenih iznosa potpore za navedene dvije voćne vrste neće više biti u mogućnosti nastaviti provoditi ekološke prakse u svojim višegodišnjim ekološkim nasadima oraha ili lijeske, imati će mogućnost, sukladno predloženim izmjenama Pravilnika, izaći iz petogodišnje obveze održavanja ekološkog uzgoja u tim nasadima i to bez sankcija. Takvim korisnicima otvara se mogućnost kompenzacije dosadašnjih potpora u mjeri 11 sa potporama u okviru mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene. Mjera 10 je, s obzirom na primjenu određenih praksi i metoda uzgoja koje vode računa o zaštiti i poboljšanju okoliša, u svojoj naravi vrlo bliska praksama koje se provode ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga se korisnici sa površinama pod ekološkim nasadima oraha i lijeske vrlo lako mogu uključiti u neke od preporučenih kombinacija unutar mjere 10 i za navedeno ostvariti odgovarajuće potpore. Važno je napomenuti da korisnici koji su, zbog činjenice da su ekološki proizvođači upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, ostvarili pogodnost i prednost u korištenju drugih mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, obvezni su sukladno propisanim uvjetima za te mjere zadržati status ekološkog proizvođača određeni broj godina kako je propisano pojedinim natječajem, odnosno biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Međutim, odustajanje od sudjelovanja u mjeri 11 ne znači da je korisnik automatizmom isključen iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji. Štoviše, zadržavanje statusa ekološkog proizvođača omogućuje korisniku ostvarivanje prava na certificiranje proizvedenog ekološkog proizvoda i njegovo plasiranje na tržište, a istovremeno ga ne ograničava u korištenju prihvatljivih tipova operacija iz Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu