Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA | Unatoč tome što Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske kao glavno opredjeljenje ističe povećanje udjela obnovljivih izvora energije, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije CO2, strategija također predviđa i da će nafta i plin u potrošnji primarne energije i u narednim desetljećima imati značajnu ulogu. Pri tome je posebno naglašeno opredjeljenje za maksimalnim korištenjem vlastitih izvora energije s ciljem što veće energetske neovisnosti. Mišljenja smo da izmjene Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trebaju biti usmjerene na kreiranje poticajnijeg investicijskog okruženje i privlačenja što većeg broja potencijalnih ulagaća. Pri tome treba imati na umu da je proces istraživanja i proizvodnje ugljikovodika izuzetno rizičan i dugotrajan tako da su investitori, uz ulaganje značajnih financijskih sredstava praćenih visokom stopom rizika, suočeni i s dugim vremenom povrata uloženih sredstava. Kod toga svakako treba uzeti u obzir i geološke procjene preostalih potencijala ugljikovodika u RH. Stoga smatramo da je za privlačenje novih investitora nužno ponajprije ubrzati administrativni postupak ugovaranja, ishođenja potrebnih dozvola i dr. To nije moguće ostvariti samo kroz izmjene ovog Zakona već tome treba prilagoditi i cjelokupni zakonodavni okvir koji se odnosi na ovu energetsku djelatnost. Na taj bi se način skratio i onako dugi proces istraživanja i proizvodnje ugljikovodika. Naposljetku, mislimo da je potrebno razmotriti model osiguranja povoljnijih fiskalnih režima za investitore, posebice za manja otkrića ugljikovodika koja su vjerojatnija u Hrvatskoj, potom za ulaganja u zahtjevna nekonvencionalna ležišta te ulaganja u skupe tehnologije dodatnog povećanja iscrpka nafte. U tom smislu mogli bi se modificirati pojedini elementi postojećeg ugovora o istraživanju i podjeli proizvodnje čiji je predložak dat u Prilogu I ovog prijedloga, a bilo bi dobro razmotriti i mogućnost primjene koncesijskog tipa ugovora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 2 | ZELENA AKCIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA | Načelno pozdravljamo usklađivanje zakona s EU Direktivom i nadamo se da će se osim ‘slova na papiru’ u isto vrijeme uskladiti i praksa i politička volja za uključivanjem i sudjelovanjem javnosti u procesima donošenja odluka o novim koncesijama. Osim borbe protiv klimatskih promjena i hitne tranzicije u niskougljično društvo bez novih investicija u fosilnu infrastrukturu, sigurnost pri istraživanju i sudjelovanje najšire javnosti najbitniji su elementi na koje je Zelena akcija upozoravala i tokom donošenja prvog Zakona o ugljikovodicima. Donošenjem novog zakona sa izmjenom čak 70 članaka možemo zaključiti da usprkos tvrdnjama Vlade, Ministarstva i AZU-a javnost do sada nije bila valjano informirana u procesu izdavanja i o statusu novih koncesija na nacionalnoj, a posebno na lokalnoj sredini gdje se projekti implementiraju. Ponavljamo, stav 60% građana je bio protiv novih koncesija i bušenja Jadrana, što su tada jasno pokazali kroz razne kampanje i lokalne inicijative te na kraju doprinjeli odustanku od tog štetnog projekta. U duhu ove motivacije za veće sudjelovanje javnosti nadamo se da će Vlada i Ministatstvo to imati na umu prije otvaranja novih koncesija na Jadranu i kopnu. Zbog transparentnijeg i lakšeg snalaženja u samom tekstu i sadržaju Zakona, a s obzirom na izmjene više od 70 članaka naš generalni komentar je da zašto se nije donio novi zakon koji bi olakšao snalaženje. Također, ponovno naglašavamo svoju zabrinutost vezano za ustrojstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike, sada kad se daju još veće ovlasti u procesu izdavanja dozvola. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ionako sektor zaštite okoliša gura u drugi plan te je upitno koliko prostora može dobiti plan niskougljičnog razvoja spram izdavanja novih koncesija te povećanja emisija koji leže u istoj instituciji. Ponovno naglašavano hitnost u rješavanju klimatske krize - iduće je desetljeće ključno u borbi protiv klimatskih promjena te je bitno prekinuti sva daljnja investiranja u novu fosilnu infrastrukturu. Trebamo hitno napustiti korištenje fosilnih goriva te provesti korjenite promjene u svim sektorima kako bismo zadržali porast globalne temperature ispod 1.5 °C. Za to je potrebna je snažna politička volja i akcija da se dugotrajne posljedice klimatskih promjena spriječe. Hrvatska može i treba biti ambicioznija u prelasku na niskougljični razvoj te svojim primjerom potaknuti druge države na promjene. https://www.ipcc.ch/sr15/ | Primljeno na znanje | Izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika se pristupilo prvenstveno radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s odredbama Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28. 1. 2012.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25. 4. 2014.). Cilj navedenog usklađivanja će se postići uključivanjem javnosti u postupcima odobravanja naftno-rudarskih projekata i građevinskih dozvola. |
| 3 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA | Pored niže navedenih pojedinačnih primjedbi, od kojih su najvažnije one koje se odnose na članke 48. i 129. i koje su stavljene u cilju jasnijih i efikasnijih postupaka ishođenja dozvola; predlažemo da se u Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika ugrade rješenja za koja smatramo da bi znatno doprinijela poboljašanju investicijske klime i razvoju aktivnosti u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Republici Hrvatskoj. Takva se rješenja primjenjuju u zemljama u okruženju sličnog naftno geološkog prostora. Predložena rješenja su sljedeća: • U PSA ugovore uvesti poboljšanje fiskalnih elemenata za marginalna otkrića te istraživanje i razradu tehnološki visoko zahtjevnih ležišta i fluida kroz povećanje udjela investitora u troškovnoj i profitnoj nafti. • Uvesti opciju za nova istražna područja da Investitor može u svojoj ponudi na natječaju ponuditi koncesijski fiskalni režim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA | U Prijedlogu se na više mjesta navodi kratica HTRS, no kratica za službeni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske je HTRS96 / TM. | Prihvaćen | Mijenja se članak 20. kojim se mijenja članak 45. točka 3. te glasi: 3. granice i površinu utvrđenog eksploatacijskog polja koje mora biti ograničeno koordinatama vršnih točaka izraženih u službenom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM) i popis ležišta uključenih u eksploatacijsko polje. Sukladno primjedbi, a kako bi se uskladio cijel tekst Zakona, mijenja se i članak 63. stavak 1. točka 2. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te glasi: 2. naziv, zemljovidni položaj, granice i površinu istražnog prostora koje mora biti ograničeno koordinatama vršnih točaka izraženih u službenom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM) |
| 5 | Hrvatski ogranak međunarodne udruge naftnih inženjera SPE (Society of Petroleum Engineers) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA | Republika Hrvatska donijela je početkom 2020. Strategiju energetskog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. i u svojoj strategiji se jasno opredijelila za sigurnu, čistu i učinkovitu energiju. Kao jedan od koraka prema smanjenju klimatskih promjena je svakako smanjenje stakleničkih plinova te učinkovitost resursa. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika nadležan je, između ostalog, i za trajno skladištenje ugljikova dioksida u geološkim strukturama te na taj način podržava energetsku odrednicu Republike Hrvatske. Kako je Zakonom predviđeno istraživanje novih struktura za skladištenje ugljikova dioksida, smatramo da bi se proces trebao proširiti i na tajno skladištenje uz uporabu ugljikova dioksida, uz uvjete da ukupna utisnuta količina trajno ostane u ležištu. To je osobito važno s obzirom da se isti modeli razmatraju u Europskoj Uniji te da u Hrvatskoj imamo projekt koji bi mogao pridonijeti tom modelu, a koji se još od 2014. godine provodi na naftno-plinskim poljima Ivanić i Žutica, tj. EHR (Enhanced Hydrocarbon Recovery) projekt. Stečeno znanje iz takvog projekta predstavlja dobru osnovu u implementaciji tehnologije trajnog zbrinjavanja CO2 u skladišnim kapacitetima na kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske koje je potrebno prije svega procijeniti preliminarno, regionalno i lokalno. S obzirom na navedeno, smatramo kako bi se Poglavlje II Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koje se odnosi na trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida trebalo proširiti i na mogućnost tajnog zbrinjavanja uz korištenje ugljikova dioksida, poštujući pri tome odrednice rada na siguran način i zaštitu okoliša. Dakle, trajnim zbrinjavanjem se smatra i trajno zbrinjavanje uz kombinirano korištenje ugljikovog dioksida i podzemnog ležišta (CCUS- Carbon Capture, Utilization, and Storage) ako je ekološki održivo i odvija se u procesima bez emisije korištenog ugljikovog dioksida u atmosferu pri čemu proces korištenja mora biti obnovljiv i kružnog toka ili proces mora završiti trajnim sigurnim zbrinjavanjem istovjetne količine korištenog ugljikovog dioksida u ležištu ili u drugim korisnim oblicima koji svojim svojstvima, stabilnošću trajno onemogućavaju njegovu neželjenu nekontroliranu emisiju u atmosferu ili može biti kombinacija navedenih procesa i trajnog skladištenja. | Prihvaćen | Sukladno EU smjernicama primjedba se prihvaća te se mijenja članka 6. točka 87. i glasi: 87) Trajno zbrinjavanje znači utiskivanje ugljikova dioksida radi njegova trajnog skladištenja u podzemne geološke strukture Dodaje se stavak 2. u članku 78. te glasi: (2) Trajnim zbrinjavanjem se smatra i trajno zbrinjavanje uz korištenje ugljikovog dioksida, u slučaju kombinirane metode korištenja ležišta u podzemlju, kada se utiskivanje ugljikova dioksida koristi u svrhu povećanja iscrpka ugljikovodika (EHR), a s ciljem budućeg trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, ukoliko se prilikom provođenja aktivnosti vezanih uz trajno zbrinjavanje uz korištenje ugljikova dioksida, osigura potpuno izdvajanje ugljikova dioksida te omogući njegovo sigurno vraćanje u sustav trajnog zbrinjavanja u ležištu. Stavci 2 i 3 postaju stavci 3 i 4. Stavak 4 mijenja se i glasi: (4) Na postupak izdavanja dozvole za istraživanje u svrhu trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida primjenjuju se odredbe članaka 55. – 65. ovoga Zakona, uz ispunjavanje dodatnih uvjeta iz stavaka 5. i 6. ovoga članka. Dodaje se stavak 5. koji glasi: (5) Iznimno, odredba stavka 3. ovog članka ne primjenjuje se na dozvole za istraživanje u svrhu trajnog zbrinjavanja uz korištenje ugljikova dioksida, kada je trajno zbrinjavanje povezano s naftno-rudarskim radovima planiranim na utvrđenom eksploatacijskom polju ugljikovodika, te se dozvola za istraživanje u svrhu trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida dodjeljuje ovlašteniku eksploatacijskog polja ugljikovodika temeljem zahtjeva. Mijenja se članka 80. stavci 1, 2 i 3, na način da glase: Članak 80. (1) Nakon utvrđivanja eksploatacijskog polja sukladno članku 44. ovoga Zakona pokreće se postupak za donošenje odluke o izdavanju dozvole za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida, osim u slučaju predviđenom člankom 78. stavcima 2. i 5. kada se za trajno zbrinjavanje uz korištenje ugljikova dioksida pokreće postupak za donošenje odluke o izdavanju dozvole za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida na utvrđenom eksploatacijskom polju ugljikovodika. (2) Postupak iz stavka 1. pokreće se na zahtjev ako su do pokretanja postupka ispunjeni svi uvjeti navedeni u članku 78. stavku 3. i 5. ovoga Zakona. (3) Dozvolu za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida izdaje Ministarstvo odlukom, na zahtjev investitora u skladu s odredbama ovoga Zakona. |
| 6 | Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 18. | U članku 41. zakona stavak 2 Nije jasan datum sa kojim je investitor dužan dostaviti elaborat o rezervama. U članku 41. zakona stavak 4. predlažemo novi tekst koji glasi: »(4) Investitor je dužan u kvartalnim i godišnjim izvješćima o realiziranoj proizvodnji prikazati odstupanja u odnosu na potvrđeni elaborat o rezervama. Kvartalna izvješća investitor je dužan dostaviti Ministarstvu za prethodni kvartal, najkasnije desetog dana narednog kvartala, a godišnja izvješća 30 dana po isteku kalendarske godine. Posljednje kvartalno izvješće u godini dostavlja se u sklopu godišnjeg izvješća za predmetnu godinu 30 dana po isteku kalendarske godine.« Obrazloženje: Uobičajena je praksa u izvještavanju da kvartalno izvješće za zadnji kvartal bude sastavni dio godišnjeg izvješća. Na taj način smanjuje se nepotrebno administriranje, a ne gubi se na kvaliteti izvještavanja i kontroli. Kada se govori o dinamici proizvodnje i naftno rudarskoj dokumentaciji potrebno je naglasiti slijedeće. U naftnoj djelatnosti procjena dinamika proizvodnje nafte i plina, a tako i njihovih rezervi u pravilu se mijenja kroz vrijeme odvijanja proizvodnje ovisno o podacima s kojima u trenutku procjene raspolažemo i njihovoj inženjerskoj analizi, kao i o aktivnostima koje se odvijaju i koje će se odvijati na proizvodnim poljima. Tako se procjene dinamika proizvodnje u ranijoj fazi prozvodnje mogu, ali nužno ne moraju, bitno razlikovati od dinamika procijenjenih u kasnijoj fazi proizvodnje. Stoga je uobičajena praksa i zakonska obveza kontinuirano procjenjivati dinamike proizvodnje, odnosno rezerve. U rudarskim projektima procjene dinamika proizvodnje, zasnovane na podacima i najboljim procjenama koje imamo u trenutku izrade projekata, koriste se za projektiranje i izgradnju rudarskih objekata (bušotina, postrojenja, cjevovoda). Ako su promjene proizvodnih profila, koje se dešavaju tijekom proizvodnje nakon izgradnje proizvodnih objekata, takve da zbog njih nije potrebno mijenjati izgrađene objekte nije potrebno mijenjati ni rudarske projekte. Ako su promjene proizvodnje takve da su nužne promjene na rudarskim objektima i tehnologiji u tom slučaju potrebno je izraditi i nove rudarske projekte. Međutim izvještavanje o realiziranoj proizvodnji i eventualnim odstupanjima od prethodno potvrđene dinamike proizvodnje provodi se kroz postupak procjene rezervi te izrade i potvrde elaborata o rezervama. U članku 41. zakona stavak 5. predlažemo novi tekst koji glasi: »(5) Ministarstvo može, ako dođe do bitnih odstupanja od uvjeta i dinamike pridobivanja iz elaborata o rezervama, kao i promjene kategorizacije rezervi, zatražiti izradu izvanrednog elaborata o rezervama.«. Obrazloženje: Vrijedi isto obrazloženje kao i za prethodni stavak. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba te se mijenja članak 20. kojim se mijenja članak 41. stavak 2. koji glasi: (2) Investitor je dužan svake tri godine, od datuma na koji je zadnje potvrđeno stanje količine i kakvoće rezervi, Ministarstvu dostavljati podatke i elaborat o rezervama, s prijedlogom za razvrstavanje u klase i kategorije, te neto sadašnju vrijednost prikazanih klasa i kategorija rezervi s jasno naznačenim ekonomskim pokazateljima korištenim pri izračunu, a Ministarstvo će za potrebe donošenja rješenja o potvrđivanju i kakvoći rezervi imenovati povjerenstvo uz odgovarajuću primjenu članka 40. ovoga Zakona. Ministarstvo može, ako dođe do bitnih razlika u uvjetima i dinamici eksploatacije, zatražiti izradu izvanrednog elaborata o rezervama. Prihvaća se primjedba te se mijenja članak 20. kojim se mijenja članak 41. stavak 4. koji glasi: »(4) Investitor je dužan u kvartalnim i godišnjim izvješćima o realiziranoj eksploataciji prikazati odstupanja u odnosu na provjerenu naftno-rudarsku dokumentaciju. Kvartalna izvješća investitor je dužan dostaviti Ministarstvu i Agenciji za prethodni kvartal, najkasnije desetog dana narednog kvartala, a četvrti kvartal zajedno sa godišnjim izvješćem 30 dana po isteku kalendarske godine.«. Prihvaća se primjedba te se mijenja članak 20. kojim se mijenja članak 41. stavak 5. koji glasi: »(5) Ministarstvo može, ako dođe do bitnih odstupanja od uvjeta i dinamike pridobivanja iz elaborata o rezervama, kao i promjene kategorizacije rezervi, zatražiti izradu izvanrednog elaborata o rezervama.«. |
| 7 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 18. | U članku 41. stavak 5. predlažemo novi tekst navedenog stavka tako da glasi: »(5) Ministarstvo može, ako dođe do bitnih odstupanja od uvjeta i dinamike pridobivanja iz elaborata o rezervama, kao i promjene kategorizacije rezervi, zatražiti izradu izvanrednog elaborata o rezervama.«. Obrazloženje: Kao kasnije, kod članka 48, stavak 2. naftno-rudarskom projektnom dokumentacijom ne određuje se dinamika pridobivanja ugljikovodika. | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba te se mijenja članak 20. kojim se mijenja članak 41. stavak 5. koji glasi: »(5) Ministarstvo može, ako dođe do bitnih odstupanja od uvjeta i dinamike pridobivanja iz elaborata o rezervama, kao i promjene kategorizacije rezervi, zatražiti izradu izvanrednog elaborata o rezervama.«. |
| 8 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 18. | U članku 41. stavak 4. predlažemo novi tekst navedenog stavka tako da glasi: »(4) Investitor je dužan u kvartalnim i godišnjim izvješćima o realiziranoj proizvodnji prikazati odstupanja u odnosu na potvrđeni elaborat o rezervama. Kvartalna izvješća investitor je dužan dostaviti Ministarstvu za prethodni kvartal, najkasnije tridesetog dana narednog kvartala, a godišnja izvješća 60 dana po isteku kalendarske godine. Posljednje kvartalno izvješće u godini dostavlja se u sklopu godišnjeg izvješća za predmetnu godinu 60 dana po isteku kalendarske godine.« Obrazloženje: Posljednje kvartalno izvješće prema predloženom rješenju dostavlja se najkasnije 10 siječnja naredne godine, a istovremeno godišnje izvješće (u kojemu je sadržano i izvješće za posljednji kvartal) dostavlja se do kraja sječnja naredne godine. S obzirom na razmak od svega dvadeset dana između ova dva izvješća i činjenicu da kasnije godišnje izvješće obuhvaća ranije kvartalno, predlažemo objediniti posljednje kvartalno izvješće u godišnjem izvješću. Smatramo da bi se na ovaj način smanjilo opterećenje investitora izradom dva izvješća koja se isporučuju u siječnju, a posebno uzimajući | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća te se mijenja članka 20. kojim se mijenja članak 41. stavak 4. koji glasi: »(4) Investitor je dužan u kvartalnim i godišnjim izvješćima o realiziranoj eksploataciji prikazati odstupanja u odnosu na provjerenu naftno-rudarsku dokumentaciju. Kvartalna izvješća investitor je dužan dostaviti Ministarstvu i Agenciji za prethodni kvartal, najkasnije desetog dana narednog kvartala, a četvrti kvartal zajedno sa godišnjim izvješćem 30 dana po isteku kalendarske godine.«. |
| 9 | Dragutin Domitrović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 19. | Podržavam prijedlog Grupacije za geotermalnu energiju Zajednice obnovljivih izvora energije HGK o brisanju riječi "isti ne pripadaju istoj hidrodinamičkoj jedinici te" iz čl. 44. st. 8. te taj prijedlog želim dodatno argumentirati činjenicom da već i dosadašnji Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika prepoznaje mogućnost zajedničke eksploatacije ležišta u čl. 126. - a prema definicijama pojmova (čl. 6. st. 38. Zakona) ležišta "predstavljaju jedinstvenu hidrodinamičku cjelinu". Bilo bi šteta ne omogućiti da se unutar iste hidrodinamičke cjeline (ležišta) npr. crpi nafta ili plin, ali istovremeno i koristi geotermalna voda iz akvifera tog ležišta. Pri tome investitori -- ili čak samo jedan investitor, ali u dvije različite tehnologije eksploatacije -- mora sukladno odredbama čl. 126. ("uz prethodno usuglašavanje uvjeta [...] s Ministarstvom i Agencijom") dokazati da se ta dva režima eksploatacije odvijaju na dovoljnoj udaljenosti koja omogućuje da među njima nema interferencije. | Nije prihvaćen | Članak 126. Zakona odnosi se na zajedničku eksploataciju ležišta tj. kada jedno ili više ležišta prelazi područje koje koristi svaki pojedini investitor te navedena primjedba nije primjenjiva. |
| 10 | Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 19. | U članku 44. zakona stavak 1 predlažemo novi tekst koji glasi »(1) Zahtjevu za utvrđivanje eksploatacijskog polja investitor obvezno mora priložiti zemljovid zatraženog eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi. Obrazloženje: Postupak utvrđivanja eksploatacijskog polja u odnosu na postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, kao i u odnosu na postupak utvrđivanja usklađenosti s prostornim planovima bio je u dosadašnjoj praksi jedan od najzahtjevnijih i najdugotrajnijih postupaka koji je u velikoj mjeri utjecao i na postupke ishođenja ostalih dozvola. Što je i razumljivo jer sam postupak podrazumijeva harmonizciju više zakonskih akata i više sudionika u procesu (različita ministarstva, županije, općine). Međutim postavlja se pitanje da li je u fazi utvrđivanjan eksploatacijskog polja to nužno i potrebno. Naime eksploatacijsko polje svojim granicama obuhvaća geološko tijelo s otkrivenim rezervama nafte i plina u podzemlju (rudno blago). Kako u podzemlju nema ograničenja niti utjecaja na okoliš koji se događa na površini, niti imaju izravni utjecaj na namjenu zemljišta tako nema niti potrebe ograničavati granice eksploatacijskog polja, a time i količine rudnog blaga. Prostorni planovi određuju namjenu i uvjete korištenja zemljišta na površini uz ograničenja definirana zakonskim aktima. To znači da tek rudarski objekti koji se grade mogu imati utjecaj na okoliš i namjenu zemljišta i podlježu ograničenjima i potencijalnim preprekama. Kako se kod njihovog projektiranja, izdavanja potrebnih dozvola i izgradnje nužno provode postupci provjere utjecaja na okoliš kao i usklađenosti s prostornim planovima mišljenja smo da se ti postupci ne trebaju provoditi i za utvrđivanje granica eksploatacijskog polja. Stoga predlažemo izmjenu stavka 1 ovog članka, ali i redefiniranje ostalih stavaka. Npr. stavak (5) Rokovi nisu postavljeni realno i nisu usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju prema kojem se pokreće postupak izmjena i dopuna prostornog plana. | Djelomično prihvaćen | Članak 21. kojim se mijenja članak 44. stavak 1 mijenja se i glasi: »(1) Zahtjevu za utvrđivanje eksploatacijskog polja investitor obvezno mora priložiti zemljovid zatraženog eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi, te potvrdu o nepostojanju zapreka za predloženo eksploatacijsko polje u prostornom planu od tijela državne uprave nadležnog za prostorno planiranje. « |
| 11 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 19. | Grupacija za geotermalnu energiju Zajednice obnovljivih izvora energije HGK predlaže u članku 44. u stavku 8. brisati riječi „ „isti ne pripadaju istoj hidrodinamičkoj jedinici te“ Naime, neometana eksploatacija ne ovisi nužno o pripadnosti hidrodinamičkim jedinicama. Ako se procesi eksploatacije odvijaju unutar iste hidrodinamičke jedinice, ali na dovoljnoj udaljenosti i bez međusobnog utjecaja, to se isto može smatrati neometanom eksploatacijom na naftnom polju prilikom eksploatacije ugljikovodika. | Nije prihvaćen | Sukladno definiciji eksploatacijskog polja iz članak 6. točke 16. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika eksploatacijsko polje je definirano kao spojnicama koordinata vršnih točaka omeđen dio prostora na kopnu ili moru i dubinski ograničen sukladno utvrđenim granicama ležišta ugljikovodika, geotermalnih voda ili geoloških struktura pogodnih za skladištenje prirodnog plina ili trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida te sukladno definiciji eksploatacijska polja moraju biti ograničena jedna od drugih. |
| 12 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 19. | U članku 44. stavak 1. predlažemo novi tekst navedenog stavka tako da glasi: »(1) Zahtjevu za utvrđivanje eksploatacijskog polja investitor obvezno mora priložiti zemljovid zatraženog eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi. Ujedno predlažemo brisati stavak 7. ovog članka kao nepotreban i neprimjenjiv u ovom slučaju. Predlažemo brisati stavak 1. točku 5. članka 45. kao nepotrebnu i neprimjenjivu u ovom slučaju. Obrazloženje: Za utvrđivanje eksploatacijskog polja ne treba biti od značaja provođenje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Navedeno je bitno prije ishođenja lokacijske dozvole za konkretan zahvat koja dolazi kasnije u postupcima ishođenja dozvola kada je potrebno planirati sustav eksploatacije. | Djelomično prihvaćen | Članak 21. kojim se mijenja članak 44. stavak 1 mijenja se i glasi: »(1) Zahtjevu za utvrđivanje eksploatacijskog polja investitor obvezno mora priložiti zemljovid zatraženog eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi, te potvrdu o nepostojanju zapreka za predloženo eksploatacijsko polje u prostornom planu od tijela državne uprave nadležnog za prostorno planiranje. « Vezano uz članka 45. točka 5. isto se ne prihvaća budući da je za projekt razrade i eksploatacije potrebno izraditi idejni projekt kao stručna podlogu za prethodnu ocjenu prihvatljivosti na ekološku mrežu, ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš te za izradu studije utjecaja na okoliš naftno-rudarskog zahvata. |
| 13 | Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 19. | Primjedba se odnosi na članak 19. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kojim se mijenja tekst članka 44. važećeg Zakona. Tekst članka 44. potrebno je zadržati u postojećem obliku budući se ovim Prijedlogom ukida obveza da se eksploatacijsko polje, za koje se pokreće postupak utvrđivanja, nalazi unutar površina planiranih za eksploataciju u skladu s prostornim planom. Naime, u stavku (1) se ukida obveza prilaganja zahtjevu za utvrđivanje eksploatacijskog polja potvrde o usklađenosti predloženog eksploatacijskog polja s prostornim planom, dok je u stavcima (3) i (4) pojam „površina planirana za eksploataciju u skladu s prostornim planom“ zamijenjen pojmom „prostor na kojem ne postoje zapreke u prostornim planovima“. Na ovaj način izbjegava se obveza planiranja eksploatacijskih polja u prostornim planovima što je protivno Zakonu o prostornom uređenju*, Pravilniku o državnom planu prostornog razvoja i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. (*Zakon o prostornom uređenju u članku 44. (2) i 124. (2) odnosi se na istraživanje, a ne na eksploataciju ugljikovodika.) Stoga smisao članka 44. treba ostati isti. Obrazloženje: Dubrovačko-neretvanska županija, je 29. travnja 2015. godine na 10. Sjednici Županijske skupštine donijela Zaključak (Deklaraciju) u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na području Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj se protivi provedenom postupku Vlade RH glede izdavanja koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području DNŽ, te ističe rizičnost mogućeg zahvata na turizam, ribarstvo, akvakulturu, koridore za nautički turizam i brodove na kružnim putovanjima. Stoga Dubrovačko-neretvanska županija se protivi utvrđivanju eksploatacijskih polja ugljikovodika kako na kopnu tako i u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije budući se radi o izuzetno vrijednom području koje je cijelom dužinom izloženo otvorenom moru i vizurama s mora. Jednako tako je potrebno očuvati i vizure na pučinu (more) s navedenih izuzetno vrijednih kulturnih i prirodnih lokaliteta. Naime radi se o vrijednim područjima svjetske kulturne baštine – gradu Dubrovniku, o predloženim lokalitetima za upis na listu svjetske kulturne baštine gradovima Korčuli i Stonu, ekološkoj mreži, zaštićenim dijelovima prirode među kojima se ističu Nacionalni park Mljet, Park prirode Lastovsko otočje i Posebni rezervat u moru Malostonski zaljev i Malo more. Područje DNŽ je područje izrazito razvijenog kulturnog i nautičkog turizma Dubrovnika, Mljeta, Korčule i Lastova, ribolovno je područje te područje s razvijenom marikulturom. Naglašavamo da Dubrovačko-neretvanska županija, slijedom gore navedenog u Prostornom planu DNŽ iz 2019. godine nije planirala područja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u akvatoriju DNŽ. | Prihvaćen | Članak 21. kojim se mijenja članak 44. stavak 1 mijenja se i glasi: »(1) Zahtjevu za utvrđivanje eksploatacijskog polja investitor obvezno mora priložiti zemljovid zatraženog eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi, te potvrdu o nepostojanju zapreka za predloženo eksploatacijsko polje u prostornom planu od tijela državne uprave nadležnog za prostorno planiranje. « |
| 14 | Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 22. | U članku 48. zakona stav2. mijenja se i trdlažemo tekst: (2) Dozvola za pridobivanje ugljikovodika predstavlja neodvojivi sastavni dio dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i omogućava investitoru da započne i izvodi eksploatacijske radove u eksploatacijskom polju u skladu s provjerenom naftno-rudarskom dokumentacijom te da eksploatira količine ugljikovodika prikazane u elaboratu o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi. Obrazloženje: Vrijedi isto obrazloženje kao i za članak 18. prijedloga odnosno članak 41.zakona | Prihvaćen | Prihvaća se te članka 22. kojim se mijenja članka 48. stavak 2. glasi: »(2) Dozvola za pridobivanje ugljikovodika predstavlja neodvojivi sastavni dio dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i omogućava investitoru da započne i izvodi eksploatacijske radove u eksploatacijskom polju u skladu s provjerenom naftno-rudarskom dokumentacijom te da eksploatira količine ugljikovodika prikazane u elaboratu o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi «. |
| 15 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 22. | Članica Udruženja energetike HGK mišljenja je da u članku 48. treba izmijeniti stavak 2. tako da glasi: „(2) Dozvola za pridobivanje ugljikovodika predstavlja neodvojivi sastavni dio dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i omogućuje investitoru da započne i izvodi eksploatacijske radove u eksploatacijskom polju u skladu s provjerenom naftno-rudarskom dokumentacijom te da eksploatira količine ugljikovodika prikazane u elaboratu o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi.“. Obrazloženje: Eksploatacija nafte i plina od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku odnosno njezino gospodarstvo te je nužno jasno utvrditi razliku između naftno-rudarskih projekata i elaborata o rezervama budući da miješanje ova dva pojma (termina) dovodi do bitnog i nepotrebnog prolongiranja postupaka ishođenja dozvola, odnosno do produljenja rokova za realizaciju svakog pojedinog projekta u naftnoj plinskoj industriji. Predloženim rješenjem gubi se distinkcija između elaborata o rezervama (kojim se planira dinamika pridobivanja ugljikovodika) i naftno-rudarskog projekta (kojim se definira tehnologija kojom se izvode naftno-rudarski radovi) te se riskira netransparentnost u postupcima kao i nepovoljni utjecaj na investicijske cikluse u naftnoj industriji. Ako se predvidi potreba za izradom naftno-rudarske projektne dokumentacije uvijek kada se mijenja dinamika pridobivanja, to će značiti da investitor mora svaki put uz izradu elaborata o rezervama raditi i dopunski projekt razrade i eksploatacije te provoditi postupak ishođenja dozvole za pridobivanje i sklapanje novog ugovora o eksploataciji, a sve bez promjene tehnologije opisane u važećem naftno-rudarskom projektu (samo zbog promjene dinamike pridobivanja). Navedeno će dovesti do bitnog produženja postupaka ishođenja dozvola što će posljedično dovodi do usporavanja čitavog investicijskog ciklusa u ovoj grani industrije. Zbog svega navedenog predlažemo izmjenu ovog stavka na način da jasnije bude određena svrha elaborata o rezervama u odnosu na svrhu naftno-rudarskih projekata te da se izbjegnu nepotrebni postupci izrade projekata koji će obrađivati sadržaj koji je već obrađen u provjerenom elaboratu o rezervama te posljedično administrativni postupci izdavanja nove dozvole za pridobivanje i sklapanja novog ugovora o eksploataciji svakih nekoliko godina kada dođe do promjene u dinamici pridobivanja. Upravo je distinkcija naftno-rudarskih radova eksploatacije nafte i plina u odnosu na eksploataciju neenergetskih mineralnih sirovina najvećim dijelom u tome što je nemoguće točno predvidjeti parametre eksploatacije, a pogotovo ih je nemoguće detaljno i precizno kontrolirati kako je to moguće s eksploatacijom velike većine drugih mineralnih sirovina. Iz tog razloga daje se procjena odnosno prognoza dinamike pridobivanja, a ne projekt dinamike pridobivanja. | Prihvaćen | Prihvaća se te članka 22. kojim se mijenja članka 48. stavak 2. glasi: »(2) Dozvola za pridobivanje ugljikovodika predstavlja neodvojivi sastavni dio dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i omogućava investitoru da započne i izvodi eksploatacijske radove u eksploatacijskom polju u skladu s provjerenom naftno-rudarskom dokumentacijom te da eksploatira količine ugljikovodika prikazane u elaboratu o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi «. |
| 16 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 22. | U članku 48. stavak 2. predlažemo novi tekst navedenog stavka tako da glasi: (2) Dozvola za pridobivanje ugljikovodika predstavlja neodvojivi sastavni dio dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i omogućava investitoru da započne i izvodi eksploatacijske radove u eksploatacijskom polju u skladu s provjerenom naftno-rudarskom dokumentacijom te da eksploatira količine ugljikovodika prikazane u elaboratu o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi. Obrazloženje: Smatramo kako količine ugljikovodika odnosno dinamika pridobivanja na eksploatacijskom polju primarno nisu predmet ni tema naftno-rudarskog projekta, već se određuju elaboratom o rezervama i potvrđuju u postupku ocjene i potvrde rezervi. Konkretnije, smatramo kako je predmet svakog naftno-rudarskog projekta određena tehnologija ili promjena u tehnologiji pridobivanja koja se primjenjuje na odgovarajućem polju. Prognoza pridobivanja koju sadržava projekt razrade i eksploatacije i dopunski projekt razrade i eksploatacije samo je okvirna prognoza preuzeta iz potvrđenog elaborata o rezervama odnosno iz rješenja o potvrdi količine i kakvoće rezervi koje je važeće u vrijeme izrade tog projekta. Dinamika pridobivanja, kada su u pitanju ugljikovodici, vrlo je teško predvidljiva i mijenja se vrlo često, ovisno o promjenjivim uvjetima pojedinog ležišta. Upravo s ciljem detaljnog i redovnog praćenja i kontrole dinamike pridobivanja određena je obveza izrade redovnog elaborata o rezervama svake tri godine te je definiran strogi postupak ocjene tog elaborata. Posljedično i odstupanja od elaborata o rezervama temeljem kojeg su potvrđene količine i kakvoća rezervi ugljikovodika odnosno odstupanja od dinamike potvrđene rješenjem o potvrdi količine i kakvoće rezervi nisu bitna odstupanja od elaborata sve dok ta odstupanja Ministarstvo ne utvrdi kao bitna odstupanja sukladno odredbama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i odredbama Pravilnika o rezervama, a ukoliko ih ocjeni kao bitna odstupanja, onda to svakako nisu odstupanja od projektirane tehnologije na tom eksploatacijskom polju. Dodatno, navedeno tumačenje u skladu je i s predloženom izmjenom odredbe članka 41. stavka 5. koja glasi: »(5) Ministarstvo može, ako dođe do bitnih odstupanja od uvjeta i dinamike pridobivanja iz elaborata o rezervama ili provjerenih naftno-rudarskih projekata, kao i promjene kategorizacije rezervi, zatražiti izradu izvanrednog elaborata o rezervama.«. | Prihvaćen | Prihvaća se te članka 22. kojim se mijenja članka 48. stavak 2. glasi: »(2) Dozvola za pridobivanje ugljikovodika predstavlja neodvojivi sastavni dio dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i omogućava investitoru da započne i izvodi eksploatacijske radove u eksploatacijskom polju u skladu s provjerenom naftno-rudarskom dokumentacijom te da eksploatira količine ugljikovodika prikazane u elaboratu o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi «. |
| 17 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 24. | Sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koju je Hrvatski sabor usvojio na 16. sjednici 28. veljače 2020. godine, u kojoj se ističe potreba za povećanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, podržavamo opću usmjerenost Zakona prema poticanju geotermalne energije. Riječ je o izvoru energije kojim se osigurava čista i održiva proizvodnja električne energije, ali i koji ima visoki potencijal za jeftnije toplinarstvo, što je osobito bitno velikom broju hrvatskih gradova. Nekoliko je hrvatskih gradova već pokrenulo proces osnivanja zasebnih trgovačkih društava koje će biti nositelji geotermalnih projekata u lokalnoj zajednici. S obzirom na potencijal, zainteresiranih bi bilo još ako bi se lokalnoj samoupravi financijski i stručno pomoglo u implementaciji ovih iznimno složenih projekata. Stoga predlažemo, da se s obzirom navedeno u članku 24., a kojim se mijenja članak 54. u Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, ugradi odredba o osnivanju trgovačkog društva koje bi u ime Republike Hrvatske, a sukladno ovlasti koju ima Agencija za ugljikovodika, sudjelovala u istraživanju geotermalnih voda za energetske svrhe. Takvim izmjenama zadovoljio bi se javni interes, a lokalnim zajednicima osigurala stručna pomoć te lakši pristup fondovima EU, koji su nužni za financiranje ovih složenih i skupih projekata. | Prihvaćen | Sukladno članku 24., a kojim se mijenja članka 54. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a zbog usklađivanja odredbi, mijenja se članak 6. na način da se dodaje točka 76. te glasi: „Razvojno društvo znači trgovačko društvo registrirano za neke ili sve od sljedećih djelatnosti: istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida, a koje je osnovala Agencija radi poticanja i razvoja tih djelatnosti na području Republike Hrvatske.“ U članku 4. kojim se mijenja članka 8 stavak 1 iza podstavka 13. dodaje se podstavka 14. koji glasi: "-osniva razvojna društva radi poticanja i razvoja potencijala u istraživanju i eksploataciji geotermalnih voda te skladištenju prirodnog plina i trajnom zbrinjavanju ugljikova dioksida u Republici Hrvatskoj.“ |
| 18 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 39. | U članku 116. stavak 7. predlažemo novi tekst navedenog stavka tako da glasi: 7) Ministarstvo može odlukom utvrditi da operator više nije sposoban biti operator ako je: - postao nelikvidan ili je nad njim otvoren stečaj - počinio materijalnu povredu ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika ili ugovora o eksploataciji geotermalnih voda ili ugovora o skladištenju prirodnog plina ili dozvole za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida i propustio započeti otklanjanje povrede unutar 60 dana od primitka obavijesti Ministarstva koja navodi detalje povrede ili je propustio otkloniti povredu unutar razdoblja od šest mjeseci od primitka obavijesti od Ministarstva, odnosno u dodatnom roku koje je Ministarstvo odobrilo u slučaju kada je za otklanjanje povrede potreban duži rok. Obrazloženje: Smatramo da je potrebno predvidjeti mogućnost određivanja roka dužeg od šest mjeseci, a prema procjeni Ministarstva budući nije moguće unaprijed predvidjeti sve moguće situacije u kojima Ministarstvo zahtjeva otklanjanje povrede, a moguće je da za otklanjanje pojedine povrede investitor prethodno mora provesti složene postupke koji uključuju projektiranje, ishođenje dozvola, rješavanje imovinskopravnih odnosa i slično, a za koje je potrebno više od ovdje predviđenih šest mjeseci. Naravno, utvrđivanje roka za otklanjanje uvijek je u nadležnosti Ministarstva te se ovom izmjenom samo osigurava mogućnost, ne i nužnost, određivanja dužeg roka. | Prihvaćen | Članak 46. kojim se mijenja članak 116. stavak 7 mijenja se i glasi: 7) Ministarstvo može odlukom utvrditi da operator više nije sposoban biti operator ako je: - postao nelikvidan ili je nad njim otvoren stečaj - počinio materijalnu povredu ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika ili ugovora o eksploataciji geotermalnih voda ili ugovora o skladištenju prirodnog plina ili dozvole za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida i propustio započeti otklanjanje povrede unutar 60 dana od primitka obavijesti Ministarstva koja navodi detalje povrede ili je propustio otkloniti povredu unutar razdoblja od šest mjeseci od primitka obavijesti od Ministarstva, odnosno u dodatnom roku koje je Ministarstvo odobrilo u slučaju kada je za otklanjanje povrede potreban duži rok. |
| 19 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 42. | Predlažemo u članku 122. i 123. brisati riječi „dnevno izvješće“ i „prezentacije“ u odgovarajućem padežu. Smatramo neprimjenjivim dostavljati i posebno kontrolirati sva dnevna izvješća koja investitor radi za svoje operativne potrebe. Završno izvešće se može dostaviti nakon završetka naftno-rudarskih radova. Također radi se dnevno velik broj prezentacija o kojima je nemoguće voditi preciznu jedinstvenu evidenciju. | Nije prihvaćen | Dnevna izvješća odnose se na naftno-rudarske radove pri istraživanju i eksploataciji i odnose se na izvješća koja se izrađuju prilikom radova koji se izvode temeljem naftno-rudarske dokumentacije. Također, prezentacije u smislu članka 123 točke 6. odnose se na prezentacije koje su izrađene na temelju podataka prikupljenih pri istraživanju i eksploataciji. |
| 20 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 43. | Isti prijedlog kao i u prethodnom članku. Predlažemo u članku 122. i 123. brisati riječi „dnevno izvješće“ i „prezentacije“ u odgovarajućem padežu. Smatramo neprimjenjivim dostavljati i posebno kontrolirati sva dnevna izvješća koja investitor radi za svoje operativne potrebe. Završno izvešće se može dostaviti nakon završetka naftno-rudarskih radova. Također radi se dnevno velik broj prezentacija o kojima je nemoguće voditi preciznu jedinstvenu evidenciju. | Nije prihvaćen | Dnevna izvješća odnose se na naftno-rudarske radove pri istraživanju i eksploataciji i odnose se na izvješća koja se izrađuju prilikom radova koji se izvode temeljem naftno-rudarske dokumentacije. Također, prezentacije u smislu članka 123 točke 6. odnose se na prezentacije koje su izrađene na temelju podataka prikupljenih pri istraživanju i eksploataciji. |
| 21 | Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 45. | U članku 129. zakona stavak 5. predlaže se novi tekst: (5) Investitor je dužan Ministarstvu i Agenciji dostaviti najkasnije 60 dana prije početka eksploatacije na svakom eksploatacijskom polju te 30 dana prije početka svake kalendarske godine plan eksploatacije za svako eksploatacijsko polje, pri čemu naftno-rudarski radovi iz plana eksploatacije moraju biti usklađeni s radovima iz provjerenog projekta razrade i eksploatacije, dopunskog projekta razrade i eksploatacije ili tipskog projekta, a dinamika pridobivanja mora biti u skladu s dinamikom pridobivanja iz elaborata o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi, te za čiju je pripremu odgovoran odgovorni voditelj izvođenja naftno-rudarskih radova. Obrazloženje: Vrijedi isto obrazloženje kao i za članak 41. zakona | Prihvaćen | Članak 52. kojim se mijenja članak 129. stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Investitor je dužan Ministarstvu i Agenciji dostaviti najkasnije 60 dana prije početka eksploatacije na svakom eksploatacijskom polju te 30 dana prije početka svake kalendarske godine plan eksploatacije za svako eksploatacijsko polje, pri čemu naftno-rudarski radovi iz plana eksploatacije moraju biti usklađeni s radovima iz provjerene naftno-rudarske dokumentacije , a dinamika pridobivanja mora biti u skladu s dinamikom pridobivanja iz elaborata o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi, te za čiju je pripremu odgovoran odgovorni voditelj izvođenja naftno-rudarskih radova. «. |
| 22 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 45. | Predstavnica Udruženja energetike HGK smatra da je u članku 129. potrebno izmijeniti stavak 5. tako da glasi: „(5) Investitor je dužan Ministarstvu i Agenciji dostaviti najkasnije 60 dana prije početka eksploatacije na svakom eksploatacijskom polju te 30 dana prije početka svake kalendarske godine plan eksploatacije za svako eksploatacijsko polje, pri čemu naftno-rudarski radovi iz plana eksploatacije moraju biti usklađeni s radovima iz provjerenog projekta razrade i eksploatacije, dopunskog projekta razrade i eksploatacije ili tipskog projekta, a dinamika pridobivanja mora biti u skladu s dinamikom pridobivanja iz elaborata o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi, te za čiju je pripremu odgovoran odgovorni voditelj izvođenja naftno-rudarskih radova.“ . Obrazloženje: Eksploatacija nafte i plina od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku odnosno njezino gospodarstvo te je nužno jasno utvrditi razliku između naftno-rudarskih projekata i elaborata o naftnim i plinskim rezervama budući miješanje ova dva pojma dovodi do bitnog i nepotrebnog prolongiranja postupaka ishođenja dozvola, odnosno do produljenja rokova za realizaciju svakog pojedinog projekta u naftnoj i plinskoj industriji. Predloženim rješenjem gubi se distinkcija između elaborata o rezervama (kojim se planira dinamika pridobivanja ugljikovodika) i naftno-rudarskog projekta (kojim se definira tehnologija kojom se izvode naftno-rudarski radovi) te se riskira netransparentnost u postupcima kao i nepovoljni utjecaj na investicijske cikluse u naftnoj industriji. Ukoliko se predvidi potreba za izradom naftno-rudarske projektne dokumentacije uvijek kada se mijenja dinamika pridobivanja, to će značiti da investitor mora svaki put uz izradu elaborata o rezervama raditi i dopunski projekt razrade i eksploatacije te provoditi postupak ishođenja dozvole za pridobivanje i sklapanje novog ugovora o eksploataciji, a sve bez promjene tehnologije opisane u važećem naftno-rudarskom projektu (samo zbog promjene dinamike pridobivanja). Navedeno će dovesti do bitnog produženja postupaka ishođenja dozvola što posljedično dovodi do usporavanja čitavog investicijskog ciklusa u ovoj grani industrije. Zbog svega navedenog predlažemo izmjenu ovog stavka na način da jasnije bude određena svrha elaborata o rezervama u odnosu na svrhu naftno-rudarskih projekata te da se izbjegnu nepotrebni postupci izrade projekata koji će obrađivati sadržaj koji je već obrađen u provjerenom elaboratu o rezervama te posljedično administrativni postupci izdavanja nove dozvole za pridobivanje i sklapanja novog ugovora o eksploataciji svakih nekoliko godina kada dođe do promjene u dinamici pridobivanja. Upravo je distinkcija naftno-rudarskih radova eksploatacije nafte i plina u odnosu na eksploataciju neenergetskih mineralnih sirovina najvećim dijelom u tome što je nemoguće točno predvidjeti parametre eksploatacije, a pogotovo ih je nemoguće detaljno i precizno kontrolirati kako je to moguće s eksploatacijom velike većine drugih mineralnih sirovina. Iz tog razloga daje se procjena odnosno prognoza dinamike pridobivanja, a ne projekt dinamike pridobivanja. | Prihvaćen | Članak 52. kojim se mijenja članak 129. stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Investitor je dužan Ministarstvu i Agenciji dostaviti najkasnije 60 dana prije početka eksploatacije na svakom eksploatacijskom polju te 30 dana prije početka svake kalendarske godine plan eksploatacije za svako eksploatacijsko polje, pri čemu naftno-rudarski radovi iz plana eksploatacije moraju biti usklađeni s radovima iz provjerene naftno-rudarske dokumentacije , a dinamika pridobivanja mora biti u skladu s dinamikom pridobivanja iz elaborata o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi, te za čiju je pripremu odgovoran odgovorni voditelj izvođenja naftno-rudarskih radova. «. |
| 23 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 45. | U članku 129. stavak 5. predlažemo novi tekst navedenog stavka tako da glasi: (5) Investitor je dužan Ministarstvu i Agenciji dostaviti najkasnije 60 dana prije početka eksploatacije na svakom eksploatacijskom polju te 30 dana prije početka svake kalendarske godine plan eksploatacije za svako eksploatacijsko polje, pri čemu naftno-rudarski radovi iz plana eksploatacije moraju biti usklađeni s radovima iz provjerenog projekta razrade i eksploatacije, dopunskog projekta razrade i eksploatacije ili tipskog projekta, a dinamika pridobivanja mora biti u skladu s dinamikom pridobivanja iz elaborata o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi, te za čiju je pripremu odgovoran odgovorni voditelj izvođenja naftno-rudarskih radova. Obrazloženje: Kao kod članka 48, stavak 2. smatramo kako količine ugljikovodika odnosno dinamika pridobivanja na eksploatacijskom polju primarno nisu predmet ni tema naftno-rudarskog projekta, već se određuju elaboratom o rezervama i potvrđuju u postupku ocjene i potvrde rezervi. (Molimo vidjeti raniji komentar kod čl. 48.) | Prihvaćen | Članak 52. kojim se mijenja članak 129. stavak 5. mijenja se i glasi: »(5) Investitor je dužan Ministarstvu i Agenciji dostaviti najkasnije 60 dana prije početka eksploatacije na svakom eksploatacijskom polju te 30 dana prije početka svake kalendarske godine plan eksploatacije za svako eksploatacijsko polje, pri čemu naftno-rudarski radovi iz plana eksploatacije moraju biti usklađeni s radovima iz provjerene naftno-rudarske dokumentacije , a dinamika pridobivanja mora biti u skladu s dinamikom pridobivanja iz elaborata o rezervama, a koje su utvrđene važećim rješenjem o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi, te za čiju je pripremu odgovoran odgovorni voditelj izvođenja naftno-rudarskih radova. «. |
| 24 | Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 48. | U članku zakona 12 stavak 1. Nije potrebno mijenjati tekst, odnosno izbacivati Idejni projekt kao podlogu za ishođenje lokacijske dozvole budući da Idejni projekt za naftno-rudarske objekte i postrojenja služi kao tehnička podloga za izradu Idejnog projekta za ishođenje lokacijske dozvole. | Prihvaćen | U članku 56. kojim se mijenja članak 132. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt za naftno-rudarske objekte i postrojenja izrađuje se kao stručna podloga za prethodnu ocjenu prihvatljivosti na ekološku mrežu, za izradu studije o utjecaju na okoliš i elaborata za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš i ishođenje lokacijske dozvola, a kako je primjenjivo. |
| 25 | Ivan Petričević | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 48. | Riječ geofizika u sklopu naftno-rudarskih poslova bi se trebala bolje definirati. Npr. na način da se navedu sve metode koje spadaju u taj pojam jer se na istražnim prostorima mogu odvijati i plitka geofizička istraživanja koja mogu imati veze s naftom/plinom ali ne direktno s naftnim/plinskim ležištima pa da se na taj način pravilno razluče prava i odgovornosti sa svih strana. | Nije prihvaćen | Geofizička snimanja definirana su člankom 6. točkom 19. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te ih nije potrebno dodatno definirati. |
| 26 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 50. | Udruženje energetike HGK predlaže u članku 135. stavak 1. točku 3. izmijeniti tako da glasi: „3. izradu razradne bušotine u razdoblju eksploatacije koja se projektira u skladu s tehnologijom obrađenom projektom razrade i eksploatacije ili dopunskim projektom razrade i eksploatacije ili tipskim projektom“. Obrazloženje: Projektom izrade bušotine projektiraju se naftno-rudarski radovi u skladu s tehnologijom obrađenom u projektu razrade i eksploatacije odnosno dopunskom projektu razrade i eksploatacije. Nije nužno da sama bušotina bude predviđena predmetnim ranijim projektima. Navedeno rješenje omogućava izradu bušotine temeljem projekta bušotine uz napomenu da se u slučaju otkrića komercijalno pridobivih količina ugljikovodika sama bušotina i njen sustav eksploatacije obrađuju u odgovarajućem dopunskom projektu razrade i eksploatacije. Neprihvatljivo bi bilo očekivati od investitora izradu dopunskog projekta razrade i eksploatacije i provođenje postupka dobivanja dozvole za pridobivanje i sklapanje novog ugovora o eksploataciji za svaku novu bušotinu prije no što se uopće potvrdi otkriće budući bi se time znatno produljilo vrijeme potrebno za izvođenje naftno-rudarskih radova bez da je uopće poznato je li bušotina pozitivna. Rješenje kakvo je predloženo ovim Nacrtom moglo bi vrlo nepovoljno utjecati na investicijsku klimu jer bi imalo ozbiljni utjecaj na ekonomiku svakog pojedinog projekta. | Prihvaćen | U članku 57. kojim se mijenja članak 135. stavak 1. točka 3. mijenja se i glasi: „3. izradu razradne bušotine u razdoblju eksploatacije koja se projektira u skladu s tehnologijom obrađenom projektom razrade i eksploatacije ili dopunskim projektom razrade i eksploatacije ili tipskim projektom“. |
| 27 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 50. | U članku 135. stavak 1, točka 3. predlažemo novi tekst navedenog stavka tako da glasi: »(1) Projekt bušotine izrađuje se za: ... 3. izradu razradne bušotine u razdoblju eksploatacije koja se projektira u skladu s tehnologijom obrađenom projektom razrade i eksploatacije ili dopunskim projektom razrade i eksploatacije ili tipskim projektom ... «. Obrazloženje: Projektom razrade i eksploatacije (PRE) i dopunskim projektom razrade i eksploatacije (DPRE) projektira se tehnologija na pojedinom eksploatacijskom polju, projektima niže razine projektiraju se naftno-rudarski radovi u skladu s tehnologijom obrađenom u navedenim PRE i DPRE. Ukoliko kao uvjet za izradu projekta bušotine predvidimo da je ona planirana u PRE odnosno DPRE, investitor će uvijek morati raditi DPRE jer konkretna bušotina neće biti planirana u važećem DPRE (za to bi bilo nužno ishoditi lokacijske dozvole za sve buduće planirane bušotine na svakom pojedinom eksploatacijskom polju i imati točnu prognozu dinamike pridobivanja svake od tih bušotina što nije moguće prije samog bušenja), već će biti obrađena tehnologija te bušotine, koja tehnologija se onda razrađuje na konkretnoj lokaciji u projektu bušotine. Naknadno se ista bušotina s proizvodnim sustavom obrađuje u odgovarajućem DPRE, pod uvjetom da je otkrila pridobive količine ugljikovodika. Ukoliko se zadrži predložena formulacija točke 3. ovog stavka, bojimo se da će za razradne bušotine projekt bušotine postati suvišan, a dodatno znatno administrativno opterećenje stavit će se na investitore i ministarstvo zbog potrebe da se svaka nova razradna bušotina obradi kroz DPRE i provede postupak izdavanja dozvole za pridobivanje i sklapanja aneksa ugovora o eksploataciji, a sve prije no što je uopće poznato hoće li bušotina biti pozitivna ili ne. Također predviđamo znatno produženje investicijskog ciklusa i administrativne faze koja prethodi samom bušenju. | Prihvaćen | U članku 57. kojim se mijenja članak 135. stavak 1. točka 3. mijenja se i glasi: „3. izradu razradne bušotine u razdoblju eksploatacije koja se projektira u skladu s tehnologijom obrađenom projektom razrade i eksploatacije ili dopunskim projektom razrade i eksploatacije ili tipskim projektom“. |
| 28 | Dragutin Domitrović | Članak 50., Članak 135. | Predlažem da se u čl. 135. st. 1., osim navedenih opisa namjene projekta bušotine, doda i sljedeći opis: "5. remont i ispitivanje od ranije postojećih bušotina u istražnom razdoblju koji uključuje plan sanacije te, kada je primjenjivo, probnu eksploataciju za potrebe laboratorijskih ispitivanja i hidrodinamičkih mjerenja za potrebe utvrđivanja karakteristika ležišta." Naime, u sadašnjim i budućim istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima postoje ranije izbušene bušotine koje bi se dodatnim radovima (remontima, promjenom opremanja, dobušivanjem itd.) mogle iskoristiti za brže, jeftinije te okolišno manje zahtjevnije izvođenje nekih istražnih aktivnosti bez potrebe bušenja novih istražnih bušotina, ili barem uz bušenje manjeg broja istražnih i/ili ocjenskih bušotina. | Nije prihvaćen | U članku 58. kojim se mijenja članak 136. stavak 1. predviđeno je izvođenje remontnih radova pojednostavnjenim projektom. |
| 29 | Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 51. | ČLanak 136 zakona Predlažemo radove prenamjene bušotine predlažemo izvoditi prema Programu izvođenja naftno-rudarskih radova. | Djelomično prihvaćen | Briše se prenamjena u mjerne bušotine. |
| 30 | INA Industrija nafte d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 51. | Sukladno novom označavanju naftno-rudarskih projekata potrebno je izmijeniti čl. 136. stavak 4 koji je u Prijedlogu postao stavak 3. brisanjem dosadašnjeg stavka 3. Zakona na način da isti glasi: (3) Kada se pojednostavnjeni projekt izrađuje sukladno stavku 1. ovoga članka, investitor je dužan jedan primjerak pojednostavnjenog projekta, s prikazom uklapanja tehničkog rješenja iz pojednostavnjenog projekta u postojeću provjerenu naftno-rudarsku projektnu dokumentaciju odnosno provjereni projekt razrade i eksploatacije ili provjereni dopunski projekt razrade i eksploatacije ili tipski projekt ili provjereni projekt bušotine, dostaviti Ministarstvu. Obrazloženje Potrebno je u cijelosti kroz tekst Zakona o istraživanju eksploataciji ugljikovodika provesti novu terminologiju vezanu za naftno-rudarske projekte. | Prihvaćen | U članku 58. kojim se mijenja članak 136. stavak 3. mijenja se zbog usklađivanja s terminologijom te glasi: 3) Kada se pojednostavnjeni projekt izrađuje sukladno stavku 1. ovoga članka, investitor je dužan jedan primjerak pojednostavnjenog projekta, s prikazom uklapanja tehničkog rješenja iz pojednostavnjenog projekta u postojeću provjerenu naftno-rudarsku projektnu dokumentaciju odnosno provjereni projekt razrade i eksploatacije ili provjereni dopunski projekt razrade i eksploatacije ili tipski projekt ili provjereni projekt bušotine, dostaviti Ministarstvu. |
| 31 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA, Članak 61. | U odnosu na novi predloženi podstavak 4. u stavku 5. članka 179. Zakona, Grupacija za geotermalnu energiju Zajednice obnovljivih izvore energije HGK ističe da je posve jasna namjera stručnog nositelja da već i tijekom probne eksploatacije naftno-rudarski objekti i postrojenja rade na siguran način, ali smatra da bi trebalo jasnije navesti o kojoj se vrsti dokumentacije radi. Naime, u sadašnjim uvjetima dokumentacijom koja dokazuje sigurnost postrojenja smatra se uporabna dozvola dobivena nakon uspješno provedenog tehničkog pregleda. | Nije prihvaćen | Člankom 179. stavkom 2. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika navedeno je da se probna eksploatacija mora izvoditi sukladno provjerenoj naftno-rudarskoj dokumentaciji te se isti stavak nije mijenjao. |
| 32 | INA Industrija nafte d.d. | Članak 63., Članak 184.b | Vezano za članak 184 b smatramo da je potrebno dodatno pojasniti određene slučajeve Mišljenja smo da nije jasno definirano što je s pokretnim postrojenjima koja dolaze na naftno-rudarski objekt – bušotinu, odrade radove prema programu i napuste lokaciju (npr. Postrojenje sa savitljivim tubingom ili dušikom, Postrojenja za: cementaciju, izvođenje elektrokarotažnih mjerenja, radove sa žicom, protočna mjerenja, itd.) na koja se ne bi trebalo primjenjivati odredbe ovog članka. U zakonu se nigdje ne navodi koje dozvole za rad trebaju imati pokretna naftno rudarska postrojenja te je u reviziji navedenog zakona i pripadajućih pravilnika potrebno uključiti mobilna naftno rudarska postrojenja, te također revidirati način ishođenja potrebne dokumentacije kako bi navedena (i nova) postrojenja mogla raditi, odnosno da se jasno propiše da ne trebaju imati odobrene projekte kao bušaća ili remontna postrojenja, a kako ovaj zakon to definira. Članak 184.b stavak 5. glasi (5) Operator može započeti s probnim radom prema projektu iz članka 184.a stavka 1. ovoga Zakona. Predlažemo brisati navedeni stavak budući nije jasno kada će se moći donijeti rješenje o probnom radu u slučaju bušaćeg / remontnog postrojenja. | Primljeno na znanje | Članak 184 b odnosi se samo na bušaća i remontna postrojenja te ne uključuje ostala pokretna postrojenja. |