Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o katastru infrastrukture
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRAVILNIK | Ako se zanemare s godinama uvriježena pravila ponašanja i nepisane norme po pitanju katastra infrastrukture, dolazi se do činjenice da još uvijek, niti trenutno važećim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) (u nastavku samo: Zakon) niti ovim prijedlogom Pravilnika o katastru infrastrukture (u nastavku samo: Pravilnik) nije definiran pojam „infrastruktura“. Pravilnikom je dan opis, iako i tu postoji nejasnoća, što čini infrastrukturu, ali ne postoji suštinska definicija tog pojma. Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) su definirani pojmovi infrastruktura i komunalna infrastruktura, međutim usporedbom tih definicija s opisom iz ovog Pravilnika što sve čini infrastrukturu, postaje evidentno da ti pojmovi nisu baš u cijelosti istovjetni. Definicije iz navedenog zakona su slijedeće: „infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara“ „komunalna infrastruktura su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja, krematoriji i površine javne namjene u naselju“ Za one koji će i pokušati konstatirati da je pojam infrastrukture evo tu upravo definiran, pa ga ne treba ponovno spominjati u Zakonu i Pravilniku, treba napomenuti da su navedene definicije dane isključivo u smislu Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i u smislu propisa i akata koji se donose na temelju tog zakona, a ako se već htjelo izjednačiti to i u nama aktualnim geodetskim propisima (Zakon i Pravilnik), onda je barem u Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina trebalo naglasiti da je pojam infrastruktura za potrebe tog zakona istovjetan pojmu infrastrukture iz Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19). Po pitanju infrastrukture smo svjedoci samo jedne od niza situacija u kojima se postavlja pitanje koje je iznad razine jednog pravilnika, a to je – što mi evidentiramo, kome to treba i čemu to sve služi? Osim podataka o međama koji su sastavni dio katastarskog operata i nisu nepromjenjivi, kako bi to mi geodeti voljeli obzirom da se naše zakonodavstvo temelji na rimskom pravu u kojem se sudskim putem uvijek i iznova može mijenjati međa, u katastarskom operatu se evidentiraju i podaci o zgradama. Nažalost ni tu situacija nije crno/bijela jer postoji nekoliko nedoumica koje desetljećima unatrag kolebaju struku i rezultirale su time da evidencije koje geodetska struka vodi i održava nisu baš uvijek jednako vođene, što greškom pojedinaca, što greškom cijelih PUK-ova. Dovoljno je istaknuti nedoumice oko evidentiranja stepenica, terasa i balkona. Međutim i bez toga, još uvijek postoje situacije u kojima nije potpuno jasno definirano i u praksi primijenjeno jednoznačno na području svih ili barem većine PUK-ova, što učiniti ako je zgrada sagrađena na dvije ili više katastarskih čestica. Može li se ili ne, zgrada kao takva evidentirati? Središnji ured je još prije dvije godine zauzeo stav da se zgrada treba evidentirati samo na jednoj katastarskoj čestici, a nikako ako je na dvije ili više katastarskih čestica. Iako Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) poznaje instrument „imanja dijela zgrade na susjednoj čestici“ – članak 155 navedenog zakona. Više puta je postavljeno i pitanje kao protuargument: čemu uopće evidencija, ako ne evidentiramo ono što u stvarnosti i jest? Pokazalo se da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja ima bolji osjećaj za ovu problematiku pa je tako Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) u članku 35. stavak 2. navedeno da se zgrada može evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica. Zatim se dolazi do slijedeće vrste podataka koje geodetska struka evidentira u operatu, a to su načini uporabe. Pa tu danas postoji cijeli niz uporaba, a unatoč višestrukim apelima HKOIG da se definiraju značenja pojedinih uporaba, kao uostalom i vrsta zgrada, to niti u postupku izrade pravilnika kojim se uređuju vrste zgrada i načini uporaba nije definirano. Barem da je za pojedini način uporabe navedeno, da je isti definiran sukladno posebnim propisom kojim se uređuje to i to. Međutim ni to se nije dogodilo, pa je geodetska struka i ovdje sama sebi otežala jednoznačnost u radu. Pa onda na pitanja oko toga je li neko zemljište pašnjak ili livada, odgovori državnih službenika su znali biti da ako mi geodeti nismo sigurni, da angažiramo agronome i slično. Umjesto da smo si svojim vlastitim propisima uredili pitanja koja su nam bitna. Do prošlogodišnjih izmjena Zakona o gradnji, ovlašteni inženjeri geodezije koji su sudjelovali u izradi dokumentacija za tehničke preglede cesta, nasipa, željeznica, mostova, nadvožnjaka i sl., itekako su dolazili u teške situacije u kojima su u konačnici radili po principu „veži konja gdje ti aga kaže“, jer su propisi oko evidentiranja građevina, odnosno kod izrade dokumentacije za tehnički pregled bili vrlo nedorečeni. Danas je to malo jednostavnije jer se kao dio dokumentacije za tehnički pregled, ako nije potreban geodetski elaborat, može priložiti geodetska snimka izvedenog stanja građevine. Nažalost, u katastarskom operatu se evidentira samo vanjski rubni dio jedinstvenog načina uporabe cijele npr. ceste, iako su zasigurno tokom izgradnje jednom izmjereni i brojni drugi podaci, poput ruba asfalta, kanala, nogostupa i drugih dijelova te ceste. Naravno, takvi podaci ne trebaju nužno biti sadržani u operatu katastra zemljišta ili nekretnina, ali zašto se takvi podaci ne iskazuju i ne vode u katastru infrastrukture? Tada bi se moglo tvrditi da je u propisu kojim se uređuje prostorno uređenje i propisu kojim se uređuju državna izmjera i katastar nekretnina, pa i katastar infrastrukture, značenje pojma infrastruktura ISTOVJETNO. A što je najbitnije za našu struku – naše evidencije bi po tom pitanju postale smislenije i potpunije, tj. korisnije drugim institucijama i korisnicima. Ako su naše evidencije korisne, to znači i da je geodetska struka korisna, što je vrlo slično pojmu „potreban“. Tko je potreban, bez njega se ne može, i taj ima budućnost. Tko nije koristan, s vremenom postaje nepotreban i nema budućnost. Geodetska struka je sa ushićenjem na Simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije 2017. godine slušala obraćanje današnjeg glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave u kojem je obećano da se zakoni iz područje geodetske djelatnosti više neće donositi bez pripadajućih pravilnika u paketu sa zakonima. Međutim, prošlo je skoro dvije godine od izmjena Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18), tek se ove godine usklađuju pravilnici kojima se uređuje katastar infrastrukture, pravilnik o geodetskim elaboratima, pravilnik kojim se uređuju načini uporabe zgrada i zemljišta još nije donesen itd. Treba naglasiti da niti Komora još nije u cijelosti izvršila svoje obaveze u donošenju akata iz svoje nadležnosti, a koje su propisane Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (25/18), niti su svi postojeći akti usklađeni sa navedenim zakonom. To je zadaća koju si je ovaj saziv rukovodstva Komore zadao izvršiti do kraja ove godine. Radi svega navedenog, lakše i bolje za struku bi bilo da ove dvije institucije započnu intenzivniju i kvalitetniju suradnju nego što je bila do sada. Ovim putem Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije želi još jednom pozvati Državnu geodetsku upravu na suradnju propisanu člankom 42. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 25/18), na način da predstavnike ovlaštenih inženjera geodezije počne uključivati u rad radnih skupina za izradu zakona i podzakonskih akata. Način da Komora o izradi pojedinog propisa iz nadležnosti Državne geodetske uprave doznaje danom objave na e-Savjetovanju, zasigurno nije u smislu gore navedenog članka Zakona. Komora u svom sadašnjem sazivu jest samostalna strukovna organizacija koja može i želi ponuditi nove poglede po pitanjima koja se tiču geodetske struke, geodetske politike i uloge geodetske struke u narednim desetljećima. Komora će u nastavku dati primjedbe po pojedinim člancima nacrta Pravilnika gdje je zaključeno da postoji potreba za poboljšanjem, a u ovom općem komentaru još će se ukazati na to da se u budućnosti razmisli o mogućnosti evidentiranja infrastrukture koja nije nužno „javna“. To se osobito odnosi na veća gospodarska postrojenja, ali zašto ne i npr. za obiteljske kuće ako netko to želi. Katastar infrastrukture može biti jedinstveno mjesto čuvanja podataka ne samo za javnu infrastrukturu već i za privatnu, barem za one koji to žele - dobrovoljno. Što kad bi se omogućilo jednom postrojenju da nakon što je izgrađeno, podatke o svojoj infrastrukturi, osim u svojim arhivima pohrani i u katastru. Možda se nekima takva mogućnost neće činiti potrebnom, ali jedan pouzdan i dobro uspostavljen katastar infrastrukture zasigurno bi s vremenom mogao pružiti korisnicima uslugu sigurnog i sustavnog čuvanja podataka o njihovoj infrastrukturi. Za 10-20 godina, nakon promjena vlasnika, nakon promjena generacije zaposlenika, u privatnim tvrtkama se takvi podaci često zagube i „nestanu“, dok se to u katastru infrastrukture ne bi događalo. To bi bila dugoročna investicija, a geodetskoj struci veliki plus. | Primljeno na znanje | Člankom 127. Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) propisano je da se u katastru infrastrukture evidentiraju vodovi elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture te drugi objekti koji joj pripadaju. Pravilnikom se detaljnije propisuju odredbe Zakona. |
| 2 | Milan Akmačić | PRAVILNIK | Bilo bi dobro da se prije upućivanja Pravilnika u javnu raspravu isti uputi relevantnim čimbenicima na usaglašavanje. Naime, kad je prijedlog upućen u javnu raspravu veoma je teško suštinski utjecati eventualne promjene. | Primljeno na znanje | Državna geodetska uprava kao tijelo javne vlasti nadležno za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata dužna je objaviti na internetskoj stranici e- savjetovanja nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za donošenje i ciljeva koji se žele postići savjetovanjem. Upravo je cilj javnog savjetovanja da se svi relevantni čimbenici upoznaju s nacrtom Pravilnika te dostave svoje primjedbe/komentare/prijedloge. |
| 3 | Božidar Čapalija | PRAVILNIK | Članak. 8. stavak 1 - predloženo je da profil cijevi kod odvodnje bude u centimetrima. Vezano za današnji tehnički opis kod proizvođača svih tipova odvodnih cijevi isti se iznose u milimetrima, stoga predlažem da tako stoji i u ovom pravilniku. | Prihvaćen | Promijeniti će se izričaj. |
| 4 | Marko Mlinarić | PRAVILNIK | Općenito nije loš pravilnik, u načelu prepisan NN 29/2017, sa dodacima JIT i SKI, očekujemo tehničke specifikacije (za koje nije naveden rok u kojem bi trebale biti izdane) koje bi detaljnije definirale izradu i načine vođenja KI, te na taj način ujednačila postupanja svih aktera. | Prihvaćen | U Pravlniku dodan je članak 61 koji glasi:“ Glavni ravnatelj će tehničke specifikacije iz članka 17. stavka 1. ovoga Pravilnika donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika“. |
| 5 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. | Nomotehnički uskladiti. U ovom članku je navedeno što se sve propisuje ovim Pravilnikom i tako redom: sadržaj – odgovara nazivu poglavlja II; način izradbe – trebao bi odgovarati nazivu poglavlja III, međutim naslov poglavlja III jest osnivanje katastra infrastrukture; vođenje i održavanje katastra infrastrukture – odgovara naslovu poglavlja IV; uspostava jedinstvene baze podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima – trebalo bi odgovarati naslovu poglavlja V sa razlikom što se u poglavlju ne spominje „građevinskim“ pa je to potrebno uskladiti; način dostavljanja te vrsta i struktura podataka o infrastrukturi, promjenama podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima – trebalo bi odgovarati naslovu poglavlja VI, a koji trenutno glasi „dostupnost podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima – jedinstvena informacijska točka“. Obzirom da je terminologija u ovom članku usklađena sa člankom 134. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, predlaže se uskladiti nazive poglavlja sa ovim člankom u kojem se propisuje što je sadržaj ovog Pravilnika. | Prihvaćen | Cjelokupni tekst Pravilnika usklađen je s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Naziv poglavlja III je izmijenjen na način da glasi:”Način izradbe katastra infrastrukture”. U naslovu poglavlja V dodana je riječ “građevinskim” |
| 6 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Komentar 1: Članak 4. promijeniti tako da glasi: (1) Vođenje i održavanje katastra infrastrukture obuhvaća postupak pregledavanja i potvrđivanja geodetskih elaborata izrađenih za potrebe održavanja katastra infrastrukture te unošenje podataka iz tih elaborata u katastar infrastrukture. (2) Preuzimanje promjena podataka infrastrukture iz razmjenskog formata koji je propisan tehničkim specifikacijama jednom godišnje. Obrazloženje 1: Kroz programe održavanja i revitalizacije elektroenergetske mreže samo u HEP ODS-a svakodnevno se vrši zamjena i ugradnja opreme na postojećim vodovima (kabelske spojnice, odvodnici prenapona, stupovi, kabeli, itd.). Temeljem izvedenih radova u 2019. godini procjenjujemo da bi HEP ODS na godišnjoj razini trebao izraditi više od 133.000 geodetskih elaborata infrastrukture, što predstavlja golemu količinu geodetskih elaborata infrastrukture koje je potrebno izraditi i predati u katastar na dnevnoj osnovi (oko 365 elaborata dnevno). Stoga predlažemo da se novoizgrađena infrastruktura evidentira na temelju potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture, a promjene podataka pod (2) u katastru infrastrukture provode jednom godišnje kroz razmjenski format HR-KI/JIT, čime će se zadovoljiti vremenski rok u kojem promjene podataka moraju biti evidentirane u katastru infrastrukture. | Nije prihvaćen | Člankom 131. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) propisano je da se promjene podataka provode temeljem potvrđenog geodetskog elaborata o infrastrukturi. |
| 7 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. | U ovom Pravilniku se spominju pojmovi „informacijski sustav katastra infrastrukture“ te „jedinstvena informacijska točka“. Obzirom da ovi pojmovi nigdje prethodno, pa tako ni ovim Pravilnikom nisu čvrsto definirani, predlaže se da se u okviru Pravilnika daju definicije ovih pojmova. Nejasno definiranje ovakvih pojmova dovodi do situacija neujednačenog postupanja i tumačenja. Jedan od najboljih primjera što se događa kada pojmovi nisu jasno definirani i razgraničeni (iako se ovaj primjer tematski ne veže na ovaj Pravilnik), jest izjednačavanje pojma BZP sa pojmom katastra nekretnina (u SDGE-u su ta dva pojma izjednačena), a što nije isto. Nažalost, do danas se DGU nije jasno i nedvosmisleno izjasnila je li BZP isto što i katastar nekretnina ili je BZP samo jedan od koraka prema katastru nekretnina, pa tako imamo katastarske općine koje su se prelaskom u BZP počele tretirati kao katastar nekretnina iako se radi o katastarskim općinama čiji su planovi nastali katastarskim izmjerama prije pedesetak i više godina, npr. k.o. Jaruge, k.o. Velika Kopanica i sl. Ovim putem apeliramo da se takva loša praksa zaustavi te da se po donošenju novih propisa pojmovi i njihove razlike definiraju na jasan način. Neka pojmovi „informacijski sustav katastra infrastrukture“ te „jedinstvena informacijska točka“ budu upravo prvi takav primjer. | Primljeno na znanje | Navedeni pojmovi propisani su Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) i Pravilnikom |
| 8 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 7. | Komentar 1: Pravilnik ne pokriva slučaj kada se na istom stupu nalazi infrastruktura različitih vlasnika, odnosno upravitelja (npr. vodovi niskog napona, javne rasvjete i elektroničke komunikacijske infrastrukture). Komentar 2: Iz Članka 7., stavak (1), točka 1. b) brisati transformatorske stanice na stupu. Obrazloženje 2: Transformatorska stanica na stupu nije zasebna vrsta objekta, već predstavlja način izvedbe objekta Transformatorska stanica. Osim transformatorske stanice na stupu postoje i druge izvedbe objekta Transformatorska stanica. Smatramo da podjela prema izvedbi ne treba biti predmet katastra infrastrukture. Komentar 3: Iz Članka 7., stavak (1), točka 1. b) brisati kabelske spojnice. Obrazloženje 3: Kabelske spojnice nisu osnovni elementi elektroenergetske mreže već se ubrajaju u kabelski spojni pribor koji se svakodnevno ugrađuje na mjestima kvarova i spojnim mjestima. U kabelske spojnice ubrajaju se i čahure na nadzemnim samonosivim kabelskim snopovima. Kabelska spojnica sastavni je dio kabela, a lokacija kabelske spojnice evidentira se u centralnoj bazi prostornih i tehničkih podataka HEP ODS-a isključivo radi lakše detekcije mjesta kvara. Stoga smatramo da se kabelske spojnice ne trebaju voditi u katastru infrastrukture. Komentar 4: Iz Članka 7., stavak (1), točka 1. b) brisati kabelske petlje. Obrazloženje 4: Kabelska petlja sastavni je dio podzemnog kabelskog voda (nije zaseban element elektroenergetske mreže) i definirana je trasom kabelskog voda (položajni podaci o infrastrukturi). Stoga smatramo da kabelska petlja ne treba biti izdvojeni objekt u katastru infrastrukture. Komentar 5: Iz Članka 7., stavak (1), točka 1. b) brisati odvodnici prenapona. Obrazloženje 5: Odvodnik prenapona je uređaj koji se koristi u svojstvu zaštite elektroenergetske distribucijske mreže od atmosferskih i sklopnih prenapona. Osim u nadzemnim NN mrežama primjenjuju se i u elektroenergetskim postrojenjima (transformatorske stanice i rasklopišta). Odvodnici prenapona nisu osnovni elementi elektroenergetske mreže već se ubrajaju u sekundarnu (zaštitnu) opremu elektroenergetskog sustava. Smatramo da se isti ne trebaju voditi u katastru infrastrukture. Komentar 6: Članak 7., stavak (1) točka 1. b) promijeniti tako da glasi: (b) Objekti koji napajaju vodove elektroenergetske mreže su: hidroelektrane, termoelektrane, plinske elektrane, vjetroelektrane, solarne (foto-naponske) elektrane i transformatorske stanice. Objekti koji pripadaju vodovima elektroenergetske mreže su: rasklopne i ispravljačke stanice, razvodni ormari, priključna mjesta, punionice za električna vozila, zdenci (galerije, komore), okna, nosači vodova i stupovi. Rasvjetna mjesta, promidžbeno-informativni stupovi s rasvjetom, javni satovi na stupu, semafori, ormari s uređajima za regulaciju prometa (kamere za nadzor, uređaji za parkiranje, radari, brojači prometa) pripadaju potrošačima električne energije. Obrazloženje 6: Elektrane svih tipova ne pripadaju vodovima, nego vodovi izlaze iz elektrana i prenose električnu energiju do potrošača uz transformaciju. U tom duhu potrebno je promijeniti postojeću prvu točku u Članku 7. Rasvjetna mjesta, promidžbeno-informativni stupovi s rasvjetom, javni satovi na stupu, semafori, ormari s uređajima za regulaciju prometa (kamere za nadzor, uređaji za parkiranje, radari, brojači prometa) ne pripadaju vodovima, već su to potrošači koji su vodovima priključeni na distribucijsku elektroenergetsku mrežu. | Djelomično prihvaćen | Mješoviti stupovi propisani su tehničkim specifikacijama Iz članka 7. Stavka 1. točka 1. b ovog nacrta Pravilnika briše se transformatorska stanica na stupu. Kabelske spojnice su elementi elektroenergetske mreže i kao takve se snimaju prilikom izvođenja geodetskog snimanja infrastrukture. Kod visokonaponskih (npr.110 kV) podzemnih vodova to su vrlo složeni elementi. Podzemni kabelski vod se snima kontinuirano. U slučaju kabelske petlje to je nemoguće, pa je slijedom toga definiran objekt kabelska petlja. Odvodnici prenapona su objekti elektroenergetske mreže. Pod objekti koji pripadaju vodovima elektroenergetske mreže misli se na objekte elektroenergetske infrastrukture. |
| 9 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 8. | Komentar 1: Članak 8., stavak (1), alineja 1 promijeniti tako da glasi: – za elektroenergetske mreže broj vodiča, naponska razina i vrsta voda, a za kabelske kanalizacije vrsta kanalizacije, broj i profil cijevi (u milimetrima) te vrsta materijala Obrazloženje 1: Pojam kabel potrebno je zamijeniti pojmom vodič iz razloga što pojam kabel ukazuje na podzemni vod, dok se pojam vodič općenito koristi za sve vrste vodova. Smatramo da kroz katastar infrastrukture trebaju biti dostupni podaci o osnovnim tehničkim karakteristikama vodova. Stoga je pojam napon potrebno zamijeniti pojmom naponska razina (SN ili NN), a pojam tip kabela zamijeniti pojmom vrsta voda (podzemni/nadzemni/podmorski/podvodni). Tip kabela (ili vodiča općenito) određuje prijenosnu moć voda i uz ostale parametre mreže utječe na tehničko rješenje priključenja novih korisnika na distribucijsku elektroenergetsku mrežu. Postupak priključenja propisan je Pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, temeljem kojih se na zahtjev investitora izdaje Elektroenergetska suglasnost ili izrađuje Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) građevine budućeg korisnika mreže. Ukoliko ostali parametri mreže nisu poznati, tip vodiča djelomično opisuje stanje razmatrane elektroenergetske mreže, što indirektno može utjecati na pogrešne procjene rizika i donošenje loših poslovnih odluka investitora. Stoga smatramo da podatak o tipu kabela (ili vodiča općenito) ne treba biti javno dostupan putem katastra infrastrukture jer će se isti dostaviti na zahtjev investitora, nakon izrade EOTRP-a. S obzirom da se u katastru infrastrukture ne vodi podatak o tipu kabela (vodiča) za elektroničke komunikacijske mreže (Članak 8., stavak (1), alineja 2), smatramo da isto treba vrijediti i za vodove elektroenergetske mreže. Kabelska kanalizacija može biti izvedena PVC/PEHD cijevima položenim u zemlju koje se uvode u kabelske zdence. S obzirom na različite dimenzije uzdužnog profila kabelskog zdenca i dimenzija rova u koji se polažu cijevi dimenzija kanalizacije nije jednoznačno određena. Stoga smatramo da se u katastru infrastrukture ne treba voditi podatak o dimenzijama kabelske kanalizacije. | Nije prihvaćen | Pojam kabel se ne može definirati kao podzemni vod. Kategorija podzemni (uz nadzemni, podmorski i podvodni) definirana je prema položaju polaganja što je definirano u tehničkim specifikacijama kroz razmjenski format podataka. Pojam napon se iskazuje u mjernoj jedinici (volti, kilovolti) jednako kao i naponske razine tako da tu nema razlike. Razmjenski format podataka koji je sastavni dio tehničkih specifikacija omogućava zapis o podacima cijevi (PVC, PEHD…) kroz zajedničke objekte infrastrukture kao i posebno za pojedinu vrstu infrastrukture kroz atribut opis objekta. |
| 10 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 11. | Izraz „mail adresa“ zamijeniti izrazom „adresa elektroničke pošte“, u duhu hrvatskog jezika. | Prihvaćen | U čl. 11 Pravilnika izmijenjen je izričaj “službena mail adresa” u “adresa elektroničke pošte“ |
| 11 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | SADRŽAJ KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 13. | Komentar 1: Članak 13., alineja 6 promijeniti tako da glasi: – ime jedinice lokalne samouprave, imena naselja u kojima je infrastruktura izgrađena Obrazloženje 1: Podatak o imenu ulice ili rudine je predetaljan za podatak na naslovnici elaborata za velike infrastrukturne objekte poput NN mreža naselja i sl. | Nije prihvaćen | Čl. 13. Pravilnika se odnosi na sadržaj popisa infrastrukture koji vodi tijelo nadležno za osnivanje, vođenje i održavanje katastra infrastrukture |
| 12 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | OSNIVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 17. | Ovim člankom, stavkom 1. je propisano da će se izgled geodetskog elaborata infrastrukture i zapisi propisati posebnim tehničkim specifikacijama. HKOIG se protivi nastavku ovakve prakse Državne geodetske uprave po kojoj se najznačajnije odredbe za praktični rad propisuju specifikacijama koje se donose naknadno i nisu vidljive na javnim savjetovanjima. Iz trenutno postojećih specifikacija (vezanih uz geodetske elaborate) evidentno je da se njima propisuju i „postupanja“ u određenim situacijama što nije i ne smije biti predmet specifikacija već zahtjeva razinu pravilnika. Postupanja se ne mogu propisivati specifikacijama, te će Komora u budućnosti reagirati na takve odredbe. Nadalje, ako su određene tehničke specifikacije sastavni dio određenog pravilnika, onda se ne može prihvatiti objava prijedloga pravilnika na javnom savjetovanju bez upravo tih specifikacija. Također, izrada specifikacija bez ikakvog sudjelovanja predstavnika struke, a što HKOIG jest sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti, nije dobar put unapređenja odnosa privatnog i javnog djela struke. Dosad više puta dana pojašnjenja iz Državne geodetske uprave, da su specifikacije praktičnije od pravilnika jer se lakše po potrebi mogu mijenjati i prilagođavati, pokazala su se kao prazna priča jer unatoč brojnim primjedbama na tehničke specifikacije koje su pratile Pravilnik o geodetskim elaboratima, nikakve izmjene u specifikacijama se nisu događale, odnosno pokazale su se krutim i nepromjenjivima isto kao i sami pravilnici. | Djelomično prihvaćen | Tehničke specifikacije nisu sastavni dio ovog Pravilnika. U članku 17. Pravilnika dodan je stavak 4 koji glasi:” Tehničke specifikacije iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se na mrežnim stranicama Državne geodetske uprave”. |
| 13 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | OSNIVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 17. | Komentar 1: Članak 17., stavak (1) promijeniti tako da glasi: (1) Vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture koji su obvezni podatke o infrastrukturi u svom vlasništvu odnosno kojom upravljaju dostavljati u skladu sa člankom 126. Zakona, podatke dostavljaju u skladu s tehničkim specifikacijama kojima se propisuje izgled geodetskog elaborata infrastrukture i zapisi (u daljnjem tekstu: tehničke specifikacije) ili u razmjenskom formatu propisanom tehničkim specifikacijama. Obrazloženje 1: Za potrebe inicijalnog unosa podataka o vodovima u sustav HR-KI izrađen je razmjenski format HR-KI/JIT-a u okviru kojeg je opisana razmjenska struktura i format podataka koji će se koristiti za inicijalni unos i temeljem kojeg je HEP ODS dostavio podatke DGU. S obzirom da je razmjenski model HR-KI/JIT službeno propisan od strane DGU-a smatramo da unos podataka prema razmjenskom formatu treba biti jednakovrijedan geodetskom elaboratu infrastrukture, što je potrebno navesti u Članku 17. | Nije prihvaćen | Tehničkim specifikacijama propisat će se i zapisi za inicijalni unos, sukladno razmjenskom formatu. |
| 14 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | OSNIVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 18. | Osvrt na situaciju iz stavka 3. ovog članka. Nejasno je što se događa dalje ukoliko dođe do ove situacije. Smatrat će se da se nisu ispunili uvjeti za unos podataka u katastar infrastrukture i što onda? Hoće li se smatrati da ti podaci onda ne postoje, je li vlasnik odnosno upravitelj infrastrukture u novom roku ponovno dužan obaviti dostavu ovih podataka ili što? Iz Pravilnika se ne vidi što se dalje događa sa ovim podacima koji nisu ušli u katastar infrastrukture te se predlaže da se Pravilnikom ova situacija dodatno pojasni, u suprotnom će se događati da nakon što podaci jednom budu odbijeni, tu će priča stati i katastar infrastrukture će ostati bez tih podataka. To nije dobar pristup u pisanju pravilnika. | Primljeno na znanje | Člankom 126. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) propisana je obaveza dostave podataka od strane upravitelja odnosno vlasnika infrastrukture, ,a čl. 185. istog Zakona prekršajne odredbe za neispunjavanje obveze iz čl. 126. |
| 15 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | OSNIVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 18. | Komentar 1: Članak 18., stavak (1) promijeniti tako da glasi: (1) Ukoliko podaci iz članka 17. stavka 1. ovoga Pravilnika nisu u skladu s tehničkim specifikacijama ili u skladu s razmjenskim formatom, tijelo nadležno za osnivanje, vođenje i održavanje katastra infrastrukture obavještava vlasnika odnosno upravitelja da ih u roku ne dužem od 60 dana po zaprimanju obavijesti dopuni odnosno ispravi. | Nije prihvaćen | Tehničkim specifikacijama propisat će se i zapisi za inicijalni unos, sukladno razmjenskom formatu. |
| 16 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | OSNIVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 19. | Članak se treba izmijeniti tako da glasi: „Za potrebe osnivanja katastra infrastrukture obavezno se koriste i podaci iz geodetskih elaborata infrastrukture pregledanih i potvrđenih prema ranije važećim propisima (za dodatnu raspravu bi bio nastavak rečenice: ukoliko je podatke o koordinatama moguće prevesti u ravninsku kartografsku projekciju HTRS96/TM, a podatke o visinama (H) u referentni visinski sustav Republike Hrvatske HVRS71)“ HKOIG smatra da nije dopustivo podatke o infrastrukturi iz geodetskih elaborata koje katastarski uredi već posjeduju, tek olako ostaviti na „može se“. Takva formulacija apsolutno ne obvezuje niti ima ikakve posljedice ako pojedini katastarski uredi odluče uopće ne analizirati prethodne geodetske elaborate te ih samo ostaviti u podrumima kao što je sada česta praksa izuzev nekoliko katastarskih ureda koji se ove evidencije trude koliko toliko održavati i činiti korisnima. Treba imati na umu da potvrđeni geodetski elaborati u pravilu upravo znače da sadrže sve potrebne informacije o infrastrukturi kako su to propisivali prijašnji propisi, te da bi sukladno tome upravo oni bili najprikladniji i najbrži način za uspostavu evidencija katastra infrastrukture. Nažalost, čitajući prijedlog Pravilnika u cijelosti, stječe se dojam da je sav posao pripreme podataka o već postojećoj infrastrukturi prebačen na vlasnike odnosno upravitelje infrastrukture iako Državna geodetska uprava u svom posjedu ima značajnu količinu podataka o infrastrukturi iz izrađenih geodetskih elaborata. | Djelomično prihvaćen | Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) propisuje da se katastar infrastrukture osniva i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu infrastrukture dužni osnovati i voditi vlasnici odnosno upravitelji te dostaviti Državnoj geodetskoj upravi. |
| 17 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | OSNIVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 20. | Ovaj komentar odnosi se na članak 21. Pravilnika, ali kako vjerojatno omaškom nije moguće upisati komentar na članak 21. isti navodimo ovdje kako slijedi. Ovaj članak je također nedorečen, odnosno nezavršen. Prvo, nije definiran rok u kojem će nadležno tijelo provesti ove radnje. Što se događa ukoliko tijelo nadležno za osnivanje, vođenje i održavanje katastra infrastrukture utvrdi da se u geodetskom elaboratu katastra vodova odnosno katastra infrastrukture, koji je potvrđen u skladu sa ranije važećim propisima, prikazana infrastruktura položajno i/ili visinski prema podacima o osnovnim tehničkim karakteristikama i/ili opisu razlikuje od infrastrukture unesene u inicijalni unos te obavijesti vlasnika odnosno upravitelja? Odredba propisuje suhoparno „obavještava ga radi utvrđivanja stvarnog položaja…“. Kako će se onda stvarni položaj utvrđivati, kakva je daljnja procedura, opet priča staje i postoji bojazan da se u katastar infrastrukture neće uvesti nikakvi podaci. Predlaže se propisivanje daljnjeg postupanja, što je sve potrebno učiniti i na koji način, a da se ti podaci u konačnici unesu u evidencije. | Djelomično prihvaćen | U čl. 21 ovog Pravilnika dodan je stavak 2 koji glasi:” Putem obavijesti iz stavka 1. ovoga članka će se dogovoriti daljnje aktivnosti s upraviteljem odnosno vlasnikom infrastrukture i usuglasiti koji podaci su predmet unosa u evidenciju.“ Tijelo nadležno za osnivanje katastra infrastrukture nakon inicijalnog unosa podataka od strane upravitelja odnosno vlasnika infrastrukture moći će uspoređivati podatke inicijalnog unosa i podatake iz potvrđenih geodetskih elaborata infrastrukture te u slučaju razlike putem obavijesti dogovoriti daljnje aktivnosti s upraviteljem odnosno vlasnikom infrastrukture. |
| 18 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 22. | Stavkom 1. ovog članka je propisano da se na temelju geodetskog elaborata infrastrukture provode promjene u katastru infrastrukture. Još se u članku 47. stavku 2. spominje izjava upravitelja koja se prilaže elaboratu infrastrukture zajedno uz zahtjev za pregled i potvrđivanje elaborata, a u kojoj se među ostalim navodi samo da upravitelj odnosno vlasnik predlaže provedbu promjene u katastru infrastrukture temeljem potvrđenog elaborata. Međutim, nije propisano, treba li se za provedbu promjena podnijeti poseban zahtjev, tko podnosi zahtjev ili to katastarski ured odnosno tijelo nadležno za osnivanje, vođenje i održavanje katastra infrastrukture radi po službenoj dužnosti odmah nakon potvrđivanja elaborata? Predlaže se da se Pravilnikom propiše i razjasni ova procedura. | Primljeno na znanje | U čl. 46. stavak 2 Pravilnika propisano je da se u izjavi predlaže provedba promjene u katastru infrastrukture temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture. |
| 19 | Termoplin d.d. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 22. | Članak 22. stavak 1. prijedloga Pravilnika: Predlažemo da se u članku 22. stavku 1. Pravilnika na kraju rečenice briše točka te da se dodaju riječi: „samo u slučaju kada se isti predaje radi obavljanja tehničkog pregleda u postupku izdavanja uporabne dozvole sukladno Zakonu o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19).“ Prijedlog čl. 22. stavak 1. Pravilnika: (1) Promjene podataka iz članaka 7., 8. i 9. ovoga Pravilnika, provode se u katastru infrastrukture na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata infrastrukture samo u slučaju kada se isti predaje radi obavljanja tehničkog pregleda u postupku izdavanja uporabne dozvole sukladno Zakonu o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19). | Nije prihvaćen | Čl 33. Pravilnika o katastru infrastrukture propisane su svrhe evidentiranja kada se izrađuje geodetski elaborat infrastrukture. Geodetski elaborati infrastrukture ne izrađuju se isključivo u svrhu tehničkog pregleda u postupku izdavanja uporabne dozvole |
| 20 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 22. | Komentar 1: Članak 22., stavak (1) promijeniti tako da glasi: (1) Promjene podataka iz članaka 7., 8. i 9. ovoga Pravilnika, provode se u katastru infrastrukture na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata infrastrukture ili u razmjenskom formatu propisanom tehničkim specifikacijama. Obrazloženje 1: Kroz programe održavanja i revitalizacije elektroenergetske mreže HEP ODS-a svakodnevno se vrši zamjena i ugradnja opreme na postojećim vodovima (kabelske spojnice, odvodnici prenapona, stupovi, kabeli, itd.). Podaci za 2019. godinu dani su u nastavku: - ugrađeno novih 185.893 kom kabelskih spojnica; ovisno o tipu kabela na nadzemnoj/podzemnoj dionici voda ugrađuje se 1-4 kom kabelskih spojnica temeljem čega bi trebalo izraditi oko 50.000 geodetskih elaborata infrastrukture (procjena), - ugrađeno ili zamijenjeno 17.133 kom odvodnika prenapona; svaka zamjena na lokaciji znači ugradnju novog tipa odvodnika jer se stari tipovi više ne proizvode temeljem čega bi trebalo izraditi 17.133 geodetskih elaborata infrastrukture, - zamijenjeno 31.732 kom stupova; svaka zamjena na lokaciji uglavnom znači ugradnju novog tipa stupa (promjena vrste drveta jela/kesten, promjena visine stupova, promjena promjer/debljine stupova, promjena betonskih nogara/nosača stupova i sl.), temeljem čega bi trebalo izraditi približno 31.732 geodetskih elaborata infrastrukture, - zamijenjeno 623 km podzemnog kabela na 11.129 lokacija, 748 nadzemnog kabela na 8.600 lokacija te 546 km neizoliranih nadzemnih vodiča na 14.128 lokacije; svaka zamjena na lokaciji znači ugradnju novog tipa vodiča jer se stari tipovi više ne proizvode temeljem čega bi trebalo izraditi 33.857 geodetskih elaborata infrastrukture Sukladno zahtjevima iz Članka 22, stavak (3) procjenjujemo da bi HEP ODS na godišnjoj razini radi promjene položajnih podataka o infrastrukturi i promjene osnovnih tehničkih karakteristika trebao izraditi oko 133.000 geodetskih elaborata infrastrukture, što predstavlja golemu količinu geodetskih elaborata infrastrukture koje je potrebno izraditi i predati u katastar na dnevnoj osnovi (oko 365 elaborata dnevno). Ako se k tome pribroje promjene na postojećim priključcima i rekonstrukciji priključnih mjesta, broj geodetskih elaborata infrastrukture značajno je veći od prethodno navedenog. Stoga predlažemo da se usvoje prijedlozi izmjena Članaka 7. i 8. ovog Pravilnika. Nadalje predlažemo da se novoizgrađena infrastruktura evidentira na temelju potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture, a promjene podataka u katastru infrastrukture provode kvartalno kroz razmjenski format HR-KI/JIT, čime će se zadovoljiti vremenski rok u kojem promjene podataka moraju biti evidentirane u katastru infrastrukture. U suprotnom, HEP ODS ne može ispoštovati zahtjeve iz Članka 22., stavak (1) i stavak (3). | Nije prihvaćen | Čl, 131. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18) propisuje na koji način se provode promjene podataka u katastru infrastrukture, a to je temeljem potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture. |
| 21 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 23. | Komentar odnosi se na članak 24. ovog Pravilnika. Izmijeniti točku 1. stavak 1. tako da glasi: „– prikupljanje podataka o postojećoj evidentiranoj infrastrukturi unutar granice područja obuhvaćenog elaboratom“ | Nije prihvaćen | Člankom 23. Pravilnika propisano je prikupljanje podataka na granici područja obuhvaćenog elaboratom radi spajanja infrastrukture obuhvaćene elaboratom na postojeću već evidentiranu, dok članak 24. propisuje obvezu preuzimanja podataka unutar granica područja radi evidentiranja promjena na evidentiranoj infrastrukturi. |
| 22 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 25. | Komentar se odnosi na članak 27. ovog Pravilnika. Predlaže se izmjena stavka 2. ovog članka tako da glasi: „(2) Za izmjeru postojeće, do sada neevidentirane infrastrukture, kao i za izmjeru novopostavljene infrastrukture koja je zatrpana prije obavljene izmjere pri otvorenom rovu, koriste se pripadajući vidljivi vanjski znaci, a otkrivanje se obavlja tragačem (tragač kabela, georadar i druga oprema za otkrivanje podzemne infrastrukture), otkopavanjem ili tragačem i otkopavanjem infrastrukture.“ Kako je sada napisano, iz stavaka 1. i 2. je razvidno da se izmjera nove infrastrukture tobože treba mjeriti uvijek u otvorenom rovu što često nije izvedivo ili radi sigurnosnih mjera gradilišta, ili zato što izvođač građevinskih radova nije o radovima obavijestio ovlaštenog geodetskog izvoditelja. Ostavljanjem odredbi kako su trenutno napisane, novosagrađena infrastruktura se ne bi smjela detektirati tragačem što bi opet dovodilo nadležne na tehničkim pregledima za dio građevina u nemogućnost izdavanja uporabne dozvole, ili bi se ovlaštene geodetske izvoditelje prisiljavalo da potpisuju lažne izjave da je infrastruktura snimana u otvorenom rovu, a nije. Molimo Državnu geodetsku upravu da pomogne geodetskim izvoditeljima i stane u njihovu zaštitu i donese Pravilnik na način da bude provediv u stvarnosti bez davanja lažnih izjava. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri izričaju članka. |
| 23 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 25. | Komentar se odnosi na članak 26. ovog Pravilnika. Izmijeniti točku 2. ovog članka tako da glasi: „– izmjeru lomnih točaka infrastrukture u visinskom smislu (kod odvodnje na dnu unutrašnjosti cijevi ili dnu kanala, a kod ostalih vodova na tjemenu voda)“ Kako je sada napisano, može sugerirati i da se opaža vanjski rub cijevi na dnu. Imajući na umu da stjenke cijevi mogu biti značajnih debljina, treba jasno naglasiti da je dno unutrašnjosti cijevi zapravo taj potrebni podatak. | Nije prihvaćen | Pod pojmom dno cijevi podrazumjeva se dno unutrašnjosti cijevi. Predlagatelj ostaje pri izričaju članka. |
| 24 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 25. | Komentar 1: U Članku 27., stavak (4) potrebno je detaljnije propisati način mjerenja visine vodiča na stupovima, s obzirom na različite tipove konzola. | Nije prihvaćen | Načini mjerenja ne propisuju se Pravilnikom. |
| 25 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 29. | Uvjet da udaljenost izmjerenih točaka na trasi izgrađene infrastrukture ne smije biti veća od 50 metara je usporediva sa hipotetskim uvjetom da udaljenost između dvije međne točke ne može biti veća od 50 metara. Apsolutno je nepotrebno snimati dodatne točke ukoliko ne dolazi do promjene smjera međe, odnosno u slučaju ovog Pravilnika – infrastrukture. Isto tako, ovaj uvjet ni na koji način ne uvjetuje ili definira obvezu određivanja koordinata uistinu potrebnih točaka na infrastrukturi, a to su lomne točke u položajnom i visinskom smislu. Člankom 26. ovog Pravilnika je propisano sve što je potrebno za osigurati pouzdan snimak izvedene infrastrukture, a to je odredba koja propisuje da se za potrebe izmjere određuju lomne točke u položajnom ili visinskom smislu. Koliko je uistinu opravdano i nužno propisivati mjerenje dodatne točke na odvodnji u pravcu između dva okna koja su na razmaku od npr. 60 metara? Članak 26. je propisao sve obaveze, članak 29. se predlaže brisati. | Nije prihvaćen | Čl. 28 pravilnika propisuje udaljenost izmjerenih točaka na trasi izgrađene infrastrukture do 50 m kako bi se izbjegla prevelika generalizacija prikaza. |
| 26 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 30. | Položajna točnost 0.10 m sa vjerojatnošću 95% do prije dvije godine nije bila propisana niti za lomne točke međa u katastarskim općinama izvan sjedišta velikih gradova. Nadalje, lako je zamisliti i postići navedenu točnost prilikom izmjere odvodnje, što je zapravo i smisleno, pogotovo u visinskom smislu. Međutim, mjeriti položaj npr. niskonaponskog elektroenergetskog kabela koji je praktički jedna velika vijugava „glista“ i zahtijevati 0.1 m položajne točnosti je apsolutno besmisleno. Također, otkrivanje položaja instalacija sa 0.1 m je više nego neizvedivo u bilo kojem obliku. Komora predlaže izrađivaču ovog Pravilnika da se održe konzultacije sa predstavnicima Komore i o ovoj temi detaljnije raspravi. Ovaj kriterij položajne točnosti nije provediv za svu infrastrukturu. | Nije prihvaćen | Člankom 29. stavak 2. Pravilnika propisana je kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka infrastrukture i I pripadajućih objekata te lomnih točaka otkrivene infrastrukture. |
| 27 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 30. | Komentar 1: Članak 30., stavak (1) promijeniti tako da glasi: (1) Terenska mjerenja za geodetske elaborate infrastrukture u svrhu evidentiranja promjena na infrastrukturi u katastru infrastrukture moraju biti obavljena osloncem na geodetsku osnovu ili korištenjem usluge visokopreciznog pozicioniranja CROPOS Državne geodetske uprave. | Nije prihvaćen | Propisanom točnošću posredno je određena metoda mjerenja. |
| 28 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 31. | Stavak 2. ovog članka uopće nije vodio računa o logici da priključak često nije na zidu, već da može biti i u šahtu, pogotovo za vodovodne instalacije. Stoga se predlaže izmjena stavka 2. tako da glasi: „(2) Za potrebe evidentiranja kućnog priključka, ako se isti nalazi na samom ulazu u građevinu, obvezno se provodi geodetska izmjera dijela zgrade ili druge građevine na mjestu kućnog priključka.“ Iako bi sasvim prihvatljivo bilo i potpuno izbaciti stavak 2. | Djelomično prihvaćen | Mijenja se izričaj članka 30. stavak 2. Pravilnika na način da isti glasi: “Za potrebe evidentiranja kućnog priključka, kada se isti nalazi na zidu građevine, obvezno se provodi geodetska izmjera dijela zgrade ili druge građevine na mjestu kućnog priključka”. |
| 29 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 33. | Nakon stavka 1. dodati novi stavak koji glasi: „(2) Jednim geodetskim elaboratom infrastrukture može se obuhvatiti više vrsta različite novoizgrađene, napuštene i uklonjene infrastrukture i promjena na različitim vrstama infrastrukture ukoliko je riječ o: – kućnim priključcima i – infrastrukturi istih ili različitih vlasnika ili upravitelja izgrađenoj u istom rovu, galeriji ili kanalizaciji.“ Dosadašnji stavak 2 postaje stavak 3. | Nije prihvaćen | S obzirom na tendenciju prelaska na digitalne geodetske elaborate infrastrukutrete s obzirom na specifičnosti pojedine infrastrukture kao i definiranja pojedinih elementa i implementaciju automatskih kontrola pri uvozu u sustav katastar infrastrukture, dolazimo do nužnosti razdvajanja pojedinih infrastruktrura zasebno. |
| 30 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 33. | Komentar 1: Članak 33., stavak (1) promijeniti tako da glasi: (1) Geodetski elaborati infrastrukture mogu biti izrađeni ili se promjene na infrastrukturi mogu preuzetii iz razmjenskog formata koji je propisan tehničkim specifikacijama jednom godišnje u svrhu evidentiranja: Obrazloženje 1: Kroz programe održavanja i revitalizacije elektroenergetske mreže samo u HEP ODS-a svakodnevno se vrši zamjena i ugradnja opreme na postojećim vodovima (kabelske spojnice, odvodnici prenapona, stupovi, kabeli, itd.). Temeljem izvedenih radova u 2019. godini procjenjujemo da bi HEP ODS na godišnjoj razini trebao izraditi više od 133.000 geodetskih elaborata infrastrukture, što predstavlja golemu količinu geodetskih elaborata infrastrukture koje je potrebno izraditi i predati u katastar na dnevnoj osnovi (oko 365 elaborata dnevno). Stoga predlažemo da se novoizgrađena infrastruktura evidentira na temelju potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture, a promjene podataka pod (2) u katastru infrastrukture provode jednom godišnje kroz razmjenski format HR-KI/JIT, čime će se zadovoljiti vremenski rok u kojem promjene podataka moraju biti evidentirane u katastru infrastrukture. | Nije prihvaćen | Čl. 131. Zakona propisuje na koji način se provode promjene podataka u katastru infrastrukture, a to je temeljem potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture. |
| 31 | Marko Mlinarić | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 33. | Člankom 30. trenutno važećeg pravilnika NN 29/2017 definirano je (1) Jednim geodetskim elaboratom infrastrukture može se obuhvatiti više vrsta različite novoizgrađene, napuštene i uklonjene infrastrukture i promjena na različitim vrstama infrastrukture ukoliko je riječ o: – kućnim priključcima i – infrastrukturi istih ili različitih vlasnika ili upravitelja izgrađenoj u istom rovu, galeriji ili kanalizaciji. (2) Jednim geodetskim elaboratom infrastrukture može se istovremeno obuhvatiti evidentiranje promjena koje se odnose na novoizgrađenu infrastrukturu i napuštanje, odnosno uklanjanje postojeće evidentirane infrastrukture u slučaju da se radi o istovrsnoj infrastrukturi. Cijeli stavak (1) izbačen je iz novog pravilnika, dok je stavak (2) prepisan u članak 33. Smatram da izbacivanje gore navedenog stavka (1) nikako nije dobro, jer se takvom formulacijom novim pravilnikom definira kako se elaborat može izraditi samo za istovrsnu infrastrukturu. Naime problem se javlja kod izrađivanja izvedenog stanja infrastrukture za novoizgrađene hale/gosp. zgrade/poslovne zgrade, gdje jedan investitor "tvrtka" naručuje elaborat za svu izgrađenu infrastrukturu u svrhu njenog evidentiranja i tehničkog pregleda u svrhu ishođenja uporabne. Izbacivanjem čl. (1) proizlazi kako će trebati izrađivati više raznorodnih elaborata u svrhu evidentiranja raznorodne infrastrukture istog investitora, u nekim slučajevima to može biti i do 7 elaborata! U skladu s navedenim mišljenja sam da u novi pravilnik treba vratiti čl. (1) starog pravilnika NN 29/2017. | Nije prihvaćen | S obzirom na tendenciju prelaska na digitalne geodetske elaborate infrastrukutre te s obzirom na specifičnosti pojedine infrastrukture kao i definiranja pojedinih elementa i implementaciju automatskih kontrola pri uvozu u sustav katastar infrastrukture, dolazimo do nužnosti razdvajanja pojedinih infrastruktrura zasebno. |
| 32 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 34. | Predlaže se izmjena točke 1. ovog članka tako da glasi: „– prikupljanje podataka o postojećoj evidentiranoj infrastrukturi unutar granice područja obuhvaćenog elaboratom“ Točku 5. je potrebno potpuno izbrisati iz Pravilnika. Komora je detaljno obrazlagala svoj stav o iskazivanju točnosti još prije dvije godine, prilikom nastanka Pravilnika o geodetskim elaboratima. Tada je podatak o točnosti izbačen i iz tog pravilnika i pripadajućih specifikacija. Nejasno je iz kog razloga se ovo opet nameće, stavovi Komore su po tom pitanju ostali nepromijenjeni i ako ovo nije dovoljno, Komora nudi da ponovi dopise od prije dvije godine, tj. obrazloži svoje stavove. | Djelomično prihvaćen | U čl. 33. Pravilnika promijenjen izričaj “podatke o postojećoj evidentiranoj infrastrukturi na granici područja obuhvaćenog elaboratom” na način da glasi: “ ( „podatke o postojećoj evidentiranoj infrastrukturi na granici i unutar područja obuhvaćenog elaboratom (ako se radi o promjeni na evidentiranoj infrastrukturi)“ Člankom 29. stavak 2. Pravilnika propisana je kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka infrastrukture i pripadajućih objekata te lomnih točaka otkrivene infrastrukture. |
| 33 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 35. | Stavak 3. treba promijeniti tako da glasi: „(3) Geodetski elaborat infrastrukture, za evidentiranje kućnih priključaka, izrađuje se za područje jedinice lokalne samouprave.“ Isto kao i za sve ostale vrste elaborata, apsolutno nema smisla da se ovdje elaborat ograničava na područje jedne katastarske općine. Predlaže se dodatni novi stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od odredbi stavka 2. ovog članka, za infrastrukturu državnog značaja može se izraditi jedan geodetski elaborat infrastrukture za područje više jedinica lokalne samouprave. Takav geodetski elaborat se pregledava i potvrđuje u Središnjem uredu Državne geodetske uprave.“ Na isti način na koji ministarstvo nadležno za poslove prostornog uređenja i gradnje u svojem sjedištu izdaje lokacijske i građevinske dozvole za građevine od državnog značaja, predlaže se na isti način uvesti pregled geodetskih elaborata infrastrukture od strane SU DGU radi ubrzanja postupka izrade takvih elaborata, budući se u pravilu radi o važnim infrastrukturnim objektima visokog prioriteta. | Nije prihvaćen | Zbog racionalne veličine GEI i potrebnog vremena za pregled i potvrđivanje te provođenje promjena propisano je područje izrade na katastarsku općinu. Nacrtom Pravilnika definirano je područje izrade geodetskog elaborata infrastrukture, a u skladu s odredbom čl. 124. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18). |
| 34 | Termoplin d.d. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 35. | Članak 35. stavak 3. prijedloga Pravilnika: Smatramo da je odredba članka 35. stavak 3. prijedloga Pravilnika nejasna. Naime, istom se navodi da se geodetski elaborat infrastrukture, za evidentiranje kućnih priključaka, izrađuje se za područje katastarske općine, međutim iz takve formulacije nije jasno da li je potrebno izraditi zasebni geodetski elaborat infrastrukture za svaki pojedini priključak ili je moguće izraditi jedan geodetski elaborat infrastrukture za sve kućne priključke na području jedne katastarske općine. Naime, smatramo da bi investitorima svakako trebalo omogućiti izradu jednog geodetskog elaborata infrastrukture za sve kućne priključke na području jedne katastarske općine. U protivnom, situacija u kojoj bi bilo potrebno izraditi geodetski elaborat infrastrukture za svaki pojedini kućni priključak doveo bi do neopravdanih i iznimno visokih troškova koji bi pali na teret investitora. Prijedlog čl. 35. stavak 3. Pravilnika: (3) Geodetski elaborat infrastrukture, za evidentiranje kućnih priključaka, izrađuje se za područje katastarske općine i to na način da se izrađuje jedan geodetski elaborat infrastrukture za sve kućne priključke na području jedne katastarske općine. | Primljeno na znanje | Jednim geodetski elaboratom infrastrukture moguće je evidentirati više kućnih priljučaka na području jedne katastarske općine. |
| 35 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 35. | Komentar 1: U Članku 35. brisati stavak (3), odnosno promijeniti ga tako da glasi: (3) Geodetski elaborat infrastrukture, za evidentiranje infrastrukturnih objekata od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, izrađuje se kroz više jedinica lokalne samouprave. Obrazloženje 1: Jedan kućni priključak može biti izgrađen u dvije katastarske općine, te za priključke vrijedi stavak (2) članka 35. Linijski objekti čija je izgradnja potrebna za napajanje objekata uz npr. autoceste, pruge ili objekte u sastavu Pelješkog mosta projektiraju se i grade preko više jedinica lokalne samouprave. Potrebno je napraviti jedan elaborat za cijelu trasu bez obzira na broj jedinica lokalne samouprave kroz koje se navedeni linijski objekt proteže. | Nije prihvaćen | Nacrtom Pravilnika definirano je područje izrade geodetskog elaborata infrastrukture, a u skladu s odredbom čl. 124. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18). |
| 36 | Marko Mlinarić | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 35. | S obzirom na komentar čl. 33, da li se izvedeno stanje infrastrukture za novoizgrađene hale/gosp. zgrade/poslovne zgrade, gdje jedan investitor "tvrtka" naručuje elaborat za svu izgrađenu infrastrukturu u svrhu njenog evidentiranja i tehničkog pregleda u svrhu ishođenja uporabne, smatra elaboratom za evidentiranje kućnih priključaka. Unatoč tome opet ostaje pitanje evidentiranja raznorodne infrastrukture istog investitora. | Primljeno na znanje | S obzirom na tendenciju prelaska na digitalne geodetske elaborate infrastrukutre, te s obzirom na specifičnosti pojedine infrastrukture kao i definiranja pojedinih elementa i implementaciju automatskih kontrola pri uvozu u sustav katastar infrastrukture, dolazimo do nužnosti razdvajanja pojedinih infrastruktrura zasebno. |
| 37 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 37. | Ovaj je članak ostavio nedefinirano na koji način se onda elaborat izrađuje u analognom obliku. Stavak 2. ovog članka definira da će način izrade elaborata u digitalnom obliku biti propisan tehničkim specifikacijama, a vjerojatno bi se isto trebalo odnositi i na analogni oblik elaborata. Također, Komora još jednom iskazuje nezadovoljstvo vezano za izradu i donošenje tehničkih specifikacija. | Djelomično prihvaćen | U čl. 36 Pravilnika dodan je stavak 3. koji glasi:“Kada se geodetski elaborat infrastrukture izrađuje u analognom obliku elaboratu se prilaže i digitalni zapis sa izrađenim sastavnim dijelovima geodetskog elaborate infrastrukture u skladu s tehničkim specifikacijama, a za istovjetnost sastavnih dijelova digitalnog i analognog oblika odgovara odgovorna osoba iz članka 22. ovoga Pravilnika”. |
| 38 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 40. | Komentar 1: U Članku 40., stavak (2), brisati alineju 5. Obrazloženje 1: Imena naselja i ulica čine previše detalja na naslovnici za velike infrastrukturne objekte poput NN mreža naselja i sl. | Nije prihvaćen | Takvi geodetski elaborati infrastrukture su iznimno rijetki, predlagatelj ostaje pri postojećem izričaju. |
| 39 | Zoran Sambol | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 40. | Točka (4) Naslovna stranica se u digitalnom obliku izrađuje u "Otvorenom formatu dokumenta za uredsku primjenu". (OpenDocument) v1.0 (ISO/IEC 26300:2006) https://www.iso.org/standard/43485.html PDF format nije strojno čitljiv format i njegov naziv u stručnim krugovima je "ubojica podataka". Time što je nekakav dokument čitljiv čovjeku na zaslonu računalnog uređaja, ne znači kako je riječ o elektronički čitljivom dokumentu. Stoga je potebno osigurati potpunu računalnu (strojnu) čitljivost elektroničkih podnesaka na način da su isti pohranjeni u strojno čitljivim formatima: txt, csv... Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske. https://data.gov.hr/sites/default/files/library/2015-3-26-Radionica%20o%20portalu%20otvorenih%20podataka.pdf Direktiva 2013/37/EU od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ). – Strojno čitljiv oblik i otvoreni format - format datoteke koji je strukturiran na takav način na koji ga (otvorena ili zatvorena) softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i izvući iz njega potrebne podatke. (Moguće je koristiti formate kao što su RDF, XML, HTML, CSV, TSV, SDMX-ML, JSON, ODF i sl., a nikako PDF, XLS, DOC i sl.) | Primljeno na znanje | PDF je format za pohranu digitalnih podataka kojim se može koristiti bilo tko bez autorskih ograničenja usklađen s normom ISO 32000. PDF dokument omogućuje enkripciju , elektroničke potpise, digitalne vodene žigove te detaljne metapodatke za opis. Primjenjuje se u Sustavu digitalne arhive Državne geodetske uprave za dugotajno čuvanje dokumenta. |
| 40 | Marko Mlinarić | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 45. | Čl. (3) propisuje se i uvezivanje primjerka za katastar? | Prihvaćen | Promijenjen izričaj članka 44. Stavak 3. tako da glasi Primjerci geodetskih elaborata infrastrukture, osim primjeraka za tijelo nadležno za osnivanje, vođenje i održavanje katastra infrastrukture, uvezuju se. |
| 41 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 46. | Komentar 1: Članak 46. promijeniti tako da glasi: Promjene podataka u katastru infrastrukture provode se na temelju potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture ili dostavom podataka u razmjenskom formatu propisanom tehničkim specifikacijama. Obrazloženje 1: Kroz programe održavanja i revitalizacije elektroenergetske mreže HEP ODS-a svakodnevno se vrši zamjena i ugradnja opreme na postojećim vodovima (kabelske spojnice, odvodnici prenapona, stupovi, kabeli, itd.). Temeljem izvedenih radova u 2019. godini procjenjujemo da bi HEP ODS na godišnjoj razini trebao izraditi više od 133.000 geodetskih elaborata infrastrukture, što predstavlja golemu količinu geodetskih elaborata infrastrukture koje je potrebno izraditi i predati u katastar na dnevnoj osnovi (oko 365 elaborata dnevno). Stoga predlažemo da se novoizgrađena infrastruktura evidentira na temelju potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture, a promjene podataka u katastru infrastrukture provode kvartalno kroz razmjenski format HR-KI/JIT, čime će se zadovoljiti vremenski rok u kojem promjene podataka moraju biti evidentirane u katastru infrastrukture. | Nije prihvaćen | Čl. 131. Zakona propisuje na koji način se provode promjene podataka u katastru infrastrukture, a to je temeljem potvrđenog geodetskog elaborata infrastrukture. |
| 42 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 47. | U članku 37. stavak 1. je navedeno kako se elaborat može izrađivati i u analognom i digitalnom obliku. U ovom članku, stavak 4. definira da se zahtjevu za pregled elaborata predaje elaborat infrastrukture u digitalnom obliku, a analogni se ne spominje. Stoga se predlaže izmjena stavka 4. tako da glasi: „(4) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se geodetski elaborat infrastrukture u digitalnom ili analognom obliku.“ | Djelomično prihvaćen | Članak 46. Stavak 4. promijenjen izričaj na način da glasi: (4) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se geodetski elaborat infrastrukture. |
| 43 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 48. | Članci 48. i 49. su apsolutno neprihvatljivi, o takvim prijedlozima se raspravljalo i kod prijašnje verzije Pravilnika o katastru infrastrukture i Pravilnika o geodetskim elaboratima. Postupak pregleda i potvrđivanja mora biti kakav je propisan trenutno važećim Pravilnikom o geodetskim elaboratima i Komora u ovim okolnostima apsolutno ne prihvaća ovakav postupak pregleda i potvrđivanja. Ovaj postupak mora biti prema načelima upravnog postupka sa pravnim lijekom. U nekim boljim okolnostima u kojima bi usklađenost postupanja katastarskih ureda bila postignuta na zadovoljavajućoj razini, te podignuta svijest katastarskih referenata o ozbiljnosti posljedica postupka pregleda geodetskih elaborata, o ovakvom modelu bi se moglo tek početi razgovarati. Predlaže se sadržaj članaka 48. i 49. iz ovog nacrta Pravilnika zamijeniti tekstom iz članaka 80. i 81. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/18) tako da glase: „Članak 48. (1) Katastarski ured je dužan, u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva za pregledavanje i potvrđivanje elaborata isti pregledati i potvrditi ili dati pisane primjedbe na njega i zaključkom odrediti rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka. (2) Zaključkom iz stavka 1. ovoga članka će se ovlaštena osoba koja je izradila elaborat upozoriti na posljedice koje će nastupiti ukoliko se po zaključku ne postupi odnosno ukoliko se propusti rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka. (3) Rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 60 dana. (4) Protiv zaključka iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba. Članak 49. (1) Ako osoba koja je izradila elaborat ne postupi po zaključku iz članka 80. ovoga Pravilnika ili u ostavljenom roku ne vrati elaborat na ponovno pregledavanje i potvrđivanje, zahtjev iz članka 79. ovoga Pravilnika će se odbiti o čemu će se obavijestiti i investitor izradbe elaborata. (2) Protiv rješenja kojim se odbija potvrđivanje elaborata ovlaštena osoba koja je izradila elaborat može izjaviti žalbu.“ | Djelomično prihvaćen | Izmijenjen članak 47 na način da glasi: (1) Nadležno tijelo je dužno, u roku od 30 dana od primitka zahtjeva za pregled i potvrđivanje geodetskog elaborata infrastrukture, isti pregledati i potvrditi ili dati pismene primjedbe na njega. (2) Pisana obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži i upozorenje na posljedice ukoliko ovlašteni inženjer geodezije odgovoran za izradu elaborata ne postupi u skladu s pisanom obavijesti. (3) Pisana obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se ovlaštenom inženjeru geodezije odgovornom za izradu elaborata, pravnoj osobi/uredu ovlaštenog inženjera geodezije u kojem ovlašteni inženjer geodezije obavlja stručne geodetske poslove te vlasniku odnosno upravitelju infrastrukture. (4) Rok za uklanjanje utvrđenih nedostataka ne može biti duži od 60 dana. |
| 44 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VOĐENJE I ODRŽAVANJE KATASTRA INFRASTRUKTURE, Članak 51. | Stavak 1. treba izmijeniti tako da glasi: „(1) Geodetski elaborat infrastrukture se potvrđuje potvrdom koja glasi: »Ovaj elaborat je izrađen u skladu s propisima koji uređuju katastar infrastrukture te služi za potrebe vođenja i održavanja katastra infrastrukture«.“ Nema potrebe za formulacijom „može se“ već takav elaborat mora poslužiti za potrebe vođenja i održavanja katastra nekretnina. A ovo je djelom povezano i sa prethodnim komentarom gdje je ukazano da postupak provođenja promjena u katastru nije dovoljno jasno definiran, tj. na koji način se pokreće promjena. Nadalje, nejasna je odredba stavka 2. ovog članka koja definira da je obrazac potvrde iz stavka 1. ovog članka sastavni dio geodetskog elaborata infrastrukture. Ovako napisano to znači da obrazac potvrde treba biti uvezan u elaborat prije predaje elaborata na pregled i potvrđivanje, budući se primjerci elaborata uvezuju, što baš nema puno smisla. Traži se pojašnjenje ove odredbe ili njezina izmjena ukoliko se ipak radi o propustu u prijedlogu, za što Komora nema dovoljno podataka za utvrditi sa sigurnošću. Potvrda može biti dodatak elaboratu nakon što bude potvrđen, ali ne može naknadno nakon potvrđivanja postati dio elaborata jer to nema smisla. | Prihvaćen | Promijenjen izričaj članka 50. na način da glasi: (1) Geodetski elaborat infrastrukture se potvrđuje potvrdom koja glasi: »Ovaj elaborat je izrađen u skladu s propisima koji uređuju katastar infrastrukture te će se koristiti potrebe vođenja i održavanja katastra infrastrukture«. (2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka se kao zasebni dokument povezuje sa svim primjercima geodetskog elaborata infrastrukture (3) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka propisan je tehničkim specifikacijama te sadrži sljedeće podatke: – naziv i OIB vlasnika, odnosno upravitelja infrastrukture – redni broj upisa unutar kalendarske godine i oznaku potvrđenog elaborata – naziv elaborata ovisno o vrsti infrastrukture – ime jedinice lokalne samouprave za čije područje je izrađen elaborat – imena katastarskih općina na području kojih se proteže infrastruktura – imena naselja i ulica u kojima je infrastruktura izgrađena i – kućni broj ako je infrastruktura izgrađena u svrhu kućnog priključka. (3) Na naslovnoj stranici geodetskog elaborata infrastrukture upisuje se broj elaborata iz zbirke geodetskih elaborata infrastrukture te se stavlja oznaka potvrde, pečat i potpis službene osobe. |
| 45 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | USPOSTAVA JEDINSTVENE BAZE PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM RADOVIMA, Članak 58. | Komentar 1: U Članku 58., stavak (5) potrebno je detaljnije propisati za koje vremensko razdoblje je potrebno dostaviti podatke (tjedan, mjesec, godina). | Nije prihvaćen | Obveza dostave obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima te rokovi određeni su Zakona o mjerama za smanjenje troškava postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16) |
| 46 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | USPOSTAVA JEDINSTVENE BAZE PODATAKA O INFRASTRUKTURI I OBAVIJESTIMA O TEKUĆIM ILI PLANIRANIM RADOVIMA, Članak 59. | Komentar 1: U Članku 59., stavak (1) brisati alineju 3. Obrazloženje 1: Prioriteti i dinamika izvođenja radova podložni su čestim promjenama. | Nije prihvaćen | Osnovne informacije koje obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima trebaju sadržavati proizlazi iz odredbi Zakona o mjerama za smanjenje troškava postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16) te su iste propisane člankom 8. |