Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanju o Nacrtu nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020.-2024.)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Budući da specijalizacije iz obiteljske medicine nije bilo cijelo desetljeće, budući da je prosjek godina obiteljskih liječnika/ liječnica 56 g, budući da u sustavu zdravstva danas u PZZ radi 18% umirovljenika ( 400-500) budući da u sustavu PZZ kronično nedostaje 30-40% kadra, ključnim smatramo priznavanje specijalizacije obiteljske medicine onima koji imaju 10 i više godina staža u sustavu PZZ. Ministarstvo zdravstva treba definirati kriterije za dodjelu specijalizacija na primarnom nivou kako bi se izbjegla samovolja na lokalnom nivou ( dodjela specijalizacija samo uposlenicima domova zdravlja ) Ministarstvo zdravstva treba osmisliti model zamjena u slučaju odlaska na specijalizaciju liječnika ugovornih ordinacija ( bivši konceisonari) jer odlazak na specijalizaciju ugrožava egzistenciju istih. Ministarstvo zdravstva treba planirati održavanje kontinuiteta zdravstvene zaštite, na način planiranja pravovremene zamjene liječnika specijalista liječnikom specijalistom ( ako liječnik odlazi u mirovinu 2030 g , već 2025 g mora biti planirano raspisivanje specijalizacije za to radno mjesto , osigurati godinu dana rada u ordinaciji pod mentorstvom liječnika koji planira mirovinu) Zakonski definirati da je ulazak u PZZ moguć jedino sa statusom: SPECIJALIZANT, kako je to riješeno u sustavu sekndarne zdravstvene zaštite. HUUGO Josipa Rodić Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Jasna Matić, bacc.med.lab.diagn., dopredsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika i voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika: PRIMJEDBE NA NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.)-KOMENTAR NA PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA NACIONALNOG REGISTRA PRUŽATELJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: Poštovani, Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja trebao bi biti temelj za donošenje godišnjeg plana potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija zdravstvenih radnika, prvenstveno doktora medicine. Strukovni razred za medicinsko laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika vrlo je zabrinut razvojem događanja glede dvije djelatnosti pokrivene Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i to primarnu laboratorijsku dijagnostiku i medicinsku biokemiju. Ministarstvo zdravstva je 10.03.2020.god objavilo Izvješće e-savjetovanja o Planu i programu mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022.g. Izviješće je trebalo razraditi kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva u primarnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Priložene su tablice sa mjerama zdravstvene zaštite sa posebnim naglaskom na izvršitelja/nositelja tima koji nužno mora biti specijalista određene medicinske grane. Usvojene primjedbe iz Ministarstva zdravstava sa e-savjetovanja upućene od strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara su dvojbene, djelomično točne, neke bez zakonskog uporišta a neke nelogične i na taj način štetne po medicinsko laboratorijsku djelatnost a time i laboratorijsku medicinu u cjelini. Iste su bile su upućene od Strane Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Nastavno na to, sljedećim e-savjetovanjem trebao je zaživjeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti.Izmjena zakona nije se dogodila jer bi donošenjem predloženog zakona došlo do izmjene naziva „magistar medicinske biokemije“ u „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine te time i izmjene naziva djelatnosti čime bi se izravno u potpunosti iz sustava zdravstva istisnuli specijalisti laboratorijske medicine kao i sveučilišni magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Za primarnu laboratorijsku dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite nema potrebe za specijalistom medicinske biokemije obzirom da Opće laboratorijske pretrage uključuju određivanje koncentracije glukoze (šećera), lipida (kolesterol, trigliceridi), enzima jetre (ALT, AST), željeza, uree i kreatinina u krvi, sedimentacija ….) Ove pretrage rade zdravstveno laboratorijski tehničari u timu sa magistrom medicinske biokemije i po našem prijedlogu sveučilišnim magistrima medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako je propisima definirano, opće laboratorijske pretrage rade se po indikaciji koju postavlja kliničar/liječnik obiteljske medicine. U specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti uz djelatnosti Patologija i citologija, Klinička mikrobiologija, Hematologija, Transfuzijska medicina, Laboratorijska imunologija, Laboratorijska medicina svakako smatramo ispravnim uvesti specijalizaciju iz Laboratorijske imunologije i Laboratorijske medicine. U timu sa specijalistima ovih djelatnosti po svim anketama uz prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike (stručne i sveučilišne) svakako su za suradnike potrebni i sveučilišni magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike koji svojim znanjem, vještinama i kompetencijama stečenim obrazovanjem imali bi stručnu, logičnu i ekonomsku opravdanost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
3 Erna Mirković NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Erna Mirković: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja kako ga je netko zamislio (zasigurno nije ministar) nikako nije imao promišljanja o potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, broju, rasporedu te a posebice „ne“ o dobnoj strukturi zdravstvenih radnika. Prije predlaganja Plana na nacionalnoj razini, trebalo se je preciznije podzakonskim aktima definirati tko je zdravstveni radnik obzirom da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti zdravstveni suradnik izjednačen sa zdravstvenim radnikom pa se stječe dojam da svi koji rade u zdravstvu su zdravstveni radnici. Ako je tomu tako onda bi i specijalizacije trebalo podijeliti u dvije skupine i to: 1. Specijalizacije za doktore medicine i doktore dentalne medicine 2. Specijalizacije zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika u području zdravstvene zaštite Nastavno na to, Pravilnikom o specijalizacijama zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika izbjegla bi se diskriminacija jer bi pravo na specijalizaciju imao i zdravstvenih radnik i suradnik sa visokoškolskim sveučilišnim obrazovanjem (300 ECTS) sa položenim stručnim ispitom i provedenim određenim razdobljem rada u medicinskoj djelatnosti u skladu s programom specijalizacije. Specijalizacija je poseban oblik profesionalnog razvoja i usavršavanja, koji je nužan za obavljanje zahtjevnijih zadataka u pojedinim užim profesionalnim područjima zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
4 Hrvatsko društvo za humanu genetiku NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Poštovani, Hrvatsko društvo za humanu genetiku Hrvatskog liječničkog zbora ključno je tijelo koje skrbi o unaprjeđenju medicinske genetike u našoj zemlji. Donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, NN 62/2016, članak 13, iz 2016. godine, ugrozilo se funkcioniranje medicinske genetike kao struke u Republici Hrvatskoj. Naime, prema ranijoj praksi, edukacija za rad s oboljelima od genetičkih poremećaja odvijala se u sklopu uže specijalizacije iz medicinske genetike za specijaliste pedijatrije (NN 111/2009, prilog br I., 10i). No, na osnovu spomenutih izmjena Pravilnika, ukinuta je uža specijalizacija iz medicinske genetike s obrazloženjem da se uskoro uvodi specijalizacija iz medicinske genetike. Od tog trenutka do danas prošle su pune četiri godine i još uvijek u Republici Hrvatskoj, specijalističko usavršavanje iz medicinske genetike za doktore medicine nije započeto te smo stoga suočeni s nemogućnošću osposobljavanja kadra educiranog za zbrinjavanje oboljelih od genetičkih poremećaja. Upravni odbor Hrvatskog društva za humanu genetiku je na svojoj sjednici održanoj 6.3.2018.g. ponovno je dao punu potporu prijedlogu programa specijalističkog usavršavanja iz medicinske genetike u trajanju od 5 godina, kojeg je izradila Radna skupina Ministarstva zdravstva, predvođenja prof.dr. Ingeborg Barišić, tadašnjom predsjednicom Hrvatskog društva za humanu genetiku. Program je u cijelosti izrađen sukladno smjernicama European Union of Medical Specialists kojih smo se kao članica EU dužni pridržavati. Kako su se zbog nedostatka kadrova osposobljenih za rad s pacijentima iz područja medicinske genetike problemi u svakodnevnoj kliničkoj praksi akumulirali, Upravni odbor Hrvatskog društva za humanu genetiku 14.ožujka 2018., je uputio žurni dopis prof.dr. Milanu Kujundžiću, tadašnjem ministru zdravstva o potrebi hitnog uvođenja specijalizacije iz medicinske genetike za doktore medicine. Ministar Kujundžić je obećao žurno postupanje. Godinu dana kasnije, 28.svibnja 2019., Hrvatsko društvo za humanu genetiku šalje zamolbu za žurnim uvođenjem specijalizacije iz medicinske genetike. U međuvremenu u Ministarstvu zdravstva je održano niz sastanaka s ciljem hitnog uvođenja specijalizacije iz medicinske genetike za doktore medicine.. Vama na znanje, od početka 2016.godine do danas, nijedan liječnik, nije uključen u proces edukacije iz medicinske genetike kako bi bio osposobljen za rad s pacijentima oboljelim od genetičkih poremećaja. Danas je svima jasno da smo ušli u desetogodišnji edukacijski vakuum iz područja medicinske genetike. Uz navedeno, svakako treba uzeti u obzir i činjenicu da je dio ključnog kadra s užom specijalizacijom iz medicinske genetike koji su ujedno i nositelji edukacije iz ovog područja pred mirovinom ili je u mirovini te radi u skraćenom radnom vremenu, postojeća situacija će vrlo brzo dovesti do potpune kadrovske devastacije. Shvaćajući težinu situacije, dana, 7. prosinca 2018. godine prof.dr. Milan Kujundžić, ministar zdravstva nam upućuje dopis kojim nas obavještava da će specijalizacija, trajanje i program specijalizacije iz medicinske genetike biti propisani novim Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, odmah po donošenju novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji dana 1. siječnja 2019. godine stupa na snagu. Unatoč svim nastojanjima Hrvatskog društva za humanu genetiku te nastojanjima prethodnog i sadašnjeg ministra zdravstva prof.dr.sc.Milana Kujundžića i prof.dr.sc.Vilija Beroša da se donese novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u kojem će se propisati i program specijalizacije iz medicinske genetike, zbog potpuno nejasnih razloga, to se još nije dogodilo. Putem e-Savjetovanja objavljen je Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020. – 2024.) u kojem između 4.437 specijalizacija i užih specijalizaciji nije predviđena niti jedna specijalizacija iz medicinske genetike. Izostanak uvođenja specijalizacije iz medicinske genetike u Nacionalni plan i program specijalističkog usavršavanja znači da se u idućih pet godina neće educirati nijedan liječnik za ovo kompleksno područje čime se zaustavlja razvoj ove struke. Medicinska genetika područje je koje se zahvaljujući razvoju novih tehnologija i dijagnostičkih testova eksponencijalno širi, a broj pacijenata kojima je potrebna ekspertiza medicinskog genetičara rapidno raste suočeni smo s golemim problemom rada u svakodnevnoj kliničkoj praksi i sve glasnijem negodovanju pacijenata zbog nemogućnosti pružanja adekvatne zdravstvene skrbi. Obzirom da je velika većina naših pacijenata vezana za područje pedijatrije, prenatalne medicine i onkologije te zahtjeva brzu dijagnostičku ekspertizu nužnu za postavljanje dijagnozu i pravovremenog početka liječenja, jasno je o koliko velikom problemu je riječ Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu, kojem dajemo punu potporu u njihovim nastojanjima i Hrvatsko društvo za preciznu (personaliziranu) medicinu prepoznali su važnost razvoja medicinske genetike kao struke te su u svojim nedavnim dopisima koje su uputili nadležnima dali punu potporu što skorijem uvođenju specijalizacije iz medicinske genetike, ali i nadopuni Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020. – 2024.). O važnost izobrazbe liječnika za ovu specijalizaciju sukladno EU Direktivi 05/36, osobito u svjetlu činjenice manjka i stalnog odljeva liječnika iz Hrvatske ne treba ne govoriti. Osim toga, podatak da je Hrvatska jedina članica EU koja nije uvela specijalizaciju iz medicinske genetike te da u cijeloj Europi to još jedino nisu učinile Bjelorusija, Albanija i Bosna i Hercegovina sam za sebe govori sve. Ovim putem apeliramo na odgovorne, za donošenje novog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u koji će se uvrstiti i program specijalističkog usavršavanja iz medicinske genetike. Time bi se stvorili preduvjeti da nakon gotovo pet godina potpune stagnacije edukacijskih procesa iz medicinske genetike u Republici Hrvatskoj, prvi specijalizanti iz medicinske genetike započnu sa specijalizacijom. Zbog svega navedenog nužno je u Nacionalnom planu specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020. – 2024.) predvidjeti određen broj specijalizacija iz medicinske genetike. S poštovanjem, Prof.dr.sc.Dragan Primorac, dr.med. Predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku Primljeno na znanje Primljeno na znanje
5 Vlasta Zajic Stojanović NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Poštovani, ovim putem, u cilju postizanja europskih standarda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (dostatan broj liječnika specijalista opće/obiteljske medicine), a s trenutno postojećim i raspoloživim kadrovskim potencijalom liječnika koji imaju važeću licencu za rad u Republici Hrvatskoj, predlažem preispitati mogućnost ponovnog uvođenja specijalističkog usavršavanja doktora obiteljske medicine po skraćenom izvedbenom programu, koje se je u RH radi usuglašavanja s Direktivom Europske unije već uspješno provodilo za doktore medicine s određenim brojem godina života i radnog iskustva (trenutno se navodno provodi u zemljama regije iz kojih doktori radnim migracijama dolaze raditi u naše ordinacije primarne zdravstvene zaštite). Na taj bi se način iz postojećih kadrovskih resursa, za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogao osposobiti značajan broj doktora primarne zdravstvene zaštite kojima specijalizacija, radi nekadašnjih vrlo restriktivnih načina dodjele, nije bila dostupna, a koji bi zdravstvenom sustavu mogli doprinositi 15 i više godina. Navedeno je posebice važno u svjetlu manjka i stalnog odljeva liječnika iz Hrvatske, nepovoljne dobne strukture specijalista opće/obiteljske medicine i očuvanja stabilnosti sustava primarne zdravstvene zaštite. S poštovanjem, Vlasta Zajic Stojanović, dr. med., predsjednica HLZ-Hrvatskog društva medicinskih vještaka zdravstvenog osiguranja Primljeno na znanje Primljeno na znanje
6 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Prijedlog potreba za odgovarajućim specijalizacijama zdravstvenih radnika Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije obuhvaća sljedeće vrste i broj specijalizacija: - 3 specijalizacije kliničke mikrobiologije - 1 specijalizaciju javnozdravstvene medicine - 4 specijalizacije školske i adolescentne medicine - 2 specijalizacije epidemiologije Prijedlog potreba za navedenim specijalizacijama temeljimo na potrebama poslovanja koje već sada imamo, a koje ćemo u narednom razdoblju i povećati, kako zbog razvoja i unapređenja navedenih zdravstvenih djelatnosti, tako i zbog poboljšanja postojećeg standarda pružanja zdravstvenoih usluga te zbog popunjavanja HZZO timova. Osim toga, neki liječnici specijalisti su otišli iz naše ustanove a u razdoblju od 2020 do 2024 godine 10 liječnika specijalista stječe uvjete za mirovinu. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med. Prihvaćen Prihvaćen
7 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Poštovani, Pored iskazivanja potreba postojećih specijalizacija potrebno je implementirati u specijalizaciju iz laboratorijske medicine sve visokoobrazovane struke u zdravstvu koje rade u ovom području kako bi proveli proces harmonizacije kao članica EU. Laboratorijska medicina na razini Europske unije uključuju doktore medicine, znanstvenike (magistre medicinske biokemije, biologije, kemije) i magistre farmacije kao sveučilišne visokoobrazovane stručnjake koji svojim znanjem doprinose zdravstvenoj zaštiti jer u svakodnevnom radu primjenjuju dijagnostičke testove za probir i rano otkrivanja bolesti, koriste metode diferencijalne dijagnostike, praćenje terapije i liječenja bolesnika, kao i njihovu prognostičku procjenu. Iz dostupne dokumentacije Europske organizacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EC4 European Communities Confederation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine) koja je ogranak Europske federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (EFCC), danas Europskog udruženja laboratorijske medicine (EFLM) i Međunarodne federacije kliničke kemije i laboratorijske medicine (IFCC), a čiji je član i Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju kemiju i laboratorijsku medicinu, vidljivo je da navedena organizacija naglašava da treba priznati jednaku specijalizaciju i znanstvenicima i farmaceutima u području specijalizacije iz kliničke kemije i laboratorijske medicine, kao i liječnicima specijalistima . Pri tome se navodi da su osobe koje obavljaju djelatnost laboratorijske medicine u Europi: liječnici, znanstvenici i farmaceuti, a da znanstvenici obuhvaćaju: biologe, biokemičare i kemičare . Na europskoj razini Europsko udruženje laboratorijske medicine (EFLM) 2010. godine usvojilo je naziv profesije: “Specijalist laboratorijske medicine” . Self and Co-regulation for Science and Pharmacy Specialists in Clinical Chemistry and Laborataory Medicine, izvor: http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf, pristup na dan 14.06.2017. The EC4 European Syllabus for Post- Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine: version 4-2012, izvor: https://www.ec-4.org/downloads/CCLM-Syllabus-2006.pdf, pristup na dan 14.06.2017. godine Laboratory medicine in the European Union, Wytze P.Oosterhuis and Diomone Zerah, izvor: https://www.degruyter.com/downloadpdf/j/cclm.2015.53.issue-1/cclm-2014-0407/cclm-2014-0407.pdf, pristup na dan:14.06.2017. Iz svega gore navedenog vidljivo je da udruge koje djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Postupak harmonizacije i usklađivanja s aktima EU je potrebno provesti i kod nas kako bi se struka laboratorijske medicine regulirala, i kvaliteta stručnog rada bila odgovarajući međunarodnim kompetencijama.. S poštovanjem, Izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev Predsjednica Hrvatskog društva biologa u zdravstvu Primljeno na znanje Primljeno na znanje
8 Irena Franolić NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) U laboratorijskoj medicini nije učinjena harmonizacija struka koja bi uključila primjerice i biologe u sustav. Treba uzeti u obzir težnju i potrebu stručnjaka iz područja laboratorijske medicine da se drugačije pristupi standardima i učini mreža laboratorija u Hrvatskoj koja bi uključivala zajedničku javnu nabavu. Time bi se broj potrebnih specijalizacija koje su sa područja laboratorijske medicine mijenjao. Javnozdravstvene specijalizacije nisu usklađene sa EU standardima (osim kliničke mikrobiologije) koja je jedina klinička specijalizacija u Zavodima za javno zdravstvo. Činjenica jest da specijalizacija iz školske i adolescentne medicine ne postoji u EU sustavu, kao što stoji činjenica da je medicina rada i športa puno više uključena u preventivu i javnozdravstvenu djelatnost. Ovakav plan specijalističkog usavršavanja donosi se za razdoblje koje završava na polovici razdoblja koje nam je EU dala za provođenje reformi ako želimo povući sredstva. Tu ulazi i reforma zdravstva pored ostalih reformi. To naglašavam jer dolazim iz sektora javnozdravstvenih ustanova koje se bave preventivom, a znamo koja je Hrvatska na ljestvici preventive u usporedbi sa drugim zemljama. Stoga u planu specijalističkog usavršavanja i broju javnozdravstvenih specijalizacija i specijalizacije medicine rada treba biti oprezan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
9 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), II. Jasna Matić, bacc.med.lab.diagn., dopredsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika i voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika: NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Primjedbe: 1. NASLOV II.: prijedlog SR MLD HKZR: u prvom (1) stavku brisati „magistara medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Kako se specijalističko usavršavanje ovim stavkom izrijekom odnosi na sektorske profesije temeljem Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta o priznavanju stručnih kvalifikacija, medicinska biokemija tu ne spada zbog toga što je generičko ime grupe profesija u Europskoj bazi reguliranih profesija biokemija i tu je upisana i profesija medicinski biokemičar i medicinski biokemičar specijalist. Dakle, kao profesija regulirana je „općim sustavom priznavanja kvalifikacija“ (General system of recognition - primary application). Kao regulirana profesija priznata je u tri (3) države EU: u Republici Hrvatskoj,(medicinski biokemičar i medicinski biokemičar specijalist), u Rumunjskoj (biochimist in sistemul sanitar) i u Sloveniji (medicinski biokemik specialist). S druge strane, u prilogu V. Direktive izrijekom stoji: „Priznavanje na temelju usklađivanja minimalnih uvjeta osposobljavanja za doktore medicine“ uz što se u nastavku, nalazi popis država i nazivi za specijalizaciju“ (Klinická biochemie, Klinisk biokemi, Laboratoriumsmedizin, Bioquímica clínica, Chemical pathology, Biochimica clinica, Chimie biologique, Patoloġija Kimika, Klinische chemie, Medizinische und Chemische Labordiagnostik, Medicinska biokemija (SLO), Klinická biochémia, Kliininen kemia/Klinisk kemi, Klinisk kemi i Chemical pathology, razvidno je da između profesije medicinski biokemičar u RH i u EU u smislu „sektorskih“ profesija postoji suštinska razlika. Pravno je neutemeljeno statusno izjednačenje medicinskog biokemičara i liječnika u zdravstvu u Republici Hrvatskoj što se da iščitati iz prijedloga Nacrta jer ne postoji specijalizacija iz laboratorijske imunologije i laboratorijske medicine za liječnike. Specijalizacija medicinskih biokemičara mora se harmonizirati sa Europskim standardima. Kliničar je taj koji ima ulogu kliničke interpretacije nalaza a biomedicinski znanstvenici a time i biokemičari su u stvarnosti tehnolozi. Nije prihvaćen Plan se donosi sukladno propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj u vrijeme donošenja istoga, a program specijalističkog usavršavanja iz medicinske biokemije I laboratorijske medicine te analitičke toksikologije propisan je Pravilnikom o specijalističkom usvaršavanju magistara medicinske biokemije (Narodne novine, broj 73/08).
10 Vesna Kušec NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), II. Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu HLZ Ukazujemo na žurnu potrebu nadopune popisa liječničkih specijalizacija i plana specijalističkog usavršavanja za navedeno petogodišnje razdoblje za sljedeće liječničke specijalizacije: Medicinska genetika Intenzivna medicina Laboratorijska medicina. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti NN 100/018, čl. 2, hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta o priznavanju stručnih kvalfikacija. Navedene liječničke specijalizacije, Medicinska genetika, Intenzivna medicina i Laboratorijska medicina se također nalaze na popisu liječničkih specijalizacija u Direktivi 2005/36 i/ili popisu liječničkih specijalizacija UEMS-e (Multidisciplinary Joint Committee). Hrvatski stručnjaci ovog područja s međunarodnim priznanjem medicinske ekspertize, te po izboru Ministarstva zdravstva su izradili program specijalizacija sukladno ovim specijalizacijama u Europi i svijetu, te postojećim programima preporučenim od UEMS-e (European Training Requirements). Nacionalno povjerenstvo za specijalističku izobrazbu liječnika je pregledalo i prihvatilo ove programe, te preporučilo njihovo uključivanje na popis liječničkih specijalizacija, a o čemu postoji zapis u pismohrani zapisnika sjednica Nacionalnog povjerenstva za specijalističku izobrazbu liječnika. Važan i ključni razlog uključivanja ovih specijalizacija u plan specijalističkog usavršavanja za razdoblje 2020.-2024. je prevovremena izobrazba mladih liječnika za pružanje zdravstvene skrbi za stanovništvo u Hrvatskoj i za ova specijalistička područja sukladno standardima zdravstvene skrbi u Europi. Također od izuzetne važnosti je započinjanje specijalističke izobrazbe za Medicinsku genetiku, Intenzivnu medicinu i Laboratorijsku medicinu, stvaranje uvjeta stjecanja eksperata ovih područja u Hrvatskoj, pružanja mogućnosti edukacije i prakticiranja u medicini s tendencijom zadržavanja liječnika specijalista u Hrvatskoj, te preduvjeta za punopravno uključivanje hrvatskih liječnika specijalista u specijalističke aktivnosti ovih područja u Europi i svijetu. Odgađanje plana liječničkih specijalizacija za Medicinsku genetiku, Intenzivnu medicinu i Laboratorijsku medicinu stvara uvjete dugododišnjeg nedostatka specijalističkog zdravstvenog kadra i odgovarajuće zdravstvene skrbi za stanovništvo Hrvatske. Prof.dr.sc. Vesna Kušec, specijalist laboratorijske medicine Prof.dr.sc. Drago Batinić, specijalist laboratorijske imunologije Prof.dr.sc. Davor Ježek, specijalist laboratorijske medicine Hrvatsko društvo za laboratorijsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Primljeno na znanje Primljeno na znanje
11 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), II. U prijedlogu plana liječničkih specijalizacija za razdoblje 2020-2024. nisu uključene liječničke specijalizacije čiji su programi, u skladu sa standardima liječničkih kvalifikacija u EU, već dulje vrijeme dovršeni i preporučeni od Nacionalnog povjerenstva za specijalističku izobrazbu liječnika, a to su Laboratorijska medicina, Medicinska genetika i Intenzivna medicina. Pored toga, specijalizaciji iz Laboratorijske imunologije u navedenom periodu nije namijenjen niti jedan kandidat, pa se postavlja pitanje tko je o planovima uopće odlučivao? Očito je da u predloženom planu nedostaju informacije o prethodno provedenim analizama koje bi pojasnile predložene brojeve specijalizacija, a posebice elementi iz kojih bi bile jasno vidljive potrebe ustanova i klinika, razina zdravstvene djelatnosti, kao i dijelova zdravstvenog sustava (javni/privatni). To je posebice važno za „male“ struke, kao što su laboratorijske, čije će izostavljanje zasigurno negativno korelirati s razvojem tih specijalizacije i gdje ćemo ponovno zaostajati za suvremenim svjetskim trendovima u edukaciji i medicinskoj praksi. Napominjemo da u laboratorijima naših zdravstvenih ustanova rade ugledni specijalisti laboratorijske medicine i laboratorijske imunologije koji na najbolji način povezuju laboratorij i kliniku, posebice u području farmakologije, imunologije i endokrinologije. Važno je istaknuti da, osim zdravstvenih ustanova, specijalizaciju tih profila odobravaju i obrazovne ustanove kao što je Medicinski fakultet u Zagrebu. Fakultet je prvi u RH prepoznao važnost specijalizacija laboratorijskog profila jer na taj način kroz interakciju s klinikama može stručno ojačati svoje pretkliničke katedre i omogućiti razvoj sukladan suvremenoj medicinskoj edukaciji. Izostavljanje navedenih laboratorijskih struka (laboratorijska imunologija, laboratorijska medicina i medicinska genetika) znači da u sljedećih pet godina kolegice i kolege koji su završili medicinski fakultet ne mogu steći obrazovanje u okviru navedenih specijalizacija, da se plan rada sa specijalizantima i specijalistički poslijediplomski studiji odgađaju, da se tim strukama ne omogućava razvoj sukladan suvremenim smjernicama te da nakon pet godina građani Hrvatske neće imati ove specijaliste u zdravstvenoj skrbi. Stoga ističemo važnost izobrazbe liječnika za ove specijalizacije sukladno EU Direktivi 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća, osobito u svjetlu činjenice manjka i stalnog odljeva liječnika iz Hrvatske. Uključivanje ovih liječničkih specijalizacija u plan specijalističke izobrazbe će jamčiti postizanje Europskih standarda zdravstvene skrbi u Hrvatskoj i za stanovništvo u Hrvatskoj, edukaciju liječnika pod mentorstvom naših međunarodno priznatih eksperata iz ovih područja i punopravno uključivanje mlađih kolegica i kolega u svojstvu predstavnika RH u rad odgovarajućih Europskih i svjetskih društava sa svrhom trajne edukacije i transfera znanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
12 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), II. Poštovani, novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) koji je stupio na snagu 1.1.2019. godine propisano je u čl. 155. st. 2. kako se zdravstvenim radnicima smatraju i biolozi u zdravstvu, čime je potvrđen status biologa koji već dugi niz godina imaju važnu ulogu u obavljanju zdravstvene djelatnosti. Neosporna je iznimna važnost biologa u dijagnostici Covid-19, gdje su kolegice i kolege iznijele najveći dio dijagnostičkih postupaka. Isto tako promjenom statusa u zdravstvstvene radnike otvorila se mogućnost i regulacije specijalizacije iz laboratorijske genetike koja je priznata specijalizacija u Europskoj Uniji. Ogroman napredak na području genetike i genomike zadnjih nekoliko godina učinio je prenatalno i postnatalno genetsko testiranje dostupnije kroz mnoge laboratorije i privatne prakse, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Obzirom da se kod genetskog testiranja u pravilu uvijek radi o delikatnim pitanjima koji ne uključuju samo pojedince koji se podvrgnu takvo testiranju nego i članove njegove obitelji iznimno je bitno da pružatelj usluge bude visoko kvalificirana osoba s adekvatnim znanjem. Navedeno se u potpunosti slaže s ciljevima Direktive 2005/36/EZ i Direktive 013/55/EU o podizanju kvalitete zdravstvene usluge i sigurnosti pacijenata. Na razini Europske unije Europsko društvo humane genetike, Europski odbor za medicinsku genetiku (European Society of Human Genetics, European Board of Medical Genetics), kao krovna strukovna organizacija, među prvima je 2010/2011. godine uvidjelo važnost procesa priznavanja stručnjaka koji rade na području laboratorijske medicinske genetike te kreiranja jedinstvenog Europskog registra pružatelja genetskih usluga (https://www.eshg.org/668.0.html). Danas je kroz Europski odbor za medicinsku genetiku moguće priznavanje kompetencija i stjecanje titule Europski registrirani klinički laboratorijski genetičar, što je do sada iskoristilo više od 300 stručnjaka iz cijele Europe i svijeta (https://www.eshg.org/667.0.html, Liehr T., et al. European registration process for Clinical Laboratory Geneticists in genetic healthcare. Eur J Hum Genet. 2017;25(5):515–519.). Pojedine članice Europske unije već su uvidjele važnost kompetencija koje pojedinac treba imati da bi se pružila kvalitetna zdravstvena usluga izu područja genetskog testiranja te su pokrenule program nacionalnih specijalizacija iz laboratorijske medicinske genetike. Takav oblik usavršavanja prvenstveno je namijenjene stručnjacima iz područja prirodnih znanosti (magistri u području biologije i slično) koji rade i djeluju u sklopu laboratorija medicinske genetike. Tako je u Sloveniji, na primjer, 2013. godine kroz Ministarstvo zdravstva Republike Slovenije usvojen „Program specializacije iz laboratorijske medicinske genetike“ kroz koji stručnjaci iz područja prirodnih znanosti reguliraju svoje specijalističko obrazovanje iz laboratorijske medicinske genetike. Specijalizacija traje četiri godine. U siječnju 2016. raspisan je natječaj za automatsko priznavanje specijalizacija stručnjacima koji rade 20 i više godina u sustavu zdravstva Republike Slovenije u području humane genetike. Komora laboratorijske medicine u Sloveniji uključuje sve profile stručnjaka različitih sveučilišnih studija koji rade u području laboratorijske medicine Proces regulacije specijalizacije omogućava kvalitetnu zdravstvenu uslugu prenatalnog i postnatalnog genetskog testiran i sigurnost da su osobe koje takvu uslugu pružaju vrhunski stručnjaci i visoko obrazovane osobe koje posjeduju najrelevantnije kompetencije. Iz svega navedenog vidljivo je da je u Republici Hrvatskoj prijeko potrebno regulirati status stručnjaka zaposlenih u laboratorijskoj dijagnostici na području humane genetike. Republika Hrvatska nije u svoj pravni sustav adekvatno transponirala Direktivu 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) čime je biolozima koji rade na razini sekundarne (specijalističko-konzilijarne i bolničke) i tercijarne (kliničke) zdravstvene djelatnosti onemogućena regulacija profesije, te daljnja edukacija kroz specijalističko usavršavanje. Navedenim se indirektno utječe na prava i sigurnost pacijenata u pogledu pružanja sigurne, kvalitetne, učinkovite i količinski zadovoljavajuće zdravstvene zaštite građanima na svojem državnom području (Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi)). Na temelju Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija devet zemalja Europske unije reguliralo je sustav priznavanja klasifikacija biolozima pod općim sustavom priznavanja kvalifikacija, te je struka priznata kao regulirana profesija (General system of recognition - primary application). Prema članku 25, Direktive 013/55/EU putem uvođenja zajedničkih načela osposobljavanja, posebice specijalizacija omogućio bi se veći automatizam priznavanja stručnih kvalifikacija s ciljem pružanja visoke razine javnog zdravlja i sigurnosti pacijenata. Hrvatski nacionalni zakonodavni okvir već jednim dijelom priznaje biologe kao struku koja sudjeluje u pružanju zdravstvene zaštite, te je kao takva uvrštena u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite. Upravo pružateljima zdravstvene zaštite treba omogućiti kvalitetno cijelo životno obrazovanje, koje neophodno uključuje specijalizaciju. Na razini Europske unije strukovna organizacija, Europsko udruženje humane genetike, Europski odbor za medicinsku genetiku, već je usvojilo kurikulum kao zajednički skupu znanja, vještina i kompetencija koje pojedinac koji djeluje na području humane genetike treba imati da bi sigurno i na korist pacijenta obavljao svoj posao (https://www.eshg.org/fileadmin/eshg/EBMG/CLG/Core-Curriculum_2016.pdf). Ovaj kurikulum prihvaćen od strane Hrvatskog društva biologa u zdravstvu prema članku 25, Direktive 013/55/EU predstavljao bi temelje za automatskim priznavanjem stručne kvalifikacije te omogućavao pristup reguliranim profesijama. Opći aspekti specijalizacije Svrha specijalizacije bila bi obrazovanje specijalista iz područja laboratorijske medicinske genetike, a bila bi namijenjena visokoobrazovanim stručnjacima iz područja prirodnih znanosti. Specijalizacija bi imala dva područja: laboratorijsku citogenetiku i molekularnu genetiku. Specijalizacija bi trajala četiri godine te bila bi podijeljena u teorijski i praktični dio. Teorijski dio bio bi isti za sva područja, dok bi praktični dio ovisio o izabranom području.. Cijelu specijalizaciju vodio bi glavni mentor. Teorijski dio specijalizacije obuhvaćao bi obavezno uspješno polaženje poslijediplomskog specijalističkog studija Medicinska biologija, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u trajanju od dvije godine. Praktični dio specijalizacije provodio bi se u dogovoru s mentorom u nadležnim laboratorijima i ustanovama koje se bave medicinskom genetikom iz izabranog područja/podpodručja specijalizacije. Praktični dio specijalizacije uključivao bi rad u laboratorijima. U prvom dijelu specijalizant bi radio u različitim laboratorijima iz područja humane genetike (citogenetika, molekularna genetika), dok bi završnu godinu specijalizacije specijalizant proveo u laboratoriju iz užeg područja specijalizacije. Tijekom praktičnog dijela specijalizacije specijalizant bi kroz različite laboratorije usvojio ponašanja u skladu s ciljevima Dobre medicinske prakse koji uključuju: sudjelovanje u procesima kontrole kvalitete u medicinskim laboratorijima, poštivanje procesa suglasnosti i povjerljivosti, razumijevanje i poznavanje etičkih i pravnih pitanja. Poticalo bi se uključivanje u znanstvena istraživanja i objavu znanstvenih radova i razvoj vještina podučavanja sudjelovanjem u edukaciji studenata i zdravstvenih djelatnika. Htjela bih istaknuti da imamo pozitivan službeni stav Europskog odbora za medicinsku genetiku (kliničku laboratorijsku genetiku) Europskog društva za humanu genetiku, koji kao neprofitno stručno društvo imaju veoma značajnu savjetodavnu ulogu određivanja smjernica u pogledu korištenja genomskih tehnologija u medicini u Europskoj uniji. Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu uputilo je prijedlog Ministarstvu zdravstva za osnivanje povjerenstva za izradu programa specijalizacije laboratorijske genetike za visokoobrazovane stručnjake koji rade u području medicinske genetike. Nadamo se i vjerujemo kako će Ministarstvo zdravstva ovaj prijedlog podržati. S poštovanjem, Izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev Predsjednica Hrvatskog društva biologa u zdravstvu Primljeno na znanje Primljeno na znanje
13 Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), II. Poštovani, Nacionalnim planom treba također predvidjeti i potreban broj specijalizacija iz medicinske fizike (medicinski fizičari su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti konačno priznati zdravstvenim radnicima). Medicinski fizičari imaju važnu i nezaobilaznu ulogu u: - razvoju i implementaciji modernih radioterapijskih metoda (IMRT, VMAT, SRT, SABR, SRS) - uvođenju programa osiguranja i kontrole kvalitete u radioterapiji, nuklearnoj medicini i dijagnostičkoj i intervencijskoj radiologiji, - planiranju radioterapijskih centara, - izradi tehničkih specifikacija za nabavku radioterapijske i druge opreme, - edukaciji različitih profesija u zdravstvu (izvođenje nastavnih programa na diplomskim i poslijediplomskim programima Prirodoslovno-matematičkog, medicinskih fakulteta te zdravstvenog veleučilišta). Ove aktivnosti podrazumijevaju i multidisciplinarnu suradnju medicinskih fizičara s drugim specijalnostima u zdravstvu (onkolozi, radiolozi, specijalisti nuklearne medicine, neurokirurzi, radiološki tehnolozi i ostali), U hrvatskom zdravstvu sada radi oko 70 medicinskih fizičara (prije deset godina bilo ih je otprilike 30), u područjima radioterapije, nuklearne medicine, dijagnostičke i intervencijske radiologije i zaštite od zračenja bolesnika i medicinskog osoblja, a taj će broj rasti zbog porasta broja i kompleksnosti terapijskih i dijagnostičkih uređaja i metoda, kao i zbog porasta broja bolesnika, posebno u segmentu novooboljelih od malignih bolesti. RH je jedna od posljednjih članica EU u kojoj ne postoji specijalizacija iz medicinske fizike (u ovom trenutku edukacija medicinskih fizičara je voluntaristička, sporadična i neobavezna te zavisi od privatnog entuzijazma). EU Direktiva 2013/59, međunarodne smjernice IAEA-e, EFOMP-a, IOMP-a zahtjevaju uvođenje specijalističkog usavršavanja iz medicinske fizike. Također, u izvješću misije Integriranog regulatornog servisa (Integrated Regulatory Review Service – IRRS, IAEA) iz 2015, koja je provela pregled regulatornog okvira RH za područje zaštite od ionizirajućeg zračenja, navodi se: ".Observation: There is no specialization in medical physics, and the IRRS team has been informed that there are not enough medical physicists available in Croatia to implement the radioprotection of patients consistent with the requirements of the IAEA. In addition, the responsibilities of medical physicists, as set in GSR Part 3, are not fully defined in the Croatian regulations." "Recommendation: The Government should recognize medical physicists as a profession at a national level and develop specialization in medical physics with objective to ensure the radiation protection of patients." Također, u dokumentu Međunarodne agencije za atomsku energiju, Radiation Protection and Safety of Radiation Sources: International Basic Safety Standards INTERIM EDITION (International Atomic Energy Agency – IAEA) http://www pub.iaea.org/MTCD/Publications/PDF/p1531interim_web.pdf, stoji slijedeća definicija medicinskog fizičara: "medical physicist: A health professional, with specialist education and training in the concepts and techniques of applying physics in medicine, and competent to practise independently in one or more of the subfields (specialties) of medical physics. " Dakle, uzevši u obzir postojeće velike potrebe hrvatskog zdravstva za specijalistima medicinske fizike te međunarodne direktive, preporuke i smjernice, Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku predlaže da se Nacionalnim planom predvidi i potreban broj specijalizacija iz medicinske fizike. S poštovanjem Dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz., med.fiz. Predsjednik Hrvatskog društva za medicinsku fiziku Primljeno na znanje Primljeno na znanje
14 Ivo Barić NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), Tablica I. Poštovani, u plan specijalizacija svakako treba unijeti i specijalizacije iz medicinske genetike. Postoji program za tu specijalizaciju, ali nažalost još nije donesen novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanje doktora medicine pa ta specijalizacija formalno još ne postoji. Zbog toga Hrvatska, kao izuzetak u Europskoj zajednici, nema valjano poslijediplomsko usavršavanje iz medicinske genetike. U eri u kojoj su nove tehnike i nove pretrage iz područja medicinske genetike već davno prodrle duboko u medicinsku praksu mi nemamo mogućnost edukacije odgovarajućeg kadra koji bi zajednici te "novosti" na pravi način dao na korištenje. Kao voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za medicinsku genetiku i bolesti metabolizma u djece s tugom konstatiram da se kolege kliničari koje zanima to važno područje ne mogu educirati. To ujedno podriva kvalitetu budućeg rada u našem Centru. Zato molim nadležne da što prije omoguće specijalizaciju iz medicinske genetike i predvide dovoljan broj specijalizacija za potrebe diljem Hrvatske u razdoblju od 2020. do 2024. Ujedno skrećem pozornost da se postojećim specijalistima različitih grana medicine treba omogućiti i subspecijalističko usavršavanje iz medicinske genetike. Stojim na raspolaganju za iznalaženje najboljih rješenja u tom pogledu. Zahvaljujem. S poštovanjem Prof. dr. sc. Ivo Barić, dr. med. Ivo Barić, MD, PhD Full Professor of Pediatrics Head of the Division for Genetics and Metabolic Diseases Referral Center for Medical Genetics and Metabolic Disease in Children of the Ministry of Health, Republic of Croatia Department of Pediatrics, University Hospital Center Zagreb Kišpatićeva 12, Rebro, 10000 Zagreb, Croatia Tel: +385-1-2388 121, +385-1-2388 318 Fax: +385-1-2421 535 Primljeno na znanje Primljeno na znanje
15 nikola đaković NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), Tablica I. Poštovani, Obzirom na trenutne ograničene uvjete provođenja radioterapije u Republici Hrvatskoj koja je u mnogim slučajevima kvalitetno liječenje raka uz vrlo prihvatljiv omjer troškova, Nacionalnim planom protiv raka 2020. - 2030. predviđeno je neophodno osuvremenjivanje i značajno proširivanje mogućnosti radioterapije u Republici Hrvatskoj. Za to je potrebno i osigurati potrebne dodatne kadrove te obzirom na trenutni mali broj liječnika specijalista onkologije i radioterapije kao i odlaska u mirovinu, po našem mišljenju nužno je u ovom Planu predvidjeti veći potreban broj specijalizacija iz Onkologije i radioterapije. Spremni smo kao stručno društvo u suradnji sa stručnim službama Ministarstva i HZZO-a pomoći u planiranju potrebnog broja specijalizacija iz Onkologije i radioterapije za ovaj slijedeći period te stojimo na raspolaganju. S poštovanjem prof. dr. sc. Nikola Đaković, dr. med. Hrvatsko društvo za onkologiju i radioterapiju Hrvatskog liječničkog zbora Primljeno na znanje Primljeno na znanje
16 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), Tablica I. Jasna Matić, bacc.med.lab.diagn., dopredsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika i voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika: NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Primjedbe: 2. Tablica I. SPECIJALIZACIJE/UŽE SPECIJALIZACIJE DOKTORA MEDICINE prijedlog SR MLD HKZR: Iza Laboratorijska imunologija ubaciti laboratorijska medicina. OBRAZLOŽENJE: Kliničar ima ulogu kliničke interpretacije nalaza a biomedicinski znanstvenici ( magistri medicinske biokemije, magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike i drugi) su u stvarnosti tehnolozi. Nije prihvaćen Plan se donosi sukladno propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj u vrijeme donošenja istoga te obuhvaća specijalizacije propisane važećim pravilnicima o specijalističkom usavršavanju.
17 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.), Tablica IV. Jasna Matić, bacc.med.lab.diagn., dopredsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika i voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika: NACIONALNI PLAN SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2020. - 2024.) Primjedbe: 3. Tablica IV. POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA MAGISTARA MEDICINSKE BIOKEMIJE prijedlozi SR MLD HKZR: a. Zamijeniti riječi „specijalizacija medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ sa ispravnim nazivom koji glasi: specijalizacija medicinske biokemije“. b. Značajno reducirati planirani broj specijalizacija medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Za primarnu laboratorijsku dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite nema potrebe za specijalistom medicinske biokemije. Važećim Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03, 117/08) člankom 7., stavkom 5. i članka 12. stavka 2. izrijekom piše:“ Voditelj mora biti magistar medicinske biokemije koji ispunjava opće uvjete (diploma Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj za zvanje magistra medicinske biokemije ili nostrificirana strana diploma o završenom odgovarajućem sveučilišnom dodiplomskom studiju, položen stručni ispit, državljanstvo Republike Hrvatske, znanje hrvatskoga jezika, upis u registar Komore i odobrenje za samostalan rad.“ Voditelj općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, uz navedene uvjete mora imati i najmanje 3 godine radnog iskustva. U specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti postoje djelatnosti: Patologija i citologija, Klinička mikrobiologija, Hematologija, Transfuzijska medicina, Laboratorijska imunologija, Laboratorijska medicina te Medicinska biokemija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08) kojeg je donio tadašnji ministar u lipnju 2008.god izrijekom kaže da se magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine mogu stručno usavršavati u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina, međutim to nije zaživjelo u Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08) usvojenog u Saboru 26. rujna 2008g. Jedino usvojena izmjena akademskog naziva »diplomirani inženjer medicinske biokemije« u »magistar medicinske biokemije«. Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 117/08) prepoznaje zvanje „magistar medicinske biokemije“ i specijalista medicinske biokemije/ magistar medicinske biokemije specijalist. Promjena naziva u „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ važeći zakon ne prepoznaje pa je time i korištenje tog naziva pravno upitno a time i naziv specijalizacije. Medicinsko biokemijska djelatnost najvećim dijelom organizacijski se obavlja kao privatna praksa u samostalnim općim ili specijalističkim medicinsko-biokemijskim laboratorijima a kao javna služba u sastavu zdravstvenih ustanova (domovi zdravlja) izuzetno malo o čemu se jako puno govorilo i pisalo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje