Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi, s konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Turistička zajednica Grada Skradina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Grada Skradina: S obzirom da je Zakon o članarima prvo osakatio, a Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma potpuno onemogućio daljnju priču oko svih onih koje žele pošteno i vrijedno raditi u najomiljenijom nam državnoj grani, dakle turizmu- sitne izmjene oko ovog zakona koji bi se trebao ticati već pokojnog nam sustava, mislim da nema potrebe komentirati. Ne postoji odgovor
2 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turističke zajednice gradova i općina od uplaćenih 65% sredstava boravišne pristojbe 30% uplaćuju općini ili gradu, te ih grad, preko različitih projekata, ponovno vraća u sektor turizma. Smatramo da bi tu odredbu trebalo promijeniti i dozvoliti Turističkoj zajednici da samostalno upravlja svojim prihodima i raspoređuje im prema svojoj strategiji i strategiji razvoja destinacije. Podržavamo prijedlog da putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi plaćaju boravišnu pristojbu u destinaciji, po iskrcanom putniku. To su sredstva iz kojih bi se mogli financirati brojni turistički projekti, turistička infrastruktura i manifestacije. Smatramo da bi provođenje ove odredbe novog prijedloga Zakona trebalo biti prioritet. Također predlažemo da se sredstva uprihodovana od nautičkog turizma raspoređuju po istom ključu kao i boravišna pristojba( 65, 25, 10). Ne postoji odgovor
3 Jelena Radovanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Izmjenom ovog zakona uvodi se obveza plaćanja boravišne pristojbe za putnike na brodovima za kružna putovanja u međunarodnoj plovidbi. Iz kojih je razloga ovakva obveza izostavljena za putnike na brodskim kružnim putovanjima hrvatskim teritorijalnim vodama. Teško je naći opravdanje ove obveze za putnike koji plove na brodovima za kružna putovanja unutar hrvatskih teritorijalnih voda isto kao što bi bilo teško opravdati recimo da državljani Republike Hrvatske nemaju obvezu plaćanja boravišne pristojbe. U članku 20. st. 4. predviđeno je da na području gdje nije osnovana TZ, BP se uplaćuje gradovima/općinama i da se sredstva namjenski koriste - tko nadzire namjensko trošenje sredstava obzirom da se ni danas ne može nadzirati trošenje onih 30% koje im TZ transferiraju. Na koji način će se omogućiti naplata BP za sve one koji borave u kućama čiji su vlasnici stanovnici općine/grada, ali nemaju registriranu ugostiteljsku djelatnost već tijekom godine imaju svoje posjetitelje razne kategorije (prijatelji, rodbina, čak i turisti koji su eto baš naišli). Nejasno je na koji način će se voditi evidencija "vikendaša" ako se prijavljuju samo jednom prilikom plaćanja paušala, a TZ obvezuje DZS za dostavu točnog i potpunog izvješća, sami "vikendaši" prema Zakonu o strancima mogu boraviti 90 dana tijekom 6 mjeseci u drugoj državi.... Samo odredba je u koliziji s ostalim zakonima i propisima koje su TZ obvezne poštovati. U članku 6. propisano je da će Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava uplaćenih u prometu nautičara uplatiti turističkoj zajednici općine ili grada na čijem području se ostvaruje turistički promet. Iz kojeg razloga u raspodjeli ovih sredstava ne sudjeluju turističke zajednice županija? U članku 8. stavku 4. propisuje se da prijavu i odjavu turista obavlja turistička zajednica županije u slučaju kada nije osnovana turistička zajednica općine ili grada. Je li se predlagatelj zapitao što u realnom životu znači ova odredba u smislu udaljenosti pojedinog turističkog mjesta sa područjana kojem nije osnovana turistička zajednica općine ili grada i središta županije u kojem djeluje turistički ured turistička zajednica županije. Puno praktičnije rješenje za obveznike bi bilo odrediti obvezu prijave i odjave u najbližoj turističkoj zajednici općine ili grada. Ne postoji odgovor
4 TZO Trpanj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kao i kolege prije imam slično pitanje. Da li se vlasnici stanova ili kuća za odmor prijavljuju u turističku zajednicu samo prvi put prilikom plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe, kada ih odjavljujemo ? Ako ih odjavljujemo sa datumom kada nam kažu da odlaze, što je sa njihovim višekratnim dolascima: jednostavno nemamo podatak o stvarnom broju noćenja ove kategorije turista. Stoga smatramo da u zakonu treba ostati obveza o obvezi prijavljivanja vikendaša svaki put , kao što je to u postojećem zakonu (članak 21. stavak 2 ) Nadalje, tvrdi se da je slanje uplatnica na adrese nepotrebno. Nemaju svi računala, mnogi iznajmljivači su starije osobe i navikli su raditi papirnatim putem, što s njima? Kako ih obavijestiti kada im je rok za uplatu boravišne, kako će izvršiti uplatu ako ponavljam, informatički su nepismeni i nemaju računalo. Predlažemo da se ovaj dio briše. Ne postoji odgovor
5 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U Zakonu o boravišnoj pristojbi nije jasno definirano pod koju kategoriju spadaju kampovi te dali spadaju pod smještajne kapacitete. Također nije navedeno na koji način se vrši plaćanje boravišne pristojbe za kampove. Ne postoji odgovor
6 TZ Grada Požege PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Prije svega nužno je potrebno odijeliti način poslovanja turističkih zajednica na moru i velikih gradovima od turističkih zajednica na kontinentu, gdje se turizam tek razvija. Turističke zajednice iz godine u godinu imaju sve više zadaća sukladno novim trendovima u turizmu, a novim zakonom dobivaju i nove zadaće. Boravišna pristojba tz na kontnentu je zanemariva u odnosu na prihode članarina te destinacijama na kontinentu ( Slavonija) ne znači ništa da je možemo povećati, odnosno za područja udruženih TZ. Vezano za mogućnost udruživanja turističkih zajednica i uvođenje dodatne boravišne pristojbe za području udruženih turističkih zajednica, nije jasno definirano tko raspolaže tim sredstvima, na koji način se zajednice udružuju, konkurentnost, djelovanje po principu DMO-a. Ne postoji odgovor
7 Turistička zajednica grada Zagreba PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predloženim izmjenama i dopunama se mijenja članak 18. na način da se umjesto dosadašnje obveze uplate boravišne pristojbe 1. i 15. dana u mjesecu, uplata propisuje do 25. dana u mjesecu za sva prethodno ostvarena noćenja. To će dodatno otežati situaciju turističkih zajednica, a vezano za financijska sredstva s obzirom na kvartalnu uplatu turističke članarine. Ujedno će se smanjiti kontrola i mogućnost pravovremenog djelovanja kroz kontrolu nadzora. Potpuno je nejasno novo predloženo rješenje vezano za sredstva koja se od boravišne pristojbe uplaćuju na poseban račun Hrvatske turističke zajednice, a koriste se za razvojne projekte na turistički nerazvijenim područjima. Iz članka 20. stavaka 7., 8., 9. i 10. proizlazi da će Glavni ured Hrvatske turističke zajednice donijeti pravilnik na temelju kojeg će TZGZ provoditi javni natječaj. Turističko vijeće TZGZ će dati prijedlog odluke Hrvatskoj turističkoj zajednici koje neće potvrditi odluku, nego će Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice ponovno donositi odluku na temelju svog Pravilnika. Smatramo da je ovo bespotrebno administrativno i financijsko opterećivanje županijskih turističkih zajednica koje nemaju nikakav utjecaj na odluku već trebaju biti samo provedbeno tijelo. Izmjenom se u članku 20. stavak 11. i 12. uvodi novina – mogućnost određivanja dodatne boravišne pristojbe i to u dvostrukom iznosu i to samo ako se TZGZ udruži s nekom drugom turističkom zajednicom – pretpostavljamo prema predloženom novom Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma što ovdje nije navedeno kao ni oblik udruživanja. Ujedno se navodi da se ta sredstva koriste sukladno zajedničkom programu s gradom ili općinom, što uvodi dodatnu nejasnoću – zajednički program se donosi za sredstva koja se transferiraju gradu ili općini temeljem članka 20. stavak 3. i s kojima upravlja grad ili općina. Kako je navedeno da je dodatna boravišna pristojba prihod turističke zajednice, nejasno je, je li se ova sredstva transferiraju gradu ili općini kao i sredstva za zajednički program ili se radi novi dodatni zajednički program s gradom ili općinom Zbog svega navedenog, a posebno zbog nedovoljne analize utjecaja navedenih promjena, ne podržavamo donošenje navedenih izmjena i dopuna Zakona o boravišnoj pristojbi kroz hitni postupak. Ne postoji odgovor
8 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Trenutno predložene izmjene čitavog paketa zakona u turizmu, donose krucijalne promjene kojima se osiromašuju lokalna područja, područja gradova i općina u korist HTZ-a i MINT-a. Navedeni Prijedlozi Zakona neće donijeti unapređenje upravljanja turizmom u RH. Te krucijalne promjene ne proizlaze iz usvojenih smjernica koje daje Strategije razvoja turizma do 2020.g. koju je usvojio Sabor RH, dapače razilaze se s istom. Stvara se paralelni sustav upravljanja turizmom i marketingom turizma u RH. Riječ je o financijskoj centralizaciji kojim se stvara paralelni sustav upravljanja turizmom i marketingom u turizmu. Isti Prijedlog Zakona ( Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma) kazuje da se turizam odvija upravo na lokalnoj i regionalnoj razini. Istovremeno, uvelike smanjuje sredstva toj razini i novom ih raspodjelom centralizira u GU HTZ i Ministarstvo turizma, a dio direktno na raspolaganje ministru prema pravilniku koji samostalno i donosi ministar. Osim što nisu jasni mnogi dijelovi ovog paketa Prijedloga zakona nije ni jasno zašto je sada, usred turističke sezone stavljen u proceduru po hitnom postupku. Set prijedloga novih zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, boravišnoj pristojbi i o članarinama u turističkim zajednicama znači ukidanje do dvije trećine sadašnjeg turističkog sustava u RH, te centralizaciju tog sustava na uštrb policentričnog razvoja na teritoriju čitave Hrvatske. Predloženom preraspodjelom prihoda najviše gube gradovi i općine, odnosno TZ gradova/općina. Iako TZ manjih gradova gube manja sredstva jer sa manje i raspolažu, ovo će na njihove proračune utjecati još značajnije. Nemogućnost ravnomjernog razvoja RH Ruralni turizam u cijeloj RH nema perspektivu ako se ugase turističke zajednice. Osiromašuje se kontinentalni dio RH u turističkom smislu, a što će imati kobne posljedice na razvoj turizma na kontinentu koji propisuje i na koji stavlja naglasak i usvojena Strategija razvoja turizma do 2020.g. Ne postoji odgovor
9 Turistička zajednica općine Bilje PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Opisi su u pravilu u koliziji sa samim prijedlozima i načelno se ne radi o parafiskalnom rasterećenju i kvalitativnoj transformaciji sustava turističkih zajednica nego o centralizaciji sredstava i moći u Hrvatskoj turističkoj zajednici, a na štetu svih, ali najviše turističkih zajednica gradova i općina pa i županija na kontinentu na štetu čak i njihove opstojnosti. • PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • Članak 4. Iza članka 10. dodaje se naslov iznad članka i članak 10a. koji glase: „Putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi 10a. (1) Putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi boravišnu pristojbu plaćaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) Boravišnu pristojbu iz stavka 1. ovoga članka brodar plaća po iskrcanom putniku.“. Članak 6. U članku 19. u stavku 1. iza riječi: „nautičkog turizma“, dodaje se zarez i riječi:“ brodar iz članka 10a. ovoga Zakona“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje turističkim zajednicama općina i gradova na čijim se područjima ostvaruje turistički promet i koja se namjenski koriste za unapređenje uvjeta boravka turista nautičara, a preostalih 50% sredstava Hrvatska turistička zajednica koristi za nacionalnu promociju nautičkog turizma.“. Kao što se može vidjeti boravišna pristojba od kruzera po iskrcanom putniku dijeli se na Hrvatsku turističku zajednicu i turističku zajednicu općine ili grada, a turističke zajednice županije nema u raspodjeli. To financijski trenutno nije značajan iznos, ali su Turističke zajednice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije mnogim akcijama, nastupima na sajmovima i dovođenjem studijskih grupa turoperatora utjecale na dolazak preko 300 kruzera u regiju, a isključuju se iz raspodjele boravišne pristojbe od kruzera. Još će veći problem biti primjerice kod Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i prijedlog je da se turističke zajednice županija uključe u raspodjelu sredstava od boravišne pristojbe u nautici. Ne postoji odgovor
10 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE CAVTAT Cavtat, 10. srpnja 2015. PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI Članak 18. u stavku 3. rečenica "Uplata obroka paušala obavlja se na temelju uplatnica koje izdaje turistički ured nadležne turističke zajednice" mijenja se i glasi: "Uplata obroka paušala obavlja se na način koji propisuje ministar pravilnikom". Ova izmjena kako je to naznačeno i u uvodnim obrazloženjima ide za tim da će se u potpunosti preći na prijavljivanje turista internetom, pa će valjda stoga iznajmljivači sami voditi brigu o plaćanju paušala. Život u stvarnosti još uvijek ne funkcionira u potpunosti po on-line principu, jer još uvijek značajan broj iznajmljivača radi na klasični papirnati način. Također, zahvaljujući samo našem sustavnom praćenju naplate paušala, slanjem uplatnica i pisanjem opomena za neplaćanje uspijemo do kraja godine naplatiti pripadajući paušal. Stoga smatram da u zakonu treba ostati barem još neko vrijeme postojeća formulacija. Članak 8. izmjena i dopuna (11) Općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba, na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice općine ili grada, odnosno Turističke zajednice Grada Zagreba, može donijeti odluku o dodatnoj boravišnoj pristojbi u najviše dvostrukom iznosu od boravišne pristojbe utvrđene uredbom Vlade Republike Hrvatske i to: - za područje udruženih turističkih zajednica - za putnike na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi za sve iskrcane putnike . (12 ) Dodatna boravišna pristojba iz stavka 11. ovoga članka prihod je turističke zajednice općine ili grada i koriste se u skladu sa zajedničkim programom općine ili grada.“ Smatram da ovakva zakonska mogućnost otvara prostor prevelikom šarenilu. Ako se već ide na to da lokalne jedinice imaju pravo određivati visinu boravišne pristojbe, onda se to treba napraviti dosljedno i do kraja. U praksi vrlo će se teško postići dogovor svih "udruženih" o jedinstvenoj visini boravišne pristojbe, jer iako su dio iste rivijere Cavtat nije ono što je Dubrovnik, niti je neko manje mjesto pored Rovinja Rovinj. Pa ako Dubrovnik možda i može sebi dozvoliti da ide ma maksimalno povećanje boravišne pristojbe, Cavtat možda ipak ne može, ne želi i ne treba ići do te razine. Isto vjerujem vrijedi i drugdje, gdje imate glavni turistički centar i okolna mjesta. Svakako je za primijetiti kako predlagač zakona o ovom pitanju ostavlja tako široku autonomiju lokalnim TZ, dok s druge strane u zakonu o TZ provodi dodatnu centralizaciju. Ovako postavljenom zakonskom odredbom kao da se u stvari želi reći: nije država ta koja nameće nove namete i "pogoršava konkurentnost hrvatskog turizma" , već to eto rade na lokalnom nivou. Stoga smatram da ako se već ide na to da se ostavlja mogućnost lokalnom zajednicama da određuju dodatnu boravišnu pristojbu, onda to treba biti dosljedno i do kraja, bez uvjeta udruživanja na području. Alternativa tome je da se postepeno i linearno povećava iznos boravišne pristojbe u cijeloj Hrvatskoj kunu ili dvije godišnje, jer doista nitko dobronamjeran ne može reći da takvo povećanje ugrožava konkurentnost hrvatskog turizma. Treba samo napraviti kratku analizu i vidjeti koja je prosječna cijena po noćenju u hotelima bila 2000. godine, a koja je 2015. godine. Članak 8 . U članku 21.na kraju stavka 2. dodaje se nova rečenica koja glasi: „Iznimno, vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji, koji boravišnu pristojbu plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu, prijavu turističkoj zajednici obavlja prvi puta prilikom plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe.“. Iza stavka 3.dodaje se novi stavak 4. koji glasi: (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, u slučaju kad nije osnovana turistička zajednica općine ili grada, prijava/odjava turista obavlja se u turističkoj zajednici županije, odnosno podružnici turističke zajednice županije.“ Stavci 4. –7. postaju stavci 5. –8 Ako se vlasnici stanova ili kuća za odmor prijavljuju u turističku zajednicu samo prvi put prilikom plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe, kada ih odjavljujemo ? Ako ih odjavljujemo sa datumom kada nam kažu da odlaze, što je sa njihovim višekratnim dolascima: jednostavno nemamo podatak o stvarnom broju noćenja ove kategorije turista. Stoga smatramo da u zakonu treba ostati obveza o obvezi prijavljivanja vikendaša kao što je to u postojećem zakonu (članak 21. stavak 2 ): (2) Vlasnik kuće ili stana za odmor i stanovnik turističke općine ili grada obvezan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti turističkoj zajednici općine ili grada ili njihovim podružnicama, sve osobe koje borave u toj kući ili stanu te zadnjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE CAVTAT Cavtat, 10. srpnja 2015. PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI Članak 18. u stavku 3. rečenica "Uplata obroka paušala obavlja se na temelju uplatnica koje izdaje turistički ured nadležne turističke zajednice" mijenja se i glasi: "Uplata obroka paušala obavlja se na način koji propisuje ministar pravilnikom". Ova izmjena kako je to naznačeno i u uvodnim obrazloženjima ide za tim da će se u potpunosti preći na prijavljivanje turista internetom, pa će valjda stoga iznajmljivači sami voditi brigu o plaćanju paušala. Život u stvarnosti još uvijek ne funkcionira u potpunosti po on-line principu, jer još uvijek značajan broj iznajmljivača radi na klasični papirnati način. Također, zahvaljujući samo našem sustavnom praćenju naplate paušala, slanjem uplatnica i pisanjem opomena za neplaćanje uspijemo do kraja godine naplatiti pripadajući paušal. Stoga smatram da u zakonu treba ostati barem još neko vrijeme postojeća formulacija. Članak 8. izmjena i dopuna (11) Općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba, na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice općine ili grada, odnosno Turističke zajednice Grada Zagreba, može donijeti odluku o dodatnoj boravišnoj pristojbi u najviše dvostrukom iznosu od boravišne pristojbe utvrđene uredbom Vlade Republike Hrvatske i to: - za područje udruženih turističkih zajednica - za putnike na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi za sve iskrcane putnike . (12 ) Dodatna boravišna pristojba iz stavka 11. ovoga članka prihod je turističke zajednice općine ili grada i koriste se u skladu sa zajedničkim programom općine ili grada.“ Smatram da ovakva zakonska mogućnost otvara prostor prevelikom šarenilu. Ako se već ide na to da lokalne jedinice imaju pravo određivati visinu boravišne pristojbe, onda se to treba napraviti dosljedno i do kraja. U praksi vrlo će se teško postići dogovor svih "udruženih" o jedinstvenoj visini boravišne pristojbe, jer iako su dio iste rivijere Cavtat nije ono što je Dubrovnik, niti je neko manje mjesto pored Rovinja Rovinj. Pa ako Dubrovnik možda i može sebi dozvoliti da ide ma maksimalno povećanje boravišne pristojbe, Cavtat možda ipak ne može, ne želi i ne treba ići do te razine. Isto vjerujem vrijedi i drugdje, gdje imate glavni turistički centar i okolna mjesta. Svakako je za primijetiti kako predlagač zakona o ovom pitanju ostavlja tako široku autonomiju lokalnim TZ, dok s druge strane u zakonu o TZ provodi dodatnu centralizaciju. Ovako postavljenom zakonskom odredbom kao da se u stvari želi reći: nije država ta koja nameće nove namete i "pogoršava konkurentnost hrvatskog turizma" , već to eto rade na lokalnom nivou. Stoga smatram da ako se već ide na to da se ostavlja mogućnost lokalnom zajednicama da određuju dodatnu boravišnu pristojbu, onda to treba biti dosljedno i do kraja, bez uvjeta udruživanja na području. Alternativa tome je da se postepeno i linearno povećava iznos boravišne pristojbe u cijeloj Hrvatskoj kunu ili dvije godišnje, jer doista nitko dobronamjeran ne može reći da takvo povećanje ugrožava konkurentnost hrvatskog turizma. Treba samo napraviti kratku analizu i vidjeti koja je prosječna cijena po noćenju u hotelima bila 2000. godine, a koja je 2015. godine. Članak 8 . U članku 21.na kraju stavka 2. dodaje se nova rečenica koja glasi: „Iznimno, vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji, koji boravišnu pristojbu plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu, prijavu turističkoj zajednici obavlja prvi puta prilikom plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe.“. Iza stavka 3.dodaje se novi stavak 4. koji glasi: (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, u slučaju kad nije osnovana turistička zajednica općine ili grada, prijava/odjava turista obavlja se u turističkoj zajednici županije, odnosno podružnici turističke zajednice županije.“ Stavci 4. –7. postaju stavci 5. –8 Ako se vlasnici stanova ili kuća za odmor prijavljuju u turističku zajednicu samo prvi put prilikom plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe, kada ih odjavljujemo ? Ako ih odjavljujemo sa datumom kada nam kažu da odlaze, što je sa njihovim višekratnim dolascima: jednostavno nemamo podatak o stvarnom broju noćenja ove kategorije turista. Stoga smatramo da u zakonu treba ostati obveza o obvezi prijavljivanja vikendaša kao što je to u postojećem zakonu (članak 21. stavak 2 ): (2) Vlasnik kuće ili stana za odmor i stanovnik turističke općine ili grada obvezan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti turističkoj zajednici općine ili grada ili njihovim podružnicama, sve osobe koje borave u toj kući ili stanu te zadnjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. Ne postoji odgovor
11 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica grada Đakova dostavlja primjedbe na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi: Članak 2. U postojeći članak 4. ovog Zakona, uvesti i točku vezanu uz vatrogasce, policiju, vojsku, pirotehničare...djelatnosti na načelu opće korisnosti da ne plaćaju boravišnu pristojbu kada noće u smještajnim objektima koji nisu u vlasništvu navedenih. Naime, vojska i pirotehničari se pozivaju na to da ne plaćaju boravišnu pristojbu, što je i etički normalno, no nigdje u postojećem Zakonu o boravišnjoj pristojbi nema u članku 4. točka na koju se mogu pozvati smještajni objekti prilikom izdavanja računa (napomena od oslobađanja plaćanja). Također u članaku 4. jasnije definirati točku 4. - sezonskog radnika koji je osobođen plaćanja boravišne pristojbe. Veliki problemi na kontinentu jer nemamo toliki broj sezonskih radnika kao morske destinacije. Posjedujemo detaljnije tumačenje no smatramo kako bi u Zakonu trebali biti jasno pojašnjeno. Direktorica TU TZG Đakova Marija Burek Voditeljica PPS destinacije Wine Tour Slavonije i Baranje Ne postoji odgovor
12 Turistička zajednica Osječko-baranjske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • UVOD Kako se sva tri zakona međusobno prožimaju, uvod će se ponavljati kod komentara na sva tri zakona, a prvo je upitna hitnost u postupku donošenja Zakona o turističkim zajednicama i donošenja izmjena i dopuna preostala dva zakona. U Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma postoji nelogičnost u smislu definiranja Skupštine kao tijela koje „stvarno ne upravlja turističkom zajednicom“, a člankom 11, stavak 4 se ništa ne mijenja. Puno je razgovora bilo o utjecaju politike na rad turističkih zajednica, a u prijedlogu novog Zakona, članak 30, za TZ općine i grada u Turističko vijeće se uvode dva člana koje delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a izbacuju se dva člana Turističkog vijeća iz redova članova što povećava utjecaj politike. Nadalje u članku 4, stavak 5 prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je u cijelosti neprihvatljiv, navodi se „65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar.“ Što u smislu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma znači ministar tj. on je u Hrvatskoj turističkoj zajednici predsjednik koji temeljem članka 15, stavak 6, Zakona o TZ ne može prenijeti ovlasti kao načelnik, gradonačelnik ili župan, ali u Hrvatskoj turističkoj zajednici, on je predsjednik tako da je ovo čak i kriva terminologija s prevelikom odgovornosti za samo jednog čovjeka bez ostalih tijela zajednice, a ponovo se slabi utjecaj članova tj. gospodarstva na teret politike jer ministra bira politika. Najsporniji dio je članak 60, stavak 4, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji će u kombinaciji s člancima 1, 2, 3, 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji definiraju smanjenje osnovice plaća članarine i preraspodjelu u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice dovesti do gašenja, po svim relevantnim procjenama, polovice turističkih zajednica na kontinentu dok će druga polovica morati zatvarati svoje turističke informativne centre. Opisi su u pravilu u koliziji sa samim prijedlozima i načelno se ne radi o parafiskalnom rasterećenju i kvalitativnoj transformaciji sustava turističkih zajednica nego o centralizaciji sredstava i moći u Hrvatskoj turističkoj zajednici, a na štetu svih, ali najviše turističkih zajednica gradova i općina pa i županija na kontinentu na štetu čak i njihove opstojnosti. • PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • Članak 4. Iza članka 10. dodaje se naslov iznad članka i članak 10a. koji glase: „Putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi 10a. (1) Putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi boravišnu pristojbu plaćaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (2) Boravišnu pristojbu iz stavka 1. ovoga članka brodar plaća po iskrcanom putniku.“. Članak 6. U članku 19. u stavku 1. iza riječi: „nautičkog turizma“, dodaje se zarez i riječi:“ brodar iz članka 10a. ovoga Zakona“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje turističkim zajednicama općina i gradova na čijim se područjima ostvaruje turistički promet i koja se namjenski koriste za unapređenje uvjeta boravka turista nautičara, a preostalih 50% sredstava Hrvatska turistička zajednica koristi za nacionalnu promociju nautičkog turizma.“. Kao što se može vidjeti boravišna pristojba od kruzera po iskrcanom putniku dijeli se na Hrvatsku turističku zajednicu i turističku zajednicu općine ili grada, a turističke zajednice županije nema u raspodjeli. To financijski trenutno nije značajan iznos, ali su Turističke zajednice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije mnogim akcijama, nastupima na sajmovima i dovođenjem studijskih grupa turoperatora utjecale na dolazak preko 300 kruzera u regiju, a isključuju se iz raspodjele boravišne pristojbe od kruzera. Još će veći problem biti primjerice kod Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije i prijedlog je da se turističke zajednice županija uključe u raspodjelu sredstava od boravišne pristojbe u nautici. Ne postoji odgovor
13 Turistička zajednica Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI 1. Ne prihvaća se donošenje seta Zakona po hitnom postupku. S obzirom da se radi o restrukturiranju turističkih zajednica i ukidanju radnih mjesta, traži se usporavanje donošenja Zakona 2. Predloženi Zakoni o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ne nude najavu i dosadašnju namjeru zakonodavca da se poslovanje turističkih zajednica usmjeri u pretvaranje destinacijskih menadžment organizacija 3. Nužno potrebno je odijeliti način poslovanja turističkih zajednica na moru i velikim gradovima od turističkih zajednica na kontinentu, koji turizam tek razvija 4. Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma uništava znatan dio do sada učinjenog i ne vodi daljnjem napretku, nego teži zadovoljavanju forme - U Zakonu opet ostaje nerazjašnjeno da li "prijatelji stanovnika tur. općine ili grada" plaćaju ili ne plaćaju BP. Opet ostaje rupa u Zakonu. Nisu navedeni niti u jednoj kategoriji, pa će se dogoditi da neke turističke zajednice naplaćuju boravišnu pristojbu po ovoj osnovi, a druge ne naplaćuju. - Predlaže se obavezno podizanje boravišne pristojbe za početak na barem 10,00 kn za A razred turističkog mjesta, i to Uredbom Vlade RH kao i dosadašnjih godina. Turističke zajednice iz godine u godinu imaju sve više zadaća sukladno novim trendovima u turizmu, a novim zakonom dobivaju i nove zadaće. Trenutna boravišna pristojba je preniska za realizaciju svih zadaća (visina boravišne je s godinama padala i u apsolutnom iznosu). Članci 1. i 4. - boravišnu pristojbu dužni su plaćati „putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi“. Nema smisla nekome naplaćivati boravišnu pristojbu za boravak u gradu od nekoliko sati te će to dovesti samo do kontraefekta kod brodara. Ukoliko se želi povećati priliv sredstava za turističke zajednice od dolaska kruzera isti se regulira na način da se povećaju lučke pristojbe te da se dio od tih pristojbi uplaćuje direktno turističkoj zajednici gdje je kruzer privezan. - Zašto je izostavljen domaći promet na kružnim brodovima? Članak 6. - Kriteriji za uplatu i korištenje boravišne pristojbe od nautičkog turizma su ključni, a nije jasno kada će ministar donijeti Pravilnik kojim se regulira raspodjela 50% sredstava od boravišne pristojbe ostvarene od nautičkog turizma turističkim zajednicama. Predlaže se vraćanje na „stari“ modalitet naplate boravišne pristojbe ostvarene od nautike. Na taj način bi nautičari ponovno boravišnu pristojbu plaćali u luci ili marini tranzitnog noćenja, zajedno s naplatom veza, čime bi skratili vrijeme administriranja. Također se predlaže da se uredi odnosno poslovi lučkih kapetanija također provode u nautičkim lukama odnosno marinama, kako bi se sve administrativne radnje objedinile na jednom mjestu kao što je to primjer u Italiji, Malti, Francuskoj, Grčkoj etc. U prilog ovome govori i sama neopremljenost lučkih ispostava-kapetanija, kako ljudstvom tako i plovilima, za razliku od marina, koje su opremljene i mogu promptno reagirati u slučaju potrebe. Naime, po sadašnjem sustavu, neke lučke kapetanije, iako im je to obveza, ne naplaćuju boravišnu pristojbu nautičarima, dok ta ista turistička mjesta dobivaju određeni iznos, od naplaćene boravišne pristojbe u drugim mjestima, iz razloga pomalo čudne raspodjele nautičke BP. Dapače, neka naša „velika“ turistička mjesta ostala su bez lučkih kapetanija, te se nautičari ne evidentiraju, kao što se ne ostvaruju ni prihodi po naplaćenoj BP. Ovakvim modalitetom naplate, zakinute su lokalne turističke zajednice, naročito one u kojima se nalaze nautički centri (marine), jer im se iz središnjice HTZ-a vraća manji dio (15%) od uobičajenog iznosa boravišne pristojbe, u odnosu na onaj koji im objektivno pripada kada se iz luka nautičkog turizma, boravišna pristojba direktno uplaćuje na njihov račun. Ujedno bi se, što nije bio slučaj u posljednje četiri godine, sva noćenja nautičara u tranzitu evidentirala u općinskim i gradskim turističkim zajednicama, te bi se na kraju godine moglo iskazati realan broj ostvarenih noćenja u nekoj destinaciji, te izbjegla nelogičnost naplaćene “nautičke” BP koja nema pokrića u statističkim izvješćima, jer nautičari nisu registrirani niti “postoje” kao gosti u RH, osim na “charter” plovilima. Članak 7. - stavak 11. - općinska, odnosno gradska vijeća na prijedlog vijeća TZ mogu povećati boravišnu pristojbu, i to samo za područja udruženih TZ. Na lokalnoj razini će se vrlo teško donijeti takva odluka, tako da to treba biti odluka na nacionalnoj razini. - Vezano za mogućnost udruživanja turističkih zajednica i uvođenje dodatne boravišne pristojbe za području udruženih turističkih zajednica, nije jasno definirano tko raspolaže tim sredstvima, na koji način se zajednice udružuju, konkurentnost, djelovanje po principu DMO-e. Članak 20. - dodati novu točku iza točke 3.: - Iznimno od stavka 3. ovog članka , za turističke zajednice koje ostvaruju „izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 200.000,00 kuna godišnje, uplaćena sredstva se uplaćuju prema sljedećem rasporedu: 1. 85% turističkoj zajednici općine ili grada 2. 15% turističkoj zajednici županije - Stavak 3., točka 2. – predlaže se da turističke zajednice s manjim prihodima direktno sa nadležnom JLS dogovor transfer od 30% boravišne pristojbe, odnosno da se ostavi mogućnost ne prebacivanja sredstava u dogovoru s JLS - Stavak 3. - na koji način će se trošiti novouvedenih 1% od ukupne boravišne pristojbe za financiranje programa unapređenja sigurnosti turista? Ne postoji odgovor
14 Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA UVOD Ministarstvo turizma već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica. Izradu novih zakonskih rješenja temelje na slijedećim dokumentima: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske na 8. sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb Smjernice za izradu Zakona o turističkim zajendicama (po modelu DMO) – Ministarstvo turizma, 3. travnja 2014. godine. Iz ovoga je razvidno da su izmjene zakona temeljito pripremane (za svaki od navedenih dokumenata je provedena i stručna rasprava) i da je taj proces zaključen u travnju 2014. godine, dakle prije više od dvije godine. Danas Ministarstvo turizma traži donošenje predloženih zakona po hitnoj proceduri u Saboru Republike Hrvatske!!?? Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno, štoviše suprotno demokratskoj praksi. Izuzetno bi se po hitnom postupku mogao donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama i to samo u dijelu o smanjenju stopa za 15% sukladno odluci Vlade RH. Ključno pitanje je u kojoj mjeri su postavke iz navedenih dokumenata jasno ugrađene u zakonska rješenja? Operativni priručnik navodi u poglavlju 3.2. Osnovne smjernice rješenja: Ustanoviti regionalne menadžment organizacije na razini 10 turističkih regija koje su definirane Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma 2008. – 2012. Grad Zagreb Središnja Hrvatska Slavonija Kvarner Istra Lika – Karlovac Dalmacija – Zadar Dalmacija – Šibenik Dalmacija – Split Dalmacija – Dubrovnik Unutar regija ustanoviti destinacijske menadžment organizacije na način da se poštuje minimalni iznos izvornih prihoda koje područje DMO mora ostvarivati (uz moguće dodatne kriterije) te na taj način potaknuti okrupnjavanje organizacija i istovremeno smanjenje njihovog broja. Prijedlog je da buduće DMO obuhvaćaju: Rivijere Šira područja gradova na obali Veće otoke Područja županija u turističkim regijama Središnja Hrvatska i Slavonija Redefinirati zakonom dane misije i zadaće Hrvatske turističke zajednice (NTO), TZ-ova županija (RMO) i destinacija (DMO) prema najboljoj svjetskoj praksi. Definirati razinu turističkog informacijskog centra kao podružnice DMO. Jasno razdijeliti odgovornosti kod zajedničkih zadataka i definirati jasne odgovornosti i mehanizme nadzora i kontrole. Redefinirati razdiobu izvornih prihoda sukladno novoj razdiobi zadaća, a što bi moralo uključivati povećanje budžeta regionalnih organizacija u odnosu na današnje županijske TZ-ove, a na način da se sredstva alociraju s razine Glavnog ureda HTZ (čiji bi se opseg zadataka smanjio u odnosu na današnji), ali i dijela sredstava koji je danas alociran za lokalne TZ-ove. Uvesti profesionalne kriterije zapošljavanja u svim razinama turističkih organizacija. Ukinuti odredbu postojećeg zakona po kojoj su župani, načelnici i gradonačelnici automatizmom predsjednici skupština turističkih zajednica i vratiti mehanizam iz prethodnog zakona koji i dalje omogućava da predstavnici politike i dalje obnašaju tu funkciju ako ih skupština izabere. Ministarstvo turizma u Smjernicama za izradu zakona o turističkim zajednicama po modelu DMO slijedi upute iz Operativnog priručnika i dodatno ih razrađuje sa nešto više detalja i uputa. Što je od navedenih smjernica dosljedno ugrađeno u prijedloge zakona? Nisu predviđene regionalne menadžment organizacije (RMO) ostaju turističke zajednice županija kao i sada. Nije predviđena uspostava destinacijskih menadžment organizacija (DMO) unutar regionalnih menadžment destinacija (RMO). Nisu adekvatno redefinirane zakonom dane zadaće za Hrvatsku turističku zajednicu, Reginalne menadžment organizacije i Destinacijske menadžment organizacije prema najboljoj svjetskoj praksi. Nije definirana uloga turističkog informativnog centra (TIC) kao podružnice DMO (u prijedlogu zakona su i TIC i turističko društvo). Nije jasno utvrđena odgovornost kod zajedničkih zadaća za više nivoa sustava (Hrvatska turistička zajednica, Regionalna menadžment organizacija, Destinacijska menadžment organizacija ili Hrvatska turistička zajednica, Turističke zajednice županija, Turističke zajednice gradova i općina) Predložena razdioba sredstava boravišne pristojbe i članarine nije redefinirana i nije usklađena razdiobi zadaća po pojedinoj razini sustava. Štoviše predložena rješenja u Zakonu o boravišnoj pristojbi i Zakonu o članarini u turističkoj zajednici su u suprotnosti sa navedenom smjernicom koju je Ministarstvo turizma tijekom stručnih rasprava posebno naglašavalo i to najavom: povećanja iznosa boravišne pristojbe, raspodjelom uplaćenih sredstava u omjeru Hrvatska turistička zajednica 20%, Turističke zajednice županija 15%, Turističke zajednice gradova i općina 65% Ništa od navedenog nije u prijedlogu zakona. Profesionalni kriteriji u zapošljavanju su i do sada bili dominantni kriterij u sustavu turističkih zajednica. Predloženo je donekle ugrađeno u prijedlog zakona. Što se konkretno predlaže u zakonima i područjima rada turističkih zajednica? TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINA I GRADOVA Predlagatelj (Ministarstvo turizma) predloženim zakonskim rješenjima praktično jačaju turističke zajednice općina i gradova koje su turistički razvijene, a one općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju (tj. izbor direktora) osuđuju na ukidanje po sili zakona. A što nakon ukidanja takve turističke zajednice grada ili općine? Nadalje za ovu razinu sustava predlažu se modeli udruživanja i to kroz tri različita modela: Turističke zajednice Područja (pravne osobe), Udruživanje s upisom u Upisnik (nije pravna osoba, to ostaju turističke zajednice općine ili gradova, ali je obvezno donijeti Statut), Udruživanje bez upisa u Upisnik. Potpuno je nejasna pozicija udruživanja pod b) i c) u odnosu na same turističke zajednice općina i gradova i na odnos sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju (a moguće je udruživanje izvan obuhvata jedne županije). Svakako je nerealno očekivati udruživanje onih turističkih zajednica općina ili gradova koje će biti ukinute – kako se može udruživati pravni subjekt koji je zakonom (rješenjem ministarstva) ukinut i time prestao postojati? Posebno zbunjuje i odredba (članak 3. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma – prijedlog) u kojem se propisuje: ''Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO (destinacijska menadžment organizacija) a čine ga: turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada, turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona, turistička zajednica županije za područje županije, Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.'' Dakle, udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO. Što su u stvari udružene turističke zajednice općina i gradova? Predlagatelj zakona izrazito stimulira udruživanje turističkih zajednica općina i gradova i to odredbom u zakonu o boravišnoj pristojbi da mogu donositi odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe za područje udruženih turističkih zajednica. Tako prikupljena sredstva raspoređuju samo turističke zajednice općine ili grada i to namjenski za program kojeg donosi turistička zajednica općine ili grada i općinska ili gradska uprava. A gdje se tu izgubio onaj zajednički program udruženih turističkih zajednica općina i gradova. Ne bi li ova dodatna sredstva koja je moguće prikupiti samo na temelju udruživanja trebalo usmjeriti na zajedničke aktivnosti udruženih turističkih zajednica. Apsurda ima još u ovim prijedlozima tako da turistička zajednica područja ne može povećati iznos boravišne pristojbe iako obuhvaća više jedinica lokalne samouprave. Predlagatelj je očito s namjerom, izostavio bilo kakvu mogućnost da se turističkoj zajednici grada i općine koja nije udružena sa drugim turističkim zajednicama donosi odluku o povećanju boravišne pristojbe za svoje područje. Što kaže Ustav Republike Hrvatske o ovoj tako očitoj diskriminaciji koju predlaže Ministarstvo turizma? Za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja zasebnih godišnjih programa i to: razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacija, uređenje javne turističke infrastrukture. Za svaki od navedenih programa propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovdje je upitna ova odredba s obzirom da se nepotrebno propisuju poslovi koji dodatno opterećuju proračune turističkih zajednica gradova i općina jer za sve koordinacije sasvim sigurno treba dodatni administrativni rad u turističkim uredima. Kako će to osigurati veliki broj turističkih zajednica koje nemaju dovoljno sredstava? Druga upitna stavka je promocija destinacije kojom se turističke zajednice gradova i općina praktično izdvajaju iz sustava i obveze kreiranja promidžbenih programa na razini regija (županija), a što je predviđeno zadaćama turističkih zajednica županija. Praktično i ova rješenja jačaju razvijene turističke zajednice općina i gradova, a dodatno problematiziraju one s nedovoljnim financijskim kapacitetima, te u području promocije otvaraju potencijalne procjepe između programa turističke zajednice grada i općine, programa turističke zajednice županije i programa Hrvatske turističke zajednice. Ministarstvo odredbom o načinu plaćanja članarine obveznika koji posluju u četiri i više županija izravno financijski slabi turističke zajednice općina i gradova i Turističku zajednicu grada Zagreba, a jača prihode Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Zanimljivo je da se od tako prikupljenih sredstava od članarine 30% raspoređuje po kriterijima koje utvrđuje ministar (ne HTZ). Zaključno možemo reći da predlagatelj želi osnažiti sada razvijene i financijski jake turističke zajednice općina i gradova, a ove koje su na rubu financijske izdržljivosti ukinuti kroz niz odredbi u prijedlogu zakona, a da ostave dojam da se ništa ne ukida jer u nijednom članku nije propisana obveza udruživanja, ali jesu ograničenja koja niz turističkih zajednica općina i gradova ''sile'' na ukidanje ili na udruživanje. Ministarstvo ne predlaže niti jedno konkretno rješenje za područja koja će praktično ostati bez turističkih zajednica. Najlakše je nešto ukinuti, a što nakon toga??? TURISTIČKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA Predložena zakonska rješenja u potpunosti odstupaju od ranije najavljenog jačanja uloge regionalnih (županijskih) turističkih zajednica, štoviše njihova pozicija u sustavu se dodatno umanjuje izravnim smanjenjem prihoda iz članarine i iz boravišne pristojbe, uz povećanje poslova odnosno zadaća koje trebaju obaviti turističke zajednice županija. U sadašnjem modelu raspodjele sredstava boravišne pristojbe i članarine na turističke zajednice općina i gradova otpada 49,1 %, turističke zajednice županija sudjeluju sa 8.9%, Glavni ured Hrvatske turističke zajednice 24.5%, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) 10.7%, ostali 2.4% i nerazvijeni kroz dva fonda pri Hrvatskoj turističkoj zajednici 4.3%. U Operativnom priručniku za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije jasno stoji konstatacija o sadašnjem i budućem ustroju i to u samo jednoj rečenici: ''Ukoliko se županijskim organizacijama želi namjeniti uloga regionalnih menadžment organizacija onda se ova raspodjela mora drastično promjeniti u korist županijskih organizacija.'' Nasuprot ovoj uputi Ministarstvo turizma predlaže smanjenje sredstava za turističke zajednice županija i to na tri načina: turističke zajednice županija neće dobivati sredstva iz boravišne pristojbe nautičara, a niti će sudjelovati u novo uvedenoj boravišnoj pristobi za putnike na brodovima za kružna putovanja, članarina se smanjuje za 15%, članarina od tvrtki koje posluju u četiri i više županija se raspoređuje po posebnim kriterijima i doduše za turističke zajednice županija ostaje udio od 10%, osim za Turističku zajednicu grada Zagreba, znatna sredstva usmjeravaju se na Hrvatsku turističku zajednicu. Uz smanjenje prihoda turističkim zajednicama županija, osobito financijski slabije će pogoditi i odredba o ograničenju sredstava za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda. Ova odredba turistički slabije razvijene županije 'tjera' na udruživanje ili na dodatno financiranje iz županijskih proračuna (koji su nedavnom poreznom reformom oslabljeni). Uz smanjenje prihoda Ministarstvo turizma u prijedlozima zakona za turističke zajednice županija propisuje nove i obujmom značajnije zadaće i poslove u odnosu na sadašnje stanje. Također predlagatelj ne daje jasne uloge i zadaće za pojedinu razinu sustava niti je jasno na koji će se način postupati u područjima koja su zajedničko djelovanje turističkih zajednica općina i gradova, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Predloženo je niz zadaća za koje su odgovorne turističke zajednice županija i za čije izvršenje treba osigurati izvore financiranja i ojačati kadrovski potencijal u turističkim uredima. Primjera je nekoliko: Praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova. Bez stručnih osoba koje dodatno treba zaposliti u turističkim uredima ili bez plaćanja konzultanata ova zadaća će ostati samo na papiru. Oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova. Znači li ovo da turističke zajednice općina i gradova neće pripremati vlastite promidžbene materijale, nego će to raditi turističke zajednice županije za njih. Kako se osiguravaju sredstva za ovu zadaću? Kako uskladiti različite ''inpute''? Upravljanje kvalitetom. Ova je zadaća data i turističkim zajednicama općina i gradova pa se postavlja pitanje kako međusobno usklađivati procedure u ovom području. Ponovno, na koji način ovu zadaću financirati? Provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima te potpora pojektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji. Upravo ova zadaća i način provođenja zorno pokazuje stav Ministarstva turizma o turističkim zajednicama županija. Prema prijedlogu zakona Glavni ured Hrvatske turističke zajednice vodi dva zasebna računa i to: poseban račun za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima koja se prikupljaju iz članarine u turističkim zajednicama, poseban račun za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima. Sredstva iz navedena dva fonda se raspoređuju na temelju posebnih pravilnika koje donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra turizma.Nadalje za dodjelu sredstava raspisuje se natječaj za svaki od dva fonda. Do sada je natječaj raspisivao Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, te je po završetku natječaja Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosilo odluku o odobrenim bespovratnim sredstvima podnositeljima zahtjeva u natječaju. Ministarstvo turizma u prijedlogu zakona uvodi novu proceduru i to na način da za Hrvatsku turističku zajednicu zadržava slijedeće: prikupljanje sredstava i vođenje dva zasebna računa, propisivanje pravilnika na temelju kojih će biti provedeni natječaji i donesene odluke o dodjeli sredstava odluku o dodjeli sredstava na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice županije donosi Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice i to po kriterijima iz pravilnika. Turističkim zajednicama županija velikodušno se prepuštaju slijedeći poslovi (zadaće): Raspisivanje javnog natječaja na temelju posebnih pravilnika koje donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i iznosa sredstava koju dostavlja Hrvatska turistička zajednica, a Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava na temelju kriterija iz pravinika (dakle ne na temelju prijedloga odluke koju upućuje turističke zajednice županija). Ovdje se ne možemo ne zapitati nedostaje li Glavnom uredu administrativnog osoblja za provedbu natječaja (cca 70 zaposlenih od čega u zadnje tri godine 23-25) pa taj dio administrativnog posla prepuštaju turističkim zajednicama županija? Ovakva procedura je zapravo ruganje sa turističkim zajednicama županija, njihovim predsjednicima (županima) i turističkim vijećima. Propisana zadaća poput provođenja edukacije i razvoja ljudskih potencijala, provođenja istraživanja o zadovoljstvu posjetitelja i druga tržišna istraživanja zasigurno traže značajnija financijska sredstva za realizaciju. HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Za Hrvatsku turističku zajednicu određene su zadaće marketinga na nacionalnoj razini, upravljanje brendom hrvatskog turizma i niz drugih zadaća na nacionalnoj razini. Dio zadaća koje su do sada propisane Hrvatskoj turističkoj zajednici su namjenjene županijskim turističkim zajednicama. Prihodi za Glavni ured Hrvatske turističke zajednice ostaju na 25% udjela u raspodjeli članarine i boravišne pristojbe. Dodatni prihodi su dva zasebna fonda za turistički nerazvijena područja, povećanje udjela u raspodjeli članarineu slučaju kada obveznik plaćanja članarine posluje u četiri i više županija te u dodatnom fondu za unapređenje sigurnosti turista. Kod odredbe u članku 4. stakva 5. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama predlagatelj navodi ( točka 3.) da hrvatska turistička zajednica koristi najmanje 30% sredstava za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim prodručjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Treba podsjetiti da već postoje dva zasebna fonda sa posebnim računima za bespovratne potpore na turistički nerazvijenim područjima, a sredstva tih fondolva se raspoređuju prema pravilniku kojeg donosi Glavni ured hrvatske turističke zajednice uz suglasnost ministra, te kroz provedbu javnog Natječaja. Znači li ovo predloženo rješenje o izdvajanju najmanje 30% sredstava uspostavu novog zasebnog fonda i računa za kojeg se sredstva dodjeluju prema pravilniku kojeg donosi ministar (ne Glavni ured ili Turističko vijeće ili Sabor Hrvatske turističke zajednice) i bez natječaja ??? Uz navedene komentare prijedloga svakako se treba osvrnuti i na niz prijedloga koji uglavnom dodatno kompliciraju poslove i procedure u sustavu turističkih zajednica ili nepreciznostima ostavljaju mogućnost nesporazuma u provedbi zakona, a ima i jezičnih nespretnosti. PREDSJEDNIK TURISTIČKE ZAJEDNICE U članku 15., stavku 2. određeno je da dužnost predsjednika turističkih zajednica općina ili gradova i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. U istom članku, stavku 3. se određuje da dužnost predsjednika turističke zajednice iz prethodnog stavka može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. Ovu odredbu treba jasnije formulirati jer se postavlja pitanje veznika ''i'' u stavku 3. (...može obnašati i osoba koju...), znači li ovo da praktično istovremeno mogu na dužnosti predsjednika biti i dužnosnici jedinica lokalne/regionalne samouprave i osoba koju oni odrede? Moguće je dodati primjerice da uz određivanje druge osobe za predsjednika turističke zajednice čelnik jedinica lokalne/regionalne samouprave prenosi na tu osobu odlukom i sve ovlasti iz zakona. Pravni stručnjaci mogu pronaći adekvatnu formulaciju. SUKOB INTERESA U članku 21. stavku 2. direktoru turističkog ureda se priječi obavljanje turističke djelatnosti na području za koje je osnovana turistička zajednica. Je li ova odredba održiva u propitivanju njene ustavnosti ili bi rješenje koje postoji u zakonima vezanim za obavljanje javnih dužnosti moglo na primjereniji način urediti sukob interesa direktora, dakle kroz mogućnost prenošenja upravljanja na zastupnika. GODIŠNJI PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN U članku 56., stavku 4. utvrđuju se rokovi podnošenja prijedloga programa rada i financijskog plana za slijedeću godinu i to: turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada skupštini do 15. rujna, turističko vijeće turističke zajednice županije skupštini do 15. listopada, turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice Saboru Hrvatske turističke zajednice do 15. studenog U stavku 5. određeni su rokovi dostave prijedloga programa rada i finanacijskog plana za slijedeću godinu i to: turistička zajednica općine ili grada turističkoj zajednici županije najkasnije do 30. rujna, turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 30. listopada, Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije do 30. studenog. S obzirom da je u istom članku u stavku 2. propisano da je skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu, postavlja se pitanje koja je svrha ovako dugog roka od propisanog roka za podnošenje prijedloga programa rada i financijskog plana (15. rujna, 15. listopada i 15. studenog) i donošenja na skupštini (krajnji rok 31. prosinca). Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Navedena rješenja iz prijedloga zakona su suvišna i dovoljno je propisati slijedeće rokove i to za sve turističke zajednice u sustavu: turističko vijeće podosi skupštini prijedlog programa rada za slijedeću godinu do 8 dana prije sjednice skupštine, skupština je dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu. program rada i financijski plan (dakle doneseni dokumenti na skupštini) turistička zajednica općine ili grada dostavlja turističkoj zajednici županije, a turistička zajednica županije dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici,a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije 8 dana od donošenja. ako turistička zajednica županije i Hrvatska turistička zajednica po dostavljenim programima rada i financijskog plana utvrde da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće, dužne su o tome obavijestiti odgovarajuće turističke zajednice i ministarstvo Ovakvim rješenjem bi se proces donošenja programa rada i financijskog plana bitno pojednostavnio, a ne bi se izgubila kontrolna funkcija nadležne turističke zajednice županije, odnosno Hrvatske turističke zajednice. Posebno treba upozoriti na odredbu (članak 67.) da se ukida turistička zajednica ukoliko u rokovima ne donese godišnji program rada i financijski plan. GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE U članku 58. propisani su rokovi vezani za donošenje financijskih izvješća. Nejasno je s kojom svrhom se propisuje obveza dostavljanja financijskog izvješća u rokovima: turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije najkasnije do 15. travnja turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 30. travnja, Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije 15. svibnja. Strahovitost ovako određenih rokova upitnima čine slijedeće odredbe u istom članku: skupština turističke zajednice dužna je do kraja ožujka tekuće godine donijeti financijsko izvješće za prethodnu godinu, turistička zajednica dužna je financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama u roku od 8 dana od dana donošenja. Zar ne bi bilo dovoljno odrediti da su turističke zajednice dužne financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama i dostaviti turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije, turistička zajednica županije u hrvatsku turističku zajednicu, a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu u roku od 8 dana od donošenja (ili 15 dana ako je primjereniji rok). Zaista nema nikakvog svrhovitog razloga propisivati različite rokove dostave dokumenata, a rokovi donošenja su isti za sve razine sustava turističkih zajednica. Prema prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma turističke zajednice koje ne donesu godišnje financijsko izvješće u propisanom roku biti će ukinute rješenjem ministarstva turizma. Zaista previše sankcija ukidanja turističkih zajednica, te se postavlja pitanje nije li to skriveni cilj promjena zakona o turističkim zajednicama? ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI – PRIJEDLOG Izmjenom ovog zakona uvodi se obveza plaćanja boravišne pristojbe za putnike na brodovima za kružna putovanja u međunarodnoj plovidbi. Iz kojih je razloga ovakva obveza izostavljena za putnike na brodskim kružnim putovanjima hrvatskim teritorijalnim vodama. Teško je naći opravdanje ove obveze za putnike koji plove na brodovima za kružna putovanja unutar hrvatskih teritorijalnih voda isto kao što bi bilo teško opravdati recimo da državljani Republike Hrvatske nemaju obvezu plaćanja boravišne pristojbe. U članku 6. propisano je da će Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava uplaćenih u prometu nautičara uplatiti turističkoj zajednici općine ili grada na čijem području se ostvaruje turistički promet. Iz kojeg razloga u raspodjeli ovih sredstava ne sudjeluju turističke zajednice županija? U članku 8. stavku 4. propisuje se da prijavu i odjavu turista obavlja turistička zajednica županije u slučaju kada nije osnovana turistička zajednica općine ili grada. Je li se predlagatelj zapitao što u realnom životu znači ova odredba u smislu udaljenosti pojedinog turističkog mjesta sa područjana kojem nije osnovana turistička zajednica općine ili grada i središta županije u kojem djeluje turistički ured turistička zajednica županije. Puno razumnije i praktičnije rješenje za obveznike bi bilo odrediti obvezu prijave i odjave u najbližoj turističkoj zajednici općine ili grada. Ne postoji odgovor
15 Turistička zajednica grada Visa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, Kod predstojećeg donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi, Predlažemo da: U članku 19. Zakona o Boravišnoj pristojbi stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Nakon što turistička zajednica općine ili grada dostavi Hrvatskoj turističkoj zajednici službene podatke o ostvarenim noćenjima u nautičkom turizmu na svom području, Hrvatska turistička zajednica dostavlja korisnicima sredstava bruto uplaćene boravišne pristojbe iz stavka 1. ovoga članka prema slijedećem rasporedu: 65 % sredstava turističkoj zajednici općine ili grada 10 % sredstava turističkoj zajednici županije Preostala sredstva na posebnom računu iz članka 19. stavka 1. Hrvatska turistička zajednica koristi za nacionalnu promociju nautičkog turizma. Stavak 3. mijenja se i glasi: (3) Službeni podaci iz članka 19. stavka 2. su podaci o ostvarenim noćenjima u nautičkom turizmu izdani od strane društva koja upravlja lukom na području općine ili grada ili od nekog drugog pravnog subjekta koji je prihvaćen od strane Hrvatske turističke zajednice kao mjerodavan za izdavanje podataka o noćenjima u nautičkom turizmu za koje se podaci dostavljaju. OBRAZLOŽENJE: Ovakav prijedlog promjene Zakona će dovesti do toga da će turističke zajednice gradova i općina dobiti točno onoliki dio iznosa boravišne pristojbe koliko im pripada prema ostvarenim noćenjima što do sada nije bio slučaj. Službeni podaci o ostvarenim noćenjima na području pojedine turističke zajednice općine ili grada koju izdaje društvo koje upravlja lukom je najrelevantniji podatak za utvrđivanje ukupne visine boravišne pristojbe ostvarene na nekom području. S druge strane HTZ-u će ostati cjelokupni iznos BP na osnovi noćenja u „divljim“ lukama i uvalama, odnosno intencija dosadašnjeg zakona da nautičari plaćaju BP po svakom noćenju bez obzira u kojoj luci ili uvali noćili i dalje ostaje zadovoljena. Istovremeno se i cijeli proces raspodjele pojednostavljuje te više nije potreban Pravilnik za bodovanje kriterija, Pravilnik o kriterijima za uplatu i korištenje uplaćenih sredstava boravišne pristojbe na posebnom računu Hrvatske turističke zajednice kao ni formiranje komisija za ocjenjivanje te postojanje dvije razine uplate sredstava: prvo na račune TZ županija pa potom na račune turističkih zajednica općina i gradova. U članku 12. Zakona o Boravišnoj pristojbi stavak 6. i 7. se brišu OBRAZLOŽENJE: Iako vlasnici kuća iz ostalih država izvan EPP-a plaćaju sve dadžbine kao i rezidenti, takve obitelji nerijetko plate i po nekoliko tisuća kuna boravišne pristojbe za sezonu. Često se radi o ljudima iz bivše države koji su stekli nekretnine dok su bili rezidenti te tim apsurd postaje veći. Izjednačavanje svih vlasnika kuća za odmor bi imalo višestruki pozitivni učinak jer bi utjecalo na drastično smanjenje izbjegavanja plaćanja BP po ovoj osnovi. Naime sada je slučaj da mnogi vlasnici kalkuliraju kako im je isplativije platiti eventualnu kaznu nego ovoliki „namet“. Isto tako bi se izbjeglo da se ti vlasnici osjećaju kao građani drugog reda te bi pojednostavilo posao prijave i odjave. S druge strane prihodi turističkih zajednica se ne bi drastično smanjili jer bi došlo do povećanja broja osoba koje bi uredno plaćali svoje obveze. Vis, 08.07.2015. god. Direktor Ureda TZ grada Visa Ivo Fiamengo Ne postoji odgovor
16 Turistička zajednica općine Fužine PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Fužine (usuglašeno s ostalim TZ Gorskog kotara) dajemo sljedeće prijedloge: III: Prijedlog izmjena ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI Članak 20. - dodati novu točku iza točke 3.: Iznimno od stavka 3. ovog članka , za turističke zajednice koje ostvaruju „izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 200.000,00 kuna godišnje, uplaćena sredstva se uplaćuju prema sljedećem rasporedu: 1. 85% turističkoj zajednici općine ili grada 2. 15% turističkoj zajednici županije. Ovo je analogija sa Zakonom o članarinama i treba je primijeniti! Ne postoji odgovor
17 Turistička zajednica grada Vodica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Boravišna pristojba nije parafiskalni namet, te stoga nema potrebe donošenja zakona po hitnom postupku Ne postoji odgovor
18 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Predlagatelj nacrta zakona očito ili pod neshvatljivim dojmom da nacrt prijedloga piše za domaće životinje ili pak uslijed nezamislive neupućenosti nacrt predlaže "kako bi se na drugačiji način osigurala dostatna sredstva za izvršavanje zakonom propisanih zadaća turističkih zajednica", dok sadržajem nacrta kojeg predlaže čini sasvim, sasvim suprotno. Ne postoji odgovor
19 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Obrazloženje u smislu provođenja mjere smanjenja parafiskalnih nameta koja je dio strukturnih reformi za ostvarenje ciljeva iz Nacionalnog programa reformi za 2015., nije osnovana, budući boravišna pristojba nije parafiskalni namet, te ne postoji osnova za donošenje Zakona o boravišnoj pristojbi po žurnom postupku. Ne postoji odgovor
20 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 1. Obveza izostavljena za putnike na brodskim kružnim putovanjima hrvatskim teritorijalnim vodama je nelogična, te štetna i pristrana. Ne postoji odgovor
21 Turistička zajednica grada Rijeke ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 1. Po novom prijedlogu Zakona boravišnu pristojbu dužni su plaćati „putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi“. Mišljenja smo da nema smisla nekome naplaćivati boravišnu pristojbu za boravak u gradu od nekoliko sati te će to dovesti samo do kontraefekta kod brodara. Naš prijedlog je da ukoliko se želi povećati priliv sredstava za turističke zajednice od dolaska kruzera isti regulira na način da se povećaju lučke pristojbe te da se onda dio od tih pristojbi uplaćuje direktno turističkoj zajednici gdje je kruzer privezan. Ne postoji odgovor
22 Turistička zajednica grada Rijeke ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 4. Po novom prijedlogu Zakona boravišnu pristojbu dužni su plaćati „putnici na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi“. Mišljenja smo da nema smisla nekome naplaćivati boravišnu pristojbu za boravak u gradu od nekoliko sati te će to dovesti samo do kontraefekta kod brodara. Naš prijedlog je da ukoliko se želi povećati priliv sredstava za turističke zajednice od dolaska kruzera isti regulira na način da se povećaju lučke pristojbe te da se onda dio od tih pristojbi uplaćuje direktno turističkoj zajednici gdje je kruzer privezan. Ne postoji odgovor
23 Turistička zajednica Ličko-senjske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 5. Rok treba skratiti na 15. u mjesecu; duži rok povećava mogućnost „zaborava“ Ne postoji odgovor
24 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 6. Turističke zajednice županija više time ne sudjeluju u raspodjeli ovih sredstava iako je daleko učinkovitije razvijati i promovirati tako snažan turistički proizvod na regionalnoj razini. Također daleki je put od stvaranje uvjeta do nacionalne promocije u marketinškom smislu - gdje je razvoj koji su logično provodile županijske TZ? Nadalje, nejasno je koji su to uvjeti boravka turista nautičara mimo onih koje su u nadležnosti samih lučkih uprava i marina. Molimo da se pojasne ove nedoumice te argumentiraju razlozi takvom mijenjanju raspodjele. Ne postoji odgovor
25 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 6. Turističke zajednice županija više time ne sudjeluju u raspodjeli ovih sredstava iako je daleko učinkovitije razvijati i promovirati tako snažan turistički proizvod na regionalnoj razini. Nejasan je i apsolutno nelogičan razlog takvom mijenjanju raspodjele. Ne postoji odgovor
26 Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 6. Člankom 4. predviđa se uvođenje boravišne pristojbe za putnike na kružnim putovanjima. Ovaj prihod uplaćuje se samo HTZ i TZG, dok TZŽ koje provode glavninu promocije riječnog kruzinga od ovoga prihoda ne ostvaruju nikakav prihod, a u praksi provode sve aktivnosti na promociji riječnog kruzinga. Zakon bi morao prepoznati razliku kružnih putovanja na morima i na rijekama, njihove razvojne faze te tome prilagoditi raspodjelu prihoda. Ne postoji odgovor
27 Turistička zajednica Grada Kutjeva ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. • Novom raspodjelom prihoda od boravišne pristojbe obveznika iz mjesta bez lokalne turističke zajednice zakinute su turističke zajednice županija. Novom raspodjelom dobivale bi samo 10%, za razliku od prijašnjih 50%, a obavljale bi i dalje vođenje evidencija za spomenute obveznike. Ne postoji odgovor
28 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. St. 11. ponovno nasilnom pseudoreformističkom retorikom diskriminira TZ izvan PPS-a. Još pod svježim dojmom nasilnih metoda uključivanja TZ-a u PPS koncept koji do sada nikome nije donio nikakvu dobrobit izričito inzistiramo da bez iznimke sva područja na kojima su osnovane TZ putem svojih tijela mogu donositi navedene odluke. Ne postoji odgovor
29 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. S obzirom na povećan opseg poslova i odgovornosti TZŽ uz istovremeno smanjenje poslova i odgovornosti HTZ-a predlažemo sljedeći raspored sredstava: - 1% na posebni račun Hrvatske turističke zajednice koja se, temeljem odobrenih programa na javnom natječaju korite za unapređenje sigurnosti turista, a preostala sredstva dostavljaju se korisnicima: - 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada, - 30% sredstava turističkoj zajednici županije, - 5% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. Nadalje u st. 5. predlažemo sljedeću raspodjelu sredstava: 50% općini ili gradu, 50% turističkoj zajednici županije što potkrepljujemo činjenicom da TZŽ imaju obavezu promocije, razvoja destinacije te vođenja svih evidencija za spomenute korisnike a općine i gradovi obvezu uređenja komunalne i turističke infrastrukture dok HTZ nema doslovno nikakvih obaveza. Poučeni dosadašnjom praksom HTZ-a ne vjerujemo u namjensko korištenje sredstava pogotovo na područjima sa kojih su prikupljena. Ne postoji odgovor
30 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. Primjedba na stavak 7: Praksa je pokazala kako je potrebno kvalitetnije razraditi pojam „nerazvijeno područje“ jer se sada takvim smatraju samo ona područja koja nemaju izlaz na more. Postoji još niz faktora koji govori o razvijenosti ili nerazvijenosti nekog područja. Najbolje je ilustracija situacije na otocima zadarskog arhipelaga na kojima mjesta isključivo imaju izlaz na more, a ne mogu se nazvati turistički razvijenima, te se postojećim odredbama smatraju zakinutim. Dodatno, logično bi bilo govoriti i o nerazvijenim proizvodima razvoj kojih bi trebalo potaknuti a ne samo generalno o područjima. Ne postoji odgovor
31 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. Primjedba na stavke 9 i 10: Za razliku od dosadašnje procedure koja se vodila isključivo unutar Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, sada se tek administriranje Javnog poziva delegira turističkoj zajednici županije s time da sredstva, propisi uvjeta i kriterija, te donošenje odluke ostaje u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Štoviše, prema Prijedlogu Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice ne donosi odluku na temelju prijedloga odluke Turističke zajednice županije, već na temelju kriterija iz pravilnika, što tim više umanjuje bilo kakvu drugu ulogu Turističke zajednice županije osim one administrativne. S obzirom na značajan broj zaposlenih osoba, kao i postojanje stručne službe koja je do sada obavljala ovaj administrativni posao u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice, nema razloga da se takva zadaća prenese na turističku zajednicu županije s obzirom na ograničen broj djelatnika i prihoda kako je već obrazlagano. Ne postoji odgovor
32 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. Izuzetno je pristrana i štetna odredba (11) koja određuje donošenje odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe isključivo za područje udruženih turističkih zajednica. Raspoređivanje i to namjenski za program kojeg donosi turistička zajednica općine ili grada i općinska ili gradska uprava udaljuje ovaj oblik od načela udruživanja koji implicira u naravi zajedničke aktivnosti udruženih turističkih zajednica. Nastavno na prethodno, izrazito je apsurdno kako pak turistička zajednica područja ne može povećati iznos boravišne pristojbe iako obuhvaća više jedinica lokalne samouprave, kao i „udružene turističke zajednice“. Stoga je očiti zaključak kako je izostavljena bilo kakva mogućnost da turistička zajednica grada i općine koja nije udružena sa drugim turističkim zajednicama donosi odluku o povećanju boravišne pristojbe za svoje područje, što ukazuje na neravnopravnost između pojedinih oblika turističkih zajednica. No, zašto uopće davati mogućnost povećanja boravišne pristojbe prema drugim kriterijima osim prema kategorizaciji turističkih mjesta Ministarstva turizma na razini države? Predlažemo da se razmotre i djelomično izmijene i dorade kriteriji za kategorizaciju mjesta kako bi visina boravišne pristojbe odgovarala kvaliteti ponude, infrastrukture i dr. kriterijima, kao i povećanje iznosa na regionalnoj razini, a ciljano za strateške projekte od važnosti za regiju. Upitno je omogućavanje povećanja boravišne pristojbe temeljem ovako površno definiranog i isključivog kriterija kao što je udruživanje TZ. Ne postoji odgovor
33 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. TZ županija zakinute su i novom raspodjelom prihoda boravišne pristojbe od obveznika iz mjesta bez lokalne TZ. Ova sredstva prikupljene boravišne pristojbe do sada su dijeljena 50% HTZ i 50% ŽTZ, dok bi novim prijedlog TZŽ dobile 10%, JLS 65%, a HTZ 25%. TZŽ imale bi i dalje obvezu vođenja svih evidencija za spomenute obveznike, a ostvarivale bi najmanje prihoda. Ne postoji odgovor
34 Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 7. TZ županija zakinute su novom raspodjelom prihoda boravišne pristojbe od obveznika iz mjesta bez lokalne TZ. Ova sredstva prikupljene boravišne pristojbe do sada su dijeljena 50-50% HTZ i ŽTZ, dok bi novim prijedlog TZŽ dobile 10%, JLS 65%, a HTZ 25%. TZŽ i nadalje imaju obvezu vođenja svih evidencija za spomenute obveznike. S obzirom na sve veći broj registriranih subjekata smještaja izvan lokalne TZ, prema novoj raspodjeli, TZ VSŽ izgubila bi dodatna značajnija sredstva. Ne postoji odgovor
35 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 8. Ova odredba je izrazito nespretno sastavljena zbog očitog pomanjkanja praktičnog iskustva Predlagatelja. Naime, u realnom životu ova odredba u smislu udaljenosti pojedinog turističkog mjesta sa područja na kojem nije osnovana turistička zajednica općine ili grada i središta županije u kojem djeluje turistički ured turistička zajednica županije rezultirat će, što pokazuje praksa, negativno te posljedičnom smanjenom prijavom. Puno razumnije i praktičnije rješenje za obveznike bi bilo odrediti obvezu prijave i odjave u najbližoj turističkoj zajednici općine ili grada. Ne postoji odgovor
36 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 8. Odredba u smislu udaljenosti pojedinog turističkog mjesta sa područja na kojem nije osnovana turistička zajednica općine ili grada i središta županije u kojem djeluje turistički ured turističke zajednica županije nepovoljno bi utjecala na prijavu gostiju i opće nezadovoljstvo i gostiju i gospodarskih subjekata obveznika prijave gostiju. Ne postoji odgovor
37 Hrvatski Crveni križ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI, Članak 12. Početkom 1996. godine Hrvatski Crveni križ postao je punopravni član Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi (International Life Saving Federation - ILS). Nakon primitka u članstvo, Hrvatski Crveni križ započeo je s ustrojem Službe spašavanja života na vodi u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ na temelju javne ovlasti (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, NN 71/2010) «vodi Službu spašavanja života na vodi na temelju međunarodno priznatih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Donosi pravila i standarde spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima». Služba spašavanja života na vodi Hrvatskog Crvenog križa razvila se u vodeću organizaciju na području osposobljavanja spasilaca, prevencije nesreća, spašavanja na vodi i pružanja prve pomoći stradalima na vodi u Republici Hrvatskoj. Program osposobljavanja spasilaca Službe spašavanja života na vodi Hrvatskog Crvenog križa priznat je od Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi (ILS), a sukladno europskim standardima izradili smo Pravila i standarde rada spasilačkih postaja i Pravila procjene rizika na kupalištu. Hrvatski Crveni križ sustavnim osposobljavanjem spasilaca direktno sudjeluje u obrazovanju turističkih djelatnika, te na taj način pridonosi imidžu Hrvatske kao sigurnog odredišta za odmor. Do 2015. godine osposobljeno je ukupno 2100 novih spasilaca (a dvostruko više se prijavljuje za pristup tečaju), te svake godine oko 200 spasilaca pristupa obnovi uvjerenja osposobljenosti spasilaca. Svake godine preko 480 osposobljenih spasilaca nadzire 180 plaža/kupališta diljem Hrvatske. Svi spasioci su opremljeni osobnom spasilačkom opremom, koju financira Hrvatski Crveni križ, kako bi pravovremeno i učinkovito vršili nadzor vodenih površina kupališta, prevencija nezgoda vezanih uz vodu, izvođenje akcija spašavanja te pružanje prve pomoći. Spasioci su intervencijama spasili 350 ljudskih života Hrvatski Crveni križ sustavno radi na poboljšanju sustava sigurnosnih mjera neophodnih za sigurnost korisnika i posjetitelja uređenih kupališta u RH. Glede toga, uspostavili smo kvalitetnu mrežu koja povezuje sve sudionike tog sigurnosnog sustava: lučku kapetaniju, policiju, hitnu medicinsku pomoć i spasioce s ciljem podizanja razine sigurnosti turista u RH. Hrvatski Crveni križ u suradnji s koncesionarima provodi procjenu sigurnosti na plažama. Osnovni cilj postupka procjene rizika je smanjivanje mogućnosti nastanka nezgoda povezanih s vodom (štetnog događaja čija posljedica mogu biti smrt, tjelesne ozljede ili oštećenje zdravlja te uništenje ili oštećenje stvari korisnika kupališta). Procjena rizika na kupalištu služi kao temelj za uspostavljanje spasilačke postaje na kupalištu. Ujedno Hrvatski Crveni križ provodi preventivne programe za goste koji se provode u suradnji s hotelskim kućama diljem RH. Sve gore navedeno, rezultat je dugogodišnjeg rada Hrvatskog Crvenog križa koji je rezultirao s 350 spašenih ljudskih života, izgradnjom mreže spasilačkih postaja od Umaga do Dubrovnika, uključujući i kontinentalni dio Hrvatske, podizanjem imidža Hrvatske kao sigurnog odredišta za odmor te svrstavanje Hrvatske u zemlje kod kojih sigurnost gostiju predstavlja ključni faktor turističke ponude. Smatramo da predlagatelj zakonskih promjena ne vodi računa o kompleksnosti i važnosti ove javne ovlasti Hrvatskog Crvenog križa. Naime, predlagatelj u obrazloženju navodi da se Služba spašavanja života na vodi uključi u projekte "...sa zainteresiranim turističkim zajednicama...". Spašavanje ljudskih života i imovine nije pitanje zainteresiranosti nego pitanje nužnosti. Zar će se naši gosti pitati da li je netko zainteresiran paziti na sigurnost njih i njihove djece? Velika većina njih veći će dio svojeg godišnjeg odmora provoditi na morskim plažama koje predstavljaju najvažniji aspekt djelovanja spasilačke službe. Nažalost, svaka će turistička zajednica gledati svoj parcijalni interes i, kako smo se već imali prilike uvjeriti nebrojeno puta, izabrati nešto drugo nauštrb sigurnosti! Svakako treba skrenuti pozornost i na pitanje odgovornosti iz djelatnosti pojedinih lokalnih (i regionalnih) samouprava ali i koncesionara jer će gosti, u slučaju nesreća, bez dvojbe tužiti odgovorne. Smatramo da samo jedinstveni pristup temeljen na znanju i financijskoj stabilnosti može polučiti uspješan pristup održavanju visokog stupnja sigurnosti naših gostiju- nije li 350 života i više nego dovoljan argument? Hrvatski Crveni križ gradio je, i dalje gradi, kompletnu strukturu sigurnosti turista skoro 20 godina. Zaključno, predlažemo brisanje članka 12. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi. Ne postoji odgovor
38 Hrvatski Crveni križ O b r a z l o ž e n j e, Članak 12. Početkom 1996. godine Hrvatski Crveni križ postao je punopravni član Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi (International Life Saving Federation - ILS). Nakon primitka u članstvo, Hrvatski Crveni križ započeo je s ustrojem Službe spašavanja života na vodi u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ na temelju javne ovlasti (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, NN 71/2010) «vodi Službu spašavanja života na vodi na temelju međunarodno priznatih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Donosi pravila i standarde spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima». Služba spašavanja života na vodi Hrvatskog Crvenog križa razvila se u vodeću organizaciju na području osposobljavanja spasilaca, prevencije nesreća, spašavanja na vodi i pružanja prve pomoći stradalima na vodi u Republici Hrvatskoj. Program osposobljavanja spasilaca Službe spašavanja života na vodi Hrvatskog Crvenog križa priznat je od Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi (ILS), a sukladno europskim standardima izradili smo Pravila i standarde rada spasilačkih postaja i Pravila procjene rizika na kupalištu. Hrvatski Crveni križ sustavnim osposobljavanjem spasilaca direktno sudjeluje u obrazovanju turističkih djelatnika, te na taj način pridonosi imidžu Hrvatske kao sigurnog odredišta za odmor. Do 2015. godine osposobljeno je ukupno 2100 novih spasilaca (a dvostruko više se prijavljuje za pristup tečaju), te svake godine oko 200 spasilaca pristupa obnovi uvjerenja osposobljenosti spasilaca. Svake godine preko 480 osposobljenih spasilaca nadzire 180 plaža/kupališta diljem Hrvatske. Svi spasioci su opremljeni osobnom spasilačkom opremom, koju financira Hrvatski Crveni križ, kako bi pravovremeno i učinkovito vršili nadzor vodenih površina kupališta, prevencija nezgoda vezanih uz vodu, izvođenje akcija spašavanja te pružanje prve pomoći. Spasioci su intervencijama spasili 350 ljudskih života Hrvatski Crveni križ sustavno radi na poboljšanju sustava sigurnosnih mjera neophodnih za sigurnost korisnika i posjetitelja uređenih kupališta u RH. Glede toga, uspostavili smo kvalitetnu mrežu koja povezuje sve sudionike tog sigurnosnog sustava: lučku kapetaniju, policiju, hitnu medicinsku pomoć i spasioce s ciljem podizanja razine sigurnosti turista u RH. Hrvatski Crveni križ u suradnji s koncesionarima provodi procjenu sigurnosti na plažama. Osnovni cilj postupka procjene rizika je smanjivanje mogućnosti nastanka nezgoda povezanih s vodom (štetnog događaja čija posljedica mogu biti smrt, tjelesne ozljede ili oštećenje zdravlja te uništenje ili oštećenje stvari korisnika kupališta). Procjena rizika na kupalištu služi kao temelj za uspostavljanje spasilačke postaje na kupalištu. Ujedno Hrvatski Crveni križ provodi preventivne programe za goste koji se provode u suradnji s hotelskim kućama diljem RH. Sve gore navedeno, rezultat je dugogodišnjeg rada Hrvatskog Crvenog križa koji je rezultirao s 350 spašenih ljudskih života, izgradnjom mreže spasilačkih postaja od Umaga do Dubrovnika, uključujući i kontinentalni dio Hrvatske, podizanjem imidža Hrvatske kao sigurnog odredišta za odmor te svrstavanje Hrvatske u zemlje kod kojih sigurnost gostiju predstavlja ključni faktor turističke ponude. Smatramo da predlagatelj zakonskih promjena ne vodi računa o kompleksnosti i važnosti ove javne ovlasti Hrvatskog Crvenog križa. Naime, predlagatelj u obrazloženju navodi da se Služba spašavanja života na vodi uključi u projekte "...sa zainteresiranim turističkim zajednicama...". Spašavanje ljudskih života i imovine nije pitanje zainteresiranosti nego pitanje nužnosti. Zar će se naši gosti pitati da li je netko zainteresiran paziti na sigurnost njih i njihove djece? Velika većina njih veći će dio svojeg godišnjeg odmora provoditi na morskim plažama koje predstavljaju najvažniji aspekt djelovanja spasilačke službe. Nažalost, svaka će turistička zajednica gledati svoj parcijalni interes i, kako smo se već imali prilike uvjeriti nebrojeno puta, izabrati nešto drugo nauštrb sigurnosti! Svakako treba skrenuti pozornost i na pitanje odgovornosti iz djelatnosti pojedinih lokalnih (i regionalnih) samouprava ali i koncesionara jer će gosti, u slučaju nesreća, bez dvojbe tužiti odgovorne. Smatramo da samo jedinstveni pristup temeljen na znanju i financijskoj stabilnosti može polučiti uspješan pristup održavanju visokog stupnja sigurnosti naših gostiju- nije li 350 života i više nego dovoljan argument? Hrvatski Crveni križ gradio je, i dalje gradi, kompletnu strukturu sigurnosti turista skoro 20 godina. Zaključno, predlažemo brisanje članka 12. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi. Ne postoji odgovor
39 Turistička zajednica Ličko-senjske županije ODREDBE ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI KOJE SE MIJENJAJU, Članak 18. stavak 4.: treba ukinuti datum 15. srpnja kao krajnji rok za uplatu paušalne boravišne pristojbe od strane vlasnika kuća i stanova za odmor koji imaju mogućnost platiti je na taj način; budući da su vlasnici kuća i stanova za odmor i članovi njihovih obitelji velikim dijelom strani državljani, oni nemaju mogućnost uplate paušala unaprijed ukoliko u turističku destinaciju gdje se nalazi njihov objekt namjeravaju doći nakon 15. srpnja jer ne mogu izvršiti uplatu na devizni račun TZ kojega ona nema (razlika je u valuti zemlje odakle je vlasnik i hrvatske valute); kako to predloženim zakonskim izmjenama nije učinjeno, predlažemo to svakako uvrstiti u iste; na koncu, ako se već daje mogućnost plaćanja boravišne pristojbe u paušalnom iznosu, onda ne treba stavljati vremenska ograničenja osobito iz navedenog razloga što su vlasnici i članovi njihovih obitelji velikim dijelom strani državljani; budući da su vlasnici kuća i stanova za odmor i članovi njihovih obitelji velikim dijelom strani državljani, oni nemaju mogućnost uplate paušala unaprijed ukoliko u turističku destinaciju gdje se nalazi njihov objekt namjeravaju doći nakon 15. srpnja jer ne mogu izvršiti uplatu na devizni račun TZ kojega ona nema (razlika je u valuti zemlje odakle je vlasnik i hrvatske valute); kako to predloženim zakonskim izmjenama nije učinjeno, predlažemo to svakako uvrstiti u iste; Ne postoji odgovor
40 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske ODREDBE ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI KOJE SE MIJENJAJU, Članak 20. Odredbom Zakona o boravišnoj pristojbi omogućava se dodatno uvođenje prihoda od boravišne pristojbe samo za udružene TZG i ta sredstva se raspoređuju samo na TZ gradova i općina, što je diskriminirajuće i nelogično za ostale TZ, te je suprotno Ustavu. Ne postoji odgovor
41 Turistička zajednica Ličko-senjske županije ODREDBE ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI KOJE SE MIJENJAJU, Članak 20. S obzirom da se povećavaju zadaće županijskih TZ, trebalo bi da im pripadne barem 12,5%, a Hrvatskoj TZ 22,5% uplaćene boravišne pristojbe Ne postoji odgovor