Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Hrvatska obrtnička komora podržava predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak, posebice u pogledu snižavanja poreznih stopa s 24% na 20% i s 36% na 30%. Međutim, ističemo kako smo kroz niz prethodnih prijedloga rasterećenja obrtnika predložili smanjenje niže stope, te predlažemo smanjivanje stope od 24% na 18%, sukladno smanjenom poreznom opterećenju u sustavu poreza na dobit, u cilju izjednačenog tržišnog položaja obrtnika u oba sustava oporezivanja. Zahvaljujemo na prihvaćenom prijedlogu obrtnika za snižavanje stope poreza na dohodak koji se plaća u paušalnom iznosu na 10%. U području oporezivanja dohotka predlažemo još: - priznavanje reprezentacije u 100% iznosu kao izdatka i - jednokratni otpis amortizacije u godini investicije. Dodatno, tražimo da se izmjenama Zakona omogući ukidanje obveze plaćanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak u razdoblju do 31.12.2021. godine, u svrhu pomoći obrtnicima kako bi prevladali ovu ozbiljnu krizu u gospodarstvu izazvanu epidemijom koronavirusa. Nije prihvaćen Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezna stopa od 40%. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Također ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak), stoga daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće. U smislu Zakona o porezu na dohodak izdaci reprezentacije nisu u cijelosti porezno priznati obzirom isti nisu isključivo i u cijelosti nastali u svezi s obavljanjem oporezive djelatnosti poreznog obveznika, odnosno ne mogu se isključivo i u cijelosti povezati s povećanjem određenih primitaka. Ipak, iako nastanak troškova reprezentacije ovisi o odlukama poreznog obveznika, a ne od poslovne aktivnosti, Zakon o porezu na dohodak, pretpostavlja mogućnost nastanka porezno priznatih izdataka reprezentacije, te se stoga ipak 50% nastalih izdataka za reprezentaciju smatra porezno priznatim. U slučajevima kada postoje značajne promjene u poslovanju, porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujmova.
2 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK I nadalje je otvoreno važno pitanje poticaja mladim obrtnicima. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20), nakon izmjena provedenih u IV. krugu porezne reforme s ciljem poreznog rasterećenja rada i poduzetništva kako bi se „zaustavio odljev“ mladih, propisuje oslobođenje kod obračuna poreza na dohodak. Time su mladi do 25 godina oslobođeni 100% plaćanja godišnjeg poreza na dohodak, a mladi do 30 godina 50%, ali samo ako su zaposleni kao radnici temeljem ugovora o radu. Smatramo to diskriminirajućim za mlade osobe koje se samozapošljavaju u obrtu te kao poduzetnici time stvaraju priliku za zapošljavanje drugih. Osim toga, mladi su obrtnici kažnjeni i time što za njih nije propisan niti izuzetak od plaćanja obveznog zdravstvenog osiguranja ako su mlađi od 30 godina – mjera koja je već godinama na snazi temeljem Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18), a koja se također odnosi samo na radnike. Neusklađeno je time i postupanje nadležnih javnih institucija – trud na promociji deficitarnih obrtničkih zanimanja ovakvim postupanjem pobija važnost obrtnika za gospodarstvo i za demografiju. Nadalje, mjere aktivne politike zapošljavanja i značajnog naglaska upravo na poticanju nezaposlenih na samozapošljavanje, trebaju pratiti svi zakoni upravo kroz porezno rasterećenje. Pohvalno je poreznim olakšicama pokušati zadržati visokoobrazovane mlade osobe, ali ako se samo njih smatra ciljnom skupinom, radi se o diskriminaciji i to po osnovi obrazovanja. Osim toga, na taj se način posve zanemaruje realnost hrvatskog gospodarstva i vrijednost strukovnih zanimanja, koja postaju to važnija s povećanjem nedostatka stručnih kadrova svih obrazovnih profila i razina. Kako prijedlog za izjednačavanje poreznog statusa mladih obrtnika s mladim radnicima u prethodnom krugu porezne reforme nije usvojen s obrazloženjem da je fokus reforme bio na rasterećenju plaća, ove zakonske izmjene su prilika da se propisana diskriminacija ukloni. Nije prihvaćen Pri propisivanju porezne olakšice prvenstveni cilj bio je porezno rasteretiti rad, odnosno mjera je usmjerena isključivo na mlade do 30 godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak. Izuzetak od obveze plaćanja doprinosa nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona.
3 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Predlažemo dodatno propisati novu neoporezivu naknadu i to za paušalno pokriće troškova radnika i vlasnika obrta do 500 kn mjesečno, za rad od kuće. Naime, epidemija koronavirusa uvjetovala je potrebu drugačije organizacije rada, posebice rada od kuće u znatno većoj mjeri nego ranije i to kako za radnike u obrtu gdje se proces rada može organizirati na taj način, tako i za samog obrtnika koji samostalno obavlja svoju djelatnost i radi u svom obrtu. Takva organizacija rada izaziva troškove koji nastaju izvan sjedišta obrta te se predlaže da takvi troškovi budu neoporezivi i da se na taj način olakša i potiče organizacija rada na daljinu. Nije prihvaćen Propisivanjem neoporezive paušalne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika uveo bi se još jedan u nizu neoporezivih primitak, a dodatno proširenje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira.
4 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Vezano uz propisane neoporezive naknade ukazujemo na probleme s refundacijom troška prehrane, mjesečno do 1.000,00 kn na tekući račun djelatnika ili vlasnika obrta. Propisano je da se to može provesti ili na temelju računa koji glasi na poslodavca za uslugu u gostiteljskom objektu ili za kupnju u trgovini i koji se smatra vjerodostojnom dokumentacijom. Ukazujemo kako su propisani uvjeti vrlo teško provedivi u praksi, te administrativno opterećuju poslodavce. Stoga predlažemo da se način postupanja i priznavanja ove vrste troškova pojednostavni. Nije prihvaćen Prijedlog je predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
5 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Za porezno rasterećenje, nakon izmjena poreznih zakona, predlažemo izmjene i u pratećim podzakonskim aktima. To se prije svega odnosi na izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, u kojemu predlažemo izmjene neoporezivih naknada: - povećanje naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kune na 3,00 kune po prijeđenom kilometru - prigodne nagrade (božićnice, regres) sa 3.000 na 5.000 kuna - neoporezive novčane nagrade za rezultate sa 5.000 na 12.000 kuna - dar u naravi sa 600 na 1.000 kuna - dar djetetu do 15 godina starosti sa 600 na 800 kuna. Nije prihvaćen U Nastavku navodimo neoporezive primitke koji su propisani ili povećani od 2018. • Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje • Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kn godišnje • Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje • Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem • Troškovi smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. • Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka • Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim • Povećan iznos prigodne nagrade sa 2.500,00 kn na 3.000,00 kn • Povećan iznos potpore za novorođenče na 10.000,00 kn. Dodatno proširenje/povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira.
6 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Kod oporezivanja dohotka postoji problem nejednakosti koji se odnosi na hrvatske vojne invalide. U članku 42. propisano je oslobođenje od plaćanja dijela poreza za HRVI iz Domovinskog rata, na način da se obračunani porez umanjuje za postotak utvrđene invalidnosti. Međutim, oslobođenje je propisano samo za dohodak od nesamostalnog rada, pa je čak u zagradi i pojašnjeno da se to odnosi samo na plaće i mirovine. Takvom zakonskom odredbom izričito se u nejednak položaj stavljaju obveznici poreza na dohodak koji kao obrtnici ostvaruju dohodak od samostalnog rada, iako imaju utvrđen status HRVI. Obrtnici svojim radom u obrtu ostvaruju dohodak kao samozaposlene osobe, što znači da posve samostalno, preuzimajući poduzetnički rizik i ulažući vlastiti kapital, rad i znanje, stvaraju dohodak za sebe i svoju obitelj. Ostvaruju dohodak, baš kao i radnici koji temeljem ugovora o radu primaju plaću koju im osigurava i isplaćuje poslodavac. Način oporezivanja dohotka, Zakonom je izjednačen za samostalni i nesamostalni dohodak. Primjenom Ustavnog načela o dužnosti sudjelovanja svakoga u podmirenju javnih troškova, sukladno svojim gospodarskim mogućnostima kroz porezni sustav koji se temelji na jednakosti i pravednosti, status svih dohodaka u poreznom smislu trebao bi biti izjednačen, a isto tako i oslobođenje po osnovi priznatog statusa za HRVI, trebalo bi za sve HRVI biti izjednačeno. Teško je prihvatiti zakonsko rješenje po kojem jednima pravo na olakšicu pripada, a drugima ne kao da ne predstavljaju istu kategoriju. To tim više, što bi obrtnik iz ovog primjera, da se odlučio na mirovinu imao pravo na oslobođenje, jednako kao i u slučaju da odlaskom u mirovinu prestane obavljati obrt, ali dok je aktivan i želi samostalno brinuti o svojem dohotku, Zakon mu to pravo ne priznaje. Nadamo se da ćete iznijete okolnosti uvažiti i žurno predložiti izmjene Zakona o porezu na dohodak, članak 42. stavak 1. 2., tako da glase: „(1) Fizičkoj osobi kojoj je po posebnom propisu rješenjem utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata obračunani porez na dohodak umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. (2) Fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka obračunani porez na dohodak umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti prije umanjenja iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona.“. Nije prihvaćen Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik vnajčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak. Zakonom o porezu na dohodak nije niti propisan jednak način utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, već samo jednak način utvrđivanja porezne osnovice, neoporeziv dio dohotka i slično.
7 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK HGK predlaže sljedeće: - povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000,00 kn; - snižavanje stope poreza na dohodak na 12% uz kombiniranje s drugim mjerama, kao što je smanjenje dijela doprinosa za zdravstveno osiguranje u korist neto plaće. Nadalje, članice HGK iz Udruženja računovođa mišljenja su kako je potrebno proširiti opseg primitaka od nesamostalnog rada iz čl.22.st.1. važećega Zakona i to na način da se dodaju i primici koji proizlaze iz Zakona o radu prema čl.17.st.1.t.2-4. Ovo smatraju nužnim iz razloga što Zakon o radu ionako navodi obavezne elemente Ugovora o radu na izdvojenom radnom mjestu, i to podatke o : 2)strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati 3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time 4.) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova. Svijest o manjkavosti čl.22.st.1. došla je do izražaja posebno u razdoblju pandemije COVID-a, u kojem je većina poslodavaca davala nalog djelatnicima za rad od kuće, pri čemu su koristili svoja vlastita sredstva i troškove (npr. trošak režija za rad od kuće). za navedeno radnicima poslodavci nisu mogli isplatiti neoporezivo naknadu, odnosno u slučaju isplate bi predstavljali primitke od nesamostalnog rada i podlijegali bi obračunu svih davanja (doprinosa i poreza), što je i za poslodavca i radnika neisplativo. Udruženje računovođa smatra kako je Američka gospodarska komora u Hrvatskoj dostavila primjeren komentar: „Omogućavanje unošenja stavke neoporezive fiksne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika (kako je definirano Zakonom o radu) i drugih troškova radnika vezanih uz obavljanje poslova (kada nije moguće lako odrediti da je trošak isključivo vezan za radni odnos, kao što je to primjerice trošak interneta, službenog mobitela i sl.) – npr. trošak struje, vode, centralnog grijanja) u porezno zakonodavstvo.“ Skreće se pozornost i na primjer Slovenije u kojoj je propisan mjesečni neoporeziv dodatak za rad od kuće u iznosu 5% plaće, ali ne više od 5% prosječne slovenske plaće (što iznosi više od 90 eura mjesečno). Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak). Nadalje, prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezna stopa od 40%. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Dodatno proširenje/povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. Smanjenje doprinosa za obvezno osiguranje nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona.
8 Hrvatska poljoprivredna komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Ovim putem predlažemo proširiti obuhvat predloženih normativnih intervencija Nacrta prijedloga Zakona u dijelu utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva iz članka 29. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20), a s ciljem izjednačavanja poreznog tretmana prerađenih i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda i ostvarenja većeg dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prodajom proizvoda većom dodanom vrijednosti. Prema trenutnim odredbama Zakona o porezu na dohodak, (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) obiteljska poljoprivredna gospodarstva prilikom upisa dopunskih djelatnosti prerade u Upisnik OPG-ova postaju obveznici upisa u Registar poreznih obveznika, neovisno o ostvarenoj visini ukupnog godišnjeg primitka, čime postaju obveznici poreza na dohodak što im uvelike povećava troškove poslovanja. U slučaju da OPG (prema Zakonu o OPG – u NN 29/18, 32/19) koji je upisan u Upisnik OPG –a te mu je poljoprivreda jedino i glavno zanimanje i nije osiguran po drugoj osnovi, prodaje poljoprivredne proizvode u neprerađenom obliku, isti nije obveznik ulaska u Registar poreznih obveznika te za obvezne doprinose izdvaja 6.976,20 kuna do visine primitaka od 80.500 kuna. - (iznos obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje po stopi od 10% - 332,20 kn/mj. te zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5% - 249,15 kn/mj., što za 12 mjeseci ukupno iznosi 6.976,20 kuna) U slučaju da taj isti OPG u želi ostvariti višu cijenu za svoj poljoprivredni proizvod i odluči preraditi poljoprivredni proizvod (npr. džem od marelice), isti je obvezan izvršiti upis u Registar poreznih obveznika čime postaju obveznici poreza na dohodak te im njihova izdvajanja za obavezne doprinose iznose 15.315, 96 kuna te minimalni porez u iznosu od 1.530 kuna u slučaju da je primitak u razredu do 85.000 kn, što ukupno iznosi 16.845,96 kuna. - (iznos obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 % - 699,36 kn/mj. te zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 % - 576,97 kn/mj., što za 12 mjeseci ukupno iznosi 15.315,96 kuna); - (minimalni porez za obveznika poreza na dohodak – paušalista iznosi 1.530 kuna u slučaju da je primitak u razredu do 85.000 kn). Prema gore navedenom obrazloženju, prva „teglica“ džema od marelice poljoprivrednika bi koštala skoro 10.000 kn. Nadalje, broj OPG - ova koji su upisani u Registar poreznih obveznika je relativno mali i kreće se oko 13.900 upisanih od ukupnog broja od 159.200 OPG – ova te smo mišljenja da se ovim prijedlogom ne bi značajno narušili prihodi proračuna od obveznih doprinosa i oporezivanja dohotka od samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. Promjenom navedenog članka Zakona postigao bi se efekt kojim bi se potaknuo veliki broj poljoprivrednika da prerađuju vlastite poljoprivredne proizvode i takve ih prodaju u cilju ostvarivanja dodane vrijednosti, što nije bio slučaj do sada, gdje su isključivo prodavali proizvode u neprerađenom obliku, a prerađevine su najčešće prodavane „na crno“ bez ikakve kontrole. Time bi se legaliziralo njihovo poslovanje i povećao obujam prodaje prerađenih proizvoda veće dodane vrijednosti i ostvarivao bi se veći dohodak poljoprivrednika, a ujedno bi se ostvarila i veća sigurnost te kontrola zdravstvene ispravnosti hrane. Predlaže se u Nacrtu prijedloga Zakona dodati članak 4. tako da glasi: Članak 4. U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Djelatnost poljoprivrede obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od te djelatnosti dobivenih poljoprivrednih proizvoda iz Priloga 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, osim proizvoda ribarstva i akvakulture navedenih u Prilogu I. Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28. 12. 2013.), a djelatnost šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od te djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 80.500,00 kuna.“ S poštovanjem, Hrvatska poljoprivredna komora Nije prihvaćen Cilj propisivanja odredbe na navedeni način bio je zaštiti male proizvođače poljoprivrednih proizvoda koji se bave poljoprivrednom djelatnošću prije svega za svoje potrebe, a kako bi možebitni višak poljoprivrednih proizvoda i to isključivo u neprerađenom stanju prodali bez obveze plaćanja poreza na dohodak sve s ciljem kako bi se zaštitila domaća proizvodnja. Stoga, smo mišljenja kako se propisano oslobođenje ne bi trebalo odnositi i na fizičke osobe koje prodaju poljoprivredne proizvode u prerađenom stanju.
9 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, predlažemo smanjenje poreznih stopa na dohodak s 12% na 10%, s 24% na 20% i s 36% na 30% prema tri porezna razreda, te se zalažemo za povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna. Vladini prijedlozi smanjenja stopa su na sličnom tragu te pozdravljamo svako dodatno manje porezno opterećenje rada. Pritom naglašavamo kako treba voditi računa o fiskalnom izravnavanju prihoda lokalne samouprave kroz manji prirez koji će se generirati navedenom reformom. Svaki fiskalno negativni učinak na lokalnu samoupravu valjalo bi neutralizirati kroz rashodovnu stranu lokalne samouprave, umjesto novih poreznih opterećenja za građane i tvrtke. Konkretno to podrazumijeva uštede na racionalizaciji broja lokalnih jedinica i njihovih službenika. S poštovanjem, Maruša Stamać Udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak). Daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
10 Podravka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Na predložene promjene dodali bismo: Članak 8. Osnovnog zakona- - Utvrđivanje naknade za pokriće troškova rada od kuće kao naknade koja nije primitak (članak 8. Zakona) .Vrlo je vjerojatno da će poslodavci biti dužni isplaćivati ove naknade kojima bi se radnicima nadoknadio trošak režija učinjen u poslovne svrhe tijekom rada od kuće. Zbog vrlo široke porezne definicije primitaka i radi izbjegavanja različitog tumačenja Zakona ovu naknadu trebalo bi izrijekom izuzeti od primitaka u članku 8. Zakona, jer se u samoj biti i ne radi o zaradi zaposlenika već o naknadi troška učinjenog u poslovne svrhe. Zbog lakše primjene predlažemo utvrđivanje apsolutnog odnosno relativnog iznosa do kojeg se isplate ne bi smatrale naknadom S obzirom da bi ovaj problem mogao postati aktualan već ove godine poželjno je navedeno rješenje implementirati i prije namjeravanja donošenja zakona bilo ranijim izmjenama Zakona bilo zahvatima u podzakonskim aktima - izmjenu definicije primitka općenito na način da isplate naknada radniku koje su obavljene u svrhu obavljanja djelatnosti poslodavca nisu primitak radnika. - Izmjena neoporezivih naknada poreza na dohodak kako slijedi  Prigodne nagrade (božićnice, regres) sa 3.000 na 5.000 kuna  Neoporezive novčane nagrade za rezultate sa 5.000 na 7.500 kuna  Dar u naravi sa 600 na 1.000 kuna  Dar djetetu do 15 godina starosti sa 600 na 800 kuna - Izmjena pravila kod neoporezive prehrane Prema sadašnjem propisu postoje dvije mogućnosti plaćanja prehrane po zaposleniku: paušal i plaćanje računa. Problem je što se te dvije opcije na godišnjem nivou međusobno isključuju po jednom zaposleniku, a što posebno dolazi do izražaja kad zaposlenik promjeni poslodavca i kad nastupe posebne okolnosti kao u slučaju COVID-a i potreba rada od kuće (cijeli ili dio mjeseca). Predložili bi stoga izmjenu zakonske odredbe na način da da radnik u jednom poreznom razdoblju (godini) od jednog ili više poslodavaca može ostvariti obje vrste primitka po osnovi prehrane odnosno da radnik za trošak prehrane na nivou godine neoporezivo može primiti do 7.000,00 kn (ili drugi iznos od 6.000,00 do 12.000,00 kn) kumulativno paušalne naknade i ostvariti troškove prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije nastale za vrijeme radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca (čl. 7. stavka 39.) Nije prihvaćen Propisivanjem neoporezive paušalne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika uveo bi se još jedan u nizu neoporezivih primitak, a dodatno proširenje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. Isto tako, pri možebitnom propisivanju neoporeivog iznosa navedene naknade dodatni problem predstavljao bi i način određivanja naknade. U Nastavku navodimo neoporezive primitke koji su propisani ili povećani od 2018. • Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje • Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kn godišnje • Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje • Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem • Troškovi smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. • Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka • Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim • Povećan iznos prigodne nagrade sa 2.500,00 kn na 3.000,00 kn • Povećan iznos potpore za novorođenče na 10.000,00 kn. Dodatno proširenje/povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. Isto tako, ističemo da poslodavci mogu sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak u istom poreznom razdoblju istom radniku neoporezivo isplatiti/omogućiti samo jednu od propisanih neoporezivih naknada (novčanu paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje ili osigurati troškove prehrane radnicima na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje uz propisane uvjete), o čemu odluku donosi poslodavac. Ukoliko je poslodavac u poreznom razdoblju odabrao da će radnicima osigurati prehranu na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje te je u jednom dijelu godine organizirao prehranu u vlastitoj organizaciji i prostorijama, pri čemu je neoporezivi iznos od 12.000,00 kn iskorišten samo djelomično odnosno nije iskorišten u cijelosti, isti može u preostalom dijelu godine osiguravanjem prehrane i na druge propisane načine iskoristiti neiskorišteni neoporezivi iznos do 12.000,00 kn i to: putem usluge u ugostiteljskim objektima drugih ugostitelja ili kupnjom u trgovinama. U konkretnom slučaju ako je za radnike u siječnju i veljači putem organizirane prehrane kod samog poslodavca za radnike iskorišten neoporezivi iznos od 1.000,00 kn, u preostalom dijelu godine poslodavac može radnicima neoporezivo osigurati prehranu u ugostiteljskim objektima drugih ugostitelja ili kupnjom u trgovinama do ukupno 11.000,00 kn uz uvjet da poslodavac o istom posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju (račun koji glasi na poslodavca) te da je isti podmiren bezgotovinskim putem.
11 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Polazeći od obveze Republike Hrvatske da do krajnjih mogućnosti svojih raspoloživih izvora poduzima mjere za postizanje punog ostvarenja prava koja priznaje svojim građanima, uz korištenje svih odgovarajućih sredstava, a osobito donošenjem zakonskih mjera, pa tako i onih koje se odnose na poreznu politiku, pozdravljamo nastojanje da se poreznim rasterećenjem utječe na povećanje raspoloživog dohotka i standarda svih građana. Prema Ustavu Republike Hrvatske, svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji dostojan život, a pravo na životni standard koji odgovara njemu i njegovoj obitelji, Republika Hrvatska priznaje svakom svojem građaninu i kao stranka Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. Stoga, a osobito u nesigurnim okolnostima u kojima se građani nalaze uslijed posljedica epidemije koronavirusa COVID-19, dobrodošla je svaka mjera javne politike, pa tako i porezno rasterećenje rada, kojom se olakšava ekonomski položaj građana te se utječe na povećanje raspoloživih sredstava koja su im potrebna za postizanje zadovoljavajućeg životnog standarda i unaprjeđenje životnih uvjeta. Uvažavajući ovlast zakonodavca da samostalno odlučuje, a stručnog nositelja i Vladu RH da predlaže poreznu politiku i da pritom uživa široku slobodu procjene, ali i isključivu odgovornost za svrsishodnost propisanih zakonskih mjera, u kontekstu naprijed navedenog okvira obveze poštivanja, ostvarivanja i zaštite ljudskih prava građana, mišljenja smo kako je osobito važno iznijeti dostatna i kvalitetna obrazloženja izbora predloženih zakonskih mjera kojima se namjerava postići povećanje raspoloživog dohotka i standarda građana koji će njima biti obuhvaćeni. Naime, cilj poreznog rasterećenja rada i povećanja raspoloživog neto dohotka Ministarstvo financija predlaže ostvariti snižavanjem poreznih stopa s 24% na 20%, odnosno s 36% na 30% te s 12% na 10%, koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Ukazujemo, međutim, kako iz tog prijedloga proizlazi da će učinak povećanja raspoloživog dohotka biti najveći kod poreznih obveznika s većim primanjima, dok ga oni s manjim primanjima neće osjetiti ili će im ono značiti neznatnu promjenu, što otvara pitanje zadovoljava li takav prijedlog u najvećoj mjeri ustavno načelo pravednosti poreznog sustava, kao i obvezu da i kroz poreznu politiku država postigne i najveći mogući socijalni učinak. U tom kontekstu su Ministarstvu financija tijekom javnog savjetovanja o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (dalje: Obrazac prethodne procjene) izneseni obrazloženi komentari kojima se želi ukazati kako se predloženom mjerom više rasterećuju građani s većim primanjima te je kao prikladnija i pravednija mjera, većeg socijalnog učinka, predloženo daljnje i značajnije povećanje osnovnog osobnog odbitka, pri čemu su izneseni i izračuni koji, u usporednom prikazu učinaka na povećanje raspoloživog dohotka, iz aspekta postizanja većeg benefita za građane s manjim primanjima, govore u korist mjere povećanja osnovnog osobnog odbitka, jer bi se na taj način, u većoj mjeri nego predloženim smanjenjem porezne stope, povećao raspoloživi dohodak onim obveznicima kojima je to potrebnije. U Izvješću o provedenom savjetovanju, objavljenom 9. listopada 2020., Ministarstvo financija navodi kako bi daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak, jer bi porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak. Mišljenja smo kako je ipak vrijedno detaljnije razmotriti prijedlog povećanja osnovnog osobnog odbitka, kao i svaku drugu mogućnost poput, primjerice, značajnijeg smanjenja porezne stope kojom se oporezuje manji dohodak, te usporediti učinke tih mjera s onima koji se predviđaju postići predloženim Nacrtom prijedloga zakona, upravo iz aspekta ustavnih načela jednakosti i pravednosti u oporezivanju, ustavnopravnog određenja Republike Hrvatske kao socijalne države i njezinih obveza u stvaranju uvjeta za postizanje najvećeg mogućeg životnog standarda svakog građanina. Naime, razmjernost u oporezivanju potrebno je sagledati iz aspekta ukupnog poreznog opterećenja, pa tako uzeti u obzir i okolnost da su građani s manjim primanjima u zadovoljavanju svojih životnih potreba i postizanju odgovarajućeg životnog standarda u većoj mjeri, nego građani s većim primanjima, opterećeni plaćanjem nekih drugih poreza, poput poreza na dodanu vrijednost. Ovo tim više što i Institut za javne financije u svojem aktualnom osvrtu od 5. listopada 2020. ukazuje kako, prema rezultatima Eurofoundove ankete o utjecaju pandemije koronavirusa na privatni i poslovni život građana u Europskoj uniji, građani Hrvatske navode znatne financijske i egzistencijalne probleme (tzv. krpanje kraja s krajem koje je gotovo najviše na razini EU), vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije te slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU. Stoga Vas molimo da ove mjere dodatno razmotrite i uzmete u obzir prije upućivanja prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak u zakonodavnu proceduru, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristila mogućnost da se poreznom politikom postigne značajniji socijalni učinak te se u većoj mjeri utječe na povećanje raspoloživog dohotka i poboljšanje životnog standarda građana s nižim primanjima. Nije prihvaćen Ističemo kako je izmjenama poreznih propisa moguće u određenom dijelu utjecati na socijalni aspekt te su s tim ciljem i propisane određene mjere u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja u skladu s postavljenim limitima fiskalnog okvira kao što je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 2.600,00 kn na 3.800,00 kn od 1.1.2017.g. te s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn od 1.1.2020.g. Isto tako, prošireni su primici koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove kao što su stipendije, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti i potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika. Novim izmjenama proširuje se obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i primitaka koje se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove za nacionalne naknade za starije osobe. Nažalost, daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće. Također, rješavanje temeljnih socijalnih pitanja nije u nadležnosti Ministarstva financija Porezne uprave.
12 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Izmjena poreznog tretmana „primitka u naravi“ Zakon o porezu na dohodak propisuje da bilo koji primitak koji poslodavac omogući svome radniku, a koji nije u novcu potpada pod definiciju primitka u naravi te predstavlja oporeziv primitak radnika (osim određenih iznimki koje su propisane Zakonom i Pravilnikom). Praktično, to znači da je ostvareni primitak neto vrijednost, pri čemu se osnovica mora uvećati za pripadajuće poreze i doprinose (tvz. gross-up). Ovakva tehnika izračuna dovodi do ekstremno visokog poreznog opterećenja pri čemu dolazi do efektivne porezne stope koja može dosegnuti čak 153,17% (ukoliko osoba ulazi u viši porezni razred). Dodatno Zakon ne propisuje drugačiji porezni tretman zavisno o tome da li obvezu poreza i doprinosa plaća poslodavac ili zaposlenik: - U slučaju da je plaća poslodavac, osim samog troška pribavljanja primitka u naravi, uz ovakvo porezno opterećenje poslodavci su de-stimulirani zaposlenicima omogućavati bilo kakve dodatne benefite (osim onih koji su izrijekom propisani kao neoporezivi do određenog iznosa) jer im je jednostavno preskupo; - U slučaju da plaća zaposlenik, zaposlenik mora platiti više poreza i doprinosa nego li je vrijednost onoga što mu je poslodavac dao, pa jednostavno nema financijskog motiva prihvatiti takve primitke. U informativnom istraživanju koje je proveo KPMG u kolovozu 2020. godine u nekoliko susjednih zemalja (Austrija, Mađarska, Slovačka Slovenija), proizlazi da osim što imaju izuzetke od oporezivanja pojedinih kategorija primitaka u naravi, zemlje općenito ne tretiraju primitke u naravi netom već bruto primitkom, pogotovo ukoliko poreznu obvezu podmiruju zaposlenici. U nastavku se nalazi kratak opis oporezivanja po zemljama: - Mađarska je implementirala razne modele primitaka u naravi koje poslodavci mogu omogućiti svojim zaposlenicima bez plaćanja poreza na dohodak (ali uz plaćanje obveznih doprinosa), uz uvjet da se sredstva odnose na određenu specifičnu namjenu (smještaj, ugošćavanje, slobodno vrijeme) i da se troše isključivo kod mađarskih pružatelja usluga. Iznos sredstava je limitiran (otprilike EUR 2.280/HRK 17.000 godišnje po zaposleniku). Osim toga postoje određeni primici koji su u potpunosti oslobođeni od poreza i doprinosa poput ulaznica za sportske i kulturne događaje. - Slovački propis prepoznaje dvije vrste primitaka u naravi: monetarne benefite i ne-monetarne benefite. Monetarni benefiti tretiraju se na isti način kao i plaća (bruto primitak), a ne-monetarni benefiti se ubrućuju za potrebe izračuna poreza i doprinosa. - U pravilu, Austrija primitke u naravi tretira bruto za potrebe izračuna poreza i doprinosa. - Slovenski propis ne zahtjeva ubrućivanje primitaka u naravi ukoliko zaposlenik kao fizička osoba snosi porez (isti tretman kao i plaća u novcu). Iznimka se primjenjuje jedino ukoliko poreznu obvezu preuzima poslodavac. S obzirom na navedeno i na potrebu pronalaženja dodatnih modela nagrađivanja i stimuliranja radne snage u Hrvatskoj, predlažemo da se razmotri brisanje odredbe koja propisuje uvećavanje osnovice za pripadajuće poreze i doprinose kako je propisano Zakonom, a u odnosu na oporezivanje primitaka u naravi jer čini takve primitke izrazito nekonkurentnim i administrativno kompleksnim za provođenje. Umjesto toga, predlažemo razmotriti da se tržišna vrijednost primitka u naravi smatra bruto vrijednosti za potrebe plaćanja poreza i doprinosa. Nije prihvaćen Primicima s osnove nesamostalnog rada smatraju se svi primici koje radnik ostvari u novcu ili u naravi po osnovi radnog odnosa. Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka (s uključenim PDV-om). S obzirom da radnik zaista ostvaruje primitak u toj vrijednosti nije moguće prihvatiti predloženu izmjenu.
13 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK AmCham pozdravlja dosadašnje mjere za rasterećenje predstavljene kroz četiri kruga porezne reforme te posebice ističe mjere vezane za: • Dioničke planove • Podizanje mjesečnog bruto iznosa na koji se primjenjuje stopa poreza na dohodak od 24% • Uvođenje mogućnosti nagrađivanja zaposlenika kroz neoporezivi iznos do 5000 kn • Uvođenje mogućnosti neoporezivih isplata vezano uz smještaji prehranu zaposlenika • Uvođenje mogućnosti plaćanja premija dopunskog/dodatnog zdravstvenog osiguranja do 2.500 kn godišnje po zaposleniku kao neoporezivog primitka • Povećanje neoporezivog dijela dohotka (tj. osobnog odbitka) sa 3.800 na 4.000 kn • Uvođenje dobrovoljnog prijavljivanja porezne obveze vezano uz inozemni dohodak ostvaren od strane fizičkih osoba AmCham pozdravlja najavljene izmjene poreznih stopa na dohodak za 2021. godinu te smatra da je daljnje porezno rasterećenje nužno. AmCham predlaže tri ključne mjere: • Povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 4.800 Kn • Smanjenje porezne stope od 24% na 12% poreza na dohodak • Smanjenje porezne stope od 36% poreza na dohodak Povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 4.800 Kn, zajedno s predloženim izmjenama stopa poreza na dohodak, omogućila bi radno aktivnoj populaciji veći raspoloživi dohodak, uz očekivano povećanje potrošnje i veću gospodarsku aktivnost. Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak). Nadalje, prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezne stope od 40%. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće.
14 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U hrvatskom poreznom zakonodavstvu predviđeni su vrlo kratki godišnji rokovi za podnošenja prijava poreza na dohodak i poreza na dobit, što često dovodi do nepotpunih podnesaka zbog nedostatka informacija. AmCham smatra kako bi Porezna uprava trebala omogućiti produljenje roka za podnošenje. Iznimno, zbog proglašenja posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19, Općim poreznim zakonom i Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona uvedene su mjere odgode i/ili obročne otplate dospjele porezne obveze, oslobođenja od obveze doprinosa za sufinancirane neto plaće, oslobođenja od podmirivanja poreznih obveza te provedba ostalih odredbi o postupanju za vrijeme posebnih okolnosti. Ostalim odredbama propisano je iznimno produljenje roka za podnošenje prijave poreza na dobit i drugih povezanih obrazaca i izvješća do 30.6. tekuće godine. Pri tome je dospijeće obveza javnih davanja po tako podnesenim obrascima pomaknuto na 31.7.2020. Međutim, navedene odredbe primjenjivale su se samo za vrijeme trajanja posebnih okolnosti U hrvatskom zakonodavstvu o porezu na dohodak predviđaju se vrlo kratki godišnji rokovi za podnošenje prijava poreza na dohodak, 31. siječnja (obrazac INO-DOH) i zadnji dan veljače (obrazac ZPP-DOH) tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini. U praksi to često dovodi do podnošenja nepotpune dokumentacije, posebno za osobe koje ostvaruju dohodak iz inozemstva. Naime, u trenutku podnošenja te osobe nemaju potpune informacije o dohotku ostvarenom iz inozemstva ili o inozemnim poreznim obvezama koje se mogu iskoristiti kao porezni kredit s obzirom na hrvatske porezne obveze i, u nekim slučajevima, čak ni o njihovoj poreznoj rezidentnosti. AmCham predlaže da se hrvatsko zakonodavstvo o porezu na dohodak izmijeni tako da: - Rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak bude 31. ožujka tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini. - Osobe koje 31. ožujka nemaju potpune informacije o dohotku ostvarenom iz inozemstva i inozemnim poreznim obvezama mogu zatražiti „automatsko” produljenje roka podnošenja prijave poreza na dohodak do 30. studenoga tekuće godine za dohodak ostvaren tijekom prethodne godine. U skladu s AmCham-ovim prijedlogom, opći rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak bio bi 31. ožujka tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini (umjesto trenutačno važećih rokova 31. siječnja i kraja veljače). Osoba koja ostvaruje dohodak iz inozemstva i nema potpune informacije o dohotku iz inozemstva ostvarenom u prethodnoj godini i inozemnim poreznim obvezama obavijestit će Poreznu upravu i zatražiti produljenje roka. Obavijest treba dostaviti do 31. ožujka tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini (AmCham predlaže da sadržaj i oblik obavijesti budu propisani u zakonodavstvu o porezu na dohodak). Nakon što osoba bude imala potpune informacije o ostvarenom dohotku iz inozemstva i inozemnim poreznim obvezama, podnijet će hrvatske godišnje obrasce, ali najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za dohodak ostvaren tijekom prethodne godine. Ovaj je prijedlog u skladu sa sadašnjim odredbama propisa o porezu na dohodak u kojima je određeno da se potvrda o plaćenom porezu u inozemstvu dostavlja Poreznoj upravi do 30. studenog tekuće godine za dohodak ostvaren u prethodnoj godini. Očekuje se da će to imati pozitivan učinak na administrativne kapacitete poreznih obveznika i Porezne uprave, tj. smanjit će se dodatna administracija na obje strane: Osobe koji ostvaruju dohodak iz inozemstva neće biti dužne podnijeti nepotpunu dokumentaciju (zbog nedostatka informacija) kako bi poštovale rok za podnošenje, niti podnijeti dokumentaciju po primitku informacija putem izmjena prethodno dostavljene nepotpune dokumentacije (kako bi na odgovarajući način iskazale odgovarajući dohodak i inozemne porezne obveze). Porezna uprava neće primati netočnu, nepotpunu dokumentaciju, koju treba obraditi po primitku, o inozemnom dohotku i inozemnim poreznim obvezama, što može dovesti do pogrešnog planiranja povrata poreza na dohodak. Ovaj će prijedlog također značajno olakšati administrativno opterećenje i poboljšati usklađenost / raspored izvješćivanja za osobe koje primaju dohodak iz inozemstva, što će biti pozitivan pomak za one hrvatske građane koji ostvaruju dohodak iz inozemstva i one strane građane koji rade i posluju u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Rokovi plaćanja obveza produženi su na način propisan Zakonom o porezu na dohodak jer je porezno razdoblje od 1.1. do 31.12., a rok za sastavljanje, obračun i plaćanje obveze je dva mjeseca nakon završetka poreznog razdoblja. Samim potpisivanjem Obrasca DOH, zaduživanjem prema obračunu, porezni obveznik zna svoje obveze koje treba odmah ispuniti s obzirom na svoje poslovanje u prethodnoj godini za koje je plaćao predujmove poreza na dohodak. Ako su postojale bitne promjene u poslovanju, porezni obveznik je mogao zatražiti izmjenu visine predujmova kako ne bi nastala bitna razlika prilikom plaćanja poreza na dohodak prema godišnjoj prijavi.
15 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova (čl.22.st.1.). Dana 1. listopada 2020. otvoren je postupak javnog savjetovanja o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Prijedlog). Prije svega, ukazujem kako sam još u studenom 2016., kao i u kolovozu 2018., prilikom donošenja odnosno izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak bila uputila svoje mišljenje i primjedbe koje su se odnosile na tretman izvanbračnih drugova u odnosu na bračne drugove kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, a vezano uz priznavanje pojedinih poreznih olakšica i oslobođenja navedenim kategorijama. Iako se u Prijedlogu (koji se trenutno nalazi u postupku javnog savjetovanja) ne predviđaju izmjene/dopune u dijelovima koji se odnose na porezni tretman izvanbračnih drugova te životnih partnera i neformalnih životnih partnera, smatram nužnim ponoviti primjedbe te ponovno ukazati na predmetnu problematiku imajući pritom u vidu činjenicu kako primjedbe koje sam u navedenom dijelu uputila tijekom 2016., kao i tijekom 2018. godine, nisu bile usvojene. Naime važeći Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020) u čl.14.st.6. koji se odnosi na pojam uzdržavanog člana uže obitelji vezano uz utvrđivanje osobnog odbitka propisuje: „Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.“ Dakle ne proizlazi da bi, pored bračnog druga, i izvanbračni drug kao i životni partner odnosno neformalni životni partner bili taksativno navedeni kao osobe koje se smatraju uzdržavanim članovima uže obitelji. Ista problematika dolazi do izražaja i kod čl.58. Zakona o porezu na dohodak koji govori o dohotku od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Čl. 58.st.2. glasi: „Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.“ Čl. 58.st.4. glasi: „Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.“ Također i čl. 67. Zakona o porezu na dohodak koji govori o dohotku od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u st. 8. propisuje: „Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.“ Dakle u svim navedenim člancima izrijekom se, kao osoba koja uživa posebni porezni tretman (ili olakšicu) prilikom pojedinih poreza iz navedenog zakona, navodi samo bračni drug, a bez taksativnog navođenja i izvanbračnog druga te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera. Pritom je nesporno kako Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 42/2020 ) u čl.15. govori o položaju izvanbračne zajednice te isti glasi: „(1) Odredbe ovoga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. (2) Postojanje statusa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.“ Stoga Pravobraniteljica pohvaljuje čl. 15. Općeg poreznog zakona te ukazuje kako je navedenim člankom zakonodavac izjednačio status bračnog i izvanbračnog druga, kao i životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, a što je u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) kao organskim zakonom, ali i ostalim relevantnim zakonima koji uređuju navedenu materiju. Dakle nesporno je kako je zakonodavac načelno prepoznao nejednak tretman bračnih i izvanbračnih drugova u sustavu poreznih zakona te je odlučio izjednačiti njihov tretman (kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera). Međutim Pravobraniteljica ponovno ukazuje kako je Opći porezni zakon pravni propis općenitije prirode (lex generalis) te kako bi navedeno izjednačavanje bračnih i izvanbračnih drugova te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera u sustavu poreznih zakona ipak trebalo i izrijekom biti navedeno u svakom pojedinom poreznom zakonu koji (kao lex specialis) uređuje određenu materiju, pa tako i u Zakonu o porezu na dohodak. Pravobraniteljica ovakvu preporuku temelji i na iskustvu iz prethodnih godina. Stoga imajući u vidu navedeno, a u cilju uklanjanja eventualnih pravnih nejasnoća i dvojbi vezano uz tretman bračnih i izvanbračnih drugova (kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera) u sustavu poreznih zakona, Pravobraniteljica smatra kako bi se ipak u svaki od pojedinih poreznih zakona, pa tako i u Zakon o porezu na dohodak, svakako trebalo: - pored bračnog druga kao osobe kojoj se priznaju određene porezne olakšice i/ili oslobođenja, u svakom relevantnom zakonskom članku izrijekom navesti i izvanbračnog druga te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera kao osobe kojima se također priznaju navedene olakšice/oslobođenja. Pored navedenog, Pravobraniteljica smatra da bi se u Zakon o porezu na dohodak svakako trebalo uvrstiti i odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl.iur. Nije prihvaćen Opći porezni zakon predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu na dohodak nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u Zakon o porezu na dohodak.
16 DENIS PELOZA OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja Prijedlozi su naravno prihvatljivi jer trenutno kako stvari stoje ne može bolje. Možda ipak razmotriti i povećanje osobnog odbitka najviše na 4.500,00kn zbog većeg obuhvata (koeficijent 1,8), jer uistinu je pitanje održivosti sustava, posebno u ovim kriznim uvjetima. Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak).
17 ZDRAVKO MARIĆ OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja Podržavam svako smanjenje porezne presije, ali ne mislim da će u bitnome ili gotovo nikako porezno rasteretiti građane. Ne podržavam nikako "naknadu za starije osobe". Ista treba biti ili socijalna pomoć, što očito i jeste zbog uvođenja socijalnog cenzusa, ili jednako isplaćena baš svima nakon određenih godina života, ako nisu u radnom odnosu. Zalažem se za ukidanje plaćanja dodatnog poreza na isplatu dobiti poduzetnika. Zbog, sada već davno donesene ove mjere, dobit stoji na računima poduzetnika. Dodatno ukidanje za reinvestiranu dobit je samo povećalo kapital uspješnih poduzetnika na žiro računima tvrtki. S tim novcem upravljaju banke uz mizernu kamatu, umjesto da se podignu i pretvore u osobnu potrošnju ili beskamatno reinvestiraju. Zbog ovakvog sustava, sve je veći dio računovodstvenog manipuliranja s prikazivanjem stvarne dobiti, što je po meni ogroman gubitak u prihodima od poreza na dobit. Primljeno na znanje Obzirom da je posebnim propisom uređeno ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, poreznim propisima bilo je potrebno urediti porezni tretman iste. Daljnje porezno rasterećenje nije moguće u postavljenim limitima zadanog financijskog okvira.
18 Mandica Hrvoj OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja Molim da se razmotri prijedlog da se kao porezna olakšica uvrsti i uzdržavanje roditelja smještenih u starački dom. Tj. da se poreznom olakšicom smatra onaj dio razlike između primanja roditelja (naš slučaj 2.700 a smještaj u starački dom košta 3.600). Znači mjesečno nadoplaćujemo dom za roditelja 900 kn. puno bi značilo ako bi se ovo uzimalo kao porezna olakšica. Cijene domova za starije su visoke, najčešće to ne mogu podmirivati mirovine i nužno je da djeca nadoplaćuju i brinu se o svojim roditeljima, ali uvelike bi značilo da ova humana gesta bude i porezno priznata. Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće.
19 HOK OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA,  b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predlažemo izmijeniti kaznene odredbe u dijelu propisivanja visine kazni za obrtnike kao fizičke osobe na način da se se propiše niže iznose i za najniži i za najviši iznos kazne. Osim toga predlažemo propisati način postupanja u nadzoru na način da se obvezniku ukaže na pogrešku i odredi rok za ispravak, a novčana kazna se određuje ako se uputa ne poštuje. Nije prihvaćen Mišljenja smo kako bi smanjivanje visine kazni dovelo do poticanja poreznih obveznika na nepoštivanje poreznih propisa, a što bi imalo negativan utjecaj na porezne obveznike koji postupaju u skladu s pozitivnim poreznim propisima. Postupak provođenja nadzora nije predmet izmjena ovog Nacrta prijeldoga zakona.
20 HOK OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA,  b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predlažemo da se u čl. 38. doda novi stavak 6. koji glasi: "(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka, Porezna uprava će odobriti dokumentiran zahtjev Poreznog obveznika za produljenje korištenja prava na prijenos poreznog gubitka kojem u 2020. godini ističe pravo na korištenje, za najviše dodatne dvije godine, radi promjene gospodarskih okolnosti na koje Porezni obveznik nije mogao utjecati.". Takvom izmjenom omogućilo bi se produljeno razdoblje za umanjenje porezne obveze zbog poslovanja s gubitkom u prethodnim goidnama, što u ovoj situaciji dodatno ugroženog poslovanja uslijed koronakrize nije bilo moguće nadoknaditi. Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak propisane su i druge porezne olakšice koje mogu koristiti fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Stoga, smo u ovom trenutku mišljenja kako ne postoji potreba za produljenjem propisanog roka koji se odnosi na prijenos poreznog gubitka, a u slučaju prihvaćanja navedenog prijedloga, isto bi bilo potrebno urediti i u propisima o porezu na dobit.
21 Sandra Žager OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA,  b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Molim da se razmotri prijedlog da se proširi opseg primitaka od nesamostalnog rada iz čl.22 st. 1 (primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada) na način da se dodaju i primici koji proizlaze iz Zakona o radu, prema čl. 17, st. 1, t. 2-4. Naime, Zakon o radu navodi obvezne podatke koje je potrebno navesti u Ugovoru o radu na izdvojenom radnom mjestu i to podatke o: 2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati 3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time 4) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova Prema trenutno važećem Zakonu o porezu na dohodak, ako se navedeno ugovori, smatra se primicima koji se smatraju primicima od nesamostalnog rada što znači da se takve naknade ne mogu isplatiti neoporezivo, a izravno su u interesu obavljanja djelatnosti poduzetnika. Nije prihvaćen Propisivanjem neoporezive paušalne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika uveo bi se još jedan u nizu neoporezivih primitaka, a dodatno proširenje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. Isto tako, pri možebitnom propisivanju neoporezivog iznosa navedene naknade dodatni problem predstavljao bi i način određivanja naknade.
22 Auto SL 91 d.o.o. Pula OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Prije svega pozdravljamo prijedlog sniženja stopa poreza na dohodak na 10%,(-2), 20% (-4), 30%(-6)., ali jasno je kako nam i dalje ostaje neriješen problem agregatnog obuhvata, modelom niže stope veći broj obveznika, ali to je tema za neku od sljedećih poreznih reformi i modela kojim će se očiglednom morati raskinuti uzročno posljedična veza POREZA kao obračunske osnovice PRIREZA, što nije predmet ovog savjetovanja. Potrebno je dodatno pojasniti: Pod c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći navodi se sljedeće, citirano: -u stavku (1) "socijalno pravedniji porezni sustav, - u stavku (2) "daljnje povećanje raspoloživog dohotka i standarda svih građana" akcenat ide na svih građana "time će se rasteretiti rad i izravno utjecati na povećanje ukupnog neto dohotka." Možebitno je došlo do greške u izrazu pa je zakonodavac pretpostavljeno mislio na "sve porezne obveznike", a nikako na sve građane. Veliki dio zaposlenih po osnovi nesamostalnog rada ionako nije zahvaćen "poreznim škarama" po osnovi Poreza i Prireza jer su primatelji nižih bruto plaća ili ostvaruju pravo na odbitke po osnovi uzdržavanih članova i djece ili po osnovi invalidnosti. Naravno, to se odnosi na sve one koji ne ostvaruju ili ne prijavljuju drugi dohodak po nekoj drugoj osnovi. U tom smislu treba navesti nekoliko simulacija zaposlenih koji su svakako izvan obuhvata povećanja neto dohotka/plaće: -zaposlenici sa osnovnim odbitkom i bruto I plaćom do 5.000,00, neto 4.000,00 (neutralno na neto) -zaposlenici sa osnovnim odbitkom + 1 dijete i bruto I plaćom do 7.180,00 , neto 5.744,00 (neutralno na neto) -zaposlenici sa osnovnim odbitkom + 2 djece i bruto I plaćom do 10.310,00 , neto 8.248,00 (neutralno na neto). Ovaj prijedlog nižih stopa poreza na dohodak nema negativni učinak na porezne obveznike, a dodatno sniženje stopa na npr. 9%, 18% ili 27% uistinu bi moglo dodatno povećati kalkulirani proračunski teret, a sve u korist poreznih obveznika sa značajno višim prihodima u odnosu na prosjek. Dakle, stvarni efekti snižavanja poreznih stopa za veliki dio pučanstva su neutralni, pozitivni u korelaciji sa progresivnim rastom iznad prosječnih ili višestruko prosječnih odnosno "no limit" primanjima, negativni učinci nisu poznati osim na proračunske prihode. Hvala na pažnji Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak). Nadalje, prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezna stopa od 40%. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće.
23 DARKO GROŠIĆ OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE NJEGOVA DONOŠENJA, c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Smatram da se smanjenjem poreza sa 36% na 30% neopravdano smanjuje porez na najveće dohotke i da se tako ne ide u korist građanima s manjim primanjima i proračunima jedinica lokalne samouprave. Ne vidim nijedan razlog zašto bi se na najveće dohotke smanjivao porez osim da bogatijim ostane još veći dohodak od onih koji imaju manja primanja. Predlagač ne daje opravdanje za smanjenja najvećeg poreza na dohodak niti to može objasniti građanima sa manjim primanjima. Nije prihvaćen Ističemo kako je prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezna stopa od 40%. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Povećanjenjem raspoloživog dohotka fizičkih uključujući i fizičkih osoba s višim primanjima utjecati će se na povećanje potrošnje pa slijedom toga i na gospodarski rast.
24 KPMG Croatia d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I OPĆI KOMENTAR: Vezano uz odredbu trenutno važećeg članka 9. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak kojim se daje ovlast ministru financija da Pravilnikom propiše visinu i uvjete isplate primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak, predlažemo da se prilikom sljedećih izmjena Pravilnika o porezu na dohodak, članak 7. stavak 32. Pravilnika o porezu na dohodak izmijeni i dopuni na način da se nedvosmisleno propiše da pravo na dnevnicu na rad na terenu inozemstvu pripada svim izaslanim radnicima. Naime u praksi se javljaju različita tumačenja o tome da li navedeno pravo pripada isključivo izaslanim radnicima koji rade na terenu ili to pravo pripada svim izaslanim radnicima, neovisno da li se rad u inozemstvu obavlja na terenu ili ne. Navedeno rezultira time da mnogi poslodavci neoporezivo ne isplaćuju navedene dnevnice, premda razumijemo da je namjera zakonodavca bila da na to imaju pravo. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet izmjene Zakona o porezu na dohodak.
25 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I Uvođenje neoporezivog dodatka za rad od kuće S obzirom na trenutnu situaciju te sve prihvaćeniji oblik rada i od poslodavaca i od radnika, odnosno rad od kuće, AmCham se zalaže za: - Omogućavanje unošenje stavke neoporezive fiksne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika (kako je definirano Zakonom o radu) i drugih troškova radnika vezanih uz obavljanje poslova (kada nije moguće lako odrediti da je trošak isključivo vezan za radni odnos, kao što je to primjerice trošak interneta, službenog mobitela i sl. – npr. trošak struje, vode, centralnog grijanja) u porezno zakonodavstvo. U Sloveniji je propisan mjesečni neoporezivi dodatak za rad od kuće u iznosu 5% plaće, ali ne više od 5% prosječne slovenske plaće (to je sad već više od 90 eura mjesečno). Kako bi dodatak za rad od kuće bio neoporeziv potrebno ga je definirati internim pravilnikom ili ugovorom o radu, oprema kupljena za rad od kuće mora biti potrebna i uobičajena za određeno radno mjesto i dodatak za rad od kuće treba biti potkrepljen stvarnim troškovima. Nije prihvaćen Propisivanjem neoporezive paušalne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika uveo bi se još jedan u nizu neoporezivih primitak, a dodatno proširenje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira.
26 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I Uvođenje porezne olakšice kod privatnog korištenja službenih plug-in vozila Ukoliko tvrtka posjeduje plug-in vozila (BEV i PHEV) čiji radnici ista koriste i u privatne svrhe AmCham smatra da takva uporaba treba biti oslobođena plaćanja poreza na dohodak u naravi po uzoru na Ujedinjenu Kraljevinu i Nizozemsku. Nije prihvaćen Plug-in vozila su službena vozila za prijevoz za koje se kod drugih institucija ostvaruju poticaji za kupnju. Korištenje službenog vozila u privatne svrhe predstavlja sukladno zakonskim odredbama plaću u naravi, te uvođenje porezne olakšice za ovakve slučajeve nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira.
27 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I Korištenje usluga taksi prijevoza na službenom putovanju Ako se radnik za prijevoz od zračne luke do mjesta u koje je upućen na službeno putovanje koristio taksijem ili nekim drugim prijevozom, ti se izdaci ne smatraju prijevozom u mjestu službenog putovanja i priznaju se kao troškovi prijevoza na službenom putovanja. Riječ je o prijevozu do mjesta službenog puta, a ne u mjestu službenog puta, stoga se i mogu nadoknaditi zaposleniku bez plaćanja poreza na dohodak i doprinosa. U slučaju da se izdaci za usluge taksi prijevoza odnose na prijevoz u samom mjestu službenog puta, spomenuti izdaci trebaju se platiti iz iznosa dnevnice. Ako se ipak nadoknade zaposleniku, za spomenuti izdatak morala bi se obračunati plaća u naravi. Radnici u pravilu pokušavaju maksimalno iskoristiti vrijeme u mjestu službenog putovanja. U situacijama kada se organizira više sastanaka i poslovnih aktivnosti u jednom danu, uobičajeno je korištenje taksi usluga kako bi se izbjeglo usporavanje dnevnog plana ili nepotrebno produljivanje boravka. Korištenje taksi usluga u poslovne svrhe je poslovni izdatak te ne bi trebao biti pokriven iz dnevnica radnika. AmCham smatra kako bi korištenje usluga taksi prijevoza na službenom putovanju trebalo biti tretirano kao trošak službenog puta, bez obračunavanja plaće u naravi, tj. da dnevnica treba biti namijenjena samo pokrivanju troškova pića i prehrane tijekom trajanja službenog puta. Nije prihvaćen Pravilnikom o porezu na dohodak koji je u primjeni naknada prijevoznih troškova na službenom putovanju smatra se neoporezivim primitkom do visine stvarnih izdataka. Troškom prijevoza na službenom putovanju smatraju se svi troškovi uz prvi dolazak i odlazak, u koji u opravdanim slučajevima ulazi i trošak taksi prijevoza. Svi troškovi prijevoza unutar mjesta u koji je radnik poslan na službeni put podmiruje se iz dnevnice, budući da je dnevnica naknada na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na službenom putu. Podsjećamo da je izmjenama Pravilnika od rujna 2019. godine propisano povećanje dnevnica za službena putovanja u tuzemstvu na 200 kn.
28 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I Organiziranje aktivnosti za jačanje tima „team building“ Rad iziskuje određeni psihofizički napor svakog zaposlenika. Istovremeno, pojedini radnici najčešće su dio određene organizacijske jedinice ili tima s kojim kroz zajedničke poslovne poduhvate rješavaju i obavljaju zadatke. U skladu s trendovima razvijenih gospodarstava, i hrvatski poslodavci sve češće organiziraju aktivnosti za jačanje tima, odnosno team building. Zajedničke aktivnosti poslovnih kolega vode boljoj izgradnji timskog duha, osjećaju pripadnosti kolektivu te doprinose boljem međusobnom poznavanju, povjerenju, razumijevanju i poštovanju, što rezultira znatno boljim pojedinačnim, ali i kolektivnim poslovnim rezultatima. Trenutačno ovaj tip aktivnosti podliježe oporezivanju, što predstavlja značajan trošak poslodavcima, koji nerijetko odustaju od organiziranja rekreativnih aktivnosti za zaposlenike ili pak smanjuju opseg i kvalitetu planiranih aktivnosti u svrhu smanjivanja troškova. Organiziranje team buildinga predstavlja standard kod modernog upravljanja organizacijama i menadžmenta ljudskim potencijalima te se oporezivanjem rekreativnih aktivnosti za zaposlenike otežava pratiti najmodernije poslovne trendove u Hrvatskoj. AmCham smatra da bi neoporezivanje aktivnosti za jačanje tima, tj. jasno propisivanje tretmana troškova tih aktivnosti u poreznom smislu, imalo višestruke pozitivne učinke na psihofizičku dobrobit zaposlenika, ali i na bolju produktivnost pojedinaca, poduzeća i, u konačnici, hrvatskog gospodarstva. Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa i prema propisima koji uređuju radni odnos. Sukladno tome, primici po osnovi primanja radnika za aktivnost jačanja tima “team building” predstavlja primitak u naravi te se oporezuje sukladno propisima za oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada. Prijedlog nije prihvatljiv obzirom na postavljene limite fiskalnih okvira.
29 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I AmCham pozdravlja uvođenje mogućnosti neoporezive isplate premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja za radnike do 2.500 kn godišnje po radniku i sukladno ranijim preporukama predlaže maksimalni iznos olakšice dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja od 7.500 kn. Primjer zemlje koja primjenjuje porezne olakšice za premiju zdravstvenog osiguranja je Portugal, gdje se premija zdravstvenog osiguranja koristi kao porezno priznat odbitak u porezu na dohodak. Odbitak ima određeni limit, koji se određuje ovisno o drugim poreznim olakšicama i ovisi o iznosu oporezivog dohotka, a maksimalni iznos olakšice je 1.000 EUR. Nije prihvaćen Prema trenutno važećim poreznim propisima postoje brojni neoporezivi primici propisani sa svrhom očuvanja i brige za zdravlje radnika ( neoporeziva isplata za plaćanje dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do 2.500 kn godišnje, uplate premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika do propisanog iznosa, trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i dr.).
30 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I Naknada za sportske aktivnosti S obzirom na visoki broj dana bolovanja, pretilost dijela stanovništva, troškove zdravstvenog sektora i time nastale štete za gospodarstvo i opću državu, predlaže se uvođenje mogućnosti neoporezivog financiranja sportskih aktivnosti zaposlenika, s ciljem poboljšanja njihovog općeg zdravstvenog stanja (npr. mjesečne ili godišnje članarine za teretanu, gradski bazen, termini za korištenje sportskih terena i slično). AmCham predlaže da se neoporezivi iznos za sportske aktivnosti radi jednostavnijeg administriranja može isplaćivati izravno pružatelju usluge. Nije prihvaćen Primitak radnika po osnovi naknade za sportske aktivnosti (npr. mjesečne ili godišnje članarine za teretanu, sportske terene, gradski bazen i slično) sukladno zakonskim propisima smatra se primitkom (plaćom) od nesamostalnog rada te se na takav način i oporezuje. Prijedlog nije prihvatljiv obzirom na postavljene limite fiskalnih okvira. Bitno je napomenuti da je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. U cilju očuvanja i brige za zdravlje radnika kroz porezne propise omogućeno je sljedeće:  omogućena je neoporeziva isplata za plaćanje dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do 2.500 kn godišnje  trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada  ukoliko poslodavac nabavlja svojim zaposlenicima radnu odjeću koju zaposlenici koriste pri obavljanju svojih radnih zadataka, ista mora biti obilježena oznakom ili nazivom poslodavca, kako bi trošak nabave te radne odjeće bio i porezno priznat i s tog osnova ne utvrđuje se plaća u naravi za zaposlenike  poslodavac može svim svojim radnicima omogućiti sistematski pregled (neoporezivo).
31 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I AmCham je ranijim preporukama predlagao uvođenje mogućnosti isplate neoporezivog dodatka za prehranu radnika u razumnom dnevnom iznosu (po radnom danu) od npr. 30-35 kuna, a Vlada RH je uvela do 5.000 kn paušalno ili do 12.000 kn na temelju stvarno nastalih troškova. AmCham pozdravlja usvajanje ovog prijedloga od strane poslovne zajednice. Primljeno na znanje Vaš komentar primili smo na znanje.
32 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I AmCham predlaže povećanje neoporezivog iznosa 'Novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) sa 5.000 HRK na 12.000 HRK (Pravilnik o porezu na dohodak, članak 7., stavak 2.) Mjera omogućava optimalni neto učinak za posloprimce i poslodavce u okolnostima kad poslodavci imaju mogućnost dodatno nagraditi radnike. AmCham smatra da je primjeren iznos za ovu potrebu 1.000 kuna mjesečno. Ova mjera ne bi utjecala na prihode lokalnih vlasti čime bi se olakšalo njezino usvajanje bez primjedbi drugih zainteresiranih strana. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika propisani su kao neoporeziv primitak do 5.000 kuna godišnje. Primitak iznad propisanog iznosa smatra se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) te se kao takav i oporezuje sukladno zakonskim odredbama. Daljnje povećanje neoporezivog primitka po osnovi novčanih nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. U nastavku navodimo neoporezive primitke koji su propisani ili povećani od 2018. godine • Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje • Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kn godišnje • Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje • Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem • Troškovi smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. • Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka • Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim • Povećan iznos prigodne nagrade sa 2.500,00 kn na 3.000,00 kn • Povećan iznos potpore za novorođenče na 10.000,00 kn.
33 ABC DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. U članku 17. stavak 2. dodajete točku „13. nacionalna naknada za starije osobe.“. U obrazloženju navodite da navedeno dodajete „kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti“ i navodite da time "proširujte obuhvat uvjeta za priznavanje uvećanja osobnog odbitka za uzdržavane članove odnosno za fizičke osobe koje ostvare primitak po osnovi nacionalne naknade za starije osobe. Takva vrsta primitka ne uzima se u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove." Ovim putem pozdravljam ovu izmjenu, ali želim ukazati na nesuvislost gore navedenom koja je u Zakonu o porezu na dohodak navedena u istom tom članku i stavku, ali pod točkom 11. U članku 17. st. 2. točka 11. navedeno je da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika. Ova točka se primjenjuje na obitelji kojima je jedan od supružnika preminuo, čime je drugi supružnik ostao samohrani roditelj djeteta, koje isključivo dobrom voljom bivšeg poslodavca preminulog supružnika prima potporu za školovanje. Poslodavac može neoporezivo isplatiti iznos do 1.750,00 kn. Kada dijete navrši 15 godina, više ne može biti uzdržavani član samohranom roditelju, čime roditelj plaća više poreza na dohodak od nesamostalnog rada umjesto da taj novac ostaje obitelji. Djeca se danas školuju i nakon 15. godine i to je školovanje sve skuplje. Zašto tu ne stavite da dijete može biti uzdržavani član barem do 18. godine ili do završetka srednjoškolskog obrazovanja, uz uvjet redovnog školovanja. Ovdje se radi o socijalno osjetljivoj skupini građana, obiteljima gdje je jedan roditelj preminuo, a drugi je ostao samohrani roditelj, gdje samohrani majka ili otac ako primaju prosječnu plaću nemaju pravo na socijalnu pomoć niti dječji doplatak. Potpora za školovanje je dodatni primitak za takve obitelji, pomoć koju obitelj prima od bivšeg poslodavca preminulog supružnika i ne vidim razloga zašto djeca koja primaju tu pomoć ne mogu biti porezna olakšica svom roditelju i nakon 15. godine. Sa druge strane nemate ograničenje u godinama za primljene stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja (točka 10.), niti za isplaćene nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja (točka 12.), a sada još i uvodite da uzdržavani član može biti osoba koja prima nacionalnu naknadu za starije osobe. Stoga, ako zaista težite smanjenju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, kako ste sami naveli, uključite i gore navedenu točku 11. u najnoviju izmjenu Zakona o porezu na dohodak i povećajte dobnu granicu ili je ukinite, da dijete koje prima pomoć za školovanje od bivšeg poslodavca preminulog radnika može svom jedinom roditelju biti uzdržavani član i nakon 15. godine. Nije prihvaćen U smislu Zakona o porezu na dohodak, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kn na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka neovisno o tome što što je navršio 15. godina života. Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir: 1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora 2. doplatak za djecu 3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora 4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta 5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja 6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji 7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku 8. stavku 1. točki 4. toga Zakona 8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak 9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti 10. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja 11. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. toga Zakona i/ili 12. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja. Također, ističemo kako se izmjenama poreznih propisa rješavanju porezna pitanja te je istima moguće u određenom djelu utjecati na socijalni aspekt pa su tako određene mjere i propisane u skladu s postavljenim limitima fiskalnog okvira, ali rješavanje temeljnih socijalnih pitanja nije u nadležnosti Ministarstva financija Porezne uprave.
34 KPMG Croatia d.o.o. DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. Uz članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim se predlaže izmjena postojećeg članka 68. Zakona o porezu na dohodak: 1. Porezni tretman primitaka po osnovi dodjele udjela u društvima s ograničenom odgovornošću U obrazloženju Predlagatelja navedeno je da je svrha izmjene predmetnog članka proširenje mogućnosti nagrađivanja dodjelom ili opcijskom kupnjom dionica zaposlenicima i drugim osobama. Međutim, navedena izmjena ne predstavlja stvarno proširenje mogućnosti primjene ovakvog načina nagrađivanja. Naime, trenutno važeće odredbe Zakona niti Prijedlog izmjena izrijekom ne predviđaju istovjetan porezni tretman dodjele/opcijske kupnje udjela u društvima s ograničenom odgovornošću na način kao što je to predviđeno za dodjelu/opcijsku kupnju dionica. Ovakav način uređenja oporezivanja dioničkih planova, diskriminatoran je prema trgovačkim društvima koja su organizirana kao društva s ograničenom odgovornošću, tim više što pravna tumačenja koja susrećemo u praksi govore u prilog tome da nema suštinske razlike u stjecanju dionica i poslovnih udjela, s obzirom da dionice i poslovni udjeli daju jednaka imovinska prava. Diskriminatorni porezni tretman dodjele udjela u društvima s ograničenom odgovornošću, osobito negativno utječe na rad start-upova iz IT industrije (s obzirom da je velika većina takvih poduzeća u Hrvatskoj formirana kao d.o.o.). Zbog neadekvatnog poreznog tretmana dodjele udjela u društvima s ograničenom odgovornošću, navedena društva nisu u mogućnosti implementirati ovakav način nagrađivanja zaposlenika. Navedeno dovodi do gubitka zaposlenika i negativno utječe na rad kompanija, zbog čega su mnoge od tih kompanija prisiljene svoje poslovanje seliti u inozemstvo. Proširenje povoljnijeg poreznog tretmana i na primitke po osnovi dodjele udjela u društvima s ograničenom odgovornošću dovelo bi do stvarnog proširenja mogućnosti nagrađivanja dodjelom ili opcijskom dionica zaposlenicima i drugim osobama, a što razumijemo da se ovim zakonskim izmjenama i dopunama želi postići. 2. Izmjena načina utvrđivanja iznosa bruto oporezivog primitka radi sniženja efektivne porezne stope Dodatno, prethodnim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak uvedena je jedinstvena stopa od 24% na primitke po osnovi dodjele/opcijske kupnje dionica. Međutim, u skladu s trenutno važećim propisima navedeni primici se smatraju neto primicima koje je za potrebe oporezivanja potrebno uvećati za pripadajući porez i prirez (tzv. gross-up). U praksi to dovodi do efektivne porezne stope od 39,51% (za porezne obveznike s prebivalištem u Zagrebu), što predstavlja značajan porezni teret. Kako bi se ovakav način nagrađivanja učinio povoljnijim, predlažemo propisati da se utvrđena vrijednost primitka (tržišna vrijednost dodijeljenih dionica/udjela; ili razlika između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica/udjela i plaćene naknade ili; razlika između tržišne vrijednosti dionice ili udjela i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica ili udjela) smatra bruto primitkom koji u sebi već sadrži iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Ovime bi se postigli puni efekti u poticanju ovakvog načina nagrađivanja zaposlenika i drugih osoba. Isto tako predlažemo poreznu stopu izjednačiti s poreznom stopom primjenjivom na ostale primitke od kapitala, koja iznosi 10 %. Nije prihvaćen S obzirom da fizička osoba zaista ostvaruje primitak u toj vrijednosti nije moguće prihvatiti predloženu izmjenu.
35 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 6. U obrazloženju zakonskih izmjena uz ovaj članak navedeno je da je svrha izmjene proširenje mogućnosti nagrađivanja opcijskom dodjelom dionica za poslenicima i drugim osobama. Kako bi se to proširenje postiglo, preporučujemo sljedeće: Oporezivanje primitaka od nagrada u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica Od 1. siječnja 2019. svi primici na temelju nagrada u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica imaju jednak porezni tretman, tj. smatraju se dohotkom od kapitala u naravi, koji podliježe 24-postotnoj poreznoj stopi (uvećanoj za prirez). Međutim, u praksi postoje različita tumačenja novih odredbi Zakona o porezu na dohodak koja se uglavnom svode na dva pitanja: - Da li se pod terminom „dionica“ koji navodi Zakon podrazumijevaju i drugi oblici vlasništva u kapitalu, pa bi se tako povoljniji porezni tretman koji je propisan za opcijske planove mogao primijeniti i na udjele u društvima sa ograničenom odgovornosti (d.o.o.); - Treba li se vrijednost primitka u naravi u obliku dodjele dionica i opcijske kupnje dionica smatrati kao neto naknada (koja se mora preračunati u bruto iznos za potrebe oporezivanja) ili bruto naknada (bez potrebe za preračunavanja u bruto iznos). Implementacija opcijskih planova i u društvima s ograničenom odgovornošću ('d.o.o.') Trenutna formulacija Zakona o porezu na dohodak izrijekom predviđa povoljniji porezni tretman za dodjelu ili opcijsku kupnju dionica, ali ne definira tretman poslovnih udjela. Kako nije jasno da li Zakon pod terminom „dionica“ kao generalnim pojmom označava vlasništvo u kapitalu društva, bilo ono d.d. ili d.o.o., u praksi su se počela pojavljivati razna tumačenja, ali i interesi društava s ograničenom odgovornošću da i svojim zaposlenicima omoguće povoljniji tretman sudjelovanja u kapitalu društva. Naime, kao posljedica porezne reforme i povoljnijeg oporezivanja opcijskog nagrađivanja zaposlenika, mnoge kompanije krenule su s implementacijom ovog modela kako bi bili konkurentniji na europskom tržištu te kako bi zadržale svoje zaposlenike. Pojedinim granama gospodarstva poput IT industrije i start-upova, ovakvi modeli su krucijalni za nastavak njihovih poslovnih operacija u Hrvatskoj. Međutim, velika većina takvih poduzeća u Hrvatskoj su formirana kao d.o.o. tj. društva s ograničenom odgovornošću. Pravna tumačenja koja susrećemo u praksi upravo i govore u prilog tome da nema suštinske razlike u stjecanju dionica i udjela od strane radnika: - Dionice i poslovni udjeli daju jednaka imovinska prava; - Isplata dobiti po osnovi dionice (dividenda) i udjela oporezuju se na jednak način, jedinstvenom poreznom stopom od 12%; - D.o.o. je organizacijski oblik društva kapitala te je primjereno da se primici po takvim udjelima oporezuju kao kapital; - Većina poduzeća koja stvaraju dodatan gospodarski rast u Hrvatskoj su manja i srednja poduzeća koja su u pravilu uvijek d.o.o.; drugačiji porezni tretman stjecanja udjela u njima bio bi diskriminatoran; - Inzistiranje na preoblikovanju društva iz d.o.o. u d.d. samo zbog povoljnijeg oporezivanja radničkog dioničarstva bila bi samo u svrhu forme jer suštinski ne bi bilo drugih promjena – niti unutar društva (osim formalnosti), a niti u radno-pravnom odnosu. Preporuka AmCham-a: izrijekom uključiti udjele u preferencijalni tretman opcijskih planova Predlaže se izmjena Zakona o porezu na dohodak u kojoj će se jasno propisati da se dohotkom od kapitala, osim dodjele ili kupnje vlastitih dionica smatraju i dodjela i stjecanje udjela u društvu. Smatramo da će se time regulirati praznina u propisu i nedoumica koja je nastala za veliki broj kompanija koje su po svojoj strukturi d.o.o., a koji su zbog pozitivnih signala od strane zakonodavca i pravnog tumačenja vlasništva kapitala, krenule u implementaciju opcijskog nagrađivanja svojih zaposlenika dodjelom ili kupnjom udjela, a koje su stopirale proces zbog nedovoljno jasno definiranog propisa, koji im u eventualnom poreznom nadzoru stvara rizik tumačenja da se radi o primitku u naravi koji se oporezuje kao plaća ili drugi dohodak, a koji bi vodio do prekomjernog oporezivanja – efektivnih poreznih stopa koje variraju od 70 pa do preko 150 %. Zbog ovakve neizvjesnosti, a s druge strane nužnosti implementiranja participacije radnika u kapitalu društva, kompanije razmatraju mogućnost restrukturiranja i preseljenja svojih sjedišta van Hrvatske. Ukoliko bi se zakonski okvir po ovom pitanju jasno definirao, ovakav bi se scenarij zasigurno izbjegao te bi istovremeno pomogao stimulaciji i razvoju manjih i srednjih poduzeća kao i start-upova u Hrvatskoj. Neto vs. bruto naknada kod opcijskih planova Zavisno o tome smatra li se primitak po osnovi opcijskog plana neto ili bruto naknadom, tumačenje efektivne porezne stope može varirati: - ako se vrijednost dotičnih primitaka smatra neto primitkom u naravi (s potrebom za preračunavanje u bruto iznos), efektivna porezna stopa iznosi 39,51% (za porezne obveznike s prebivalištem u Gradu Zagrebu). - ako se vrijednost dotičnih primitaka smatra bruto primitkom u naravi (bez potrebe za preračunavanje u bruto iznos), efektivna porezna stopa iznosi 28,32% (za porezne obveznike s prebivalištem u Gradu Zagrebu), što je još uvijek iznad prosječne efektivne porezne stope u regiji srednje i istočne Europe. Preporuka AmCham-a: definirati dohodak po osnovi opcijske kupnje bruto primitkom oporezivim po stopi od 12% Predlaže se izmjena hrvatskog zakonodavstva o porezu na dohodak tako da se primici od nagrada u obliku dodjele dionica/udjela i opcijske kupnje dionica/udjela smatraju bruto primitkom od kapitala, oporezivoj po 12% uvećanoj za prirez čime bi se eliminirala potreba preračunavanja na bruto iznos i potenciranje efektivne porezne stope. Porezna stopa od 12% trenutačno je primjenjiva porezna stopa za dividende, kamate i kapitalne dobitke, tako da bi smanjenje porezne stopa sa 24% na 12% bilo u skladu s tim poreznim stopama, a takvim povoljnim poreznim tretmanom Hrvatska bi omogućila zadržavanje i privlačenje visokokvalificirane radne snage te postala privlačnija destinacija za strana ulaganja, prvenstveno za osnivanje regionalnih sjedišta stranih i domaćih kompanija u Hrvatskoj. Nije prihvaćen S obzirom da fizička osoba zaista ostvaruje primitak u toj vrijednosti nije moguće prihvatiti predloženu izmjenu. Za prethodni krug poreznog rasterećenja napravljena je analiza te su napravljene izmjene Zakona o porezu na dohodak, temeljem kojih se primici u obliku dodjele dionica/udjela i opcijske kupnje dionica/udjela više ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada ili drugim dohotkom već dohotkom od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica. Iz tog razloga više ne postoji obveza utvrđivanja obveznih doprinosa. Također napominjemo da se prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak proširuje mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica budući se osnova za isplatu primitka u naravi ne smatra udjelom u dobiti. Snižavanje porezne stope s 24% na 12% nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira, te takve promjene nisu predviđene u sljedećem krugu poreznog rasterećenja.
36 KPMG Croatia d.o.o. DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 12. Uz članak 12. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak: Navedenim člankom Prijedloga Zakona predlaže se smanjenje poreznih stopa sa 36% na 30%, 24% na 20% i 12% na 10%. Nastavno na navedeno, predlažemo da se porezna stopa za primitke po osnovi dodjele dionica/udjela u trgovačkim društvima (d.o.o.) te opcijske kupnje dionica/udjela u trgovačkim društvima (d.o.o.) u cijelosti izjednači s poreznom stopom primjenjivom na ostale primitke od kapitala i da iznosi 10%. Nije prihvaćen Za prethodni krug poreznog rasterećenja napravljena je analiza te su napravljene izmjene Zakona o porezu na dohodak, temeljem kojih se primici u obliku dodjele dionica/udjela i opcijske kupnje dionica/udjela više ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada ili drugim dohotkom već dohotkom od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica. Iz tog razloga više ne postoji obveza utvrđivanja obveznih doprinosa. Također, napominjemo da se prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak proširuje mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica budući se osnova za isplatu primitak u naravi nije udio u dobiti.Snižavanje porezne stope s 24% na 12% nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira, te takve promjene nisu predviđene u sljedećem krugu poreznog rasterećenja.
37 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 12. Kako bi se u potpunosti potaknula ulaganja, privukla regionalna sjedišta i potaknulo povećanje više plaćenih profesija u Hrvatskoj, stopu poreza na dohodak od 36 % trebalo bi značajno smanjiti. Alternativno, stopa od 36% trebala bi se primjenjivati samo za bruto mjesečne plaće veće od 75.000 HRK. Za djelatnosti koje su razmjerno „bolje“ plaćene stopa poreza od 36% (uvećana za prirez, gdje je propisan) predstavlja značajno opterećenje dohotka i umanjuje konkurentnost hrvatskih poslodavaca u odnosu na one u usporedivim drugim državama. Smanjenje te porezne stope omogućava otvaranje/privlačenje poslova za visokoobrazovane zaposlenike koji kreiraju visoku dodanu vrijednost (npr. IT, turizam, financijski sektor, farmaceutika….). Hrvatska treba pratiti trend promjene uloga zaposlenika u društvima koja posluju u više zemalja, gdje su ti zaposlenici zaduženi za tržišta u više država. Atraktivni sustav oporezivanja dohotka, s nižim opterećenjem za razmjerno viša primanja, privući će takve kompanije i omogućiti da regionalne uloge (ne nužno upravljačke, već visoko stručne) dobiju hrvatski porezni rezidenti jer će uz isti trošak plaće ti zaposlenici imati viša neto primanja. Zato predlažemo smanjenje više stope ili daljnje povećanje praga za ulazak u viši porezni razred. Obje mjere pozitivno utječu na povećanje neto dohotka uz isti trošak. Nije prihvaćen Ističemo kako je prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezna stopa od 40% Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće.
38 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 12. Smanjenje porezne stope na dohodak od 24% na 12% imalo bi vrlo snažan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i povećalo bi kupovnu moć velikog broja zaposlenih. Mjera se predlaže radi daljnjeg rasterećenja razmjerno nižih ili „srednjih“ dohodaka. Uz isti trošak poslodavaca zaposlenici dobivaju veća neto primanja, što povećava njihovu gospodarsku moć i kapacitet za potrošnju, tj. povećava životni standard. To posredno ima pozitivan utjecaj na gospodarski rast u Hrvatskoj. Tijekom posljednjih nekoliko kvartala veća gospodarska snaga stanovništva zbog provedenog poreznog rasterećenja dovela je do viših stopa gospodarskog rasta u značajnom iznosu generiranom osobnom potrošnjom. AmCham smatra da bi snižavanje stope od 24% poreza na dohodak pridonijelo daljnjem gospodarskom rastu zbog veće potrošnje građana, koji bi imali viši iznos raspoloživog dohotka. Nije prihvaćen Ističemo kako je u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja omogućeno širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezna stopa od 40%. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjenje porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće.
39 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 14. Povećanje neoporezivog dijela dohotka (tj. osobnog odbitka) već je ostvareno u par koraka sa 2.600 kn na 4.000 kn. Međutim AmCham smatra da bi daljnje povećanje na 4.800 kuna bilo korisno za širok krug radne populacije u Hrvatskoj tako što bi osobama s višim i srednjim primanjima bilo sniženo ukupno porezno opterećenje i povećana neto primanja. Također, to bi otvorilo prostor poslodavcima osoba s neto primanjima do 4.000 kuna (kojima povećanje neoporezivog dijela plaće inače ne proizvodi učinak jer zbog razmjerno niske plaće ne plaćaju porez na dohodak) da razmotre povećanje plaća tih osoba jer bi neto učinak za posloprimca i bruto učinak za poslodavca bio povoljniji nego u situaciji kad bi na odgovarajući dio povećanja plaće trebalo primijeniti porez na dohodak od 24% ako je osobni odbitak ostao isti. Socijalne učinke koje bi ova mjera imala ne treba posebno objašnjavati. Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak).
40 Mandica Hrvoj OBRAZLOŽENJE, Uz članak 2. Za vrijeme trajanja izvanrednih situacija (ugroza stanovništva - COVID 19) po konačnom obračunu poreza na dohodak na godišnjoj razini odrediti povećan osobni odbitak (povećani troškovi u smislu održavanja higijene i nabavljanje zaštitne opreme i dezinfekcijskih sredstava). Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak).
41 Mandica Hrvoj OBRAZLOŽENJE, Uz članak 2. Uključiti priznavanje prava na uvećanje osobnog odbitka za uzdržavanje roditelja kojem uz njegovo primanje treba namiriti razliku do punog iznosa za smještaj u Domu za starije i nemoćne. Nije prihvaćen Ističemo kako je od 1.1. 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak).