Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2021. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Blaželjka Marić PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU Podržavam donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazavanju naročito stipendiranje učenika koje je vrlo stimulativno kao i prilagodbu i usmjerenost ka tržištu rada u strukovnim zanimanjima Nije prihvaćen Navedeno nije iz djelokruga Ministarstva pravosuđa i uprave
2 Jelena Čuveljak PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU Obveza je implementirati u drugom tromjesečju DIREKTIVU (EU) 2019/1023 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) a što bi bilo jedino logično kroz novelu Stečajnog zakona, no istoga nema u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Prihvaćen U skladu s Ažuriranim prijedlogom Plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. Ministarstva pravosuđa i uprave predviđeno je da će nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakon biti upućen u procedure Vlade Republike Hrvatske u I. tromjesečju 2021.
3 HRVATSKO DRUŠTVO SUDSKIH VJEŠTAKA I PROCJENITELJA PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU , Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave Predlažemo da se izradi i u Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2021. godinu uvrsti i nacrt prijedloga Zakona o sudskim vještacima. Isti je bio u Planu normativnih aktivnosti za 2017.g. i bez obrazloženja je povučen i nije se unio u Plan normativnih aktivnosti niti za 2018.g., 2019.g. kao niti za slijedeću godinu. RH bez Zakona o sudskim vještacima ostaje jedina država koja nema donesen navedeni Zakon, i okružena je državama iz nekadašnje zajedničke države koje čekaju na ulazak u EU, i koje već deset do 15 godina imaju donesene Zakone o sudskim vještacima, a Slovenija je donijela navedeni Zakon u ožujku 2018.g. Zakon o sudskim vještacima pružio bi referentni okvir za sve vještake, suce i sve stranke u postupku vezano za ulogu stručnjaka – vještaka u slučajevima gdje je vještak angažiran od strane suda tijekom postupka donošenja sudske odluke i stavlja sudu na raspolaganje svoje znanstveno i tehničko znanje o faktičkim pitanjima; vještaci pomažu sucima i drugim donositeljima odluka u pravosudnom sustavu prilikom donošenja odluke. Oni pružaju podršku prilikom utvrđivanja činjenica, što je bitna baza za svaku sudsku odluku. Zakon bi uveo i definirao načela koja razjašnjavaju pravnu interpretaciju i primjenu zakona vezano za rad vještaka tijekom pravosudnih postupaka bilo to u predistražnim postupcima, u građanskim, kaznenim i administrativnim parnicama. Rad vještaka i njegovo stručno mišljenje iznimno su važni tijekom parnice zbog njegovog stručnog znanja konkretne materije, bez obzira na različite razine uvjerljivosti stručnog mišljenja. Usprkos tome, sudac nije obavezan slijediti prijedlog stručnog mišljenja, ali sud mora navesti razloge za mišljenje koje se razlikuje od prijedloga vještaka i kako znamo obično prevladava načelo slobodne ocjene dokaznog materijala. Važno je istaći da rad vještaka ne zahtijeva samo iznimno visok standard stručnosti – njegova razina kvalifikacije mora biti u skladu s kompleksnošću pitanja koje je podvrgnuto vještačenju – nego zahtijeva također vještakovu neovisnost i nepristranost. Razlozi donošenja nacrta prijedloga Zakona o sudskim vještacima: 1.Zakon bi definirao minimalne standarde prakse kojeg se trebaju pridržavati svi vještaci, uz detaljan cjenik za sve struke iz kojih se imenuju sudski vještaci. 2.Utvrdili bi se kriterije za pravilan odabir i imenovanje vještaka te za pripremu njegovog stručnog mišljenja i za uvođenje tog mišljenja u sudske postupke, s prethodnim utvrđivanjem znanja vještaka obzirom da zahtjevi vezano za kvalifikaciju vještaka variraju ovisno o različitim profilima posla i određivanju zadatka vještačenja. 3. Kako bi se zadovoljili visoki standardi i osigurao pravilan postupak utvrđivanja činjenica, potrebno je razviti, potkrijepiti i primijeniti pravila koja ne samo da osiguravaju angažman od strane suda i/ili stranaka, nego također jamče rad vještaka u skladu s ustavnim načelima. 4. Zakon bi jasno odredio sredstva kontrole suda nakon imenovanja i tijekom postupka odabira vještaka, uz propisane načine izrade stručnog mišljenja koje mora biti dobro pripremljeno, dobro strukturirano, znanstveno utemeljeno i razumljivo. 5. Moraju biti jasno određene dužnosti vještaka (i osobne i postupovne) kao i prava vještaka kako osobna tako i vezano za postupak i izradu samog stručnog mišljenja. 6.Kako bi mogao provesti odgovarajuću i točnu analizu, vještak mora imati pravo na pristup svim predmetima, osobama i događajima koji su predmet vještačenja i analize. 7. Zakonom će se utvrditi jasni protokoli suradnje sa sudovima od proučavanja spisa, procjene troška izrade stručnog nalaza i mišljenja, odnosno može biti preporučljivo unaprijed upozoriti stranke na očekivane troškove stručnog mišljenja. Plaćanje naknade vještaka se mora odvijati samo u zakonskim rokovima. 8. Propisati će se informiranje stranaka i suda o svim koracima procjene (datumi vještačenja, pribavljanje saznanja od drugih, dodatna, dopunska stručna mišljenja). Vještak je vezan dobivenim uputama. Također treba informirati sve uključene – stranke i sud – o svojim vještačenjima i planiranim akcijama. Nadalje, treba im dati priliku za sudjelovanje tamo gdje je to prikladno. Potrebno je poštivati opće načelo prava na iznošenje vlastitih stavova. Vještak je dužan revno voditi i obraditi dokumentaciju, dostaviti je na vrijeme te dokumentirati svoju procjenu. 9. Propisati će se cjeloživotno stručno usavršavanje i obvezno udruživanje svih vještaka u jedinstveno tijelo koje će biti organizirano u cilju komunikacije sa svim sudovima i naručiteljima i koje će provoditi stalno stručno usavršavanje i stručnu obuku za kandidate, koje će pomagati sudu da odredi koji je od dva nalaza stručan i kvalitetan, i da se suradnja vještaka i suda podigne na najvišu razinu. 10. Zakon će odrediti sankcije ukoliko se određen zadatak ne izradi u razumnom roku, i ukoliko se vještak ne pridržava svojih općih osobnih i postupovnih dužnosti. Moguće je propisati i sankcije u slučajevima netočnog/nekvalificiranog nalaza i mišljenja. 11. Zakon će propisati i obvezno osiguranje vještaka vezano za uzrokovanu štetu. HRVATSKO DRUŠTVO SUDSKIH VJEŠTAKA I PROCJENITELJA Nije prihvaćen Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2021. godinu predviđena je izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u I. tromjesečju, a kojim će se revidirati normativni okvir stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača. Nastavno na izmjene zakonskog okvira pristupit će se izradi novih pravilnika kojima će se urediti statusna pitanja i način rada ovih kategorija.
4 Ivica Ban PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU , Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave Predlažem da se izradi i u Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2021. godinu uvrsti i nacrt prijedloga Zakona o komorama, kojim bi se na jedinstven i za sve komore obvezujući način reguliralo osnivanje i financiranje komora, način obavljanja javnih ovlasti koje su komorama povjerene, način demokratskog izbora dužnosnika i način zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika komora, demokratska prava i dužnosti članova prema komorama i njihovim tijelima i dužnosnicima, te tijela, ovlasti i način provođenja nadzora nad zakonitošću rada i odluka tijela i dužnosnika komora, te odgovornost dužnosnika i tijela komora za nezakoniti i nepravilni rad, kao i mogućnost ukidanja obveznog članstva u komorama ili slobodnog osnivanja i konkurencije više komora unutar jedne djelatnosti. Nije prihvaćen Na području organizacije pravosuđa ustrojene su Hrvatska odvjetnička komora i Hrvatska javnobilježnička komora te su ustrojstvo i rad ovih Komora regulirani unutar pripadajućih zakona o odvjetništvu odnosno javnom bilježništvu. Ne nalazi se razloga posebnim zakonom propisivati funkcioniranje komora općenito, uzimajući u obzir i okolnost da se komore ustrojavaju i funkcioniraju i na drugim područjima izvan pravosuđa.
5 Zrinko Ručević PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU , Obrasci prethodne procjene Poštovane, poštovani, predlažem da se u ovoj fazi postupka u predstojeće izmjene zakonske regulative ugrade i odredbe o korištenju godišnjih odmora vještaka i procjenitelja. Naime, prema Zakonu u radu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu (čl. 76. Zakona o radu), i to najmanje 4 tjedna za svaku kalendarsku godinu (čl. 77. st. 1. Zakona o radu), pa je s uvođenjem e-komunikacije došlo do toga da nije moguće koristiti zakonom propisani godišnji odmor. Ovo stoga što je rok za podizanje pismena primljenih putem e-komunikacije 15 dana, čime je onemogućeno korištenje godišnjih odmora u minimalnom zakonom propisanom roku. Ako se pismeno ne preuzme u ostavljenom roku, smatra se preuzetim, što znači da će ili doći do propuštanja rokova na rizik vještaka, ili će vještak i na godišnjem odmoru morati preuzimati pismena i po potrebi po istima postupati, pa ispada da zapravo nije na godišnjem odmoru, tj. na godišnjem odmoru se ne odmara, već radi. Dakle, prijedlog je omogućiti unos razdoblja od ukupno 4 tjedna tijekom jedne kalendarske, za koje bi vještak ili procjenitelj naveo da koristi zakonom propisani godišnji odmor, a u kojim razdobljima ne bi tekli nikakvi rokovi (ili bi bila odgođenja e-komnikacija ili sl.). Ova promjena treba biti sustavno uređena kako u predviđenim izmjenama Zakona o sudovima (ili pak u Zakonu o sudskim vještacima i procjeniteljima), tako i u odgovarajućim procesnim zakonima i propisima koji reguliraju e-komunikaciju (Zakon o parničnom postupku, Pravilnik o elektroničkoj komunikaciji, Sudski poslovnik i dr.). Trenutna rješenja e-komunikacije (a i drugih oblika komunikacije sudova i vještaka) su protuzakonita u smislu citiranih odredbi, a ujedno su i protuustavna (čl. 56. st. 3. Ustava Republike Hrvatske). Srdačan pozdrav Zrinko Ručević Nije prihvaćen Stalni sudski vještaci i procjenitelji su osobe koje svojim stručnim znanjem pružaju potrebnu stručnu pomoć pravosudnim tijelima. S obzirom da je godišnji odmor pravo koje proizlazi iz činjenice radnog odnosa, a da stalni sudski vještaci i procjenitelji ne stupaju u takav odnos s pravosudnim tijelima po čijem nalogu rade niti ovim Ministarstvom kao regulatorom statusnih pitanja koje se odnose na imenovanje te prava i dužnosti imenovanih stalnih sudskih vještaka i procjenitelja, navedeno nije moguće propisivati propisima iz djelokruga ovog Ministarstva. Pored navedenog, tijek rokova u pojedinim vrstama sudskih postupaka nije organizacijsko pitanje. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19) na cjelovit način uređeno je podnošenje podnesaka i dostava pismena u elektroničkom obliku u svim vrstama postupaka koji se vode u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku. Također, Pravilnikom o elektroničkoj komunikaciji („Narodne novine“, broj 5/20) propisane su pretpostavke za podnošenje podnesaka u elektroničkom obliku pred sudovima, dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa u elektroničkom obliku (formate) te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava. Također, navedenim izmjenama i dopunama ZPP-a dopunjen je članak 348. te je novim stavkom 4. propisano da od 1. do 15. kolovoza ne teku rokovi za podnošenje žalbe protiv presude donesene u prvom stupnju.
6 Ranko Gavrilović Obrasci prethodne procjene , 1. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Sudski tumači su neizostavni dio pravnog sustava u Republici Hrvatskoj. Budući da smo svjesni činjenice da postojeća zakonska rješenja, posebno ona iz Zakona o sudovima, te podzakonskim aktima (Pravilnik o sudskim tumačima) nezadovoljavajuće „pokrivaju“ područje rada sudskim tumača u svakom pogledu, mišljenja smo da je inicijativa kojom će se ovo područje bolje i preciznije regulirati dobrodošla. Kao što je predlagaču poznato, članovi Društva sudskim tumača i prevoditelja, Zajednice za prevoditeljstvo HGK i sudski tumači samostalno su na nedavnom e savjetovanju o prijedlogu novog Pravilnika o sudskim tumačima dali preko 400 konkretnih primjedbi i prijedloga. Činjenica da do danas Predlagač nije odgovorio na naše primjedbe ukazuje da su one bile valjane i pretpostavljamo da je i to pridonijelo uvrštenju prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u vladinu agendu za iduću godinu, čime se očekuje bolje i preciznije reguliranja statusa i rada kako sudskih tumača, tako i sudskih vještaka i procjenitelja. Međutim, budući da se tu radi o vrlo kompleksnom području ,koje je, što se tiče sudskim tumača regulirano samo s 3 članka važećeg Zakona o sudovima (čl. 123-125), bojimo se da će moguće „proširenje“ ove regulacije sa 3 na npr 13 članaka biti nedovoljno. U tom smislu mišljenja smo da bi bilo funkcionalnije da se problematika sudskih tumača, sudskih vještaka i sudskih procjenitelja regulira posebnim zakonom, kao što je slučaj u nekim zemljama u okruženju. Npr. Zakon o sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima i sudskim tumačima u Sloveniji, koji je donesen tijekom 2018. godine, ima čak 59 članaka a profesije na koje se ovaj zakon odnosi (vještaci, tumači, procjenitelji) čini se da su zadovoljni njegovim postojanjem i sadržajem. Bojimo se da izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sudovima neće biti toliko precizan glede ove problematike kao što bi to bio slučaj ako bi se donio poseban zakon. Konačno, i predlagač je još početkom 2017. godine poslao informaciju sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima kako je planom normativnih aktivnosti Vlade RH u II kvartalu 2017. g. predviđeno upućivanje zakona koji regulira rad stalnih sudskih vještaka,procjenitelja i tumača u vladinu proceduru i pozvani smo, radi pristupanja izradi nacrta prijedloga Zakona da predložimo jednog člana za sudjelovanje u radu radne skupine. Na žalost od toga nije bilo ništa, pa je možda sada dobra prigoda da se ova inicijativa obnovi i OSTVARI. Prijedlog Zakona o sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima bio je na dnevnom redu Sabora oko 2011. godine, ali ga je tadašnja saborska većina odbila i o njemu se uopće nije raspravljalo. Ne slažemo se sa konstatacijom da izmjenama i dopunama Zakona o sudovima neće doći do gospodarskih učinaka. Sudski tumači (slično kao i vještaci i procjenitelji) rade u tržišnom okruženju, bilo kao mikro i mali poduzetnici ili pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani (pravosuđu), tako da bi izmjene i dopune Zakona o sudovima, posebno u dijelu kojim se izravno ili neizravno (putem Pravilnika i sl.) regulira cijena i uvjeti rada sudskih tumača (vještaka i procjenitelja) mogle imati direktni materijalni učinak na ovaj segment radne populacije (koju, usput budi rečeno, čine visoko kvalificirani stručnjaci i među najiskusnijima na svom području rada). Imajući u vidu sve gore navedeno, predlažemo da Predlagač razmotri mogućnost reguliranja (danas nedovoljno i neodgovarajuće regulirane) ujednačenosti prakse, raspolaganja svim potrebnim podacima, kao i MATERIJALNE KOMPONENTE NJIHOVOG RADA (čitaj: tarife), bilo putem izmjena i dopuna postojećeg Zakona o sudovima ili (što bi bilo još bolje) donošenja posebnog Zakona o sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima, uz OBAVEZNO UKLJUČIVANJE predstavnika struke u izradu svih zakonskih i podzakonskih akata. Kao što se predlagač osvjedočio prilikom podnošenja primjedbi kroz e savjetovanje o nacrtu novog Pravilnika o sudskim tumačima, struka (sudski tumači u okviru svojih Udruga i Zajednice za prevoditelje pri HGK) raspolažu znanjem i dobrom voljom da najkonkretnije pridonesu najboljem mogućem rezultatu. Ranko Gavrilović Član Društva sudskih tumača i prevoditelja Član Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Primljeno na znanje Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2021. godinu predviđena je izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u I. tromjesečju, a kojim će se revidirati normativni okvir stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača. Nastavno na izmjene zakonskog okvira pristupit će se izradi novih pravilnika kojima će se urediti statusna pitanja i način rada ovih kategorija.
7 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA Obrasci prethodne procjene , 1. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Društvo sudskih tumača i prevoditelja suglasno je s potrebom noveliranja Zakona o sudovima te kao struka stojimo na raspolaganju Ministarstvu vezano uz uređivanje statusnih i drugih pitanja kojima se regulira djelovanje sudskih tumača. Kao strukovna organizacija koja aktivno djeluje više od 30 godina upoznati smo s problematikama koje se javljaju u praksi i možemo doprinijeti iznalasku kvalitetnih rješenja. Predsjednica DSTiP-a Jasna Rodeš Primljeno na znanje Prima se na znanje
8 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Obrasci prethodne procjene , 7. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima Hrvatski ured za osiguranje u svojstvu udruženja osiguratelja u smislu odredbi Zakona o osiguranju (NN 30/15, 112/18, 63/20) povodom otvorenog savjetovanja o Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2021. godinu, koristi priliku kako bismo ukazali na nužnost sveobuhvatnih izmjena Zakona o obveznim odnosima, posebice odredbi Odsjeka 27. koje se odnose na Ugovor o osiguranju. Uvodno ukazujemo i na nužnost prilagođavanja zakonskih odredbi novim tehnologijama komuniciranja (online, elektronička pošta), prvenstveno u interesu potrošača, jer bi se pojednostavilo i ubrzalo korištenje usluga osiguranja. U nastavku navodimo odredbe članaka koje svakako predlažemo izmjeniti te molimo da se percipiraju kao dio točke 2.1. Obrasca prethodne procjene, odnosno problem koji zahtijeva izradu ili promjenu zakonodavstva. Molimo da zakonodavne izmjene uključe i predložene izmjene zakonskih odredbi koje se odnose na Ugovor o osiguranju te da predstavnici Hrvatskog ureda za osiguranje i društava za osiguranje budu uključeni u Radnu skupinu za izradu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Članak 230. - Zastara Naknada štete Članak 230 (1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. (2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. (3) Tražbina naknade štete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze. Objektivni rok zastare za naknadu štete počinje teći od trenutka kad su nastale štetne posljedice, a ne od štetnog događaja. U kombinaciji sa rokovima zastare kod ugovora o osiguranju… Članak 234. - Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju (1) Tražbine ugovaratelja osiguranja, odnosno treće osobe iz ugovora o osiguranju života zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, računajući od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je tražbina nastala. (2) Ako zainteresirana osoba dokaže da do dana određenog u stavku 1. ovoga članka nije znala da se osigurani slučaj dogodio, zastara počinje od dana kad je za to saznala, s tim da u svakom slučaju tražbina zastarijeva kod osiguranja života za deset, a kod ostalih za pet godina od dana određenog u stavku 1. ovoga članka. (3) Tražbine osiguratelja iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine. (4) Kad u slučaju osiguranja od odgovornosti trećega, oštećena osoba zahtijeva naknadu od osiguranika ili je dobije od njega, zastara osiguranikova zahtjeva prema osiguratelju počinje od dana kad je oštećena osoba tražila sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad joj je osiguranik naknadio štetu. (5) Neposredni zahtjev treće oštećene osobe prema osiguratelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu. (6) Zastara tražbine koja pripada osiguratelju prema trećoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastara tražbine osiguranika prema toj osobi i navršava se u istom roku. …gdje neposredni zahtjev treće oštećene osobe prema osiguratelju zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu i što čini cjelokupno osiguranje od odgovornosti gotovo vječno, stvara i za osiguratelja i samog osiguranika problem kod određivanja samog iznosa osiguranja. Naime, osiguraniku je nemoguće odrediti iznos na koji bi se trebao osigurati, jer pojedini štetni događaj može trigerirati policu osiguranja od odgovornosti od prije 20 godina kada su se ugovarali iznosi osiguranja daleko niži nego u današnje vrijeme i kada je zakonsko okruženje bilo drugačije. U zadnjih 20 godina imali smo dvije promjene Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH, a inflatorne i druge promjene ne treba posebno niti spominjati. Zapadne zemlje prepoznaju način ugovaranja osiguranja od odgovornosti po tzv. „claims made“ principu, gdje je odgovoran onaj osiguratelj s kojim je osiguranik imao zaključen ugovor u trenutku prijave štete. Članak 261. stavak 1. “(1) Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponuđeniku preporučenim pismom najkasnije sljedećeg radnog dana.” Navedeno je u suprotnosti je s telefonskom i daljinskom prodajom primjenom Zakona o zaštiti potrošača. Članak 923. stavak 2. Riječi „osiguranje stvari u kopnenom prijevozu“ zamijeniti s riječima „osiguranje robe u kopnenom prijevozu“. Primjenjuju li se odredbe ovog odsjeka na osiguranje kredita - specificirati što sve potpada pod osiguranje tražbina. Članak 924. stavak 2. Riječi „ako je u nedvojbenom interesu osiguranika“ zamijeniti s riječima „ako je u nedvojbenom interesu ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika“. Članak 925.  stavak 2. „O sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgađanja ugovaratelju osiguranja predati uredno sastav¬ljenu i potpisanu policu osiguranja ili neku drugu ispravu o osiguranju (list pokrića i sl.).“ Zakonodavac u čl. 925. st. 1. propisuje da je ugovor o osiguranju sklopljen prihvatom ponude pri čemu se ostavlja mogućnost osiguratelju da, sukladno čl. 927., uvjetima osiguranja predvidi slučajeve u kojima će ugovorni odnos iz osiguranja nastati samim plaćanjem premije. S obzirom na navedeno, a posebice uzevši u obzir sveprisutnu digitalizaciju, rad na daljinu kao i činjenicu da se ponude osiguranja života, uz pripadajuće upitnike, na tržištu koriste i u svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i samim time su potpisane od strane ugovaratelja osiguranja, predlaže se izmijeniti čl. 925. st. 2. na način da polica osiguranja, kao dokaz o sklopljenom ugovoru, ne mora biti nužno vlastoručno potpisana, odnosno da se predvide i drugi načini prihvata ponude (npr. suglasnost putem autoriziranog maila, napredni digitalni potpis i sl.). Predlažemo dopunu oblika drugih isprava osiguranja u stavku 2. na način da se u zagradi ispred riječi list pokrića doda riječ: „pristupnicu“  stavak 3. – Uskladiti s tržišnom praksom i sklapanjem ugovora putem novih tehnologija. Ugovor o osiguranju je sklopljen kada je ponuda o osiguranju prihvaćena. Potrebno je jasnije definirati da se prešutno sklapanje ugovora odnosi i na ugovor o osiguranju osoba pa u tom slučaju ne vrijedi iznimka iz stavka 3. s obzirom da nam stavak 6. kasnije dovodi do toga da se u osiguranjima osoba smatra da je ugovor sklopljen kad je ponuda prispjela osiguratelju, a ne potpisom police kao što je navedeno u stavku 3. Navedeno je nužno i zbog digitalizacije poslovanja. Zbog stroge formalnosti ugovora o osiguranju osoba predlaže se brisati stavak 3. članka 925. ZOO koji glasi „(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ugovor o osiguranju osoba sklopljen je kad strane potpišu policu osiguranja.“ Potrebno je uzeti u obzir odredbe Zakona o zaštiti potrošača i mogućnost sklapanja ugovora o osiguranju života na daljinu- članak 87. stavak 1. Podredno se predlaže da se trenutak sklapanja ugovora o osiguranju osoba izjednači kao i za imovinska osiguranja (prihvatom punude).  stavak 4. 8 dana je jako kratak rok za prihvat ponude. Članak 926.  stavak 1. - propisuje da u polici moraju biti navedeni određeni podaci, navedeno je potrebno izmijeniti na način da određeni podaci mogu biti sadržani i u uvjetima osiguranja odnosno u drugoj dokumentaciji koja je dio ugovora o osiguranju. Članak 926. stavak 5. „U slučaju neslaganja neke odredbe općih ili posebnih uvjeta i neke odredbe police primijenit će se odredba police; u slučaju neslaganja neke tiskane i strojem pisane odredbe primijenit će se pisana odredba, a u slučaju neslaganja ovih s rukopisnom odredbom, primijenit će se rukopisna odredba.“ Predlažemo brisati dio koji se odnosi na rukopisnu odredbu, a s ciljem zaštite stranka, u smislu da su jedine primjenjive i važeće odredbe one koje su tiskane iz sustava osiguravajućeg društva i kao takve jedine izražavaju volju osiguratelja. Svako drugo postupanje može dovesti stranku u zabludu. „strojem pisane odredbe“– potrebno je prilagoditi izričaj današnjem vremenu odnosno suvremenim tehnologijama Članak 927. - Sklapanje ugovora plaćanjem premije Smatramo da i drugim dokumentima koji čine sastavni dio ugovora o osiguranju mogu biti predviđeni slučajevi kada ugovorni odnos iz osiguranja nastaje plaćanjem premije (npr. odredbama/klauzulama u polici, a svakako i predugovornim dokumentima). Iz tog razloga predlažemo da se riječi „Uvjetima osiguranja“ zamijene riječima „Ugovorom o osiguranju“. Predlaže se dodati stavak 2. koji glasi: „Odredba prethodnog stavka primjenjuje se i u slučaju sklapanja ugovora o osiguranju osoba kada je osigurana osoba ujedno ugovaratelj osiguranja odnosno kada osigurana osoba pristupa ugovoru o osiguranju, pod uvjetom da je ta osigurana osoba obveznik plaćanja premije“. Članak 930. Terminološki uskladiti sa Zakonom o osiguranju u dijelu koji se odnosi na distributere osiguranja. Članak 931. Definirati izraz „značajne za ocjenu rizika“. Članak 932. - Namjerna netočna prijava ili prešućivanje  stavak 2. „U slučaju poništaja ugovora iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka osiguratelj ima pravo zadržati i naplatiti premije za razdoblje do dana podnošenja zahtjeva za poništaj ugovora, ali je u obvezi plaćanja osigurnine ako do toga dana nastupi osigurani slučaj.“ Predlažemo da se isključi obveza osiguratelja kod namjernog prešućivanja. Kod poništaja ugovora zbog namjernog prešućivanja, osiguratelj ima pravo zadržati premiju, ali je u obavezi isplate osigurnine ako do tog dana nastupi osigurani slučaj što je nelogično u odnosu na članak 933. stavak 1. nenamjerno prešućivanje gdje osiguratelj može izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije razmjerno povećanom riziku. Stoga se predlaže izmjena članka 932. stavak 2.: Predlažemo iza riječi: nastupi osigurani slučaj“ točku zamijeniti zarezom i dodati: „osim u slučaju ako postoji uzročna veza između netočne ili prešućene okolnosti i nastanka osiguranog slučaja kada nije u obvezi plaćanja osigurnine.“ Razlog tome je usklađivanje s člankom 944. Zakona o obveznim odnosima koji regulira pitanje isključenja odgovornosti osiguratelja u slučaju namjere ili prijevare.  stavak 3. Riječi „do kraja razdoblja osiguranja“ zamijeniti riječima „do dana raskida ugovora o osiguranju“. Članak 933. stavak 4. Predlaže se dodati „bold“ naznačeni tekst ...naknada se smanjuje u razmjeru između stope plaćenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku, a ako je povećanje rizika toliko da se ne bi prihvatio u osiguranje, osiguratelj nije u obavezi isplate osigurnine. Članak 934. Riječi „Odredbe o posljedicama namjerno i nenamjerno netočne prijave ili prešućivanja okolnosti značajnih za ocjenu rizika“ zamijeniti riječima „Odredbe o namjernoj netočnoj prijavi ili prešućivanju iz članka 932. i odredbe o nenamjernoj netočnosti ili nepotpunosti prijave iz čanka 933.“ Predlaže se u članku 934. dodati novi stavak 2.: “(2) Teret dokaza da su ugovaratelj osiguranja i/ili osobe iz st. 1. ovog članka znale za netočnost prijave ili prešućivanje okolnosti značajnih za ocjenu rizika je na ugovaratelju osiguranja.” Članak 935. stavak 1. U zakonskom tekstu uskladiti korištenje izraza „u trenutku sklapanja“ i „prilikom sklapanja“. Članak 936.  stavak 1. Predlaže se dodati „bold“naznačen tekst: (1) Ugovaratelj osiguranja dužan je platiti premiju osiguranja, ali je osiguratelj dužan primiti uplatu (brisati: isplatu) premije od svake osobe koja ima pravni interes da ona bude plaćena.  stavak 3. - brisati odredbu o mjestu plaćanja premije, sve više premije se plaća on-line i odredba o mjestu plaćanja premije nema nekog smisla Članak 937. Ovim člankom nisu uzete u obzir sve vrste osiguranja u smislu propisivanja početka osigurateljnog pokrića u slučaju postojanja odgode osigurateljnog pokrića –karenca.  stavak 3. „Ali ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od trideset dana otkad je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguratelja s obaviješću o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije.“ Predlažemo da se redefinira dio odredbe koja uvjetuje uručenje preporučene obavijesti o dospijeću premije te dozvoli, ako ugovaratelj osiguranja prihvati elektronsku komunikaciju, mogućnost da obavijest bude poslana na e-mail adresu ugovaratelja osiguranja koju je prijavio prilikom sklapanja osiguranja. Podredno se predlaže dodati tekst naznačen „bold“ (obzirom na velike probleme u praksi): (3) Ali ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od trideset dana otkad je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguratelja s obaviješću o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije. Smatra se da je pismo uručeno kada je poslano na posljednju, osiguratelju poznatu adresu ugovaratelja osiguranja.  stavak 5. „Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja.“ Za posljedice neplaćanja premije ne postoje razlozi za opravdanje odredbe koja bi izjednačavala osiguranje života i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Kod osiguranja života, koje u pravilu ima i štednu komponentu, zabrana prinudne naplate ima opravdanja. Međutim, u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja nema npr. uglavničenja, otkupa, predujma do visine otkupne vrijednosti police, a koji su benefiti vezani isključivo uz ugovor o osiguranju života te se iz ovih razloga posljedice neplaćanja premije za ove dvije vrste osiguranja ne bi trebale izjednačavati. (npr. u slovenskom OZ isključena su životna i zdravstvena osiguranja). Predlažemo brisati dio „osiguranje od nesretnog slučaja“ jer, sukladno Zakonu o osiguranju, osiguranje od nezgode (nesretnog slučaja) je vrsta neživotnih osiguranja. Dodatno obrazloženje kod prijedloga promjene članka 969. st.1. Stoga se predlaže u članku 937. u stavak 5. riječi: "i osiguranje od nesretnog slučaja" brisati na način da stavk 5-glasi: "(5) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na osiguranje života." Članci 937. i 969. - Digitalizacija Digitalizacije komunikacije s klijentima, budući je evidentno da je moguća s obzirom na niz zakonskih rješenja te u tom smislu predložiti da se npr. u člancima 937. i 969. omogući komunikacija osiguratelja i ugovaratelja/osiguranika i putem e-pošte, a ne samo i isključivo preporučenim pismima, osobito u vrijeme postojanja elektroničke osobne iskaznice, elektroničkog potpisa, itd. te u tom smislu urediti odnos ZOO s Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u smislu ugovaranja životnih osiguranja i načina isplate štete po polici životnih osiguranja, ugovaranja na daljinu sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, kao i načela e-komunikacije sukladno Zakonu o elektroničkoj komunikaciji (čl. 107.) itd. Stoga je prijedlog da se propiše poseban odsjek kojim bi se regulirala digitalizacija ugovaranja i izvršenja ugovora o osiguranju (npr. HP – pretinac e-pošte putem kojem se primaju i šalju preporučene pošiljke, FINA, verificirani e-mail…). Naposljetku, potrebno je predložiti normiranje validnosti digitalnih polica, npr. dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, putnog zdravstvenog osiguranja i to u smislu da se mogu izdati isključivo u tom obliku ukoliko ga ugovorne strane ugovore te osiguratelj u tom slučaju nije u obvezi izdavati policu u fizičkom obliku. Članak 938.  stavak 1. Ako se radi o osiguranju osoba ugovaratelj je dužan samo prijaviti promjenu zanimanja, a trebalo bi definirati da je dužan prijaviti i rizičnog sporta.  stavak 4. Riječi „predložiti novu stopu premije“ zamijeniti riječima „predložiti povećanje premije razmjerno povećanom riziku.“  stavak 5. Brisati riječi „i osiguranje od nesretnog slučaja.“ Članak 939. Predlaže se brisati točka na kraju članka i dodati „bold“ naznačeni tekst: … ako je povećanje rizika toliko da se ne bi prihvatio u osiguranje, osiguratelj nije u obvezi isplate osigurnine. Članak 943. - Rokovi obrade šteta - definirani su rokovi isplate osigurnine, a koji se računaju od kad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Sami rokovi nisu usklađeni s rokovima za obradu štetu prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, a koji je temeljen na propisima Europske unije. Također u našem susjedstvu Sloveniji, ukoliko je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, rokovi počnu teći od utvrđivanja obveze odnosno iznosa. (Obligacijski zakon, članak 943. st 2). Članak 943. stavak 1. Predlaže se definirati računanje roka od datuma kada je osiguratelj utvrdio obavezu kako je bilo u starom zakonu. Članak 946. – potrebno je detaljnije raspisati odredbe o dospjelosti premije.  stavak 3. Odredba nije jasno napisana, sporno je kada počinje teći otkazni rok od 6 mjeseci – nakon proteka 5 godina ili otkazni rok može početi teći prije proteka 5 godina (npr. nakon 4 godine i 6 mjeseci). Ne stoji nigdje decidirano da ugovore koji su sklopljeni na rok kraći od 6 mjeseci nije moguće raskinuti, bilo bi dobro to naglasiti da se stranke ne dovode u zabludu.  stavak 5. riječi: "i za osiguranje od nesretnog slučaja" brišu se i treba glasiti: "(5) Odredbe ovog članka ne vrijede za osiguranje života." Obrazloženje: U Glavi III. Osiguranje osoba ne postoje prijeko potrebne odredbe o početku i prestanku učinaka osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, već je ostavljeno osigurateljima da to pitanje rješavaju uvjetima osiguranja. Također, predlaže se točno definirati, da li se ugovor o osiguranju sklopljen na rok do 5 godina može raskinuti. Ako se može raskinuti: Da li se onda raskida kao ugovor s neodređenim trajanjem ili možda uz neki drugi neki drugi otkazni rok? Članak 947. stavak 1. i 2. „(1) U slučaju stečaja ugovaratelja osiguranja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja stečaja, u kojem slučaju stečajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaćene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja. (2) U slučaju stečaja osiguratelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka trideset dana od otvaranja stečaja.“ Navedeni članak predviđa pravo svake strane da u roku tri mjeseca od otvaranja stečaja raskine ugovor. Predlažemo promjenu da ugovor prestaje danom otvaranja stečaja iz razloga što su u praksi česti slučajevi kada se stečajni postupak uopće ne provodi, već se istovremeno otvara i zaključuje stečaj zbog nedostatnosti stečajne mase i određuje brisanje dužnika iz sudskog registra pa se postavlja pitanje opravdanosti održavanja ugovora o osiguranju tri mjeseca, posebice stoga što su u praksi izrazito rijetki slučajevi da stečajni upravitelji raskidaju ugovore o osiguranju jer najčešće i ne znaju za njihovo postojanje. Ujedno se ističe da članak nije dovoljno jasan, osobito dio: „u slučaju raskida stečajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaćene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja“. Agregatni limit - člankom 949. stavkom 6. - Svrha osiguranja imovine, propisano je: (6) Ako se u tijeku istog razdoblja osiguranja ostvari više osiguranih slučajeva jedan za drugim (uzastopne štete), osigurnina za svaki od njih određuje se i isplaćuje u potpunosti s obzirom na cijeli iznos osiguranja, bez njegova umanjenja za iznos prije isplaćenih naknada u tom razdoblju. Isto nije u skladu s osigurateljnom praksom kako kod nas, tako i u zemljama EU. Ovaj stavak onemogućuje ograničenje odnosno limitiranje osigurateljne zaštite, dok isto ograničenje diktiraju reosiguratelji. Gotovo je nemoguće kupiti policu osiguranja svih rizika ili policu osiguranja od odgovornosti bez godišnjeg agregatnog limita. Članak 959. „Kad je ugovor o osiguranju sklopljen s više osiguratelja koji su se sporazumjeli o zajedničkom snošenju i raspodjeli rizika, svaki osiguratelj naznačen u polici osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu.“ Predlažemo izmijeniti riječi: „za potpunu naknadu“ s riječima: „razmjerno svojem udjelu“. Na ovaj način bi se potaknulo razvijanje suosiguranja, koje zbog ove odredbe i nesigurnosti koje iz nje proizlaze za pojedinog osiguratelja je slabo zastupljena u Republici Hrvatskoj Članak 964. stavak 2. Potrebno je jasno propisati da zatezne kamate kao akcesorno potraživanje koje slijedi sudbinu glavnog potraživanja ulazi u iznos osiguranja. Članak 966. Potrebno je terminološki uskladiti izraze osigurani iznos i iznos osiguranja koji se navodi primjerice u članku 926. stavak 1. Predlaže se razdvojiti osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja u svim daljnjim odredbama ZOO-a. U članku 967. u stavku 1. iza riječi: "njezina rođenja" dodaju se riječi: "i događaj" i treba glasiti: "(1) Pored sastojaka koje mora imati svaka polica, u polici osiguranja života moraju biti naznačeni: ime i prezime osobe na čiji se život odnosi osiguranje, nadnevak njezina rođenja i događaj ili rok o kojem ovisi nastanak prava na isplatu osiguranog iznosa." Obrazloženje: I događaj se ugovara u osiguranju života. (nap: i u slovenskom OZ tako piše: „dogodek“) Članak 968.  stavak 1. točka 2. „ako je netočno prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne godine života ne prelaze granicu predviđenu za osiguranje života, ugovor je pravovaljan, a osigurani iznos se smanjuje u razmjeru ugovorene premije i premije predviđene za osiguranje života osobe osiguranikovih godina,“ Predlažemo izmijeniti na način da se iza riječi: „ima manje godina“ dodaju riječi: „,odnosno više godina u slučaju rentnog osiguranja,“.  stavak 1. točka 3. „kad osiguranik ima manje godina nego što je prijavljeno pri sklapanju ugovora, premija se smanjuje na odgovarajući iznos, a osiguratelj je dužan vratiti razliku između primljenih premija i premija na koje ima pravo.“ Predlažemo izmijeniti na način da se iza riječi: „ima manje godina“ dodaju riječi: „,odnosno više godina u slučaju rentnog osiguranja,“. U članku 969.  stavak 1. „Ako ugovaratelj osiguranja života, odnosno osiguranja od nesretnog slučaja ne plati neku premiju o dospjelosti, osiguratelj nema pravo njezinu naplatu zahtijevati sudskim putem.“ Predlažemo brisati dio odredbe koji glasi: „odnosno osiguranja od nesretnog slučaja“ te stavak treba glasiti: "(1) Ako ugovaratelj osiguranja života ne plati neku premiju o dospjelosti, osiguratelj nema pravo njezinu naplatu zahtijevati sudskim putem.“ Sa stajališta naplate premije prijedlog bi svakako bio da se vrati rješenje iz ZOO/91 koje je dopuštalo naplatu premije od nezgode sudskim putem budući da nisu postojali opravdani razlozi za isključenje osiguranja od nesretnog slučaja od sudske naplate premije, a na što su i tada ukazivali brojni pravni teoretičari. Tako je mijenjano zakonsko rješenje iz odredbe čl. 913. i 945. ZOO/91 koje je omogućavalo potraživanje premije po polici osiguranja od nesretnog slučaja sudskim putem te je ugovor o nezgodi u pogledu mogućnosti prestanka i utuživanja premije stavljen u isti položaj kao i ugovor o osiguranju života bez da bi zakonodavac doista razmotrio specifičnosti koja ta osiguranja čine različitima. Polazište za ovu izmjenu je bila teza da neuplaćivanje premije šteti samom osiguraniku pa se onda ta premija ne bi trebala utuživati kod nezgode. Nije jasno po čemu je to različito od ostalih neživotnih osiguranja, a u koja osiguranje od nezgode nesporno pripada po definiciji iz Zakona o osiguranju, primjerice, kod osiguranja imovine u svoje ime i za svoj račun jasno je da neplaćanje premije i u tom slučaju šteti samom osiguraniku (koji je uz to i ugovaratelj), ali opet nije isključena mogućnost naplate premije sudskim putem. Pri tome je zakonodavac, svrstavši nezgodu u isti članak sa životom, mogućnost raskida razradio samo za život, dok je nezgodu praktički „zanemario“ jer niti jedno od ponuđenih rješenja za život nije primjenjivo na nezgodu zbog specifičnih razlika između ugovora. Tako je ostavljeno mjesta pravnoj neujednačenosti jer su osiguratelji počeli različito tumačiti na koji način ugovor o osiguranju nezgode može prestati pa neki raskidaju, neki otkazuju, kod nekih prestaje po samom zakonu neplaćanjem premije, dakle, prepisan je čl. 937.st.3 ZOO-a/05 koji se izrijekom ne odnosi na nezgodu.  stavak 2. „Ako ugovaratelj osiguranja na poziv osiguratelja, koji mu mora biti dostavljen preporučenim pismom, ne plati dospjelu premiju u roku određenom u tom pismu, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, računajući otkad mu je pismo uručeno, niti to učini koja druga zainteresirana osoba, osiguratelj može samo, ako su do tada plaćene barem tri godišnje premije, izjaviti ugovaratelju osiguranja da smanjuje osigurani iznos na iznos otkupne vrijednosti osiguranja, a u suprotnom slučaju da raskida ugovor.“ Predlažemo ispraviti dio odredbe tako da umjesto riječi: …“da smanjuje osigurani iznos na iznos otkupne vrijednosti osiguranja“ glasi: „da smanjuje osigurani iznos na iznos kapitalizirane vrijednosti osiguranja“. Također isti komentar uz preporučeno pismo kao uz članak 937. stavak 3. Prilagoditi posljedice neplaćanja premije kod osiguranja osoba (članak 969. stavak 2.) osiguranju od nesretnog slučaja. Sada se stavak 969. članak 2. odnosi samo na osiguranje života. Podredno, predlaže se u stavku 2. dodati rečenicu: (2) .... Smatra se da je poziv ugovaratelju osiguranja uredno dostavljen, kada je poslan na posljednju, osiguratelju poznatu adresu ugovaratelja osiguranja. U članku 966. i članku 970. u stavku 2. iza riječi: "osiguranje od" predlaže se dodati riječ: "posljedica". Obrazloženje: Ne osigurava se od nesretnog slučaja, već od posljedica nesretnog slučaja, kao što je pravilno napisano u članku 972. stavku 3. Zakona. Članak 969. Posljedice neplaćanja premije i smanjenje osiguranog iznosa U stavku 2., predlažemo da se razmisli i o nekoj drugoj mogućnosti dostave obavijesti osim striktno preporučenim pismo. Dostava preporučenog pisma je organizacijski zahtjevnija i kompliciranija za stranku iz razloga što mu se pismo mora uručiti na ruke odnosno stranka mora otići u poštanski ured predići pismo što se posebno u današnje vrijeme pokazalo kao veliki nedostatak. Vremenski je ovaj način slanja obavijesti puno sporiji. Članak 970. stavak 3. Traži se suglasnost treće osobe za zaključivanje ugovora kad se radi osiguranju u slučaju smrti treće osobe što je problematično kod grupnih osiguranja nezgode, npr. kad su osiguranici svi djelatnici prema kadrovskoj evidenciji ugovaratelja osiguranja. Članak 970. stavak 1. „Osiguranje za slučaj smrti maloljetnika i osoba lišenih poslovne sposobnosti Članak 971. (1) Ništetan je ugovor o osiguranju za slučaj smrti treće osobe mlađe od četrnaest godina, a i osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti, te je osiguratelj dužan vratiti ugovaratelju osiguranja sve premije primljene po osnovi takva ugovora.“ Potrebno je uskladiti s Konvencijom o zaštiti osoba s invaliditetom. Članak 973. Samoubojstvo osiguranika - Prijedlog isključenja obveza kod samoubojstva osiguranika Prijedlog izmjenjenog članka 973. Samoubojstvo osiguranika (1) Ugovorom o osiguranju za slučaj smrti nije obuhvaćen rizik samoubojstva. (2) U slučaju da se samoubojstvo osiguranika dogodilo, osiguratelj nije dužan isplatiti korisniku osigurani iznos, ali je dužan, ako su do tada bile uplaćene barem tri godišnje premije, isplatiti samo matematičku pričuvu. Podredno se predlaže u odnosu na članak 973.: U članku 973. stavku 1. iza riječi: „osiguranju“ dodati riječ: „osoba“ i treba glasiti: (1) Ugovorom o osiguranju osoba za slučaj smrti nije obuhvaćen rizik samoubojstva ako se dogodio u prvoj godini osiguranja. Obrazloženje: Stavak 1. trebao bi se odnositi i na životna osiguranja i na osiguranja od posljedica nesretnog slučaja. U stavku 2. iza riječi: "dužan" dodaju se riječi: "u osiguranju života" i treba glasiti: "(2) U slučaju da se samoubojstvo dogodilo u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora, osiguratelj nije dužan u osiguranju života isplatiti korisniku osigurani iznos, nego samo matematičku pričuvu ugovora, osim ako je ugovoreno što povoljnije za osiguranika." Predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: “(3) U osiguranju rente, kao i u drugim životnim osiguranjima u kojima je premija plaćena odjednom za cijelo vrijeme trajanja osiguranja, osiguratelj nije u obvezi isplatiti korisniku osiguranja osigurninu ako se samoubojstvo ugovaratelja osiguranja dogodilo u prvoj godini trajanja ugovora, ali je dužan isplatiti korisniku osiguranja matematičku pričuvu po tom ugovoru po kojem je plaćena jednokratna premija.” Obrazloženje: Predloženi stavak u skladu je s mišljenjima eminentnih teoretičara osigurateljnog prava i kojim bi se utvrdila obveza osiguravajućih društava, koja za sada proizlazi isključivo iz uvjeta osiguranja. Članak 978. stavak 1. Na zahtjev ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika, osiguratelj je dužan isplatiti mu otkupnu vrijednost police, ako su do tada plaćene barem tri godišnje premije. Predlaže se brisati riječi: „sklopljenog za cijeli život osiguranika“ i umjesto njih iza riječi: „ Na zahtjev ugovaratelja osiguranja života“, navesti : „,osim kada je ugovoren samo rizik smrti ili rizik pobolijevanja ili rentnog osiguranja nakon početka isplate“. Potrebno je detaljnije raspisati odredbe o otkupu. Članak 979. stavak 1. „Na traženje ugovaratelja osiguranja života sklopljenog za cijeli život osiguranika , može mu osiguratelj isplatiti unaprijed dio osiguranog iznosa do visine otkupne vrijednosti police, koji ugovaratelj osiguranja može vratiti kasnije.“ Predlažemo brisati riječi: „sklopljenog za cijeli život osiguranika“ i umjesto njih iza riječi: „ Na zahtjev ugovaratelja osiguranja života“, navesti : „,osim kada je ugovoren samo rizik smrti ili rizik pobolijevanja ili rentnog osiguranja nakon početka isplate“. Nadalje, ne postoji u praksi razlika između predujma i zajma po polici osiguranja života, samo u teoriji, pa se predlaže detaljno urediti oba instituta ili jedan jednostavno ukinuti obzirom u praksi nije niti zastupljen. Članak 981. stavak 4. „Određivanje korisnika Članak 981. (1) Ugovaratelj osiguranja života može u ugovoru, a i nekim kasnijim pravnim poslom, pa i oporukom, odrediti osobu kojoj će pripasti prava iz ugovora. (2) Ako se osiguranje odnosi na život neke druge osobe, za određivanje korisnika potrebna je i njezina pisana suglasnost. (3) Korisnik ne mora biti određen po imenu, dovoljno je ako akt sadrži nužne podatke za njegovo određivanje. (4) Kad su za korisnike određena djeca ili potomci, korist pripada i onima koji su rođeni kasnije, a korist namijenjena suprugu pripada osobi koja je bila u braku s osiguranikom u trenutku njegove smrti.” Predlaže se u stavku 4. umjesto riječi „osiguranikom“ navesti riječi „ugovarateljem osiguranja“, obzirom na duh stavka 1. Članaj 983. stavak 2. i stavak 3. „Ugovaratelj osiguranja može opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik na bilo koji način ne izjavi da je prima, kad ona postaje neopoziva.“ „Ipak ugovaratelj može opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima, ako je korisnik pokušao ubojstvo osiguranika, a ako se korist daje bez naknade, za opoziv vrijede i odredbe o opozivu dara.“ Predlažemo brisati stavka 2. i stavak 3. u skladu sa stavkom 5. kako bi ugovaratelj osiguranja imao pravo raspolagati svojom policom osiguranja bez uskraćivanja tog prava odredbom o neopozivosti nakon izjave o prihvaćanju. Članak 984. stavak 1. “Osigurani iznos koji treba biti isplaćen korisniku ne ulazi u ostavinu ugovaratelja osiguranja, pa ni kad su korisnicima određeni njegovi nasljednici.” Potrebno je posebno obraditi odredbe postupanja u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja. Članak 987. „Kad osoba koja je bez naknade određena za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njezinim nasljednicima, nego narednom korisniku, ako ovaj nije određen, ugovaratelju osiguranja.“ Predlažemo iza riječi: „ugovaratelju osiguranju“ točku zamijeniti zarezom i dodati: „a u slučaju smrti ugovaratelja korist iz osiguranja pripada njegovim nasljednicima. Članak 988. Definirati da u slučaju kada je ugovaratelj osiguranja ujedno osiguranik, osigurani iznos pripada nasljednicima ugovaratelja osiguranja. Članak 1072. stavak 2. „ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje“. Trebalo bi definirati odgovara li se solidarno ili podijeljeno. Članak 1100. stavak 2. Brisati dio rečenice „vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha“. Nije u skladu s objektivnom koncepcijom neimovinske štete. Generalni prijedlozi:  Pojmove korištene u Odsjeku 27. potrebno je uskladiti s pojmovima korištenim u Zakonu o osiguranju i Pravilniku o rasporedu vrsta rizika po skupinama i vrstama osiguranja odnosno reosiguranja i drugim propisima (npr. osiguranje osoba).  Uskladiti odredbe Odsjeka 27. s odredbama Zakona o osiguranju koje se odnose na predugovorno informiranje i distribuciju osiguranja (npr. članak 380. Zakona o osiguranju -pravo na odustanak od ugovora o osiguranju i sl.).  Propisati koje su pravne posljedice na ugovor o osiguranju života u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja koji nije ujedno osigurana osoba.  Budući da je na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj uobičajeno korištenje instituta vinkulacije police osiguranje, predlažemo isti regulirati Zakonom o obveznim odnosima radi ujednačenog postupanja na tržištu i zaštite stranaka. Stoga je potrebno urediti detaljno institut vinkulacije i sve uvjete glede vinkulacije police jer se isti tumači na najrazličitije načine i stvara različitu praksu u postupanju te veliku pravnu nesigurnost radi slobode tumačenja tog instituta.  Neopozivi korisnik – definirati da korisnik treba posebnom pisanom izjavom izjaviti da se prihvaća koristi iz ugovora o osiguranju.  Prijeboj - Mogućnost ugovaranja osiguratelja i osiguranika prijeboja preostalog neplaćenog dijela premije s iznosom štete (npr. u imovinskim osiguranjima – osiguranje usjeva) u slučaju kada je ugovorena obročna otplata premije, a šteta nastupi prije isteka osigurateljne godine za koju godišnja premija nije plaćena te propisati slučajeve odnosno rizike kod kojih je to moguće, budući sudska praksa i mišljenje teoretičara prava nisu konzistentni, odnosno prije su suprotni.  Obzirom u svim vrstama osiguranja nije uvijek ugovaratelj taj koji je ujedno i ponuditelj, trebalo bi odredbe o sklapanju ugovora o osiguranju prilagoditi praksi ili, ako će se baš uvijek smatrati da je ugovaratelj ujedno i ponuditelj, tako treba izričito i navesti.  Osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja Prema prof. Ćurkoviću, ugovor o osiguranju osoba od posljedica nesretnog slučaja je moguće ugovoriti, ali ne po odredbama ugovora o osiguranju, već analogijom prema odredbama čl. 336.-340. ZOO (ugovaranje u korist trećeg), budući ZOO regulira isključivo osiguranje života u korist treće osobe. Stoga bi trebalo razmotriti je li potrebno riješiti s aspekta osigurateljnog prava pravnu prazninu sui generis ili su dostatne navedene odredbe ZOO. Problematična su i javna nadmetanja/izravne pogodbe u odnosu na zakone ili kolektivne ugovore koji propisuju pravo radnika na kolektivno/grupno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja i za slučaj smrti, pa je upitna i kogentna odredba ZOO o pisanoj suglasnosti osiguranika za takvo osiguranje, neovisno o pravilu da posebni zakoni derogiraju opće (npr. Zakon o izvršenju državnog proračuna za 2020.g., čl. 26. st. 4) cit.: U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja. Ili, npr. čl. 106. st.1. Zakona o protuminskom djelovanju: Uz zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje poslova osposobljavanja ustanova prilaže dokaze da (podstavak 6.) cit:– posjeduje sklopljen ugovor s osiguravajućim društvom o osiguranju osoba koje se osposobljavaju, od posljedica štetnog događaja vezanog uz izobrazbu (tjelesno ozljeđivanje, smrtno stradavanje).). Ovo pitanje bi se također moglo odnositi i na kolektivna/grupna životna osiguranja.  Normativno/nomotehničko usklađivanje Općenito, zakon je u pojedinim odredbama potrebno terminološki uskladiti, osobito glede odredbi o osiguranju osoba.  Posebno o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju S obzirom na specifičnost dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, predlaže se osigurateljnu, odnosno obvezno-pravnu materiju riješiti dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju te, kao i u ZOOP-u, njima urediti ugovorne odnose između ugovaratelja osiguranja/osiguranika i osiguratelja.  Osiguranje nezgode potrebno je podrobnije urediti jer je isto po svemu bliskije neživotnim osiguranjima te se nekad tretira kao neživotno osiguranje (npr. 972. st. 3.) a nekad kao životno osiguranje, što dovodi do velike pravne nesigurnosti u dijelu osiguranja nezgode. Nije prihvaćen Predloženo nije predmet planiranih izmjena Zakona o obveznim odnosima. Prijedlozi nisu prihvaćeni s obzirom na predviđeni obuhvat izmjena Zakona o obveznim odnosima koje su planirane i nužne radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije