Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE SMOKVICA PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ministarstvo turizma već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica, a tek sada i upravo u vrijeme kada turističke zajednice imaju najviše posla u odrađivanju tekuće turističke sezone traži se donošenje Zakona po hitnoj proceduri što je potpuno neopravdano i neprihvatljivo. Također se isti predlažu bez koordinacije sa svim dionicima i bez razmatranja stvarnih problema nižih razina turističkih zajednica na koje se ti zakoni primjenjuju. Sukladno predloženim Zakonima TZO Smokvica bi zajedno sa još najmanje 3 Turističke zajednice na otoku Korčuli (od ukupno 5) kao i sa još najmanje 12 turističkih zajednica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (od ukupno 19) bila ukinuta zbog neudovoljavanja uvjetima propisanim novim prijedlogom Zakona. TZO Smokvica je jedna od manjih turističkih zajednica i jedan od najboljih primjera da mala turistička zajednica značajno doprinosi razvoju turizma na svom području. Naime u malim općinama, značaj i važnost lokalnih turističkih zajednica je veća, jer TZ u manjim mjestima pokrivaju sva područja bitna za razvoj turizma i sadržaje turističkog mjesta U TZO Smokvica stalno je zaposlena samo jedna osoba – direktor koji obavlja niz funkcija – management, marketing, pripremu sjednica tijela TZ, provedbu Programa rada i Financijskog plana, koordinaciju i umrežavanje svih subjekata posredno i neposredno uključenih u turizam ( hotel, privatni iznajmljivači, ugostitelji, vinari, uduge i dr.), razvoj novih turističkih proizvoda, koordinaciju s otočnim i drugim turističkih zajednicama na razini županije, planiranje turizma i suradnju s Općinom i komunalnim poduzećem u svim pitanja razvoja turizma, uređenja mjesta, te unapređenja komunalne i javne infrastrukture, organizaciju manifestacija i niz drugih zadaća TZ-a ali je ujedno i informator, administrator na web stranici i društvenim mrežama, provoditelj manifestacija te osoba koja obavlja niz drugih tehničkih aktivnosti u cilju uspješne realizacije i razvoja turizma na razini Općine i šire. TZO Smokvica osim direktora u vrijeme visoke turističke sezone (od lipnja do rujna) zapošljava 2 studenata kako bi Turistički ured radio svaki dan od 8 do 20 h. U 2014. godini iznos za plaće nam je sukladno novom Prijedlogu Zakona premašen za 0,7 % ili u iznosu od 1.960,00 kn, dok istodobno imamo dug na ime boravišne pristojbe u iznosu od 30.000,00 kn. Ukupni prihodi u 2014. godini su iznosili 279.933,00 kn stoga nije teško izračunati kolike su to „velike“ plaće koje primamo i koliko je to u odnosu prema zadacima koje obavljamo !!! Da li to znači da ukoliko Turistička zajednica ne uspije uprihodite sve prihode od boravišne pristojbe i članarine će biti ugašena bez obzira na njezinu uspješnost u provođenju zadaća i razvoju turizma destinacije na kojoj djeluje ? Ukidanjem Turističke zajednice Općine ili Grada poslovi prijave/odjave gostiju kao i ostali poslovi Turističkog ureda bi prema Prijedlogu Zakona trebala obavljati Turistička zajednica županije, što bi pak u konačnici dovelo do situacije da iste moraju otvoriti niz turističkih informativnih ureda pa bi troškovi ostali isti, a pojedinačno bi Općine i Gradovi izgubili Turističke zajednice- nositelje razvoja turizma na njihovim područjima. Također je nelogično da imovinu Turističke zajednice Općine / Grada koja se ukida preuzima Turistička zajednica županije a ne npr. Općina na području koje je ta Turistička zajednica djelovala i za čije potrebe turizma je ista imovina i nabavljena. Istovremeno se Prijedlogom Zakona dodatno povećava birokratizacija i politički utjecaj u Turističkih zajednicama uvođenjem dodatnih stručnih koordinancija od ukupno 21 člana od kojih je 10 članova predstavnika jedinice lokalne samouprave. Vraćanja mandata direktora na razdoblje od 4 godine također značajno povećava politizaciju u Turističkim zajednicama. Nelogični su i rokovi izrade Financijskih planova i programa rada sredinom rujna jer to znači da bi Turističke zajednice uslijed najveće turističke sezone morale obavljati ove poslove u nedostatku vremena i sa nepotpunim podacima o turističkom prometu i prihodima realiziranim u tekućoj godini. Nije upitno da sustav turističkih zajednica treba reformirati te povećati njegovu učinkovitost, ali ne na način da se gasi i dodatnom birokracijom otežava rad nižeg ustroja turističkih zajednica koje uostalom prikupljaju prihode i za veće razine (TZŽ i HTZ). Više Turističkih zajednica (npr. na razini otoka) mogu postići značajne financijske uštede i uspješnost rada udruženim marketinškim aktivnostima, umrežavanjem turističke ponude i zajedničkim razvojem novih turističkih proizvoda bez gašenja postojećih turističkih zajednica i svih koristi koje pojedinačno i općenito doprinose razvoju turizma cijele države. Ovakvi Prijedlozi Zakona sigurno neće doprinjeti boljem razvoju turizma i učinkovitijem djelovanju sustava Turističkih zajednica stoga očekujemo njihovo povlačenje te dodatnu analizu i izmjene sukladno koordinaciji sa svim dionicima na koji se isti i primjenjuje. Martina Marelić, direktorica TZO Smokvica Prihvaćen nema odgovora
2 Turistička zajednica Grada Skradina PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Grada Skradina: Ovaj zakon, da nije smiješan bio bi žalostan. Sustav TZ kompletno urušava zakonodavac koji ih je stvorio, konkretno oko članarina: Smanjivanje od 15 posto ukupno uopće neću komentirati dok inače gotovo svi subjekti obveznici plaćanja članarine u ovom našem pokušaju "borbe s turizmom" bjesomučno podižu cijene iz godine u godinu i za par stotina kuna godišnje od lokalnih TZ-ova traže nemoguće misije. Ovaj pokušaj "izvlačenja" novca tamo gdje ga jedino ima (mislim, naravno, na onu odredbu o obveznicima koji posluju u 4 i više županija i takvu raspodjelu koju mi je uopće ispod časti objašnjavati: pa gospodo PAPIR NE TRPI BAŠ SVE!!!) smatram autogolom zakonodavca. Centralizacija pod krinkom decentralizacije je moguća, ali samo do određene mjere- ajmo naprijed na santu leda i srušite ovaj Titanic bez vozačke dozvole koja se, ehm, vadi na terenu valjda.... Prihvaćen nema odgovora
3 Turistička zajednica Grada Novi Vinodolski PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Članak 4 stavak 10. Treba ubaciti u stavak i slijedeće: Porezna uprava dužna je na zahtjev turističke zajednice izdati turističkoj zajednici potvrdu o visini dugovanja turističke članarine pojedinog subjekta. Obrazloženje: Samo uz takvu potvrdu turistička zajednica može poduzeti aktivne mjere naplate dugovanja turističke članarine. Prihvaćen nema odgovora
4 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ukoliko se provedu mjere predložene ovim zakonom, te se smanje koeficijenti za obračun članarina, turističke zajednice, naročito one iz velikih gradova, će ostati bez značajnog dijela svojih prihoda, što će uvelike otežati njihov rad i izvršavanje zadaća, koje im propisuje novi prijedlog Zakona o turističkim zajednicam. Smanjenjem visine prihoda, ne samo da se onemogućava obavljanje dodatnih zadaća propisanih novim zakonskim prijedlogom, već se dovodi u pitanje i kvalitetno obavljanje postojećih. Stoga apeliramo da koeficijenti za obračun članarina ostanu na razini postojećih, kako bi se turističkim zajednicama u velikim gradovima poput Splita omogućilo da i dalje kvalitetno obavljaju povjerene zadaće, te spremno prihvate izazove novih, koje im nalaže novi prijedlog Zakona. U slučaju da do smanjena turističke članarine ima dođe, predlažemo novu/drugačiju raspodjelu sredstava u korist turističkih zajednica grada. Nastavno na odredbu koja se odnosi na kvartalno plaćanje turističke članarine, smatramo da navedeni oblik plaćanja smanjuje kontrolu nad obveznicima uplate turističke članarine što će rezultirati smanjenim brojem uplata. Prihvaćen nema odgovora
5 Jelena Radovanović PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Navedenim prijedlogom se smanjuje članarina za 15%, zbog Nacionalnog programa reformi i smanjenja opterećenja gospodarstva, te Odluke o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini. Kontinentalne TZ se najvećim dijelom financiraju iz prihoda od turističke članarine. "Morske" TZ ovo drugo smanjenje prihoda po osnovi turističke članarine vjerojatno neće moći kompenzirati s eventualnim povećanjem registriranih kapaciteta, a iako najavljena ni boravišna pristojba nije povišena. Turistička članarina se smanjuje i zbog parafiskalnih nameta, ali i prihodi od iste se smanjuju po osnovi drukčije raspodjele i značajno će utjecati na ukupne prihode TZO/G, ali i TZŽ/TZGZG. Nastavno na sve aktivnosti koje TZ provode zadnjih godina i sve pozitivne rezultate koje ostvaruju, pomno će trebati planirati smanjenje prihoda u ovom iznosu. Predloženom izmjenama Zakona uvodi se još jedna promjena i to u članku 13. stavak 1. sadašnjeg Zakona. Sadašnji članak 13. stavak 1. glasi: Pravna i fizička osoba plaća mjesečni predujam članarine u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Predložena izmjena glasi: Pravna i fizička osoba plaća predujam članarine kvartalno, po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Izmjenom članka 13. stavak 1. Zakona, Navedeno bi možda olakšalo gospodarstvenicima, međutim uvelike će otežati rad TZ i onemogućiti im ispunjavanje zakonom zadane zadaća promicanja i unapređenja turizma i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. Uvođenjem kvartalnog plaćanja članarine i ostavljanje turističkih zajednica bez prihoda prvi kvartal u godini dovodi se u pitanje poslovanje, planiranje, realizacija projekata i aktivnosti TZ, i to posebno u prvom tromjesečju koji je izuzetno aktivan u turističkom sektoru. U praksi sigurno ne bi uslijedila ukupna uplata po završenom tromjesečju već bi stizala pomalo svakog dana što bi dodatno otežalo funkcioniranje sustava. U praksi bi TZ morale prenijeti taj novac iz poslovanja ove godine zbog nemogućnosti financiranja iz tekućih mjesečnih prihoda što radi puno "morskih" TZ jer im prihodi od BP kao osnovni prihod dolazi na račun tek u ljetnim mjesecima. Navedeno nije u skladu s Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (Narodne novine, broj 152/08), kao ni sa uputama Državnog ureda za reviziju kao i svrsi postojanja samih turističkih zajednica. Također, kvartalno plaćanje turističke članarine pravnim i fizičkim osobama ne olakšava poslovanje, već suprotno, budući da moraju izdvojiti veći iznos novca odjednom (tri mjesečna predujma). S kvartalnom uplatom turističke članarine, turističke zajednice imaju manju kontrolu nad obveznicima uplate turističke članarine. Iako članak 14. stavak 1. sadašnjeg Zakona navodi da poslove evidencije, obračuna i naplate članarine od pravnih i fizičkih osoba obavlja Porezna uprava, turističke zajednice su dužne brinuti o svojim prihodima, reagirati i upozoriti Poreznu upravu na obvezu plaćanja pravnih i fizičkih osoba koje to ne čine. Uvođenjem promjene u sadašnji članak 14. stavak 6. navedenog Zakona, po kojem je Porezna uprava obvezna jednom mjesečno dostaviti podatke turističkoj zajednici o obračunu i naplati članarine od pravnih i fizičkih osoba, na način da će dostavljati te podatke jednom godišnje, ozakonjuje sadašnja praksa, ali zapravo loša praksa jer bi trebalo biti logično da turističke zajednice znaju od koga imaju uplaćena sredstva i što mogu očekivati. I do sada je u praksi bilo vrlo teško ostvariti suradnju s Poreznom upravom. Jednako kao i kod boravišne pristojbe, potpuno je nejasno novo predloženo rješenje vezano za sredstva koja se od članarine uplaćuju na poseban račun Hrvatske turističke zajednice, a koriste se za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. Iz članka 14. stavaka 7., 8. i 9. proizlazi da će Glavni ured Hrvatske turističke zajednice donijeti pravilnik na temelju kojeg će TZŽ/TZGZ provoditi javni natječaj. Turističko vijeće TZŽ/TZGZ će dati prijedlog odluke Hrvatskoj turističkoj zajednici koje neće potvrditi odluku, nego će Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice ponovno donositi odluku na temelju svog Pravilnika. Smatramo da je ovo bespotrebno administrativno i financijsko opterećivanje županijskih turističkih zajednica koje nemaju nikakav utjecaj na odluku već trebaju biti samo provedbeno tijelo. Predloženim izmjenama Zakona uvodi se dodatno smanjenje prihoda u odnosu na prvotnih 15% i to u članku 14. sadašnjeg Zakona. Naime, uvodi se promjena rasporeda sredstava od članarine ukoliko obveznik plaćanja ima poslovnice u više od četiri županije izvan svog sjedišta. Nejasno je kako će TZ ocijeniti koliko im je to smanjenje prihoda i nejasno je koji je razlog za isto. Zbog toga bi bilo i nemoguće planirati prihod. Ovaj prijedlog Zakona potpuno je neprilagođen predloženom sustavu turističkih zajednica te da je napravljen bez potrebne analiza utjecaja. Nije jasna potreba centralizacije ogromne količine financijskih sredstva posebno stoga što se Hrvatskoj turističkoj zajednici oduzeo nadzor nad provođenjem sustava turističkih zajednica. Aktualna gospodarska situacija i potreba za rasterećenjem gospodarstva jejasna i nedvojbena, međutim i zbog toga potrebno je provesti analizu u sustavu turističkih zajednica kako bi se sa sigurnošću utvrdilo pravilno funkcioniranje i vođenje svih aktivnosti koje će na ovaj način biti potpuno onemogućeno uz obje razine smanjenja prihoda od turističke članarine. Zbog svega navedenoga potrebno je brisati predložene raspodjele sredstava i ostanak sadašnjeg uređenja. Posebno zbog nedovoljne analize utjecaja navedenih promjena, donošenje navedenih izmjena i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama kroz hitni postupak ne bi se smjelo nikako dogoditi, te je za kvalitetne izmjene potrebna podrobnija analiza radi utjecaja predloženih izmjena na mogućnost ukupnog funkcioniranja sustava TZ i nije moguće ocijeniti hoće li ove izmjene uvelike utjecati na broj TZ koje se gase radi najavljenih dopuštenih 25% troškova za plaće. Prihvaćen nema odgovora
6 Turistička zajednica općine Fužine PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA II. Prijedlog izmjena ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Članak 4. - u točki 6. umjesto „bruto prihod“ manji od 200.000 kuna, zamijeniti: „izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 200.000,00 kuna godišnje…. Prihvaćen nema odgovora
7 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE CAVTAT Cavtat, 10. srpnja 2015. PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Članarine u turističkim zajednicama po drugu put plaćaju danak smanjenju parafiskalnih nameta i već godinama prihodi lokalnih TZ se vrte na istoj razini., ponegdje su čak i manji. Prethodno smanjenje osnovice lokalne TZ ( barem one primorske) su kompenzirale povećanjem paušala boravišne pristojbe, zbog povećanja kapaciteta u privatnom smještaju. Međutim ovo novo smanjenje osnovice, kombinirano sa predloženim novim modelom raspodjele članarine od velikih gospodarskih subjekata ( oni koji djeluju u četiri i više županija) ne možemo. Naime ostaje mogućnost povećanja boravišne pristojbe, ali ako model odlučivanja o tome ostane kako je u prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o boravišnoj pristojbi, vrlo jer upitno koliko će to u stvarnosti biti moguće realizirati. Ako i sustav TZ treba sudjelovati u rasterećenju gospodarstva, to je razumljivo, ali tada teret tog rasterećenja treba snositi cjelokupni sustav TZ, do Glavnog ureda do lokalnih TZ proporcionalno, a ne da taj teret najvećim dijelom ide na teret lokalnih TZ. Članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi: „ Pravna i fizička osoba plaća predujam članarine kvartalno, po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.“ Predlažemo ostaviti formulaciju iz važećeg zakona o mjesečnom plaćanju predujma članarine. Članak 14. stavak 5. mijenja se i glasi: (5) U slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 25% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar Predlažemo brisanje ove odredbe iz prijedloga izmjena i dopuna zakona , jer kombinirano sa smanjenom osnovicom dodatno smanjuje prihode lokalnih TZ Prihvaćen nema odgovora
8 turistička zajednica grada osijeka PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA TZ grada Osijeka smatra da se novim prijedlogom Zakona o članarinama prihodi TZ gradova/općina značajno smanjuju, kako općim smanjenjem za 15% tako i novom preraspodjelom sa dosadašnjih 65% na novih 25% (većina gospodarskih subjekata koji čine 80% prihoda TZ su subjekti koji posluju na više od 4 županije) što će dovesti u pitanje opstojnost, značaj, uspješnost i kvalitetu obavljanja aktivnosti TZ. Nadalje minimalno 30% sredstava koje bi HTZ "vratio" kroz projekte nerazvijenim područjima neprecizna je kategorija, koja omogućava proizvoljne i paušalne procjene u donošenju odluka o raspodjeli sredstava. Prijedlog je da se ionako skromna financijska sredstva koja su se dosadašnjim sustavom članarina ostvarivala na lokalnoj razini ne centraliziraju u središnjicu, nego zadrže u gradovima i utroše na razvoj turističke ponude lokalne zajednice. Prihvaćen nema odgovora
9 Siniša Kuprešak PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Tajnik HZSU-a Marko Stanić, stručni specijalist upravljanja procesima Na temelju članaka 9. i 24. stavak 2. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine” br. 43/96., 44/96. i 177/04.), Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (dalje: HZSU), obavlja stručne i administrativne poslove u postupku za priznavanje prava profesionalnih samostalnih umjetnika. HZSU, na dan 30.6.2015., u svome članstvu ima 1308 samostalnih umjetnika. U HZSU-u, zaprimljen je izuzetno veliki broj upita i primjedbi profesionalnih samostalnih umjetnika, upisanih u Registar poreznih obveznika (RPO), koji su temeljem odredbi članaka 3. i 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama („Narodne novine“ br. 152/08., 88/10. – u daljnjem tekstu: Zakon), dobili pozive nadležnih ispostava Porezne uprave, Ministarstva financija, da dostave obračune članarine turističkim zajednicama. Obveznike plaćanja članarine u turističkoj zajednici Zakon određuje na dva mjesta. Prije svega, on to čini u općim odredbama Zakona, gdje je u članku 3. propisano da „pravna i fizička osoba koja u turističkoj općini ili gradu ima svoje sjedište ili podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža usluga i slično, a koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, plaća članarinu turističkoj zajednici“. Člankom 4., u dijelu II. Obveznici plaćanja doprinosa, Zakona, određeno je da je članarinu turističkoj zajednici dužna plaćati i pravna i fizička osoba koja obavlja sljedeće djelatnosti: Druga skupina - kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti (uključuju: izvođačku umjetnost, pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti, umjetničko stvaralaštvo, rad umjetničkih objekata). U Prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona koji se nalazi na javnoj raspravi predložene su izmjene stopa za obračun članarine turističkim zajednicama, sukladno Odluci o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015., ciljanom smanjenju u 2016. i osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe smanjenja parafiskalnih nameta. Vezano za članak 4. Zakona, kojim su definirani obveznici plaćanja članarine, greškom je izostavljen prijedlog izmjena i dopuna obveznika plaćanja u odnosu na profesionalne samostalne umjetnike, a i dalje ostaju u navedenoj obvezi. Smatramo da je potrebno ponovno ukazati na pogrešno tumačenje odredbi Zakona, a time i do obveze samostalnih umjetnika od strane Porezne uprave na dostavu obračuna članarine turističkim zajednicama po činjenici da pripadaju šifri djelatnosti 90.03. Slijedom toga, ispravna primjena Zakona bila bi da se obveznikom tretira ona fizička osoba koja obavlja djelatnost upisanu pod šifrom 90 NKD-a, a ima u turističkoj općini ili gradu svoje sjedište ili objekt u kojem pruža uslugu te trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Pozivanjem samostalnih umjetnika na dostavu obračuna članarine turističkim zajednicama Poreznoj upravi po činjenici da pripadaju šifri djelatnosti 90.03, Zakon se primjenjuje selektivno te se na određeni način intervenira u volju zakonodavca i derogira opća odredba Zakona. Opće odredbe zakona sadrže opća načela koja se odnose na cijeli zakon. Stoga se sve ostale odredbe zakona moraju primijeniti u duhu općih odredaba zakona. Ovakva primjena Zakona navodi na zaključak da je obavljanje bilo koje umjetničke djelatnosti neminovno ili pružanje usluge u turizmu ili obavljanje s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, zato što to određuje članak 4. Zakona. Smatramo da zakonodavac nije imao namjeru člankom 4. Zakona odrediti koji su to poslovni subjekti koji pružaju ugostiteljske usluge, usluge u turizmu ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti. Djelovanje profesionalnih samostalnih umjetnika se ne može po tom principu povezivati s turističkom djelatnošću. Veliki broj samostalnih umjetnika obavlja umjetničku djelatnost koja nije neposredno povezana s turizmom, čak mnoge nisu ni posredno povezane te je u potpunosti neosnovano da su samostalni umjetnici dužni plaćati članarinu turističkoj zajednici. Teško je i naslutiti neposrednu povezanost s turizmom umjetničkih djelatnosti kao što su: - skladateljstvo, - književnost, - restauracija, - izrada scenarija, - teoretičarsko i kritičarsko djelovanje, - vrtna i pejzažna arhitektura, - dizajn i niz drugih djelatnosti. Do sada smo zaprimili pritužbe mnogih umjetnika koji su zaprepašteni činjenicom da se njihovo djelovanje uopće povezuje s turizmom, a kamoli da se to čini do te mjere da se pretpostavlja neposredna veza s turizmom zbog koje su obvezni plaćati članarinu turističkoj zajednici. Pretpostavljamo da je došlo do krivog tumačenja općih odredaba zakona te da će se pogreška ispraviti, a prema obećanju Ministarstva financija. Smatramo da Zakon treba primjenjivati u sveukupnosti te utvrditi da su pretpostavke koje Zakon predviđa u člancima 3. i 4. kumulativno ispunjene, dakle da poslovni subjekt, s jedne strane, ima sjedište u turističkom mjestu i pruža usluge u turizmu ili obavlja s turizmom neposredno povezanu djelatnost te da je, s druge strane, razvrstan u neku od skupina obveznika iz članka 4. Zakona, da bi se taj poslovni subjekt mogao smatrati obveznikom plaćanja članarine turističkoj zajednici. Ako se smatra da samostalni umjetnici imaju korist od turizma te da zbog toga trebaju plaćati članarinu turističkoj zajednici, onda i turističke zajednice trebaju plaćati naknade umjetnicima jer svojim umjetničkim projektima podižu ugled Hrvatske i time privlače turiste od kojih turizam dobro zarađuje. Ovakva primjena zakona šteti proširenoj reprodukciji profesionalne samostalne umjetničke djelatnosti, a samim time i dodatno opterećuje ionako izuzetno opterećenu umjetničku djelatnost, bez tržišta umjetnina u Republici Hrvatskoj, gdje je zbog istog umjetnost subvencionirana od strane države, kako je to i regulirano čl. 69. Ustava Republike Hrvatske. Stoga, apeliramo da se Izmjenama i dopunama Zakona što prije prekine s praksom obvezivanja samostalnih umjetnika na plaćanje članarine turističkim zajednicama jer im se na taj način čini nepotrebna šteta. Od strane Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i umjetničkih strukovnih udruga, neizostavno predlažemo da se iz članka 4. Druge skupine Zakona, izuzme kreativna, umjetnička i zabavna djelatnost (uključuje: izvođačku umjetnost, pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti, umjetničko stvaralaštvo, rad umjetničkih objekata). Navedenom izmjenom bi se postiglo pravično rješenje izuzetno velikog problema za obavljanje profesionalne samostalne umjetničke djelatnosti i izbjegla nepotrebna šteta. Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju. Tajnik HZSU-a Marko Stanić, stručni specijalist upravljanja procesima Na temelju članaka 9. i 24. stavak 2. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine” br. 43/96., 44/96. i 177/04.), Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (dalje: HZSU), obavlja stručne i administrativne poslove u postupku za priznavanje prava profesionalnih samostalnih umjetnika. HZSU, na dan 30.6.2015., u svome članstvu ima 1308 samostalnih umjetnika. U HZSU-u, zaprimljen je izuzetno veliki broj upita i primjedbi profesionalnih samostalnih umjetnika, upisanih u Registar poreznih obveznika (RPO), koji su temeljem odredbi članaka 3. i 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama („Narodne novine“ br. 152/08., 88/10. – u daljnjem tekstu: Zakon), dobili pozive nadležnih ispostava Porezne uprave, Ministarstva financija, da dostave obračune članarine turističkim zajednicama. Obveznike plaćanja članarine u turističkoj zajednici Zakon određuje na dva mjesta. Prije svega, on to čini u općim odredbama Zakona, gdje je u članku 3. propisano da „pravna i fizička osoba koja u turističkoj općini ili gradu ima svoje sjedište ili podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža usluga i slično, a koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, plaća članarinu turističkoj zajednici“. Člankom 4., u dijelu II. Obveznici plaćanja doprinosa, Zakona, određeno je da je članarinu turističkoj zajednici dužna plaćati i pravna i fizička osoba koja obavlja sljedeće djelatnosti: Druga skupina - kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti (uključuju: izvođačku umjetnost, pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti, umjetničko stvaralaštvo, rad umjetničkih objekata). U Prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona koji se nalazi na javnoj raspravi predložene su izmjene stopa za obračun članarine turističkim zajednicama, sukladno Odluci o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015., ciljanom smanjenju u 2016. i osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe smanjenja parafiskalnih nameta. Vezano za članak 4. Zakona, kojim su definirani obveznici plaćanja članarine, greškom je izostavljen prijedlog izmjena i dopuna obveznika plaćanja u odnosu na profesionalne samostalne umjetnike, a i dalje ostaju u navedenoj obvezi. Smatramo da je potrebno ponovno ukazati na pogrešno tumačenje odredbi Zakona, a time i do obveze samostalnih umjetnika od strane Porezne uprave na dostavu obračuna članarine turističkim zajednicama po činjenici da pripadaju šifri djelatnosti 90.03. Slijedom toga, ispravna primjena Zakona bila bi da se obveznikom tretira ona fizička osoba koja obavlja djelatnost upisanu pod šifrom 90 NKD-a, a ima u turističkoj općini ili gradu svoje sjedište ili objekt u kojem pruža uslugu te trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Pozivanjem samostalnih umjetnika na dostavu obračuna članarine turističkim zajednicama Poreznoj upravi po činjenici da pripadaju šifri djelatnosti 90.03, Zakon se primjenjuje selektivno te se na određeni način intervenira u volju zakonodavca i derogira opća odredba Zakona. Opće odredbe zakona sadrže opća načela koja se odnose na cijeli zakon. Stoga se sve ostale odredbe zakona moraju primijeniti u duhu općih odredaba zakona. Ovakva primjena Zakona navodi na zaključak da je obavljanje bilo koje umjetničke djelatnosti neminovno ili pružanje usluge u turizmu ili obavljanje s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, zato što to određuje članak 4. Zakona. Smatramo da zakonodavac nije imao namjeru člankom 4. Zakona odrediti koji su to poslovni subjekti koji pružaju ugostiteljske usluge, usluge u turizmu ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti. Djelovanje profesionalnih samostalnih umjetnika se ne može po tom principu povezivati s turističkom djelatnošću. Veliki broj samostalnih umjetnika obavlja umjetničku djelatnost koja nije neposredno povezana s turizmom, čak mnoge nisu ni posredno povezane te je u potpunosti neosnovano da su samostalni umjetnici dužni plaćati članarinu turističkoj zajednici. Teško je i naslutiti neposrednu povezanost s turizmom umjetničkih djelatnosti kao što su: - skladateljstvo, - književnost, - restauracija, - izrada scenarija, - teoretičarsko i kritičarsko djelovanje, - vrtna i pejzažna arhitektura, - dizajn i niz drugih djelatnosti. Do sada smo zaprimili pritužbe mnogih umjetnika koji su zaprepašteni činjenicom da se njihovo djelovanje uopće povezuje s turizmom, a kamoli da se to čini do te mjere da se pretpostavlja neposredna veza s turizmom zbog koje su obvezni plaćati članarinu turističkoj zajednici. Pretpostavljamo da je došlo do krivog tumačenja općih odredaba zakona te da će se pogreška ispraviti, a prema obećanju Ministarstva financija. Smatramo da Zakon treba primjenjivati u sveukupnosti te utvrditi da su pretpostavke koje Zakon predviđa u člancima 3. i 4. kumulativno ispunjene, dakle da poslovni subjekt, s jedne strane, ima sjedište u turističkom mjestu i pruža usluge u turizmu ili obavlja s turizmom neposredno povezanu djelatnost te da je, s druge strane, razvrstan u neku od skupina obveznika iz članka 4. Zakona, da bi se taj poslovni subjekt mogao smatrati obveznikom plaćanja članarine turističkoj zajednici. Ako se smatra da samostalni umjetnici imaju korist od turizma te da zbog toga trebaju plaćati članarinu turističkoj zajednici, onda i turističke zajednice trebaju plaćati naknade umjetnicima jer svojim umjetničkim projektima podižu ugled Hrvatske i time privlače turiste od kojih turizam dobro zarađuje. Ovakva primjena zakona šteti proširenoj reprodukciji profesionalne samostalne umjetničke djelatnosti, a samim time i dodatno opterećuje ionako izuzetno opterećenu umjetničku djelatnost, bez tržišta umjetnina u Republici Hrvatskoj, gdje je zbog istog umjetnost subvencionirana od strane države, kako je to i regulirano čl. 69. Ustava Republike Hrvatske. Stoga, apeliramo da se Izmjenama i dopunama Zakona što prije prekine s praksom obvezivanja samostalnih umjetnika na plaćanje članarine turističkim zajednicama jer im se na taj način čini nepotrebna šteta. Od strane Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i umjetničkih strukovnih udruga, neizostavno predlažemo da se iz članka 4. Druge skupine Zakona, izuzme kreativna, umjetnička i zabavna djelatnost (uključuje: izvođačku umjetnost, pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti, umjetničko stvaralaštvo, rad umjetničkih objekata). Navedenom izmjenom bi se postiglo pravično rješenje izuzetno velikog problema za obavljanje profesionalne samostalne umjetničke djelatnosti i izbjegla nepotrebna šteta. Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju. Prihvaćen nema odgovora
10 Turistička zajednica Grada Lipika PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • Članci 1. i 2. predlažu smanjivanje članarine koju poslovni subjekti plaćaju turističkim zajednicama za dodatnih 15%, što dodatno osiromašuje proračun TZG/TZO posebno na kontinentu, gdje će navedeno smanjenje dovesti u pitanje rad i postojanje turističkih zajednica. • Prema članku 4. stavak 5, prvotno će se smanjiti članarine za 15%, a potom će TZG/TZO od velikih firmi koje uplaćuju znatna sredstva umjesto dosadašnjih 65%, dobivati 25% uplaćenih sredstava. Navedeno smanjivanje i preraspodjela sredstava dovesti će do značajnog smanjenja prihoda TZG/TZO, time će dovesti i u pitanje izvršavanja planiranih aktivnosti i zadaća, te u konačnici rad i postojanje turističkih zajednica. Prihvaćen nema odgovora
11 Turistička zajednica Općine Viškovo PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Općine Viškovo dostavlja primjedbe na prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama: Članak 3. izmjena članka 13.: Smatramo da je mjesečno plaćanje turističke članarine gospodarskim subjektima manje financijsko opterećenje nego njezino plaćanje kvartalno u trostrukom iznosu, a s obzirom da se obveza za plaćanje članarine izračunava za pojedinu godinu na temelju rezultata prethodne godine jednom godišnje neće se znatno smanjiti administrativni troškovi. Isto tako smatramo će donošenje ovog članka doprinijeti dodatnom smanjenju ionako niske naplate jer TZ-e nemaju uvid u obveznike plaćanja turističke članarine. Članak 4. Izmjena članka 14: Smatramo da je se stavak 5. članka 14. izmijenjenog i dopunjenog Zakona treba obrisati jer najveći dio obveznika plaćanja turističke članarine u Općini Viškovo, ali i u drugim općinama i gradovima imaju poslovnice u većem broju hrvatskih županija, a primjenom stavka 5. članka 14. izmijenjenog i dopunjenog zakona dovela bi do pada prihoda od turističke članarine kako u našoj tako i u svim turističkim zajednicama u kojima je udio ovih prihoda jedan od glavnih izvora financiranja TZ-a. U stavku 6. umjesto „bruto prihod“ manji od 200.000 kuna, staviti prihodi od turističke članarine i boravišne pristojbe manje od 200.000,00 kuna godišnje. Prihvaćen nema odgovora
12 Turistička zajednica grada Zagreba PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Navedenim prijedlogom se smanjuje članarina za 15%, a sve zbog Nacionalnog programa reformi i smanjenja opterećenja gospodarstva te Odluke o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini. TZGZ se najvećim dijelom financira iz prihoda od turističke članarine. Na razini godine to predstavlja pad prihoda od turističke članarine od 13%. S obzirom na sve aktivnosti koje TZGZ provodi zadnjih godina i sve pozitivne rezultate koje ostvarujemo, pomno će trebati planirati smanjenje prihoda u ovom iznosu. Predloženom izmjenama Zakona uvodi se još jedna promjena i to u članku 13. stavak 1. sadašnjeg Zakona. Sadašnji članak 13. stavak 1. glasi: Pravna i fizička osoba plaća mjesečni predujam članarine u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Predložena izmjena glasi: Pravna i fizička osoba plaća predujam članarine kvartalno, po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Izmjenom članka 13. stavak 1. Zakona, TZGZ bi prva tri mjeseca 2016. godine poslovala bez najvećeg dijela prihoda i ne bi mogla podmiriti troškove poslovanja Turističkog ureda i ispunjavati zakonom zadane zadaće promicanja i unapređenja turizma grada Zagreba i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. Uvođenjem kvartalnog plaćanja članarine i ostavljanje turističkih zajednica bez prihoda prvi kvartal u godini dovodi se u pitanje poslovanje, planiranje, realizacija projekata i aktivnosti ne samo TZGZ-a, nego i ostalih turističkih zajednica koji ovise o prihodu od članarina i to posebno u prvom tromjesečju koji je izuzetno aktivan u turističkom sektoru. Moramo napomenuti da u praksi sigurno ne bi uslijedila ukupna uplata po završenom tromjesečju već bi stizala pomalo svakog dana što bi dodatno otežalo funkcioniranje sustava. Kao primjer navodimo prva tri mjeseca ove godine kada su rashodi TZGZ-a iznosili skoro četvrtinu financijskog plana zbog velikih zimskih sportskih manifestacija – skijanje, klizanje, tenis te nastupa na turističkim sajmovima kao i isplate organiziranih advent događanja. U praksi bi TZGZ morala prenijeti taj novac iz poslovanja ove godine zbog nemogućnosti financiranja kao do sada iz tekućih mjesečnih prihoda. To bi značilo otkazivanje već planiranih aktivnosti za kraj ove godine te gomilanje viška prethodne godine što nije u skladu s Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (Narodne novine, broj 152/08), svim uputama Državnog ureda za reviziju kao i svrsi postojanja samih turističkih zajednica. Nastavno, mišljenja smo da kvartalno plaćanje turističke članarine pravnim i fizičkim osobama ne olakšava poslovanje, već suprotno, budući da moraju izdvojiti veći iznos novca odjednom (tri mjesečna predujma). Dosadašnja praksa u plaćanju turističke članarine pokazuje da obveznici koji imaju veće iznose predujmove plaćaju mjesečno, dok manje iznose, obveznici uplaćuju bez pravila ili jednom godišnje po završnom računu. Pokazatelj za navedeno su razlike u broju uplatitelja iz mjeseca u mjesec. Razlike u broju uplatitelja su najvidljivije u travnju (predaja završnih računa) kada je broj uplatitelja veći od tisuću u odnosu na preostali dio godine. S kvartalnom uplatom turističke članarine, turističke zajednice imaju manju kontrolu nad obveznicima uplate turističke članarine. Iako članak 14. stavak 1. sadašnjeg Zakona navodi da poslove evidencije, obračuna i naplate članarine od pravnih i fizičkih osoba obavlja Porezna uprava, turističke zajednice su dužne brinuti o svojim prihodima, reagirati i upozoriti Poreznu upravu na obvezu plaćanja pravnih i fizičkih osoba koje to ne čine. Moramo navesti da se uvođenjem promjene u sadašnji članak 14. stavak 6. navedenog Zakona, po kojem je Porezna uprava obvezna jednom mjesečno dostaviti podatke turističkoj zajednici o obračunu i naplati članarine od pravnih i fizičkih osoba, na način da će dostavljati te podatke jednom godišnje, ozakonjuje sadašnja praksa, ali zapravo loša praksa jer bi trebalo biti logično da turističke zajednice znaju od koga imaju uplaćena sredstva i što mogu očekivati. I do sada je u praksi bilo vrlo teško ostvariti suradnju s Poreznom upravom. Jednako kao i kod boravišne pristojbe, potpuno je nejasno novo predloženo rješenje vezano za sredstva koja se od članarine uplaćuju na poseban račun Hrvatske turističke zajednice, a koriste se za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. Iz članka 14. stavaka 7., 8. i 9. proizlazi da će Glavni ured Hrvatske turističke zajednice donijeti pravilnik na temelju kojeg će TZGZ provoditi javni natječaj. Turističko vijeće TZGZ će dati prijedlog odluke Hrvatskoj turističkoj zajednici koje neće potvrditi odluku, nego će Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice ponovno donositi odluku na temelju svog Pravilnika. Smatramo da je ovo bespotrebno administrativno i financijsko opterećivanje županijskih turističkih zajednica koje nemaju nikakav utjecaj na odluku već trebaju biti samo provedbeno tijelo. Predloženim izmjenama Zakona uvodi se dodatno smanjenje prihoda u odnosu na prvotnih 15% i to u članku 14. sadašnjeg Zakona. Naime, uvodi se promjena rasporeda sredstava od članarine ukoliko obveznik plaćanja ima poslovnice u više od četiri županije izvan svog sjedišta. Moramo napomenuti da TZGZ nikako nije u mogućnosti u potpunosti analizirati predloženi sustav jer je nemoguće doznati koliki broj subjekata djeluje u više od 5 županija. Zbog toga bi bilo i nemoguće planirati prihod. Uzimajući u obzir općepoznate činjenice koji subjekti djeluju na području cijele Hrvatske, a gledajući sve grupe djelatnosti – 71 poslovni subjekt koliko smo uzeli pri prvoj analizi – izračunato je da TZGZ ostaje u sljedećoj godini bez dodatnih minimalno više od 15% godišnjeg financijskog plana. Smanjenje prihoda od turističke članarine po obje osnove – smanjenje članarine i drugačija raspodjela sredstava od turističke članarine - predstavlja smanjenje više od ¼ ovogodišnjeg financijskog plana. Rad TZGZ bi u potpunosti bio neodrživ, ne u sadašnjem obujmu, već u potpuno neprilagođenoj i nesvrhovitoj organizaciji posebno u tako kratkom roku. Moramo istaknuti da ni u kojem slučaju ne bi mogli izvršavati opisane funkcije turističke zajednice grada i županije niti prema sadašnjem zakonu niti prema prijedlogu novog zakona. Organizacija bi morala biti smanjena kako u broju ljudi, tako i u broju turističko informativnih centara te općenito svih projekta koji se turistički provode na području Grada Zagreba. Smatramo da je ovaj prijedlog Zakona potpuno neprilagođen predloženom sustavu turističkih zajednica te da je napravljen bez potrebne analiza utjecaja. Nije jasna potreba centralizacije ogromne količine financijskih sredstva posebno stoga što se Hrvatskoj turističkoj zajednici oduzeo nadzor nad provođenjem sustava turističkih zajednica. Ovim putem želimo napomenuti da je dosadašnjim uređenjem sustava turističkih zajednica i naplate sredstava članarine omogućen izniman rast turističkog prometa u Gradu Zagrebu. Uzimajući u obzir početak primjene sadašnjeg zakonskog uređenja – od 1. siječnja 2009. godine do 31. prosinca 2014. godine u Zagrebu zabilježeno je 58% više dolazaka i 55% više noćenja. U brojkama je rezultat još impresivniji – 911.261 dolazak u 2014. godini u odnosu na 577.954 u 2009. godini te 1.576.152 noćenja u 2014. godini u odnosu na 1.015.557 noćenja u 2009. godini. Ovakvi rezultati bez financijskih sredstava od turističke članarine bi bili nemogući. Osmišljenom promocijom turističkog područja Zagreba, kao i cjelokupnim građenjem turističkog proizvoda Zagreba došli smo do ovakvih rezultata. Kako bi se uvidio i direktan utjecaj na gospodarstvo Zagreba, ali i na usmjeravanje Zagreba na turizam navodimo podatke za otvorene hotele, hostele i privatne iznajmljivače u navedenom razdoblju čime je turistička industrija, a i s njom povezne aktivnosti, odgovorila na zahtjeve potražnje. Krajem 2008. u Zagrebu je djelovalo 44 hotela, 8 hostela i 79 privatnih iznajmljivača u odnosu na 53 hotela, 44 hostela i 635 privatnih iznajmljivača krajem 2014. godine. Ujedno ističemo da će razmjeri utjecaja na gospodarstvo Zagreba biti višestruki i trenutno potpuno nepredvidljivi. Zbog nemogućnosti nastavka promocije, izgradnje turističkog proizvoda Zagreba, izrade promidžbenih materijala, vođenja informativnih centara, financijske posljedice gospodarskog sustava Zagreba, i ne samo u turizmu, će biti još i veće i višestruke. Grad Zagreb je glavni grad i po tome je posebno bitno graditi svijest o ovom gradu kao turističkoj destinaciji koja je upravo zbog toga specifična jer u Hrvatskoj nema uzora. Isto tako, Grad Zagreb zbog činjenice glavnog grada predstavlja cijelu Hrvatsku kada i nastupa samostalno. Svjesni smo gospodarske situacije i potrebe rasterećenja gospodarstva i zbog toga molimo da se još jednom provede analiza u sustavu turističkih zajednica kako bi se sa sigurnošću utvrdilo pravilno funkcioniranje i vođenje svih aktivnosti koje će na ovaj način biti potpuno onemogućeno uz obje razine smanjenja prihoda od turističke članarine. Zbog toga predlažemo brisanje predložene raspodjele sredstava i ostanak sadašnjeg uređenja. Zbog svega navedenog, a posebno zbog nedovoljne analize utjecaja navedenih promjena, posebno ne podržavamo donošenje navedenih izmjena i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama kroz hitni postupak. Prihvaćen nema odgovora
13 TZ Grada Požege PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Smanjenje iznosa članarine u iznosu od 15% nastoji se ostvariti cilj Nacionalnog programa reformi sukladno Odluci o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini i ciljevima smanjenja u 2016. godini što ne opravdava donošenje cijelog paketa Zakona. Štoviše razlozi tome izneseni su u narednim točkama 2., 3. i 4. i odnose se na članarine na čijim temeljima zapravo kontinentalne turističke zajednice grade svoje programe. Prihvaćen nema odgovora
14 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Trenutno predložene izmjene čitavog paketa zakona u turizmu, donose krucijalne promjene kojima se osiromašuju lokalna područja, područja gradova i općina u korist HTZ-a i MINT-a. Navedeni Prijedlozi Zakona neće donijeti unapređenje upravljanja turizmom u RH. Te krucijalne promjene ne proizlaze iz usvojenih smjernica koje daje Strategije razvoja turizma do 2020.g. koju je usvojio Sabor RH, dapače razilaze se s istom. Stvara se paralelni sustav upravljanja turizmom i marketingom turizma u RH. Riječ je o financijskoj centralizaciji kojim se stvara paralelni sustav upravljanja turizmom i marketingom u turizmu. Isti Prijedlog Zakona ( Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma) kazuje da se turizam odvija upravo na lokalnoj i regionalnoj razini. Istovremeno, uvelike smanjuje sredstva toj razini i novom ih raspodjelom centralizira u GU HTZ i Ministarstvo turizma, a dio direktno na raspolaganje ministru prema pravilniku koji samostalno i donosi ministar. Osim što nisu jasni mnogi dijelovi ovog paketa Prijedloga zakona nije ni jasno zašto je sada, usred turističke sezone stavljen u proceduru po hitnom postupku. Set prijedloga novih zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, boravišnoj pristojbi i o članarinama u turističkim zajednicama znači ukidanje do dvije trećine sadašnjeg turističkog sustava u RH, te centralizaciju tog sustava na uštrb policentričnog razvoja na teritoriju čitave Hrvatske. Predloženom preraspodjelom prihoda najviše gube gradovi i općine, odnosno TZ gradova/općina. Iako TZ manjih gradova gube manja sredstva jer sa manje i raspolažu, ovo će na njihove proračune utjecati još značajnije. Nemogućnost ravnomjernog razvoja RH Ruralni turizam u cijeloj RH nema perspektivu ako se ugase turističke zajednice. Osiromašuje se kontinentalni dio RH u turističkom smislu, a što će imati kobne posljedice na razvoj turizma na kontinentu koji propisuje i na koji stavlja naglasak i usvojena Strategija razvoja turizma do 2020.g. Prihvaćen nema odgovora
15 Turistička zajednica općine Bilje PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Puno je razgovora bilo o utjecaju politike na rad turističkih zajednica, a u prijedlogu novog Zakona, članak 30, za TZ općine i grada u Turističko vijeće se uvode dva člana koje delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a izbacuju se dva člana Turističkog vijeća iz redova članova što povećava utjecaj politike. Nadalje u članku 4, stavak 5 prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je u cijelosti neprihvatljiv, navodi se „65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar.“ Što u smislu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma znači ministar tj. on je u Hrvatskoj turističkoj zajednici predsjednik koji temeljem članka 15, stavak 6, Zakona o TZ ne može prenijeti ovlasti kao načelnik, gradonačelnik ili župan, ali u Hrvatskoj turističkoj zajednici, on je predsjednik tako da je ovo čak i kriva terminologija s prevelikom odgovornosti za samo jednog čovjeka bez ostalih tijela zajednice, a ponovo se slabi utjecaj članova tj. gospodarstva na teret politike jer ministra bira politika. Najsporniji dio je članak 60, stavak 4, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji će u kombinaciji s člancima 1, 2, 3, 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji definiraju smanjenje osnovice plaća članarine i preraspodjelu u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice dovesti do gašenja, po svim relevantnim procjenama, polovice turističkih zajednica na kontinentu dok će druga polovica morati zatvarati svoje turističke informativne centre. Opisi su u pravilu u koliziji sa samim prijedlozima i načelno se ne radi o parafiskalnom rasterećenju i kvalitativnoj transformaciji sustava turističkih zajednica nego o centralizaciji sredstava i moći u Hrvatskoj turističkoj zajednici, a na štetu svih, ali najviše turističkih zajednica gradova i općina pa i županija na kontinentu na štetu čak i njihove opstojnosti. • PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • U člancima 1 i 2 smanjuju se osnovice za obračun članarine u turističkim zajednicama za 15% u cilju parafiskalnog rasterećenja gospodarstva, ali članak 4, stavak 5 pokazuju da parafiskalno rasterećenje ide na štetu prvenstveno najsiromašnijih, kontinentalnih turističkih zajednica, a u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice što dokazuje izračun: RASPODJELA SUKADNOM ZAKONU PRIJE IZMJENA UPLATA 100.000,00 kuna npr. stranog trgovačkog lanca što je čest slučaj Fond za nerazvijene – poseban-račun HTZ-a 7.500,00 Turistička zajednica grada/općine 60.125,00 Turistička zajednica županije 9.250.00 Hrvatska turistička zajednica 23.125,00 RASPODJELA SUKADNOM ZAKONU NAKON IZMJENA UPLATA 85.000,00 kuna npr. stranog trgovačkog lanca što je čest slučaj umanjena za 15% zbog parafiskalnog rasterećenja Fond za nerazvijene – poseban-račun HTZ-a 6.375,00 Turistička zajednica grada/općine 19.656,25 Turistička zajednica županije 7.862,50 Hrvatska turistička zajednica 51.106,25 Turistička članarina čini preko 84% ukupnog izvornog prihoda Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, a takav je slučaj na cijelom kontinentu. Članarina iz članka 4, stavak 5, sudjeluje s preko 50% u ukupnoj članarini, a iz cijelog, ranije navedenog „parafiskalnog rasterećenja“, Hrvatska turistička zajednica ne da ne gubi, nego dobiva više u preraspodjeli unatoč smanjenoj osnovici. Prijedlog je da se stope u članku 4, stavci 4 i 5 mijenjaju, ali u korist gradskih, općinskih, područnih i županijskih turističkih zajednica, posebice na kontinentu. Članak 4, stavak 6 je besmislen i ponižavajući jer ako je bruto prihod 200.000 za bruto plaće ostaje temeljem članka 60, stavak 4, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma 50.000 kuna godišnje što je 4.166,67 mjesečno, a pogledajte kolika je minimalna bruto plaća u Republici Hrvatskoj, a po Zakonu o TZ, Turistički ured ima direktora, što znači da bi direktor Turističkog ureda imao bruto plaću od maksimalno 4.166,67 kuna. Znači, prijedlog je da se u članku 4, stavak 6, ne govori o bruto, nego o izvornom prihodu i da se cenzus drastično podigne sa sadašnjih 200.000,00 jer je taj cenzus praktično neprovediv. Članak 3, bespotrebno ugrožava likvidnost turističkih zajednica kvartalnim plaćanjem, tako da je prijedlog da plaćanje ostaje mjesečno. Prihvaćen nema odgovora
16 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OTOČCA PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Skoro tri godine vaše i naše Ministarstvo turizma najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica. Izrada novih zakonskih rješenja temeljila se na dokumentima : Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske koju je usvojio Hrvatski sabor na 8. sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine; operativnom priručniku za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb i smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajednicama (po modelu DMO) – Ministarstvo turizma, 3. travnja 2014. godine. Iz ovoga je razvidno da su izmjene zakona temeljito pripremane (za svaki od navedenih dokumenata je provedena i stručna rasprava) i da je taj proces zaključen u travnju 2013. godine, dakle prije više od dvije godine. Danas Ministarstvo turizma traži donošenje predloženih zakona po hitnoj proceduri u Hrvatskom saboru! I, naravno kada izlazite sa tim „paketom zakona“ –sasvim slučajno u ljetnom periodu kada mi turistički djelatnici imamo najviše posla i nimalo namjerno u tjednu kada su dva državna praznika. Možda ste ipak svjesni da donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno, štoviše suprotno demokratskoj praksi. Predložena hitna procedura je u suprotnosti i sa Poslovnikom Hrvatskog sabora. Izuzetno bi se po hitnom postupku mogao donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama i to samo u dijelu o smanjenju stopa za 15% sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini. Ne tvrdim da je naš sustav idealan, da ga ne treba nadograditi , ali je uređen i jedini koji funkcionira i daje rezultate. Dokaz je kontinuirano povećanje turističkog prometa i prihod od turizma . To što se odustali od modela preustroja sustava turističkih zajednica u funkcionalnu mrežu regionalnih destinacijskih menadžment organizacija i destinacijskih menadžment organizacija, pozdravljam ! Naveli ste mogućnost udruživanja turističkih zajednica općina i gradova, međutim nemate odgovor na pitanje kako će se u funkcionalnu destinacijsku menadžment organizaciju udružiti ukinute turističke zajednice. Samo zamislite teritorij Ličko senjske Županije i situaciju gdje se kolege iz Plitvičkih jezera ili Novalje, u srcu sezone, bave Gackom dolinom ! Molim Vas !! Možda je hitna procedura potrebna zbog predložene izmjene i dopune Zakona o članarini u turističkoj zajednici gdje se značajno povećavaju prihodi Glavnog ureda i to na štetu turističkih zajednica gradova kroz odredbu da tvrtke koje posluju u 4 i više županija članarinu plaćaju po drugačijem rasporedu. U prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma u članku 67. navedeni su razlozi za prestanak turističke zajednice. Između ostalih razloga turistička zajednica prestaje (ukida se rješenje Ministarstva turizma): ako djeluje bez direktora duže od šest mjeseci, ako troškovi bruto plaća zaposlenika prelaze 25% ukupnog prihoda, ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće propisane Zakonom…. Uz ova tri uvjeta propisano je još niz razloga za ukidanje turističke zajednice, međutim predlagatelj nije u cjelini sagledao posljedice ukidanja pojedine turističke zajednice. Posebno je važno ukazati na razliku važećeg Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma u kojem se određuje da se obvezno osniva turistička zajednica u općini i gradu koji na svom području imaju naselje razvrstano u turistički razredi A i B. Uvredljiv je prijedlog o ukidanju „ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće propisane Zakonom“ , a „samo“ nas kontrolira Turističko vijeće, Skupština TZ-a , Nadzorni odbor i Gradsko vijeće. Navedite mi još jedna sustav koji prolazi tolike kontrole!? Ne manje važna činjenica da prema sadašnjim zakonima pri Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice vode se dva posebna fonda: Fond za nerazvijena turistička područja i Fond za nerazvijene turističke zajednice. U fondove se uplaćuje 2.5% ukupno uplaćene boravišne pristojbe i 7.5% ukupno uplaćene članarine. Zahvaljujući timprogramima mi smo , putem naših programa, uspjeli realizirati skoro 300.000,00 kn . Molim vas recite mi kuda ide nabavljena oprema za manifestacije – ako ih nema tko organizirati ; čemu sve one odrađene radionice za poboljšanje uvjeta boravka turista i ophođenje prema njima – ako nas nema ??? U prilogu Vam dostavljam naše ostvarene projekte, ali Vi to znate, jer vam je toliko stalo do kontinentalnog turizma. Stalno se priča o produljenju sezone, kako sunce i more više nije dovoljno , kako je blizina autoputa samo pomoć nama kontinentalcima, a sad Vi pokazujete nama sa ovim paketom Zakona da je more i sunce jedino što nam treba i što imamo. Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma uništava znatan dio do sada učinjenog i ne vodi daljnjem napretku. Mišljenja smo i da članak 56. istog Zakona, prema kojem je turistička zajednica obvezna Prijedlog godišnjeg plana i programa za iduću godinu dostaviti turističkoj zajednici županije do 30. rujna tekuće godine treba mijenjati. To je tehnički teško izvedivo budući se naša turistička zajednica sufinancira iz jedinice lokalne samouprave, te se moramo uskladiti s njihovim donošenjem plana i programa rada i rebalansima za nadolazeću godinu. Sve navedeno navodi na zaključak da se predložene izmjene zakona u potpunosti odbace te se pristupi izradi novog Prijedloga Zakona uz uvažavanje informacija prikupljanih na terenu i struke ! Ne postoji odgovor
17 Turistička zajednica Osječko-baranjske županije PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • UVOD Kako se sva tri zakona međusobno prožimaju, uvod će se ponavljati kod komentara na sva tri zakona, a prvo je upitna hitnost u postupku donošenja Zakona o turističkim zajednicama i donošenja izmjena i dopuna preostala dva zakona. U Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma postoji nelogičnost u smislu definiranja Skupštine kao tijela koje „stvarno ne upravlja turističkom zajednicom“, a člankom 11, stavak 4 se ništa ne mijenja. Puno je razgovora bilo o utjecaju politike na rad turističkih zajednica, a u prijedlogu novog Zakona, članak 30, za TZ općine i grada u Turističko vijeće se uvode dva člana koje delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a izbacuju se dva člana Turističkog vijeća iz redova članova što povećava utjecaj politike. Nadalje u članku 4, stavak 5 prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je u cijelosti neprihvatljiv, navodi se „65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar.“ Što u smislu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma znači ministar tj. on je u Hrvatskoj turističkoj zajednici predsjednik koji temeljem članka 15, stavak 6, Zakona o TZ ne može prenijeti ovlasti kao načelnik, gradonačelnik ili župan, ali u Hrvatskoj turističkoj zajednici, on je predsjednik tako da je ovo čak i kriva terminologija s prevelikom odgovornosti za samo jednog čovjeka bez ostalih tijela zajednice, a ponovo se slabi utjecaj članova tj. gospodarstva na teret politike jer ministra bira politika. Najsporniji dio je članak 60, stavak 4, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji će u kombinaciji s člancima 1, 2, 3, 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji definiraju smanjenje osnovice plaća članarine i preraspodjelu u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice dovesti do gašenja, po svim relevantnim procjenama, polovice turističkih zajednica na kontinentu dok će druga polovica morati zatvarati svoje turističke informativne centre. Opisi su u pravilu u koliziji sa samim prijedlozima i načelno se ne radi o parafiskalnom rasterećenju i kvalitativnoj transformaciji sustava turističkih zajednica nego o centralizaciji sredstava i moći u Hrvatskoj turističkoj zajednici, a na štetu svih, ali najviše turističkih zajednica gradova i općina pa i županija na kontinentu na štetu čak i njihove opstojnosti. • PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • U člancima 1 i 2 smanjuju se osnovice za obračun članarine u turističkim zajednicama za 15% u cilju parafiskalnog rasterećenja gospodarstva, ali članak 4, stavak 5 pokazuju da parafiskalno rasterećenje ide na štetu prvenstveno najsiromašnijih, kontinentalnih turističkih zajednica, a u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice što dokazuje izračun: RASPODJELA SUKADNOM ZAKONU PRIJE IZMJENA UPLATA 100.000,00 kuna npr. stranog trgovačkog lanca što je čest slučaj Fond za nerazvijene – poseban-račun HTZ-a 7.500,00 Turistička zajednica grada/općine 60.125,00 Turistička zajednica županije 9.250.00 Hrvatska turistička zajednica 23.125,00 RASPODJELA SUKADNOM ZAKONU NAKON IZMJENA UPLATA 85.000,00 kuna npr. stranog trgovačkog lanca što je čest slučaj umanjena za 15% zbog parafiskalnog rasterećenja Fond za nerazvijene – poseban-račun HTZ-a 6.375,00 Turistička zajednica grada/općine 19.656,25 Turistička zajednica županije 7.862,50 Hrvatska turistička zajednica 51.106,25 Turistička članarina čini preko 84% ukupnog izvornog prihoda Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, a takav je slučaj na cijelom kontinentu. Članarina iz članka 4, stavak 5, sudjeluje s preko 50% u ukupnoj članarini, a iz cijelog, ranije navedenog „parafiskalnog rasterećenja“, Hrvatska turistička zajednica ne da ne gubi, nego dobiva više u preraspodjeli unatoč smanjenoj osnovici. Prijedlog je da se stope u članku 4, stavci 4 i 5 mijenjaju, ali u korist gradskih, općinskih, područnih i županijskih turističkih zajednica, posebice na kontinentu. Članak 4, stavak 6 je besmislen i ponižavajući jer ako je bruto prihod 200.000 za bruto plaće ostaje temeljem članka 60, stavak 4, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma 50.000 kuna godišnje što je 4.166,67 mjesečno, a pogledajte kolika je minimalna bruto plaća u Republici Hrvatskoj, a po Zakonu o TZ, Turistički ured ima direktora, što znači da bi direktor Turističkog ureda imao bruto plaću od maksimalno 4.166,67 kuna. Znači, prijedlog je da se u članku 4, stavak 6, ne govori o bruto, nego o izvornom prihodu i da se cenzus drastično podigne sa sadašnjih 200.000,00 jer je taj cenzus praktično neprovediv. Članak 3, bespotrebno ugrožava likvidnost turističkih zajednica kvartalnim plaćanjem, tako da je prijedlog da plaćanje ostaje mjesečno. Ne postoji odgovor
18 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica grada Đakova dostavlja primjedbe na prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama: II OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI Plaćanje turističke članarine kvartalno će otežati planiranje prihoda Turističkih zajednica, likvidnost poslovanja, provođenje aktivnosti određenih planom rada te će biti upitna i redovna isplata plaća i doprinosa za radnike. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Članak 4. Stavak 3 Zakonom ili posebnim pravilnikom točno i jasno definirati koje su to potpore ili programi za koje se troši 7,5% i koja područja. Članak 4. Stavak 5 (5) U slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 25% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Najsporniji dio ovog prijedloga Zakona jer će TZ-ovi na kontinentu izgubiti veliko dio izvornog prihoda od članarine (što je inače i glavni izvorni prihod TZ-ova na kontinentu) i događa se centralizacija prihoda (HTZ / Zagreb). Primjer Đakova: od 400 pravnih osoba prema internoj evidenciji TZG Đakova njih 15, koje prema ovom prijedlogu izmjena imaju poslovnice izvan svog sjedišta u više od 4 županije, sudjeluje sa 40,00% u ukupnim bruto uplatama članarine za područje grada Đakova. Ovaj stavak znači nemogućnost funkcioniranja većine TZ-ova na kontinentu. Članak 4. Stavak 10 (10) Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje dostavlja podatke iz stavka 1. ovoga članka. Kada je do sada TZ tražila podatke o ukupnim uplatiteljima, naziv tvrtke, adresa, iznos... dobije na jednom papiru sve zbirno bez mogućnosti da se vidi za pojedinu pravnu ili fizičku osobu iznos uplate. Regulirati odnose sa Poreznom upravom glede dostave tih podataka. Direktorica TU TZG Đakova Marija Burek Voditeljica PPS destinacije Wine Tour Slavonije i Baranje Prihvaćen nema odgovora
19 Turistička zajednica Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Članak 1. izmjena članka 9.- smanjenje stopa za 15% - Turistička članarina, uz boravišnu pristojbu, glavni je izvor financiranja turističkih zajednica, a posebno je njezin iznos značajan u mjestima koja nemaju velike smještajne kapacitete. U tim turističkim mjestima – većim gradovima, turistička članarina predstavlja 60-70% ukupnih prihoda i njezino smanjenje direktno ugrožava njihov rad. Članak 3. izmjena članka 13. – plaćanje predujma kvartalno - Prelaskom na kvartalno, a ne više mjesečno plaćanje članarine, neće se bitno smanjiti administrativno opterećenje i troškovi poslovanja poduzeća, s obzirom da se obveza za plaćanje članarine izračunava za pojedinu godinu na temelju rezultata prethodne godine jednom godišnje (mjesečni predujam u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu). Mjesečno plaćanje turističke članarine poduzetnicima je manje financijsko opterećenje nego njezino plaćanje kvartalno u trostrukom iznosu. Članak 4. - u točki 6. umjesto „bruto prihod“ manji od 200.000 kuna, zamijeniti: „izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 200.000,00 kuna godišnje…. - stavak 10. - u stavak je potrebno dodati: Porezna uprava dužna je na zahtjev turističke zajednice izdati turističkoj zajednici potvrdu o visini dugovanja turističke članarine pojedinog subjekta. Samo uz takvu potvrdu turistička zajednica može poduzeti aktivne mjere naplate dugovanja turističke članarine. Prihvatljivo je da se podatci dostavljaju barem kvartalno, ali ne samo podatci o uplati kao do sada, već obavezno i podatci o zaduženjima. Također predlažemo da se odredi da je Porezna uprava dužna podatke o uplati i zaduženju za pojedini gospodarski subjekt poslati turističkoj zajednici na njezin zahtjev. Članak 4. izmjena članka 14. - raspodjela sredstava ovisno o tome da li obveznik plaćanja ima poslovnice u kojima obavlja djelatnost u najviše četiri županije izvan svog sjedišta ili u više od četiri županije. U slučaju da obveznik ima poslovne jedinice u više od četiri županije raspodjela sredstava vrši se na način da 25% sredstava ide TZopćine ili grada, a 65% Hrvatskoj turističkoj zajednici čime se dodatno smanjuju sredstva TZ općina ili gradova. Poznata je činjenica da sve značajnije pravne osobe u Hrvatskoj imaju sjedište u Zagrebu, a poslovne jedinice u većini ostalih gradova. Njihov udio u ukupnim uplatama iznosi oko 40%. Primjer kalkulacije na 1.000,000,00 kn članarine Stari zakon: Uplate TZ općine ili grada TZ županije HTZ 100 % 0,65 0,10 0,25 Prihod od članarine 1.000.000,00 650.000,00 100.000,00 250.000,00 Novi Zakon: Uplate TZ općine ili grada TZ županije HTZ Prihod od članarine 1.000.000,00 -15% Raspodjela 850.000,00 65/10/25 60% 510.000,00 331.500,00 51.000,00 127.500,00 25/10/65 40% 340.000,00 85.000,00 34.000,00 221.000,00 Ukupno 416.500,00 85.000,00 348.500,00 TZ općine ili grada TZ županije HTZ Razlika Stari – Novi Zakon -233.500,00 -15.000,00 98.500,00 - Na primjeru izračuna vidljivo je da po novom prijedlogu Zakona TZ općine ili grada i TZ županija ostaju bez financijskih sredstava dok HTZ dobiva više sredstava i to TZ općina ili gradova ostaju bez 36% sredstava, TZ županija bez 15% dok HTZ dobiva 39,4 % više sredstava. U primjeru TZ grada Rijeke to iznosi : Stari zakon: TZ grada Rijeke TZ PGŽ HTZ 100 % 0,65 0,10 0,25 Prihod od članarine 6.307.693,00 4.100.000,45 630.769,30 1.576.923,25 Novi Zakon: Uplate TZ grada Rijeke TZ PGŽ HTZ Prihod od članarine 6.307.693,00 -15% Raspodjela 5.361.539,05 65/10/25 60% 3.216.923,43 2.091.000,23 321.692,34 804.230,86 25/10/65 40% 2.144.615,62 536.153,91 214.461,56 1.394.000,15 2.627.154,13 536.153,91 2.198.231,01 TZ grada Rijeke TZ PGŽ HTZ Razlika Stari – Novi Zakon -1.472.846,32 -94.615,40 621.307,76 - Stupanjem na snagu ovog zakona TZ grada Rijeke ostaje bez 36% prihoda od turističke članarine, odnosno 1.472.846,32 kn, dok HTZ dobiva 39,4% više sredstava odnosno 621.307,76 kn. Također, pitanje je kako će Fina vršiti raspodjelu sredstava turističke članarine sa žiro-računa na koji se uplaćuje ovisno da li obveznik posluje u četiri ili više županija, odnosno koje su dodatne evidencije potrebne da se to realizira. Poznato je da i sada ima problema s uplatama članarine pojedinim gradovima i općinama u kojima posluju pravne osobe koje to istovremeno rade u više drugih mjesta. To iziskuje s njihove strane obračun godišnje obveze članarine za svako mjesto ovisno o visini ostvarenog prihoda u tom mjestu i često se događa da oni članarinu plaćaju samo u mjestu gdje im je sjedište. Kompliciranje postupka može samo negativno utjecati na realno uplaćivanje turističke članarine. Kome se uplaćuje turistička članarima u slučaju prestanka rada TZ-a? Prihvaćen nema odgovora
20 Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA UVOD Ministarstvo turizma već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica. Izradu novih zakonskih rješenja temelje na slijedećim dokumentima: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske na 8. sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb Smjernice za izradu Zakona o turističkim zajendicama (po modelu DMO) – Ministarstvo turizma, 3. travnja 2014. godine. Iz ovoga je razvidno da su izmjene zakona temeljito pripremane (za svaki od navedenih dokumenata je provedena i stručna rasprava) i da je taj proces zaključen u travnju 2014. godine, dakle prije više od dvije godine. Danas Ministarstvo turizma traži donošenje predloženih zakona po hitnoj proceduri u Saboru Republike Hrvatske!!?? Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno, štoviše suprotno demokratskoj praksi. Izuzetno bi se po hitnom postupku mogao donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama i to samo u dijelu o smanjenju stopa za 15% sukladno odluci Vlade RH. Ključno pitanje je u kojoj mjeri su postavke iz navedenih dokumenata jasno ugrađene u zakonska rješenja? Operativni priručnik navodi u poglavlju 3.2. Osnovne smjernice rješenja: Ustanoviti regionalne menadžment organizacije na razini 10 turističkih regija koje su definirane Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma 2008. – 2012. Grad Zagreb Središnja Hrvatska Slavonija Kvarner Istra Lika – Karlovac Dalmacija – Zadar Dalmacija – Šibenik Dalmacija – Split Dalmacija – Dubrovnik Unutar regija ustanoviti destinacijske menadžment organizacije na način da se poštuje minimalni iznos izvornih prihoda koje područje DMO mora ostvarivati (uz moguće dodatne kriterije) te na taj način potaknuti okrupnjavanje organizacija i istovremeno smanjenje njihovog broja. Prijedlog je da buduće DMO obuhvaćaju: Rivijere Šira područja gradova na obali Veće otoke Područja županija u turističkim regijama Središnja Hrvatska i Slavonija Redefinirati zakonom dane misije i zadaće Hrvatske turističke zajednice (NTO), TZ-ova županija (RMO) i destinacija (DMO) prema najboljoj svjetskoj praksi. Definirati razinu turističkog informacijskog centra kao podružnice DMO. Jasno razdijeliti odgovornosti kod zajedničkih zadataka i definirati jasne odgovornosti i mehanizme nadzora i kontrole. Redefinirati razdiobu izvornih prihoda sukladno novoj razdiobi zadaća, a što bi moralo uključivati povećanje budžeta regionalnih organizacija u odnosu na današnje županijske TZ-ove, a na način da se sredstva alociraju s razine Glavnog ureda HTZ (čiji bi se opseg zadataka smanjio u odnosu na današnji), ali i dijela sredstava koji je danas alociran za lokalne TZ-ove. Uvesti profesionalne kriterije zapošljavanja u svim razinama turističkih organizacija. Ukinuti odredbu postojećeg zakona po kojoj su župani, načelnici i gradonačelnici automatizmom predsjednici skupština turističkih zajednica i vratiti mehanizam iz prethodnog zakona koji i dalje omogućava da predstavnici politike i dalje obnašaju tu funkciju ako ih skupština izabere. Ministarstvo turizma u Smjernicama za izradu zakona o turističkim zajednicama po modelu DMO slijedi upute iz Operativnog priručnika i dodatno ih razrađuje sa nešto više detalja i uputa. Što je od navedenih smjernica dosljedno ugrađeno u prijedloge zakona? Nisu predviđene regionalne menadžment organizacije (RMO) ostaju turističke zajednice županija kao i sada. Nije predviđena uspostava destinacijskih menadžment organizacija (DMO) unutar regionalnih menadžment destinacija (RMO). Nisu adekvatno redefinirane zakonom dane zadaće za Hrvatsku turističku zajednicu, Reginalne menadžment organizacije i Destinacijske menadžment organizacije prema najboljoj svjetskoj praksi. Nije definirana uloga turističkog informativnog centra (TIC) kao podružnice DMO (u prijedlogu zakona su i TIC i turističko društvo). Nije jasno utvrđena odgovornost kod zajedničkih zadaća za više nivoa sustava (Hrvatska turistička zajednica, Regionalna menadžment organizacija, Destinacijska menadžment organizacija ili Hrvatska turistička zajednica, Turističke zajednice županija, Turističke zajednice gradova i općina) Predložena razdioba sredstava boravišne pristojbe i članarine nije redefinirana i nije usklađena razdiobi zadaća po pojedinoj razini sustava. Štoviše predložena rješenja u Zakonu o boravišnoj pristojbi i Zakonu o članarini u turističkoj zajednici su u suprotnosti sa navedenom smjernicom koju je Ministarstvo turizma tijekom stručnih rasprava posebno naglašavalo i to najavom: povećanja iznosa boravišne pristojbe, raspodjelom uplaćenih sredstava u omjeru Hrvatska turistička zajednica 20%, Turističke zajednice županija 15%, Turističke zajednice gradova i općina 65% Ništa od navedenog nije u prijedlogu zakona. Profesionalni kriteriji u zapošljavanju su i do sada bili dominantni kriterij u sustavu turističkih zajednica. Predloženo je donekle ugrađeno u prijedlog zakona. Što se konkretno predlaže u zakonima i područjima rada turističkih zajednica? TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINA I GRADOVA Predlagatelj (Ministarstvo turizma) predloženim zakonskim rješenjima praktično jačaju turističke zajednice općina i gradova koje su turistički razvijene, a one općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju (tj. izbor direktora) osuđuju na ukidanje po sili zakona. A što nakon ukidanja takve turističke zajednice grada ili općine? Nadalje za ovu razinu sustava predlažu se modeli udruživanja i to kroz tri različita modela: Turističke zajednice Područja (pravne osobe), Udruživanje s upisom u Upisnik (nije pravna osoba, to ostaju turističke zajednice općine ili gradova, ali je obvezno donijeti Statut), Udruživanje bez upisa u Upisnik. Potpuno je nejasna pozicija udruživanja pod b) i c) u odnosu na same turističke zajednice općina i gradova i na odnos sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju (a moguće je udruživanje izvan obuhvata jedne županije). Svakako je nerealno očekivati udruživanje onih turističkih zajednica općina ili gradova koje će biti ukinute – kako se može udruživati pravni subjekt koji je zakonom (rješenjem ministarstva) ukinut i time prestao postojati? Posebno zbunjuje i odredba (članak 3. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma – prijedlog) u kojem se propisuje: ''Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO (destinacijska menadžment organizacija) a čine ga: turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada, turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona, turistička zajednica županije za područje županije, Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.'' Dakle, udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO. Što su u stvari udružene turističke zajednice općina i gradova? Predlagatelj zakona izrazito stimulira udruživanje turističkih zajednica općina i gradova i to odredbom u zakonu o boravišnoj pristojbi da mogu donositi odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe za područje udruženih turističkih zajednica. Tako prikupljena sredstva raspoređuju samo turističke zajednice općine ili grada i to namjenski za program kojeg donosi turistička zajednica općine ili grada i općinska ili gradska uprava. A gdje se tu izgubio onaj zajednički program udruženih turističkih zajednica općina i gradova. Ne bi li ova dodatna sredstva koja je moguće prikupiti samo na temelju udruživanja trebalo usmjeriti na zajedničke aktivnosti udruženih turističkih zajednica. Apsurda ima još u ovim prijedlozima tako da turistička zajednica područja ne može povećati iznos boravišne pristojbe iako obuhvaća više jedinica lokalne samouprave. Predlagatelj je očito s namjerom, izostavio bilo kakvu mogućnost da se turističkoj zajednici grada i općine koja nije udružena sa drugim turističkim zajednicama donosi odluku o povećanju boravišne pristojbe za svoje područje. Što kaže Ustav Republike Hrvatske o ovoj tako očitoj diskriminaciji koju predlaže Ministarstvo turizma? Za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja zasebnih godišnjih programa i to: razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacija, uređenje javne turističke infrastrukture. Za svaki od navedenih programa propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovdje je upitna ova odredba s obzirom da se nepotrebno propisuju poslovi koji dodatno opterećuju proračune turističkih zajednica gradova i općina jer za sve koordinacije sasvim sigurno treba dodatni administrativni rad u turističkim uredima. Kako će to osigurati veliki broj turističkih zajednica koje nemaju dovoljno sredstava? Druga upitna stavka je promocija destinacije kojom se turističke zajednice gradova i općina praktično izdvajaju iz sustava i obveze kreiranja promidžbenih programa na razini regija (županija), a što je predviđeno zadaćama turističkih zajednica županija. Praktično i ova rješenja jačaju razvijene turističke zajednice općina i gradova, a dodatno problematiziraju one s nedovoljnim financijskim kapacitetima, te u području promocije otvaraju potencijalne procjepe između programa turističke zajednice grada i općine, programa turističke zajednice županije i programa Hrvatske turističke zajednice. Ministarstvo odredbom o načinu plaćanja članarine obveznika koji posluju u četiri i više županija izravno financijski slabi turističke zajednice općina i gradova i Turističku zajednicu grada Zagreba, a jača prihode Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Zanimljivo je da se od tako prikupljenih sredstava od članarine 30% raspoređuje po kriterijima koje utvrđuje ministar (ne HTZ). Zaključno možemo reći da predlagatelj želi osnažiti sada razvijene i financijski jake turističke zajednice općina i gradova, a ove koje su na rubu financijske izdržljivosti ukinuti kroz niz odredbi u prijedlogu zakona, a da ostave dojam da se ništa ne ukida jer u nijednom članku nije propisana obveza udruživanja, ali jesu ograničenja koja niz turističkih zajednica općina i gradova ''sile'' na ukidanje ili na udruživanje. Ministarstvo ne predlaže niti jedno konkretno rješenje za područja koja će praktično ostati bez turističkih zajednica. Najlakše je nešto ukinuti, a što nakon toga??? TURISTIČKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA Predložena zakonska rješenja u potpunosti odstupaju od ranije najavljenog jačanja uloge regionalnih (županijskih) turističkih zajednica, štoviše njihova pozicija u sustavu se dodatno umanjuje izravnim smanjenjem prihoda iz članarine i iz boravišne pristojbe, uz povećanje poslova odnosno zadaća koje trebaju obaviti turističke zajednice županija. U sadašnjem modelu raspodjele sredstava boravišne pristojbe i članarine na turističke zajednice općina i gradova otpada 49,1 %, turističke zajednice županija sudjeluju sa 8.9%, Glavni ured Hrvatske turističke zajednice 24.5%, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) 10.7%, ostali 2.4% i nerazvijeni kroz dva fonda pri Hrvatskoj turističkoj zajednici 4.3%. U Operativnom priručniku za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije jasno stoji konstatacija o sadašnjem i budućem ustroju i to u samo jednoj rečenici: ''Ukoliko se županijskim organizacijama želi namjeniti uloga regionalnih menadžment organizacija onda se ova raspodjela mora drastično promjeniti u korist županijskih organizacija.'' Nasuprot ovoj uputi Ministarstvo turizma predlaže smanjenje sredstava za turističke zajednice županija i to na tri načina: turističke zajednice županija neće dobivati sredstva iz boravišne pristojbe nautičara, a niti će sudjelovati u novo uvedenoj boravišnoj pristobi za putnike na brodovima za kružna putovanja, članarina se smanjuje za 15%, članarina od tvrtki koje posluju u četiri i više županija se raspoređuje po posebnim kriterijima i doduše za turističke zajednice županija ostaje udio od 10%, osim za Turističku zajednicu grada Zagreba, znatna sredstva usmjeravaju se na Hrvatsku turističku zajednicu. Uz smanjenje prihoda turističkim zajednicama županija, osobito financijski slabije će pogoditi i odredba o ograničenju sredstava za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda. Ova odredba turistički slabije razvijene županije 'tjera' na udruživanje ili na dodatno financiranje iz županijskih proračuna (koji su nedavnom poreznom reformom oslabljeni). Uz smanjenje prihoda Ministarstvo turizma u prijedlozima zakona za turističke zajednice županija propisuje nove i obujmom značajnije zadaće i poslove u odnosu na sadašnje stanje. Također predlagatelj ne daje jasne uloge i zadaće za pojedinu razinu sustava niti je jasno na koji će se način postupati u područjima koja su zajedničko djelovanje turističkih zajednica općina i gradova, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Predloženo je niz zadaća za koje su odgovorne turističke zajednice županija i za čije izvršenje treba osigurati izvore financiranja i ojačati kadrovski potencijal u turističkim uredima. Primjera je nekoliko: Praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova. Bez stručnih osoba koje dodatno treba zaposliti u turističkim uredima ili bez plaćanja konzultanata ova zadaća će ostati samo na papiru. Oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova. Znači li ovo da turističke zajednice općina i gradova neće pripremati vlastite promidžbene materijale, nego će to raditi turističke zajednice županije za njih. Kako se osiguravaju sredstva za ovu zadaću? Kako uskladiti različite ''inpute''? Upravljanje kvalitetom. Ova je zadaća data i turističkim zajednicama općina i gradova pa se postavlja pitanje kako međusobno usklađivati procedure u ovom području. Ponovno, na koji način ovu zadaću financirati? Provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima te potpora pojektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji. Upravo ova zadaća i način provođenja zorno pokazuje stav Ministarstva turizma o turističkim zajednicama županija. Prema prijedlogu zakona Glavni ured Hrvatske turističke zajednice vodi dva zasebna računa i to: poseban račun za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima koja se prikupljaju iz članarine u turističkim zajednicama, poseban račun za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima. Sredstva iz navedena dva fonda se raspoređuju na temelju posebnih pravilnika koje donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra turizma.Nadalje za dodjelu sredstava raspisuje se natječaj za svaki od dva fonda. Do sada je natječaj raspisivao Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, te je po završetku natječaja Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosilo odluku o odobrenim bespovratnim sredstvima podnositeljima zahtjeva u natječaju. Ministarstvo turizma u prijedlogu zakona uvodi novu proceduru i to na način da za Hrvatsku turističku zajednicu zadržava slijedeće: prikupljanje sredstava i vođenje dva zasebna računa, propisivanje pravilnika na temelju kojih će biti provedeni natječaji i donesene odluke o dodjeli sredstava odluku o dodjeli sredstava na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice županije donosi Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice i to po kriterijima iz pravilnika. Turističkim zajednicama županija velikodušno se prepuštaju slijedeći poslovi (zadaće): Raspisivanje javnog natječaja na temelju posebnih pravilnika koje donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i iznosa sredstava koju dostavlja Hrvatska turistička zajednica, a Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava na temelju kriterija iz pravinika (dakle ne na temelju prijedloga odluke koju upućuje turističke zajednice županija). Ovdje se ne možemo ne zapitati nedostaje li Glavnom uredu administrativnog osoblja za provedbu natječaja (cca 70 zaposlenih od čega u zadnje tri godine 23-25) pa taj dio administrativnog posla prepuštaju turističkim zajednicama županija? Ovakva procedura je zapravo ruganje sa turističkim zajednicama županija, njihovim predsjednicima (županima) i turističkim vijećima. Propisana zadaća poput provođenja edukacije i razvoja ljudskih potencijala, provođenja istraživanja o zadovoljstvu posjetitelja i druga tržišna istraživanja zasigurno traže značajnija financijska sredstva za realizaciju. HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Za Hrvatsku turističku zajednicu određene su zadaće marketinga na nacionalnoj razini, upravljanje brendom hrvatskog turizma i niz drugih zadaća na nacionalnoj razini. Dio zadaća koje su do sada propisane Hrvatskoj turističkoj zajednici su namjenjene županijskim turističkim zajednicama. Prihodi za Glavni ured Hrvatske turističke zajednice ostaju na 25% udjela u raspodjeli članarine i boravišne pristojbe. Dodatni prihodi su dva zasebna fonda za turistički nerazvijena područja, povećanje udjela u raspodjeli članarineu slučaju kada obveznik plaćanja članarine posluje u četiri i više županija te u dodatnom fondu za unapređenje sigurnosti turista. Kod odredbe u članku 4. stakva 5. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama predlagatelj navodi ( točka 3.) da hrvatska turistička zajednica koristi najmanje 30% sredstava za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim prodručjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Treba podsjetiti da već postoje dva zasebna fonda sa posebnim računima za bespovratne potpore na turistički nerazvijenim područjima, a sredstva tih fondolva se raspoređuju prema pravilniku kojeg donosi Glavni ured hrvatske turističke zajednice uz suglasnost ministra, te kroz provedbu javnog Natječaja. Znači li ovo predloženo rješenje o izdvajanju najmanje 30% sredstava uspostavu novog zasebnog fonda i računa za kojeg se sredstva dodjeluju prema pravilniku kojeg donosi ministar (ne Glavni ured ili Turističko vijeće ili Sabor Hrvatske turističke zajednice) i bez natječaja ??? Uz navedene komentare prijedloga svakako se treba osvrnuti i na niz prijedloga koji uglavnom dodatno kompliciraju poslove i procedure u sustavu turističkih zajednica ili nepreciznostima ostavljaju mogućnost nesporazuma u provedbi zakona, a ima i jezičnih nespretnosti. PREDSJEDNIK TURISTIČKE ZAJEDNICE U članku 15., stavku 2. određeno je da dužnost predsjednika turističkih zajednica općina ili gradova i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. U istom članku, stavku 3. se određuje da dužnost predsjednika turističke zajednice iz prethodnog stavka može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. Ovu odredbu treba jasnije formulirati jer se postavlja pitanje veznika ''i'' u stavku 3. (...može obnašati i osoba koju...), znači li ovo da praktično istovremeno mogu na dužnosti predsjednika biti i dužnosnici jedinica lokalne/regionalne samouprave i osoba koju oni odrede? Moguće je dodati primjerice da uz određivanje druge osobe za predsjednika turističke zajednice čelnik jedinica lokalne/regionalne samouprave prenosi na tu osobu odlukom i sve ovlasti iz zakona. Pravni stručnjaci mogu pronaći adekvatnu formulaciju. SUKOB INTERESA U članku 21. stavku 2. direktoru turističkog ureda se priječi obavljanje turističke djelatnosti na području za koje je osnovana turistička zajednica. Je li ova odredba održiva u propitivanju njene ustavnosti ili bi rješenje koje postoji u zakonima vezanim za obavljanje javnih dužnosti moglo na primjereniji način urediti sukob interesa direktora, dakle kroz mogućnost prenošenja upravljanja na zastupnika. GODIŠNJI PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN U članku 56., stavku 4. utvrđuju se rokovi podnošenja prijedloga programa rada i financijskog plana za slijedeću godinu i to: turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada skupštini do 15. rujna, turističko vijeće turističke zajednice županije skupštini do 15. listopada, turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice Saboru Hrvatske turističke zajednice do 15. studenog U stavku 5. određeni su rokovi dostave prijedloga programa rada i finanacijskog plana za slijedeću godinu i to: turistička zajednica općine ili grada turističkoj zajednici županije najkasnije do 30. rujna, turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 30. listopada, Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije do 30. studenog. S obzirom da je u istom članku u stavku 2. propisano da je skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu, postavlja se pitanje koja je svrha ovako dugog roka od propisanog roka za podnošenje prijedloga programa rada i financijskog plana (15. rujna, 15. listopada i 15. studenog) i donošenja na skupštini (krajnji rok 31. prosinca). Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Navedena rješenja iz prijedloga zakona su suvišna i dovoljno je propisati slijedeće rokove i to za sve turističke zajednice u sustavu: turističko vijeće podosi skupštini prijedlog programa rada za slijedeću godinu do 8 dana prije sjednice skupštine, skupština je dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu. program rada i financijski plan (dakle doneseni dokumenti na skupštini) turistička zajednica općine ili grada dostavlja turističkoj zajednici županije, a turistička zajednica županije dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici,a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije 8 dana od donošenja. ako turistička zajednica županije i Hrvatska turistička zajednica po dostavljenim programima rada i financijskog plana utvrde da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće, dužne su o tome obavijestiti odgovarajuće turističke zajednice i ministarstvo Ovakvim rješenjem bi se proces donošenja programa rada i financijskog plana bitno pojednostavnio, a ne bi se izgubila kontrolna funkcija nadležne turističke zajednice županije, odnosno Hrvatske turističke zajednice. Posebno treba upozoriti na odredbu (članak 67.) da se ukida turistička zajednica ukoliko u rokovima ne donese godišnji program rada i financijski plan. GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE U članku 58. propisani su rokovi vezani za donošenje financijskih izvješća. Nejasno je s kojom svrhom se propisuje obveza dostavljanja financijskog izvješća u rokovima: turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije najkasnije do 15. travnja turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 30. travnja, Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije 15. svibnja. Strahovitost ovako određenih rokova upitnima čine slijedeće odredbe u istom članku: skupština turističke zajednice dužna je do kraja ožujka tekuće godine donijeti financijsko izvješće za prethodnu godinu, turistička zajednica dužna je financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama u roku od 8 dana od dana donošenja. Zar ne bi bilo dovoljno odrediti da su turističke zajednice dužne financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama i dostaviti turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije, turistička zajednica županije u hrvatsku turističku zajednicu, a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu u roku od 8 dana od donošenja (ili 15 dana ako je primjereniji rok). Zaista nema nikakvog svrhovitog razloga propisivati različite rokove dostave dokumenata, a rokovi donošenja su isti za sve razine sustava turističkih zajednica. Prema prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma turističke zajednice koje ne donesu godišnje financijsko izvješće u propisanom roku biti će ukinute rješenjem ministarstva turizma. Zaista previše sankcija ukidanja turističkih zajednica, te se postavlja pitanje nije li to skriveni cilj promjena zakona o turističkim zajednicama? ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI – PRIJEDLOG Izmjenom ovog zakona uvodi se obveza plaćanja boravišne pristojbe za putnike na brodovima za kružna putovanja u međunarodnoj plovidbi. Iz kojih je razloga ovakva obveza izostavljena za putnike na brodskim kružnim putovanjima hrvatskim teritorijalnim vodama. Teško je naći opravdanje ove obveze za putnike koji plove na brodovima za kružna putovanja unutar hrvatskih teritorijalnih voda isto kao što bi bilo teško opravdati recimo da državljani Republike Hrvatske nemaju obvezu plaćanja boravišne pristojbe. U članku 6. propisano je da će Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava uplaćenih u prometu nautičara uplatiti turističkoj zajednici općine ili grada na čijem području se ostvaruje turistički promet. Iz kojeg razloga u raspodjeli ovih sredstava ne sudjeluju turističke zajednice županija? U članku 8. stavku 4. propisuje se da prijavu i odjavu turista obavlja turistička zajednica županije u slučaju kada nije osnovana turistička zajednica općine ili grada. Je li se predlagatelj zapitao što u realnom životu znači ova odredba u smislu udaljenosti pojedinog turističkog mjesta sa područjana kojem nije osnovana turistička zajednica općine ili grada i središta županije u kojem djeluje turistički ured turistička zajednica županije. Puno razumnije i praktičnije rješenje za obveznike bi bilo odrediti obvezu prijave i odjave u najbližoj turističkoj zajednici općine ili grada. Prihvaćen nema odgovora
21 Turistička zajednica općine Fužine PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA U prilogu iznosim prijedloge Turističke zajednice općine Fužine na novi zakon, a stav je zajednički i za cijeli Gorski kotar. LP Primjedbe na prijedlog novih zakonskih rješenja paketa turističkih zakona Na koordinaciji direktora turističkih zajednica s područja TZ Kvarnera, održanoj 6. srpnja 2015. u Malinskoj, istaknute su i usuglašene primjedbe na novi paket turističkih zakona koji je pripremeljen u Ministarstvu turizma. Opći je zaključak da, bez obzira na najavu i namjeru zakonodavca da poslovanje turističkih zajednica usmjeri u pretvaranje u destinacijske menadžment organizacije, predloženi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ne nudi takva rješenja, već, na žalost, donosi lošija rješenja od dosadašnjih koja će se odraziti posebice na postojanje i poslovanje turističkih zajednica na kontinentu. Zato je zaključeno: 1. Odgoditi donošenje Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, posebno odgoditi hitan postupak dok se ne donesu odgovarajuća rješenja 2. Zbog namjere smanjenja rashoda državnog proračuna, poslati u proceduru Zakon o članarinama, dok Zakon o boravišnoj pristojbi također treba dodatno doraditi i obustaviti njegovo donošenje po hitnom postupku Konkretne primjedbe na zakon odnose se na to da je nužno potrebno odijeliti način poslovanja truističkih zajednica na moru i velikim gradovima od TZ-a na kontinentu koji turizam tek razvija. U tom smislu najvažnija primjedba odnosi se na članak 60. Zakona o TZ- ima… gdje je potrebno dodati novi stavak 5: Na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 45% ukupnih prihoda turističke zajednice. Naime, ukoliko ostane i za kontinent ograničenje od 25%, većina turističkih zajednica će se ugasiti, a nije moguće niti objedinjavanjem u subregionalne zajednice (primjer Gorski kotar) postići ovaj cilj. Bila bi velika šteta ugasiti turizam ondje gdje se počeo razvijati, a to je i Slavonija i Baranja, Lika, Sjeverna Hrvatska i mnogi drugi dijelovi kontinentalne Hrvatske. Tko će tada raditi posao koji rade sadašnji turistički uredi na korist ne samo lokalnoj zajednici, već i hrvatskom turizmu u cjelini. Procjena je, ne manje važna, da bi na ulici moglo završiti 150 VISOKOOBRAZOVANIH ljudi u ruralnim sredinama. Tko i kako će ih zbrinuti, zakon ne daje odgovor. Dalje, što se tiče pretvaranja dosadašnjih pretežno marketinških organizacija u DMO-e, očito ovaj oblik „ne drži vodu“. Mišljenja smo da je potrebno vidjeti strana iskustva i razmisliti o formiranju organizacije u državnom ili poludržavnom obliku jer bez zakonskog reguliranja ovlasti, ovakve turističke zajednice ne mogu parirati lokalnoj i regionalnoj samoupravi. A evo i konkretnih prijedloga: I. ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA Članak 7. - u točki 1. dodati: iza … područne (regionalne) samouprave…., državne uprave ili javnih ustanova Članak 27. - brisati točku 7. – nepotrebna je ako se radi o lokalnim promocijskim materijalima - u točki 18. Brisati: općine ili grada, a dodati: … od strane jedinice lokalne ili područne samouprave, državne uprave ili javnih ustanova Članak 28. - U točki 4. potrebno je povisiti udio boravišne pristojbe na 50% jer se u praksi pokazalo da u skupštine turističkih zajednica, po osnovi članarine, dolaze ljudi koji i nemaju izravnu vezu s turizmom Članak 58. - u potpunosti brisati točku 4. za turističke zajednice općina; ovo se može odnositi na velike turističke zajednice Članak 60. Dodati novu točku 5. - na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 45% ukupnih prihoda turističke zajednice. Gore navedenim primjedbama prilagoditi Kaznene odredbe zakona. Prihvaćen nema odgovora
22 Turistička zajednica Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Članak 1. izmjena članka 9.- smanjenje stopa za 15% - Turistička članarina, uz boravišnu pristojbu, glavni je izvor financiranja turističkih zajednica, a posebno je njezin iznos značajan u mjestima koja nemaju velike smještajne kapacitete. U tim turističkim mjestima – većim gradovima, turistička članarina predstavlja 60-70% ukupnih prihoda i njezino smanjenje direktno ugrožava njihov rad. Članak 3. izmjena članka 13. – plaćanje predujma kvartalno - Prelaskom na kvartalno, a ne više mjesečno plaćanje članarine, neće se bitno smanjiti administrativno opterećenje i troškovi poslovanja poduzeća, s obzirom da se obveza za plaćanje članarine izračunava za pojedinu godinu na temelju rezultata prethodne godine jednom godišnje (mjesečni predujam u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu). Mjesečno plaćanje turističke članarine poduzetnicima je manje financijsko opterećenje nego njezino plaćanje kvartalno u trostrukom iznosu. Članak 4. - u točki 6. umjesto „bruto prihod“ manji od 200.000 kuna, zamijeniti: „izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 200.000,00 kuna godišnje…. - stavak 10. - u stavak je potrebno dodati: Porezna uprava dužna je na zahtjev turističke zajednice izdati turističkoj zajednici potvrdu o visini dugovanja turističke članarine pojedinog subjekta. Samo uz takvu potvrdu turistička zajednica može poduzeti aktivne mjere naplate dugovanja turističke članarine. Prihvatljivo je da se podatci dostavljaju barem kvartalno, ali ne samo podatci o uplati kao do sada, već obavezno i podatci o zaduženjima. Također predlažemo da se odredi da je Porezna uprava dužna podatke o uplati i zaduženju za pojedini gospodarski subjekt poslati turističkoj zajednici na njezin zahtjev. Članak 4. izmjena članka 14. - raspodjela sredstava ovisno o tome da li obveznik plaćanja ima poslovnice u kojima obavlja djelatnost u najviše četiri županije izvan svog sjedišta ili u više od četiri županije. U slučaju da obveznik ima poslovne jedinice u više od četiri županije raspodjela sredstava vrši se na način da 25% sredstava ide TZopćine ili grada, a 65% Hrvatskoj turističkoj zajednici čime se dodatno smanjuju sredstva TZ općina ili gradova. Poznata je činjenica da sve značajnije pravne osobe u Hrvatskoj imaju sjedište u Zagrebu, a poslovne jedinice u većini ostalih gradova. Njihov udio u ukupnim uplatama iznosi oko 40%. Primjer kalkulacije na 1.000,000,00 kn članarine Stari zakon: Uplate TZ općine ili grada TZ županije HTZ 100 % 0,65 0,10 0,25 Prihod od članarine 1.000.000,00 650.000,00 100.000,00 250.000,00 Novi Zakon: Uplate TZ općine ili grada TZ županije HTZ Prihod od članarine 1.000.000,00 -15% Raspodjela 850.000,00 65/10/25 60% 510.000,00 331.500,00 51.000,00 127.500,00 25/10/65 40% 340.000,00 85.000,00 34.000,00 221.000,00 Ukupno 416.500,00 85.000,00 348.500,00 TZ općine ili grada TZ županije HTZ Razlika Stari – Novi Zakon -233.500,00 -15.000,00 98.500,00 - Na primjeru izračuna vidljivo je da po novom prijedlogu Zakona TZ općine ili grada i TZ županija ostaju bez financijskih sredstava dok HTZ dobiva više sredstava i to TZ općina ili gradova ostaju bez 36% sredstava, TZ županija bez 15% dok HTZ dobiva 39,4 % više sredstava. U primjeru TZ grada Rijeke to iznosi : Stari zakon: TZ grada Rijeke TZ PGŽ HTZ 100 % 0,65 0,10 0,25 Prihod od članarine 6.307.693,00 4.100.000,45 630.769,30 1.576.923,25 Novi Zakon: Uplate TZ grada Rijeke TZ PGŽ HTZ Prihod od članarine 6.307.693,00 -15% Raspodjela 5.361.539,05 65/10/25 60% 3.216.923,43 2.091.000,23 321.692,34 804.230,86 25/10/65 40% 2.144.615,62 536.153,91 214.461,56 1.394.000,15 2.627.154,13 536.153,91 2.198.231,01 TZ grada Rijeke TZ PGŽ HTZ Razlika Stari – Novi Zakon -1.472.846,32 -94.615,40 621.307,76 - Stupanjem na snagu ovog zakona TZ grada Rijeke ostaje bez 36% prihoda od turističke članarine, odnosno 1.472.846,32 kn, dok HTZ dobiva 39,4% više sredstava odnosno 621.307,76 kn. Također, pitanje je kako će Fina vršiti raspodjelu sredstava turističke članarine sa žiro-računa na koji se uplaćuje ovisno da li obveznik posluje u četiri ili više županija, odnosno koje su dodatne evidencije potrebne da se to realizira. Poznato je da i sada ima problema s uplatama članarine pojedinim gradovima i općinama u kojima posluju pravne osobe koje to istovremeno rade u više drugih mjesta. To iziskuje s njihove strane obračun godišnje obveze članarine za svako mjesto ovisno o visini ostvarenog prihoda u tom mjestu i često se događa da oni članarinu plaćaju samo u mjestu gdje im je sjedište. Kompliciranje postupka može samo negativno utjecati na realno uplaćivanje turističke članarine. Kome se uplaćuje turistička članarima u slučaju prestanka rada TZ-a? Prihvaćen nema odgovora
23 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije PRIJEDLOG ZAKONA I IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI Obrazlažući povod drugačijoj raspodjeli sredstava članarine kao "Radi postizanja navedenih ciljeva novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ići će se prema okrupnjavanju turističkih zajednica u sustavu koje bi gradile identitet i brend šire regionalne destinacije" još jednom predlagatelj opetovano pokušava ozakoniti PPS koncept koji se do sada pokazao jedino kao potpuni apsurdni promašaj, potpuno zanemarujući činjenicu da su TZ-i bili zaduženi za svoja jasno definirana područja i da taj posao u kontinuitetu od 24 godine izvrsno izvršavaju za razliku od HTZ-a i MINT-a čije je područje cijela zemlja, odnosno nacionalni brend i identitet ali za razliku od TZ-a u svom dugom kontinuitetu svoj posao rade stihijski, kampanjski i krajnje neprofesionalno bez trunke entuzijazma što se očituje u tome da Hrvatska na globalnom turističkom tržištu još uvijek, nažalost, nije stekla status prepoznatljivog i cjelovitog brenda. Ne postoji odgovor
24 Turistička zajednica središnje Istre V TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S OBRAZLOŽENJEM, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Predlažemo da se nadopuni i članak 4. Zakona o turističkom zajednicama na način da se u prvu grupu obveznika plaćanja članarine uvrsti i djelatnost autocesta, odnosno naplata tunelarina i mostarina. Naime, aktivnosti sustava TZ direktno utječu na povećanje prihoda koncesionara tunela i autocesta, koji na taj način ostvaruju ekstraprofit, od čega sustav TZ nema - ništa. Ne postoji odgovor
25 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KOSTRENA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 1. Turistička članarina, uz boravišnu pristojbu, glavni je izvor financiranja turističkih zajednica. Stoga, smanjenje stopa direktno ugrožava rad naročito manjih turističkih zajednica. Ne postoji odgovor
26 Turistička zajednica Grada Kutjeva ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 1. U članku 1. i 2. predloženo je smanjivanje članarine koja se plaća turističkim zajednicama za 15%. Time se dovodi u pitanje rad turističkih zajednica i osiromašuje se proračun jer se smanjuju prihodi turističkih zajednica pojedinih gradova, općina i županija, pogotovo na kontinentu, a dovodi se u pitanje i njihovo postojanje. Ne postoji odgovor
27 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 1. Predloženim smanjivanjem članarine koja se plaća u svim TZ, dodatno se osiromašuje proračun TZG/TZO/TZŽ posebno na kontinentu, gdje će navedeno smanjenje dovesti u pitanje rad i postojanje turističkih zajednica. Ne postoji odgovor
28 Turistička zajednica grada Rijeke ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 1. Izmjena članka 9.- smanjenje stopa za 15% Turistička članarina, uz boravišnu pristojbu, glavni je izvor financiranja turističkih zajednica, a posebno je njezin iznos značajan u mjestima koja nemaju velike smještajne kapacitete. U tim turističkim mjestima – većim gradovima, turistička članarina predstavlja 60-70% ukupnih prihoda i njezino smanjenje direktno ugrožava njihov rad. Ne postoji odgovor
29 Turistička zajednica Općine Viškovo ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 3. Smatramo da je mjesečno plaćanje turističke članarine gospodarskim subjektima manje financijsko opterećenje nego njezino plaćanje kvartalno u trostrukom iznosu, a s obzirom da se obveza za plaćanje članarine izračunava za pojedinu godinu na temelju rezultata prethodne godine jednom godišnje neće se znatno smanjiti administrativni troškovi. Isto tako smatramo će donošenje ovog članka doprinijeti dodatnom smanjenju ionako niske naplate jer TZ-e nemaju uvid u obveznike plaćanja turističke članarine. Ne postoji odgovor
30 TZ Grada Požege ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 3. Članak 3. Kvartalno naplaćivanje Obrazloženo je kao pojednostavljivanje – točno za subjekte koji je plaćaju, no izmjena ove prakse imat će značajnog utjecaja na samu likvidnost turističkih zajednica te time pridonose negativnim uvjetima koji sile turističke zajednice na ukidanje. Ne postoji odgovor
31 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 3. Obrazloženo je kao pojednostavljivanje, no izmjena ove uvriježene dugogodišnje prakse, imat će značajnog utjecaja na samu likvidnost turističkih zajednica te time doprinijeti negativnim uvjetima koji sile turističke zajednice na ukidanje. Ne postoji odgovor
32 Turistička zajednica grada Rijeke ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 3. Izmjena članka 13. – plaćanje predujma kvartalno Prelaskom na kvartalno, a ne više mjesečno plaćanje članarine, neće se bitno smanjiti administrativno opterećenje i troškove poslovanja poduzeća, s obzirom da se obveza za plaćanje članarine izračunava za pojedinu godinu na temelju rezultata prethodne godine jednom godišnje (mjesečni predujam u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu). Mjesečno plaćanje turističke članarine poduzetnicima je manje financijsko opterećenje nego njezino plaćanje kvartalno u trostrukom iznosu. Ne postoji odgovor
33 Turistička zajednica općine Fužine ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. II. Prijedlog izmjena ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Članak 4. - u točki 6. umjesto „bruto prihod“ manji od 200.000 kuna, zamijeniti: „izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 200.000,00 kuna godišnje…. Ne postoji odgovor
34 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Prijedlogom Zakona o turističkoj članarini, u članku 4. izravno se utječe na funkcioniranje TZŽ, TZG i TZO, obzirom da one, osobito na kontinentu, žive od velikih obveznika s velikim brojem podružnica pa drugačija preraspodjela sredstava predstavlja značajno smanjenje prihoda te turističke zajednice u potpunosti upućuje na proračune lokalnih samouprava, koji su ionako novom poreznom reformom prilično oslabljeni. Granica ukupnih bruto prihoda kao osnova za drugačiju raspodjelu prikupljenih sredstava ostaje ista – 200.000,00 kuna bruto prihoda, što je potpuno nerealno te ju treba staviti u odnos prema izvornim, a ne bruto prihodima. Odredba o kvartalnoj naplati turističke članarine predstavlja ozbiljan problem likvidnosti. Ne postoji odgovor
35 Turistička zajednica Općine Viškovo ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Smatramo da je se stavak 5. članka 14. izmijenjenog i dopunjenog Zakona treba obrisati jer najveći dio obveznika plaćanja turističke članarine u Općini Viškovo, ali i u drugim općinama i gradovima imaju poslovnice u većem broju hrvatskih županija, a primjenom stavka 5. članka 14. izmijenjenog i dopunjenog zakona dovela bi do pada prihoda od turističke članarine kako u našoj tako i u svim turističkim zajednicama u kojima je udio ovih prihoda jedan od glavnih izvora financiranja TZ-a. U stavku 6. umjesto „bruto prihod“ manji od 200.000 kuna, staviti prihodi od turističke članarine i boravišne pristojbe manje od 200.000,00 kuna godišnje. Ne postoji odgovor
36 Turistička zajednica grada Vodica ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Kod stavka 5. ovog članka "kad obveznik članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima prema rasporedu: 25% sredstava TZ općine ili grada, 10% TZŽ i 65% HTZ-u, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Direktno se utječe na smanjenje prihoda TZ gradova/općina. Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje, , dostavlja podatke vezane uz evidenciju, obračun i naplatu članarine (suprotno dosadašnjim odredbama o mjesečnom dostavljanju podataka). Pitanje ažurnosti dostave podataka ovime za poreznu upravu postaje još elastičnije. Ne postoji odgovor
37 Turistička zajednica Grada Kutjeva ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. U članku 4. stavak 5. uz smanjenje članarina od 15% dolazi do smanjenja uplaćenih sredstava turističkim zajednicama sa 65% na 25%, kada su u pitanju veliki subjekti koji djeluju u više od četiri županije Ovo smanjivanje i preraspodjela sredstava dovest će do značajnog smanjenja prihoda turističkih zajednica gradova, općina i županija i dovesti u pitanje njihov rad i postojanje Ne postoji odgovor
38 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Kvartalna naplata turističke članarine predstavlja ozbiljan problem likvidnosti, a smatramo da će i dodatno smanjiti ionako nisku naplatu. S obzirom na okolnosti u kojima porezna uprava uspijeva naplatiti manje od 50% sredstava nužno je naplatu kao i kontrolu naplate TČ vršiti mjesečno jer bi predloženo u nacrtu većinu TZ doslovno blokiralo. Ne postoji odgovor
39 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Smatramo potpuno neprihvatljivim da je granica ukupnih bruto prihoda kao osnova za drugačiju raspodjelu prikupljenih sredstava 200.000,00 kuna. Zakonom je nužno definirati da se ipak radi o izvornim prihodima, a iznos bi trebao biti 100.000,00 kuna. Ne postoji odgovor
40 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. S obzirom na povećanje zadaća, opsega i odgovornosti poslova ŽTZ a istovremeno smanjenje opsega poslova i odgovornosti HTZ-a predviđene nacrtom novog zakona o TZ predlažemo da se u st. 4. izmijeni postotak raspodjele sredstava na način: 1. 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 30% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 5% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. S obzirom da obveznici s poslovnicama u više od četiri županije čine osnovu izvornih prihoda TZ na nerazvijenim područjima, a u iskrenom nastojanju da se djelatnost takvih TZ-a unaprijedi povećanjem prihoda u st. 5. predlažemo slijedeći raspored sredstava: 1. 60% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 40% sredstava turističkoj zajednici županije. Ovakav raspored bez udjela HTZ-u argumentiramo činjenicom da se HTZ jednako kao i MINT do sada zaista nisu zainteresirali za ozbiljan razvoj turizma i potpore TZ na nerazvijenim područjima što potkrepljujemo činjenicom da je mnoštvo kvalitetnih projekata ignorirano nauštrb diskutabilnih projekata sa područja koja su u "teritorij" TZN ušla na jednako tako diskutabilan način. Iz dosadašnjeg iskustva a posebice iz rezultata posljednjih javnih poziva za potpore na turistički nerazvijenim područjima smatramo da je krajnje opasno dopustiti mogućnost da osoba ministra samostalno raspolaže sa značajnim sredstvima za potporu TZN. Nužno je zaustaviti i spriječiti bilo kakvu mogućnost daljnjeg manipuliranja. Ne postoji odgovor
41 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Stavak 5, točka 3. 5. po kojem Hrvatska turistička zajednica koristi najmanje 30% sredstava za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Treba podsjetiti da već postoje dva zasebna fonda sa posebnim računima za bespovratne potpore na turistički nerazvijenim područjima, a sredstva tih fondova se raspoređuju prema pravilniku kroz javni natječaj dok se ovaj princip temelji na pravilniku kojeg donosi ministar bez javnog natječaja. Ne postoji odgovor
42 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Također je nelogična odredba koja se odnosi na dostavu podataka 1 godišnje a ne 12 (jednom mjesečno) što ne može nikako doprinijeti efikasnosti sustava ako ukida informiranost istog. Ne postoji odgovor
43 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Ciljano se ovom odredbom jača Hrvatska turistička zajednica nauštrb određenih turističkih zajednica općina i gradova, no to nije logično opravdano prenošenjem dijela obveza na istu, već upravo suprotno, dodatne zadaće i obveze se delegiraju prema niže. Ova izmjena nije ničime argumentirana niti opravdana. Štoviše u kontradikciji je sa tekstom Obrazloženja: "Radi postizanja navedenih ciljeva novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ići će se prema okrupnjavanju turističkih zajednica u sustavu koje bi gradile identitet i brend šire regionalne destinacije, pa se sukladno tome treba propisati i drugačija raspodjela sredstava članarine. Prikupljena sredstva turističke članarine potrebno je u većoj mjeri nego do sada usmjeriti u stvaranje novih turističkih proizvoda i podizanje konkurentnosti područja na kojem su sredstva generirana. Razlog za to proizlazi iz potrebe da se lokalne turističke zajednice pojačano bave razvojem/unapređenjem sustava destinacijskih turističkih doživljaja." Ne postoji odgovor
44 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. TZG/TZO od velikih firmi koje uplaćuju znatna sredstva umjesto dosadašnjih 65%, dobivati će 25% uplaćenih sredstava. Navedeno smanjivanje i preraspodjela sredstava dovesti će do značajnog smanjenja prihoda TZG/TZO/TZŽ, time će dovesti i u pitanje izvršavanja planiranih aktivnosti i zadaća, te u konačnici rad i postojanje turističkih zajednica na području Požeško-slavonske županije. Ne postoji odgovor
45 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. stavak 4. članka 4. "kad obveznik članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima prema rasporedu: 25% sredstava TZ općine ili grada, 10% TZŽ i 65% HTZ-u, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Ciljano se ovom odredbom jača Hrvatska turistička zajednica nauštrb određenih turističkih zajednica općina i gradova, no to nije logično opravdano prenošenjem dijela obveza na istu, već upravo suprotno, dodatne zadaće i obveze se delegiraju prema niže. stavak 10. članka 4. Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje, a ne kako je do sada bilo propisano, jednom mjesečno, dostavlja podatke vezane uz evidenciju, obračun i naplatu članarine. Ovo smanjivanje s 12 na 1 izviješće godišnje je neobjašnjivo, te ne može nikako doprinijeti efikasnosti sustava ako ukida informiranost istog. Ne postoji odgovor
46 Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Kvartalna naplata turističke članarine predstavlja ozbiljan problem likvidnosti, a smatramo da će i dodatno smanjiti ionako nisku naplatu. Raspodjela izvornih prihoda turističke članarine predložena stavkom 5. ovoga članka predstavlja iznimno visok gubitak prihoda lokalnih TZ, dovodi u pitanje izvršenje svih zadaća definiranih prijedlogom Zakona te u suglasju s ostalim prijedlozima Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, posebice člankom 67., predstavlja temelj ukidanju gotovo svih TZ na području VSŽ. One TZ koje uspiju poslovati u skladu sa svim predloženim izmjenama, poslovati će s jednom uposlenom osobom i smatram da ista neće biti u mogućnosti sama izvršavati niz zadaća definiranih Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Smatramo da je elementarna osnova razvoja, a posebice ujednačenog razvoja koji često prizivamo, smanjena centralizacija. Granica ukupnih bruto prihoda kao osnova za drugačiju raspodjelu prikupljenih sredstava ostaje ista – 200.000 kuna te predstavlja potpunu apsurdnost te ju treba staviti u odnos prema izvornim, a ne bruto prihodima. Ovako postavljena potpuno je nerealna i nepotrebna. Ne postoji odgovor
47 Turistička zajednica grada Rijeke ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 4. Izmjena članka 14. – raspodjela sredstava ovisno o tome da li obveznik plaćanja ima poslovnice u kojima obavlja djelatnost u najviše četiri županije izvan svog sjedišta ili u više od četiri županije. U slučaju da obveznik ima poslovne jedinice u više od četiri županije raspodjela sredstava vrši se na način da 25% sredstava ide TZ općine ili grada, a 65% Hrvatskoj turističkoj zajednici čime se dodatno smanjuju sredstva TZ općina ili gradova. Poznata je činjenica da sve značajnije pravne osobe u Hrvatskoj imaju sjedište u Zagrebu, a poslovne jedinice u većini ostalih gradova. Njihov udio u ukupnim uplatama iznosi oko 40%. Primjer kalkulacije na 1.000,000,00 kn članarine i primjer izračuna za Turističku zajednicu grada Rijeke možete pronaći u dokumentu na sljedećem linku: https://www.dropbox.com/s/nj2ipcfy0181v0z/komentarTZGR.pdf?dl=0 Stupanjem na snagu ovog zakona TZ grada Rijeke ostaje bez 36% prihoda od turističke članarine, odnosno 1.472.846,32 kn, dok HTZ dobiva 39,4% više sredstava odnosno 621.307,76 kn. Također, pitanje je kako će Fina vršiti raspodjelu sredstava turističke članarine sa žiro-računa na koji se uplaćuje ovisno da li obveznik posluje u četiri ili više županija, odnosno koje su dodatne evidencije potrebne da se to realizira. Poznato je da i sada ima problema s uplatama članarine pojedinim gradovima i općinama u kojima posluju pravne osobe koje to istovremeno rade u više drugih mjesta. To iziskuje s njihove strane obračun godišnje obveze članarine za svako mjesto ovisno o visini ostvarenog prihoda u tom mjestu i često se događa da oni članarinu plaćaju samo u mjestu gdje im je sjedište. Kompliciranje postupka može samo negativno utjecati na realno uplaćivanje turističke članarine. Ne postoji odgovor
48 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE O b r a z l o ž e n j e, Članak 3. • Kvartalno naplaćivanje Obrazloženo je kao pojednostavljivanje, no izmjena ove uvriježene dugogodišnje prakse imat će značajnog utjecaja na samu likvidnost turističkih zajednica te time pridonose negativnim uvjetima koji sile turističke zajednice na ukidanje. Ne postoji odgovor
49 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE O b r a z l o ž e n j e, Članak 4. stavak 4. članka 4. "kad obveznik članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima prema rasporedu: 25% sredstava TZ općine ili grada, 10% TZŽ i 65% HTZ-u, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Ciljano se ovom odredbom jača Hrvatska turistička zajednica nauštrb određenih turističkih zajednica općina i gradova, no to nije logično opravdano prenošenjem dijela obveza na istu, već upravo suprotno, dodatne zadaće i obveze se delegiraju prema niže. stavak 10. članka 4. Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje, a ne kako je do sada bilo propisano, jednom mjesečno, dostavlja podatke vezane uz evidenciju, obračun i naplatu članarine. Ovo smanjivanje s 12 na 1 izviješće godišnje je neobjašnjivo, te ne može nikako doprinijeti efikasnosti sustava ako ukida informiranost istog. Ne postoji odgovor
50 Turistička zajednica grada Slatine V TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S OBRAZLOŽENJEM, ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU - Kao što sam već kazala, ovim paketom Zakona postigla bi se centralizacija financija u korist Glavnog ureda i Hrvatske turističke zajednice, odnosno Ministarstva turizma, a na izravnu štetu svih ostalih sudionika sustava turističkih zajednica. Mišljenja sam da ljepotu, a i specifičnosti destinacije najbolje poznaju oni koji žive ovdje, a ne netko u Zagrebu. Tome ide u prilog i zadnji događaj , odnosno razglednica grada Slatine, koja se prodaje u Hrvatskim poštama, sa fotografijama nekih drugih gradova, a trebala bi biti Slatina, Virovitičko-podravska županija. Autor nije poznat, ali se lijepo vidi na zadnjoj strani logo HTZ. U Slatini nema puno smještajnih kapaciteta, ali svi napori na lokalnoj razini upravo su usmjereni za povećanje istoga. Dobar vjetar u leđa su upravo manifestacije i razvoj i unapređenje prirodnih ljepota i resursa. U manjim TZ, pa tako i u Slatini, turistička članarina predstavlja najveći dio ukupnih prihoda i njezino smanjenje direktno ugrožava njihov rad. Osobito članak 14., točka 5. prijedloga Zakona o turističkim članarinama kojom se prihodi uplatitelja koji posluju u četiri ili više županija (oko 75% ukupnih uplaćenih članarina) raspoređuju na način da najveći dio ide Glavnom uredu i HTZ-u, a puno manji samoj lokalnoj turističkoj zajednici. U skladu s tim, predlažemo da se ukupni prihodi turističke članarine nastave raspoređivati kao i do sada, a ne kao što je predloženo da se usmjerava centralno Glavnom uredu i Hrvatskoj turističkoj zajednici. Ne postoji odgovor
51 Turistička zajednica općine Fužine V TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, S OBRAZLOŽENJEM, ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU TZO Fužine usuglašeno s TZ Gorskog kotara: prihvaća se da taj zakon, radi potrebe smanjenja parafiskalnih nameta, ide u hitnu proceduru. Molimo uvrstiti sljedećue izmjene: II. Prijedlog izmjena ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Članak 4. - u točki 6. umjesto „bruto prihod“ manji od 200.000 kuna, zamijeniti: „izvorne prihode (turistička članarina i boravišna pristojba) manje od 200.000,00 kuna godišnje…. Ne postoji odgovor
52 TZ Grada Požege ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU, Članak 14. Članak 14. Kvartalno naplaćivanje Obrazloženo je kao pojednostavljivanje – točno za subjekte koji je plaćaju, no izmjena ove prakse imati će značajnog utjecaja na samu likvidnost turističkih zajednica te time pridonose negativnim uvjetima koji sile turističke zajednice na ukidanje. Potrebno je definirati i višegodišnji problem nenaplaćenih dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine. Dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine prati Porezna uprava koja bi trebala biti susretljivija kao servis za građane, jer se bilježe samo uplate obveznika, a ne i dugovanja. Nije poznato koliko iznose dugovanja niti je do tih podataka moguće doći, iako je Zakonom određeno da dugovanja članarine dostavlja Porezna uprava mjesečno, ona to dostavlja jednom godišnje i to nakon predaje financijskih izvještaja za prethodnu godinu. Ne postoji odgovor
53 TZ Grada Požege ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU, Članak 14. Članak 14. Raspodjela u korist HTZ-a u slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: - 25% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, - 10% sredstava turističkoj zajednici županije - 65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Ciljano se ovom odredbom jača Hrvatska turistička zajednica nauštrb određenih turističkih zajednica općina i gradova, no to nije logično opravdano prenošenjem dijela obveza na istu, već upravo suprotno, dodatne zadaće i obveze se delegiraju prema niže. Ne postoji odgovor
54 Ličko-senjska županija ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU, Članak 14. Člankom 14., točka 5. Prijedloga Zakona o turističkim članarinama određeno je da se prihodi uplatitelja koji posluju u četiri ili više županija (oko 75% ukupnih uplaćenih članarina) raspodjeljuju na način da najveći dio ide Glavnom uredu HTZ-a, a puno manji samoj lokalnoj turističkoj zajednici što zapravo znači smanjivanje i centralizaciju sredstava. Budući je Mjerom 21 Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine predviđeno osiguranje adekvatnih kadrovskih, tehnoloških i financijskih resursa za uspješno obavljanje poslova u nadležnosti destinacijskog upravljanja na lokalnoj i regionalnoj razini što je suprotno navedenom prijedlogu. U skladu s tim, predlažemo da se ukupni prihodi turističke članarine nastave raspoređivati kao i do sada. Ne postoji odgovor
55 Turistička zajednica grada Virovitice ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU, Članak 14. Osim toga, potrebno je Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama definirati i problem nenaplaćenih dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine. Dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine prati Porezna uprava koja bilježi samo uplate obveznika, a ne i dugovanja. Stoga predlažemo da se uvede obveza Poreznoj upravi o slanju obavijesti turističkim zajednicama ne samo o iznosima uplata, nego i o iznosima dugovanja pojedinih obveznika plaćanja turističke članarine. Ne postoji odgovor
56 Turistička zajednica grada Virovitice ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU, Članak 14. Ono što je razvidno u ovom paketu Prijedloga zakona jest centralizacija financija u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, a na izravnu štetu svih ostalih sudionika sustava turističkih zajednica. S obzirom na to da je turistička ponuda svake županije, grada i općine vrlo specifična i definirana samim smještajem, prometnom povezanošću, prirodnim obilježjima i općenitim stanjem gospodarstva, odluke o samom razvoju destinacije bi se trebale donositi na lokalnoj razini. Turistička članarina, uz boravišnu pristojbu, glavni je izvor financiranja turističkih zajednica, a posebno je njezin iznos značajan na kontinentu i u mjestima koja nemaju velike smještajne kapacitete. U tim mjestima turistička članarina predstavlja najveći dio ukupnih prihoda i njezino smanjenje direktno ugrožava njihov rad. Osobito članak 14., točka 5. Prijedloga Zakona o turističkim članarinama kojom se prihodi uplatitelja koji posluju u četiri ili više županija (oko 75% ukupnih uplaćenih članarina) raspodjeljuju na način da najveći dio ide Glavnom uredu HTZ-a, a puno manji samoj lokalnoj turističkoj zajednici. Stoga, mišljenja smo da Prijedlog izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama nije u skladu s obvezama koje im je odredio Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. U skladu s tim, predlažemo da se ukupni prihodi turističke članarine nastave raspoređivati kao i do sada, a ne da se još dodatan, veliki dio, usmjerava centralno Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice. Ne postoji odgovor
57 Turistička zajednica grada Slavonskog Broda ODREDBE ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU, Članak 14. Turistička zajednica Grada Slavonskog Broda, Trg pobjede 28/1, SLAVONSKI BROD, Ur.br. 366/2015., 3. srpnja 2015. Turističko vijeće je na svojoj 12. sjednici održanoj 2. srpnja 2015., nakon provedene rasprave o prijedlozima paketa zakona kojima će se regulirati rad turističkih zajednica, a koji su trenutno predmet javnog savjetovanja, jednoglasno na prijedlog predsjednika, donijelo sljedeći ZAKLJUČAK: Predlaže se izmjena teksta članka 4. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama na način da se briše stavak 5. članka 14. izmijenjenog i dopunjenog Zakona. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da su najveći obveznici plaćanja turističke članarine u kontinentalnom dijelu Hrvatske i u velikim gradovima upravo pravni subjekti koji se bave trgovačkom djelatnošću i imaju poslovnice u većem broju hrvatskih županija, primjena stavka 5. članka 14. izmijenjenog i dopunjenog zakona dovela bi do pada prihoda od turističke članarine u svim turističkim zajednicama u kojima je udio ovih prihoda u strukturi ukupnih prihoda značajan i to nerazmjerno većeg od predloženih 15%. Ne postoji odgovor