Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Pravilnika o načinu rada i postupanja po pritužbama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kuća ljudskih prava Zagreb PRAVILNIK O NAČINU RADA I POSTUPANJA PO PRITUŽBAMA , 1. OPĆE ODREDBE Kuća ljudskih prava koristi mogućnost javnog savjetovanja kako bi dala prijedlog dopune članka 12. Prijedloga Pravilnika ili dala prijedlog dodavanje novog članka 12a iz razloga što predloženim izmjenama nije osigurano djelotvorno pravno sredstvo kada se postupa po pritužbama građana, a koje se obrazlaže na sljedeći način: Sukladno Zakonu o policiji, fizička ili pravna osoba koja smatra da je djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika u primjeni policijskih ovlasti povrijeđena njezina prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu unutarnjih poslova podnijeti pritužbu. Postoje nekoliko razina odlučivanja po pritužbama. Međutim, neovisno o kojoj razini odlučivanja je riječ, iz prijedloga Pravilnika razvidno je kako podnositelj pritužbe dobiva samo ocjenu osnovanosti pritužbe (utemeljena, djelomično utemeljena, neutemeljena i nepotvrđena) bez mogućnosti provjere pravilnosti i zakonitosti prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog tijela institucionalno neovisnog od MUP-a. Tako iz članka 12. Prijedloga Pravilnika kada unutarnja kontrola zaprimi pritužbu, ona samo donosi odluku o osnovanosti i to u obliku informacije, a ne u obliku javnopravnog akta. Budući da je riječ o upravnoj stvari, nadležno tijelo bi trebalo o prigovoru odlučiti rješenjem na koje bi podnositelj imao pravo žalbe ili u slučaju da žalba nije dopuštena jer je o predmetnom prigovoru odlučilo drugostupanjsko tijelo, pokrenuti upravni spor. Neopravdanim izostavljanjem da o konačnom prigovoru stranaka čelnik tijela ne odluči rješenjem odnosno izostavljanjem upute o pravnom lijeku da se može pokrenuti upravni spor, uskraćuje se mogućnost da spornom pitanju u konačnici odlučuje sud. Stoga, trenutno predloženo rješenje onemogućuje građane na podnošenje djelotvornog i neovisnog pravnog sredstva što je suprotno Ustavu RH i drugim međunarodnim aktima koji su na snazi u RH (Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Povelja EU o temeljnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravim i dr. izvori). Naime, u svom članku 19. st. 2. Ustava, jamči se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koje imaju javne ovlasti, što MUP svakako jest. Prema tome, Prijedlog Pravilnika nije u skladu s Ustavom i drugim međunarodnim ugovorima koji su po pravnoj snazi iznad zakona. Slijedom navedenog, navedeni Pravilnik bi trebalo nadopuniti da kada unutarnja kontrola donosi odluku o prigovoru iz čl. 12. Prijedloga Pravilnika, da o prigovoru odlučuje čelnik tijela rješenjem odnosno ako nema drugostupanjskog tijela da se protiv rješenja o prigovoru može pokrenuti upravni spor. Samo takva zakonska mogućnost koja osigurava djelotvorni pravni lijek jamči ostvarivanje procesnih prava građana u svim pravnim postupcima. Nije prihvaćen Odredbom članka 5. stavkom 1. Zakona o policiji (“Narodne novine”, broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19) propisano je da fizička ili pravna osoba koja smatra da su djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika u primjeni policijskih ovlasti povrijeđena njezina prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu podnijeti pritužbu u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu. Odredbom članka 2. stavkom 2. predmetnog Pravilnika propisano je da se pritužbom ne smatraju podnesci koji se odnose na radnje u postupku ostvarivanja prava za čije rješavanje je nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova (zahtjevi, žalbe, prigovori i drugi podnesi u upravnom, prekršajnom ili drugom postupku). Dakle, ne radi se o upravnoj stvari te nije moguće propisati da se protiv odluka o prigovoru može pokrenuti upravni spor. Međutim, odredbama Zakona o policije propisano je da se za rješavanje pritužbi na rad policijskih službenika osniva Povjerenstvo, koje donosi odluku o pritužbi te je na taj način osigurana kontrola zakonitosti pojedinačnih akata koji su doneseni u postupku povodom podnesene pritužbe.
2 Aleksandar Marsavelski PRAVILNIK O NAČINU RADA I POSTUPANJA PO PRITUŽBAMA , 1. OPĆE ODREDBE Predlaže se u Općim odredbama iza članka 3. dodati novi članak 4. koji bi glasio: "Pritužba u Ministarstvu unutarnjih poslova nije upravna stvar." OBRAZLOŽENJE: Postupanje po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova je neformalnog karaktera - na njega se ne primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Što se tiče sudske zaštite, podnositelji pritužbe već imaju mogućnost zatražiti naknadu štete koja bi proizašla iz eventualnih povreda njihovih prava ili sloboda pred općinskim građanskim sudovima. Zakon o policiji ne predviđa po završetku postupanja po pritužbama mogućnost pokretanja upravnog spora, već je kao zadnja instanca odlučivanja predviđeno Povjerenstvo za rad po pritužbama - kao oblik civilnog nadzora u Ministarstvu unutarnjih poslova. Time se željela osigurati neovisna instanca u postupanju po pritužbama, a istovremeno izbjeći nepotrebno dupliciranje sudskih postupaka pred općinskim i upravnim sudovima. Stoga, kako bi se izbjegle nedoumice u praksi, predlaže se izrijekom propisati da se ovdje ne radi o upravnoj stvari, što je uobičajena opća odredba u pravilnicima (vidi npr. u čl. 2. Pravilnika o standardima profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba, NN 119/2018). Nije prihvaćen Iz odredaba Zakona o policiji i članku 2. stavku 2. predmetnog Pravilnika nesporno proizlazi da se ne radi o upravnoj stvari.
3 Čedomir Tatalović PRAVILNIK O NAČINU RADA I POSTUPANJA PO PRITUŽBAMA , 1. OPĆE ODREDBE Kako radim u Odjelu za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave, moram napomenuti da valja odjeliti problem evidencije povodom Zakona o policijskim ovlastima (čl.23-27), a koja se tiču pritužbi građana povodom prekršajnih sankcija koje su rehabilitirane, u odnosu na spomenuti Pravilnik. Naime, policijske postaje, povodom pritužbi građana ih često upućuju na prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa da sa njima "riješe stvar" povodom grijeha iz prošlosti, koji ne postoje više, jer se svaki prekršaj kojemu je rok stariji od tri godine od dana pravomoćnosti briše. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovog Pravilnika.