Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Pozdravljamo donošenje ovog zakona koji predstavlja pravedno obeštećenje civilnih invalida Domovinskog rata i članova obitelji civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu priznavanjem autonomnih naknada za stradavanje u ratu. Naime i ranije je Pravobranitelj za osobe s invaliditetom više puta predlagao izmjene i dopune Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata glede ukidanja prava na opskrbninu kao i pitanja civilnih invalida rata koji nisu na vrijeme podnijeli zahtjev za ostvarivanje svojih prava. Stoga predlažemo pojedine nadopune članaka: Predlažemo da se u prvom dijelu kod općih odredaba dodaju definicije i pojmovi pa tako i pojam civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, dok bi prava koja ostvaruju po ovom zakonu trebalo radi jasnoće samog zakona pozicionirati iza članaka 8. i 9. | Nije prihvaćen | Pojam civilnih stradalnika iz Domovinskog rata riješen je člancima 8.-10. Nacrta prijedloga zakona, a prava su razvrstana po poglavljima i odjeljcima, ovisno po kojoj se osnovi ostvaruju. |
| 2 | Centar za mirovne studije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Pozdravljamo donošenje zakona koji će regulirati status civilnih žrtva rata čime će država uvažiti činjenicu da su civilne žrtve rata osobe koje su stradale, a da nisu sudjelovale u ratnim događanjima. U svrhu donošenja što kvalitetnijeg zakona smatramo nužnim upozoriti na to da je nužno da ovaj zakon jamči ostvarivanje prava svih civilnih žrtva rata bez diskriminacije na osnovi toga gdje su se te osobe u ratu zatekle i od koje strane su zadobile ozljede. Uz to, napominjemo da je radi usklađivanja razine zaštite pravne sigurnosti i socijalnih prava ovoga zakona potrebno uskladiti isti sa Zakonom o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu (NN 64/15, 98/19). Također, potrebno je usklađivanje ovoga zakona s odredbama međunarodnog humanitarnog prava u obliku Ženevske konvencije i dopunskih protokola, s odredbama Rimskog statuta kao i Zakona o općem oprostu (NN 80/96). Kako bi zakon bio što obuhvatniji i omogućio svim žrtvama rata dugo očekivano obeštećenje i priznanje njihove žrtve, smatramo potrebnim utemeljiti zakon ponajprije na Ustavu Republike Hrvatske umjesto na saborskoj Deklaraciji o Domovinskom ratu, koja kao politički, ali i kontroverzan dokument ne čini pravni temelj našega multinacionalnog društva. | Nije prihvaćen | Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu (NN 64/15, 98/19) je poseban zakon kojim se uređuju prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, a u kojem se zbog osjetljivosti i zaštite žrtava predviđa poseban postupak ostvarivanja statusa, a prava su predviđena i prilagođena potrebama ove skupine korisnika. Zakon se temelji na Ustavu Republike Hrvatske. U uvodnoj odredbi navode se temeljne vrednote od kojih polazi ovaj Zakona, a koja je sukladna Deklaraciji o Domovinskom ratu koja je na snazi. |
| 3 | Inicijativa mladih za ljudska prava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Vrijednim smatramo da je predlagatelj prepoznao potrebu da se novim zakonskim rješenjem regulira sve ono što dosadašnjim zakonima nije učinjeno, a to je sveobuhvatnije, kvalitetnije te efikasnije ostvarivanja prava civilnih žrtava ratova devedesetih. Važno je da ovim zakonom kao lex specialis-om bude regulirano čime više materijalnih prava te procedura za ostvarenje kako bi se čim manje ratnih reparacija propuštalo u opće odredbe ostvarivanja naknade štete upravo zbog specifičnosti gubitaka koje se preživjele žrtve te članovi njihovih obitelji. Isto tako, imajući u vidu da je nacionalna ravnopravnost ustavni temelj Republike Hrvatske, da su prava nacionalnih manjina regulirana Ustavnim zakonom, da Republiku Hrvatsku obvezuju međunarodni dokumenti i protokoli u okviru međunarodnog humanitarnog prava te ratificiranih i potpisanih konvencija potrebno je da prava propisana ovim zakonom budu primjenjivana na sve civilne žrtve rata neovisno o njihovom etničkom podrijetlu ili nacionalnoj pripadnosti. Također, ovaj zakon trebao bi omogućiti ostvarivanje reparacija i svim civilnim žrtvama rata koje trenutno ovim aktom nisu obuhvaćane, a to su: izbjeglice, povratnici te civili stradali od strane pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane na području teritorija države Bosne i Hercegovine) Vremenski determinirano ograničenje kao karakteristiku civilne žrtva rata trebalo bi maknuti ili korigirati imajući u vidu da su stradanja i posljedice ratnih zbivanja građani snosili i nakon lipnja 1996.g., odnosno godinu dana nakon kako predlagatelj navodi, primjerice stradavanjem od nagaznih mina, a koja su također rezultat ratnog djelovanja. Konačno, potrebno je da predlagatelj, Vlada te Sabor prepoznaju i potrebu donošenja Nacionalne strategije za provedbu mehanizama tranzicijske pravde i pratećeg Akcijskog plana kako bi ostvarenje prava žrtava u cijelosti dobilo svoju unaprijed strukturiranu te razrađenu provedbu koja bi poslužila i kao cjeloviti okvir iskrene političke želje najodgovornijih za ostvarenjem mira te pomirenja. | Nije prihvaćen | Radi se o Zakonu koji donosi Hrvatski sabor odnosno Zakonu RH-e i koji po svojoj naravi ne može djelovati eksteritorijalno. Prava po Nacrtu prijedloga zakona ostvaruju državljani Republike Hrvatske, a strani državljani pod uvjetima propisanim u članku 2. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona. |
| 4 | Vesna Teršelič | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Poštovani, U Documenti prije svega pozdravljamo otvaranje javne rasprave i nadamo se skorom donošenju Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Pitamo se je li nakon usvajanja Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu koji je stupio na snagu 18.6.2015. i prosvjeda branitelja okupljenih u šatoru na Savskoj, trebalo proći više od pet godina do objelodanjivanja ovog prijedloga. Na žalost zbog posljedica rata i narušenog zdravlja, puno civila koji su se borili za status svih stradalih više nisu među nama. Pravo na zaštitu civilnih žrtava rata definirano je s slijedećim temeljnim zakonima: Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji omogućava ostvarenje određenih socijalnih prava civilnim invalidima rata te bliskim srodnicima poginulih ili nestalih civila, Zakonom o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu koji omogućava ostvarenje prava žrtvama seksualnog nasilja, Zakonom o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija koji omogućava naknade štete oštećenicima te Zakonom o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, ali i Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela. Na međunarodnom planu, pored brojnih međunarodno pravnih zaštitnih mehanizama, iznimno je važno donošenje Rezolucije temeljna načela i smjernice o pravu na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava. Pored toga, Vijeće za ljudska prava UN-a ustanovilo je poziciju Posebnog/e izvjestitelja/ice za promociju istine, pravde, obeštećenja i garancije neponavljanja. Usprkos postojećim zakonskim rješenjima, ali i nedostatno učinkovitom, nezavisnom i transparentom radu pravosuđa i državnih institucija, mnogi su i danas, godinama nakon završetka rata obespravljeni, a puno ostvarenje mira, demokracije i vladavine prava daleko je ispred nas. Više od 29 godina od početka rata tek manji dio njih imaju status civilne žrtve rata i time ostvaruju pripadajuća socijalna prava (invalidnina, opskrbnina, tuđa njega i pomoć u kući i sl.), a ne postoje čak ni ozbiljniji pokušaji statističke analize i evidencije civilnih žrtava rata. Većina stradalnika nema informaciju o pravima i mogućnostima ostvarivanja socijalnih prava. Članovi obitelji ubijenih i nestalih još uvijek čekaju na procesuiranje zločina počinjenih u ratu. Mada prijedlog uključuje veći dio skupina koje do sada nisu mogle ostvariti status civilnog stradalnika želimo naglasiti da nisu uključene sve žrtve koje su pojedinačno ili unutar skupine pretrpjele određenu štetu. Prema smjernicama Ujedinjenih naroda štetom se nazivaju fizičke i mentalne povrede, emotivna patnja, materijalni gubici ili druge ozbiljne povrede njihovih prava putem akata ili propusta koji predstavljaju teška kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima ili ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava. Pojam žrtve uključuje i članove uže obitelji ili štićenike neposredne žrtve i osobe koje su pretrpjele štetu u nastojanju da pomognu žrtvama u nevolji ili da spriječe njihovu viktimizaciju. Pošto nisu uključene sve žrtve mučenja i žrtve lišene slobode predlažemo i razmatranje prava državljana RH koji su stradali u logorima na cijelom području bivše Jugoslavije. Ovo je prilika za priznanje patnje svih zatočenike bez obzira jesu li bili žrtve torture u logorima Manjača ili Heliodromu u Bosni i Hercegovini, logoru Stajićevo ili Sremska Mitrovica u Srbiji, logoru Morinj u Crnoj Gori i brojnim drugim pritvorima, zatvorima i logorima. Kako su Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji je stupio na snagu 14. prosinca 2017. uređena prava iz mirovinskog osiguranja pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (u daljnjem tekstu: HVO) i članova njihovih obitelji bilo bi dobro razmotriti da i ovaj zakon statusom i pravima obuhvati žrtve zlostavljanja u zatvorima, pritvorima, logorima, pod ingerencijom HVO-a, a koji su danas državljani RH. Postavljamo i pitanje prava civila stradalih nakon 30. lipnja 1996., koji su bili izloženi nasilju i pljački uslijed čega su neki i usmrćeni, primjerice u Istočnoj Slavoniji koja nije integrirana u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske do 15. siječnja 1998. U Zakon nisu uključene, ni izbjeglice, interno raseljena lica/prognanici i povratnici. U brojnim slučajevima nisu uspjeli ostvariti pravo na obnovu u ratu razrušenih kuća na područjima gdje su se odvijale ratne operacije pa predlažemo i razmatranje priznavanja njihovih prava, ukoliko nisu ostvarili pravo na obnovu po drugom zakonu. Upozoravamo i na neriješeno pitanje nakanada šteta za uništenu imovinu terorostičkim terorističkim aktima počinjenima u razdoblju 1991. - 1995. po, do danas nepoznatim počiniteljima koji su postavljanjem eksplozivnih naprava ili paljenjem uništili ili oštetili velik broj objekata ( obiteljskih kuća, vikend objekata, poslovnih prostora, gospodarskih objekata, tovilišta sa stokom, osobnih i teretnih vozila, poljoprivredne mehanizacije i dr.) hrvatskih građana u područjima na kojima se nisu odvijale ratne operacije. Problematika civilnih žrtava rata jedna je od najozbiljnijih nepravdi hrvatskoga društva. Unatoč velikom broju društvenih problema i marginaliziranih društvenih skupina, ova je skupina osobito marginalizirana s obzirom na visoke brojke i nanesenu štetu. Žrtve traže priznanje patnje. Mnogi od njih imaju duboku i dugotrajnu potrebu za psihosocijalnom podrškom. Većina preživjelih treba društvenu solidarnost. Trebaju moralno i materijalno obeštećenje. Odavanje počasti žrtvama rata te osiguranje satisfakcije, minimum su prava i standarda koji zemlja stradalnika treba osigurati svojim građanima. Naposljetku, radi se o nužnom civilizacijskom iskoraku. Hrvatska ne treba propustiti ovu priliku za osiguranje odgovarajućih kompenzacija i razvijanje reparacijskog mehanizma za civilne žrtve rata. Upozoravamo da je u dobivanju statusa prema sadašnjem Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata prepreka često bila nedostatak pisane dokumentacije. Trebalo bi omogućiti dokazivanje činjeničnog stanja ne samo javnom ispravom nego i drugim sredtstvima (ispravama, saslušanjem svjedoka, pribavljanjem mišljenja vještaka, očevidom...). Također, ne bi trebalo propustiti priliku za unaprjeđenje sustava psihosocijalne podrške žrtvama. Trebalo bi predložiti sustavnu podršku podnositeljima zahtjeva za status civilne žrtve rata, kroz osnaživanje mreže besplatne pravne pomoći. S poštovanjem, Vesna Teršelič Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću | Djelomično prihvaćen | Odredbe o psihosocijalnoj pomoći i primarnoj pravnoj pomoći civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata biti će ugrađene u Nacrt prijedloga Zakona. Dalje, radi se o Zakonu koji donosi Hrvatski sabor odnosno o Zakonu RH i koji po svojoj naravi ne može djelovati eksteritorijalno. Prava po Nacrtu prijedloga zakona ostvaruju državljani Republike Hrvatske, a strani državljani pod uvjetima propisanim u članku 2. stavku 2. NPZ. Izbjeglice, prognanici, raseljene osobe, povratnici i naknada štete njihove imovine nisu predmet ovoga Zakona. |
| 5 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Poštovani, Vezano uz Nacrt prijedloga Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (dalje u tekstu: Nacrt), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova svakako pohvaljuje donošenje navedenog zakona te daje svoje mišljenje kako slijedi u nastavku. Naime primjedba Pravobraniteljice odnosi se na odredbu članka 22.st.1.toč.1. Nacrta koja glasi: „(1) Nesposobnima za privređivanje prema ovom Zakonu smatraju se: 1.žena kad navrši 40 godina života ili muškarac kad navrši 50 godina života odnosno za mlađe osobe kod kojih se utvrdi nesposobnost za privređivanje koju utvrđuje tijelo vještačenja iz članka 75. ovoga Zakona, a prema kriterijima medicinske znanosti imajući u vidu zanimanje i godine života.“ Navedena odredba je u uskoj vezi sa člankom 21.st.1.toč.1. Nacrta prema kojem osobe (bračni/izvanbračni drug), bez obzira na spol, stječu pravo na obiteljsku invalidninu kada navrše 50 godina odnosno ranije ako su nesposobni za privređivanje. Dakle vidljivo je da se kod određivanja nesposobnosti za privređivanje, a time i stjecanja prava na obiteljsku invalidninu, određuje različita životna dob za žene (navršenih 40 godina života) i muškarce (navršenih 50 godina života) pa se postavlja pitanje povrede načela ravnopravnosti spolova. S tim u vezi, svakako bi trebalo imati u vidu kako je ranije važeći Zakon o mirovinskom osiguranju sadržavao odredbe koje su propisivale različitu životnu dob žena i muškaraca prilikom odlaska u mirovinu, a radi čega je Ustavni sud Republike Hrvatske dana 18. travnja 2007. godine, svojom Odlukom broj U-I-1152/2000, U-I-1814/2001, U-I-1478/2004, U-I-3137/2004 i U-I-3760/2005 (Narodne novine, br. 43/07), utvrdio neustavnost odredaba tada važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04 i 92/05), prema kojima su muškarci i žene mogli ostvariti pravo na mirovinu pod različitim uvjetima starosne dobi. U navedenoj odluci Ustavni sud RH je ukinuo osporene članke tadašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju zbog njihove nesuglasnosti s člancima 3. i 14. Ustava RH. Dakle došlo je od izjednačavanja uvjeta za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja s obzirom na spol (takav je i važeći Zakon o mirovinskom osiguranju). Naime, Ustav Republike Hrvatske u članku 3. kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava navodi ravnopravnost spolova. U čl.14.st.1. Ustava RH propisano je slijedeće: „Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.“ Nadalje, Pravobraniteljica ukazuje i kako se Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce (st.1.). Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata (čl.5.). Prema čl.6. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova, diskriminacija na temelju spola označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, obrazovnom, socijalnom, kulturnom, građanskom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena. Pravobraniteljica ističe kako je Zakon o ravnopravnosti spolova organski zakon kojim se provodi ustavno jamstvo jednakosti žena i muškaraca. Na temelju članka 4. Zakona, njegove odredbe ne smiju se tumačiti niti primjenjivati na način koji bi ograničio ili umanjio sadržaj jamstava o ravnopravnosti spolova koja izviru iz općih pravila međunarodnog prava, pravne stečevine Europske zajednice, te Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga bi svakako navedenu odredbu čl.22.st.1.toč.1. Nacrta trebalo još jednom preispitati i to s aspekta povrede načela ravnopravnosti spolova prilikom ostvarivanja prava na obiteljsku invalidninu. Pored navedenog, Pravobraniteljica želi ukazati i na odredbu čl.6.st.1. Nacrta koji govori o članovima obitelji te propisuje: „1) Članovima obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni ili izvanbračni drug i djeca (članovi uže obitelji) te roditelji (članovi šire obitelji).“ Dakle, iz navedenog proizlazi kako su životni i neformalni životni partneri izostavljeni iz definicije obitelji te, kao takvi, ne mogu ostvarivati niti prava koja prema tom Zakonu mogu ostvarivati bračni i izvanbračni drug. S tim u vezi, Pravobraniteljica je svjesna kako se Zakon primjenjuje, osim na civilne osobe koje su poginule, umrle ili su nestale u Domovinskom ratu - a koje nisu mogle biti u životnom i neformalnom životnom partnerstvu obzirom na tadašnje važeće zakonodavstvo (Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola donesen je 2014. godine) – i na civilne invalide iz Domovinskog rata koji su živi i koji stoga mogu sklapati životno i neformalno životno partnerstvo, sukladno važećem Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola. Također, Pravobraniteljica je svjesna kako i prava koja pripadaju civilnim invalidima iz Domovinskog rata su osobne prirode odnosno neprenosiva (sukladno čl.66.st.1., „U slučaju smrti korisnika prava iz ovoga Zakona prestanak prava utvrđuje se zaključno sa zadnjim danom u mjesecu u kojem je korisnik umro“), radi čega definicija člana obitelji ne bi bila od značaja (nikakva prava u tom slučaju nemaju niti bračni i izvanbračni drug). Međutim, Pravobraniteljica ipak želi na načelnoj razini ukazati na predmetnu problematiku (životnih i neformalnih životnih partnera kao članova obitelji) imajući u vidu širi preventivni kontekst, a koji proizlazi iz odredbe čl. 6. Zakona o ravnopravnosti spolova prema kojem je zabranjena diskriminacija temeljem spolne orijentacije. Također, i čl.6.st.3. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/14, 98/19) propisuje: „Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.“ Stoga bi svakako trebalo imati u vidu i navedeno, a kako u budućoj primjeni Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata ne bi dolazilo do potencijalnih diskriminirajućih situacija na štetu životnih i neformalnih životnih partnera, posebice ukoliko se navedenim Zakonom u buduće budu civilnim invalidima priznavala i određena druga prava (koja će biti prenosiva na bračne i izvanbračne drugove). S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. | Djelomično prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno naveden, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. Prijedlog u svezi izjednačavanja godina u čl. 22. se prihvaća. |
| 6 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Civilne žrtve rata, čiji broj još nije službeno utvrđen, no prema podacima organizacija civilnog društva procjenjuje se da ih je je između 4.000 i 8.000, do sada u RH nisu imale zasluženu pažnju, a postojeći mehanizmi obeštećenja i podrške nisu obuhvatili sve kategorije stradalnika. Osobe koje su proživjele nasilje imaju pravo na pravdu, podršku i poštovanje društva, na pravičnu i adekvatnu kompenzaciju za pretrpljene strahote, psihološku, medicinsku i pravnu pomoć, a ponajviše pravo na društveno priznanje patnje, pogotovo ako se ima na umu da počinitelji zločina uglavnom nisu kazneno odgovarali. Civilni stradalnici i 20-ak godina nakon Domovinskog rata nisu uopće ili nisu na zadovoljavajući način riješili svoj status i pripadajuća prava. Ovako stanje ne iznenađuje s obzirom da je Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kojim su trenutačno regulirana prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata do sada mijenjan 12 puta, no nije uspio obuhvatiti sve kategorije ratnih stradalnika, niti zadovoljiti njihove potrebe i očekivanja, radi čega podržavamo donošenje novog, sveobuhvatnog zakona, na čiju smo potrebu donošenja kontinuirano upozoravali proteklih godina kroz preporuke u godišnjim izviješćima. Sveobuhvatno rješavanje pitanja civilnih žrtava rata treba biti u skladu s temeljnim načelima i smjernicama o pravu na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja međunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava UN-a te Rezolucijom Opće skupštine UN-a koja se odnosi na kompenzaciju, restituciju, rehabilitaciju, rješavanje sudbine nestalih, simboličke reparacije i garanciju neponavljanja zločina. Uvažavajući činjenicu da se ovim zakonom nastoje iznaći sveobuhvatna i dugoročno održiva rješenja, kao i činjenicu da se pučka pravobraniteljica kontinuirano zalaže za zaštitu i promicanje prava civilnih žrtava, smatramo potrebnim naglasiti da se pri izradi Konačnog prijedloga Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata s osobitom pozornošću razmotre svi prijedlozi zainteresirane javnosti, a osobito stradalničkih organizacija civilnog društva da bi se zakonom doista, u odnosu na sve stradalnike, konačno riješili svi izazovi nastali u vremenu tijekom i nakon Domovinskog rata. Naime, odgovori na nasljeđe prošlosti, reparacije žrtvama, briga za one koji su direktno pretrpjeli, ili i danas trpe posljedice rata i ratnih zločina, kažnjavanje odgovornih za počinjene zločine trebaju biti trajni izazov iz kojeg treba izvući poruke o vrijednosti ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Zoran Vranjican | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | U Članku 1. navodi se više mitomanskih nacionalističkih ideoloških fraza kojima nije mjesto u ozbiljnom zakonu. Osim toga taj članak je u suprotnosti s Ustavom u kojemu se (u: I Izvorišne osnove) navodi više temelja Republike Hrvatske. U točki b) članka 1. navodi se da su "hrvatski branitelji poštovali najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava". Neki nesumnjivo jesu, ali činjenica je da nisu svi, pa nije jasno zašto se ta pogrešna konstatacija tamo našla i koja joj je svrha. Svrha zakona nije da u svojim člancima propisuje arbitrarne ideološke postulate ili povijesne istine oko kojih među povjesničarima, političarima, ili u društvu općenito ionako ne postoji konsenzus, osim ako nije namjera da se tim upitnim i problematičnim postavkama opravdavaju pojkedine odredbe zakona, što vjerujem da ipak nije slučaj. | Primljeno na znanje | Članak 1. u skladu je s Deklaracijom o Domovinskom ratu koju je donio Hrvatski sabor i koja se na snazi. |
| 8 | IGOR DUH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Poštovani, 1. U Zakonu se ne spominje stambeno zbrinjavanje? Iz svog slučaja, maloljetni sam civilni stradalnik Domovinskog rata, Hrvatski Branitelj, Dragovoljac maloljetnik. Može li se tada uzeti u obzir da se stavke iz Zakona o Hrvatskim Braniteljima kombiniraju sa stavkama ovog zakona, te povećaju prava takvih pojedinaca kao ja, te eventualno omogući veća naknada i stambeno zbrinjavanje? 2. Može li tko staviti članak u zakon, na koji način, ako osoba Civilni stradalnik Domovinskog rata i Branitelj Domovinskog rata imaju posljedice, te pogoršanje zdravstvenog stanja, na koju komisiju spadaju? Da li će ti ljudi spadati na komisiju za Branitelje i invalide Domovinskog rata ili pod komisiju za Civilne invalide Domovinskog rata? Ako je ista komisija, na koji segment će se to rješenje odnositi? 3. U članku 35/4 i čl. 40/3, "oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba." Trebalo bi pojasniti, ako ste vlasnik motornog vozila, kakvo je to vozilo koje služi podmirenju osnovnih životnih potreba. Ista stvar je u Zakonu o Hrvatskim braniteljima i radi takve stvari, ljudi ne mogu ostvariti prava jer svako tumači taj stavak kako njemu odgovara, i u svim slučajevima tvrde da nemate pravo na ništa jer posjedujete motorno vozilo. Motorno vozilo nije nikakav luksuz i svi ga imaju za osnovne životne potrebe. | Djelomično prihvaćen | 1. Stambeno zbrinjavanje nije moguće ugraditi u Zakon, jer bi to iziskivalo znatno povećanje sredstava za provedbu Zakona, a što bi u ovome trenutku zaustavilo postupak donošenja Zakona. 2. Navedeni problem je propisan člankom 12. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona, a detaljnije će biti razrađen Pravilnikom iz članka 11. stavka 2. NPZ-a. 3. Pitanje koje navodite rješava se Pravilnikom iz članka 38. NPZ-a. |
| 9 | Akica Jozić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | Potpuno se slažem sa člankom 3c u kojemu stoji: c)Ostala prava: 4.pravo na besplatne udžbenike 5.pravo na stipendiju 6.prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove Držim da se ovim pravom iskazuje civilizacijski iskorak prema djeci civilnih žrtava u pozitivnom smislu. Naime, roditelj civilni stradalnik često zbog invalidnosti nema dostatnih sredstava za školovanje djece, za kupnju udžbenika, smještaj u đačke i studentske domove te je u neravnopravnom položaju u odnosu na djecu branitelja. Ovim im se koliko – toliko omogućuje da u odgoju i školovanju budu ravnopravni i jednaki u šansama s ostalom djecom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA | U mnogim člancima PZ o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata nije usaglašen sa organskim Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je ZŽP koji u članku 2. definiše da su osobe istog spola, koje sklope životno partnerstvo, u obiteljskoj zajednici! U Pripćenju ustavnog suda RH, o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka, navedeno je i sledeće: "Ustavni sud na kraju smatra potrebnim istaknuti sljedeće: eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva." U presudi Schalk i Kopf protiv Austrije (2010.), ESLJP je prvi put priznao da stabilne veze kohabitacije istospolnih parova potpadaju pod pojam ”obiteljskog života” u smislu članka 8. Konvencije. To je otvorilo mogućnost da se sudskim pravorijekom utvrdi kako su istospolni parovi diskriminirani po spolu u svom pravu na poštovanje osobnog i obiteljskog života (članak 14. u vezi s člankom 8. Konvencije). U svim člancima neophodno je navesti i životne partnere kako PZ ne bi bio neustavan. | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 11 | Milan Drača | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Pored niže iznijetog predlažem u članku 48. u stavku 2. dodati podstavak kojim bi se omogućilo i osobama koje su zaposlene na određeno vrijeme da se mogu pozvati na pravo prednosti pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme i u slučaju da se radi o radnom mjestu za koje je propisan isti stupanj obrazovanja kao i za mjesto na kojem su zaposlene. Nastavno na navedeno, ukazala bi se potreba usklađenja odredbe čl. 49. st. 4. u slučaju prihvaćanja spomenute izmjene. Nadalje, predlažem dopunu čl. 48. st. 12. (novi st. 13.) kako osobe koje su zaposlene na mandatnim radnim mjestima ne bi bile u diskriminirajućem položaju; ukoliko dobro iščitavam odredbe ovog zakona kao i Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji niti jedan ravnatelj, direktor i sl. za čijeg mandata se raspisuje natječaj za (re)izbor nije u mogućnosti pozvati se na pravo prednosti pri zapošljavanju jer je u tom trenutku zaposlen na radnom mjestu koje odgovara njegovoj stučnoj spremi slijedom čega predlažem da se odredbe ovog zakona (a što bi valjalo primijeniti i u nekim budućim izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji) ne odnose na zapošljavanje (izbor) na tim radnim mjestima. (vidjeti komentar uz naznačene članke) | Nije prihvaćen | Intencija ove odredbe Zakona je propisati pravo na prednost pri zapošljavanju prvenstveno nezaposlenim osobama. |
| 12 | Zajedničko vijeće općina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Slažemo se s prijedlogom Srpskog narodnog vijeća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | Milan Drača | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prilikom javnog e-Savjetovanja vezano uz donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji od strane više zainteresiranih strana iznijete su primjedbe i prijedlozi vezano uz propisivanje prava prednosti pri zapošljavanju. S obzirom da ovaj zakon pretpostavke za ostvarenje prava prednosti pri zapošljavanju u nekim pojedinostima preciznije određuje, što je za pohvalu, u odnosu na odredbe spomenutog zakona a one, nazovimo ih "problematične" su praktično neizmijenjene prenijete iz istog koristim priliku pa za potrebe ovog savjetovanja citiram najrelevantniju opasku iz naznačenog savjetovanja: " Ured pučke pravobraniteljice 18.07.2017 13:18 0 0 Pravo prednosti pri zapošljavanju do sada je bilo jako teško ostvariti. Zakonske odredbe ne primjenjuju se dosljedno, a ovlaštenici prava niti poslodavci nisu dovoljno educirani o njihovim zakonskim pravima i obavezama. Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezni su prilikom zapošljavanja službenika i namještenika dati prednost nezaposlenom hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ako ispunjava tražene uvjete iz natječaja, a prednost u odnosu na ostale kandidate ima samo pod jednakim uvjetima, što često branitelje dovodi u zabludu. Zbog toga, potrebno je preciznije odrediti što se smatra jednakim uvjetima, a selekcijske procese standardizirati i učiniti transparentnijim i objektivnijim, radi smanjenja mogućnosti manipuliranja rezultata testiranja/intervjua. Osim toga, treba predvidjeti primjerene i odvraćujuće sankcije za kršenje ovog prava." Odgovor je bio sljedeći: "Za preciznije određenje ovoga pojma nema potrebe, obzirom je sudska praksa popunila ovu pravnu prazninu." Kako sam upravo prošao postupak javnog natječaja, pozvao se na pravo prednosti, podnio zahtjev za nadzor i u drugom stupnju sam odbijen - upravni spor je pokrenut; s malim izgledima za uspjeh, a da se osjećam dobro namagarčen, primjerenije rečeno - ponižen, ovdje iznosim svoj stav kao i prijedlog izmjene članaka 48. ovog prijedloga (dopunom, novi stavak 4.,vidjeti komentar na čl. 48.). Sve u svrhu preveniranja da se drugim ljudima ne dogode slična bolna iskustva. Uz dužno poštovanje, gore citiran odgovor na primjedbu Ureda Pučke pravobraniteljice smatram neprimjerenim, U zemlji kontinentalnog prava sudska praksa je tek orijentir, a kako je navedeno postoji pravni vakuum koji je s istom popunjavan. S obzirom na činjenicu da postoji određena sudska praksa nema razloga da se uočeno kroz istu ne kodificira - višestruka je korist. Ono što je jasno definirano zakonom, vidljivo je svakom, otklanja nedorečenost i nesigurnost, i smanjuje pritisak na institucije i nepotrebno trošenje resursa - povećava se ekonomičnost u svakom pogledu. Meritum mog prijedloga je da se uvažavajući činjenicu da posebni zakoni propisuju postupak prijema u službu iz članka 47., u članku 48. koji se odnosi na javne ustanove i poduzeća (i dr.) propiše postupak u dijelu kako ga navodim ili i detaljnije što bi trebalo rezultirati time da potencijalni kandidati s pravom prednosti jasno znaju imaju li uopće šanse da svoje statusno pravo konzumiraju ili ne kao i smanjenjem manipulacije koja je na terenu više nego prisutna. Jasno je da se gotovo svaki zakon da izigrati pa i ovdje će biti moguće elegantno zaobići smisao odredbe tog novog stavka 4. (ukoliko prihvatite prijedlog i ugradite ga) a da se formalno ispoštuju, ali ne baš ovako (nije primjereno napisati kako je bilo u mom slučaju pa ispuštam). Uvijek netko iz povjerenstva može ili povjerenstvo pod pritiskom nekom dati trideset pitanja da ih nauči napamet i drugi kandidati sigurno neće odgovoriti jednako dobro prilikom pisanog testiranja, ali to je barem prema vani izvan arbitrarnog, diskrecijskog prava i ove sramote koja se dogodila meni. A famozni intervju ne može niti smije imati prevagu nad stečenim znanjem koje dokazujete ispravama neutralnih državnih ili od države priznatih obrazovnih ustanova, pokazanim znanjem na pisanom testu i/ili provjeri praktičnog rada i životopisa koji "priča umjesto vas". Razgovor je - dojam, odnosno skup dojmova. | Nije prihvaćen | Ustavom Republike Hrvatske propisano je da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Budući da svi zakoni moraju biti u skladu Ustavom, ne može se ići u šire tumačenje pojma "pod jednakim uvjetima" kojim bi se izlazilo izvan okvira tog pojma. "Pod jednakim uvjetima" znači da osoba iz stavka 1. članaka 47. i 48. Zakona ima prednost pri zapošljavanju, u odnosu na ostale kandidate, samo ako je na provjeri stručnih znanja, sposobnosti i vještina te razgovoru ostvarila jednak broj bodova kao najbolje ocijenjen kandidat. Način i postupak na koji će pojedine pravne osobe provoditi navedene provjere i ocjenjivanja ne može biti predmet ovoga Zakona. |
| 14 | Srpsko narodno vijeće | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Vezano za viktimološki aspekt, pretrpljene posljedice i štetu, smatramo da je bolje koristiti izraz civilna žrtva. Urediti zakonski tekst na način da niti jedna žrtva, koja ne ulazi u pojam stradalnika, ne bude izostavljena Izvor definicije stradalnik: Zakon o hrvatskim braniteljima: Osoba koja ima status stradalnika rata (dijete, udovac/ica i roditelj smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata i/ili njegovo dijete, ratni i civilni invalid rata, dijete civilnog invalida Domovinskog rata, dijete poginulog, umrlog ili nestaloga ratnog i civilnog invalida rata). | Nije prihvaćen | S obzirom da je ovo dio procesa uređenja svih stradalnika rata, a započet donošenjem Zakona o hrvatskom braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a u kojem se koristi izraz stradalnik, radi ujednačenosti izraza, i u ovom Zakonu koristi se izraz stradalnik. |
| 15 | Srpsko narodno vijeće | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA, III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA | U uvodnom dijelu ocjene stanja radi boljeg sagledavanja potrebe novog zakona, trebalo bi dati statistike trenutno registriranih civilnih invalida koji ostvaruju prava, te obiteljskih invalidnina, kao i broj do sada pristiglih zahtjeva, odbijenih radi problema dokazivanja, propuštanja rokova i sl. Prema starim podacima zdravstvenih ustanova iz 1999. godine u RH za vrijeme rata poginulo je 9.533 osoba, od kojih 4.137 civila (43,3%), ranjeno 33.943 osobe, od kojih 9.816 civila. Prema podacima iz 2013, status civilnih invalida iz Domovinskog rata ostvarilo je 2.306 osoba. 349 korisnika obiteljske invalidnine iza civilne žrtve rata. | Djelomično prihvaćen | U nenormativnom dijelu dodat će se podaci o trenutnom broju korisnika prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. |
| 16 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 1. | Budući da je Deklaracija o Domovinskom ratu politički dokument i deklaracija, predlažemo izmijenu formulacije Čl. 1. koja je usklađena s Ustavom Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Prema Čl. 15. Ustava RH, Republika Hrvatska "jamči (...) ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina" koji zajedno s hrvatskim narodom čine hrvatsko društvo. Prema tome, hrvatsko društvo čine uz hrvatski narod i sve priznate nacionalne manjine, a koje su državaljani Republike Hrvatske. Budući da je Republika Hrvatska u međunarodnoj zajednica prepoznata kao država koja ima izrazito visoku zakonsku zaštitu nacionalnih manjina, apeliramo na korištenje inkluzivnog jezika kako bi se uvažila nacionalna raznolikost koja čini hrvatsko društvo. Uz to, predlažemo usklađivanje Zakona s najvišim međunarodnim standardima i definicijama važećeg humanitarnog prava, a to su Ženevske konvencije i dopunski protokoli, a posebno Konvencija o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata te Dopunski protokol I. Takav pravni temelj sazdan na Ustavu RH te važećim međunarodnim humanitarnopravnim konvencijama ujedno povećava legitimitet ovog Zakona i izbjegava utemeljenje istog na političkoj deklaraciji bez pravne težine. | Primljeno na znanje | Zakonom je omogućeno ostvarivanje prava bez obzira na nacionalnu pripadnost. |
| 17 | Inicijativa mladih za ljudska prava | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 1. | Kako predlagatelj ne bi izuzeo određenu skupinu civilnih žrtava iz primjene ovog zakona važno je da se kao vrijednosti navedu i pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju s kojim je suradnja regulirana ustavnim zakonom a koje obuhvaćaju i civile stradale od strane pripadnika hrvatskih snaga. | Nije prihvaćen | Navođenje presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ne može biti predmet ovoga Zakona, niti u njegovoj preambuli. |
| 18 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. | Predlažemo dodatak: c) točka br. 13. "pravo na psihosocijalnu pomoć i podršku"; točka br. 14. "ostala prava: naknada troškova za sudske predmete članova obitelji nestalih, ubijenih i stradalih civila u proteklom ratu vođenih u svrhu utvrđivanja statusa civilnih žrtava rata prije donošenja ovoga zakona". | Djelomično prihvaćen | Pravo na psihosocijalnu i primarnu pravnu pomoć će se ugraditi u Zakon. Pravo na sekundarnu pravnu pomoć ostvaruje se sukladno općem propisu, odnosno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, 80/11, 34/12, 98/19) |
| 19 | Vesna Teršelič | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. | Dodati: - Prednost pri stambenom zbrinjavanju - Pravo na obnovu ukoliko nije ostvarena drugim zakonom na područjima na kojima su se odvijale ratne operacije - Pravo na nakanadu štete za uništenu imovinu terorostičkim terorističkim aktima počinjenima u razdoblju 1991. - 1995. po, do danas nepoznatim počiniteljima koji su postavljanjem eksplozivnih naprava ili paljenjem uništili ili oštetili velik broj objekata hrvatskih građana u područjima na kojima se nisu odvijale ratne operacije. - Povrat ili naknadu parničnih troškova civilnim žrtvama koje su izgubile parnice u postupcima protiv RH temeljem Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme domovinskog rata, zbog povrede prava članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, u pogledu prava podnositelja zahtjeva na pristup sudu. Brojne žrtve koje su pokrenule sudski postupak za naknadu nematerijalne štete zbog smrti bliske osobe, istu nisu ostvarile, platile su visoke parnične troškove. U presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu CINDRIĆ i BEŠLIĆ PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE (Zahtjev br. 72152/13) sud traži "razuman odnos razmjernosti upotrebljenih sredstva i cilja koji se nastoji postići" i "priznaje da bi se nalog podnositeljima zahtjeva da plate troškove zastupanja države mogao tumačiti kao ograničenje koje narušava pravo na pristup sudu" te istiće povredu "članka 6. stavka 1. Konvencije u pogledu prava podnositelja zahtjeva na pristup sudu" i određuje iznos koji "tužena država treba splatiti podnositeljima zahtjeva solidarno, na ime neimovinske štete; na ime imovinske štete i na ime troškova i izdataka". U duhu te presude prijedlog Zakona bi trebalo omogućiti podnošenje zahtjeva zbog povrede prava podnositelja zahtjeva na pristup sudu. | Nije prihvaćen | U postupku donošenja propisa kojima se uređuje stambeno zbrinjavanje prema općim propisima, Ministartsvo hrvatskih branitelja će predložiti nadležnim tijelima ostvarivanje prednosti za civilne stradalnike iz Domovinskog rata. Ostala navedena prava nisu predmet ovoga Zakona, već drugih pozitivnih propisa RH. |
| 20 | Općina Majur | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. | Potrebno je proširiti prava Civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i na slijedeće: 1. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za sve civilne osobe poginule ili nestale u Domovinskom ratu 2. Pravo na obnovu obiteljske kuće za sve civilne osobe poginule ili nestale u Domovinskom ratu koje to pravo nisu ostvarile po drugom zakonu (Navest ćemo primjer sela Kostrići gdje je izvršen genocid. Dana 15. studenog 1991. godine ubijeni su svi stanovnici sela Kostrići, njih 16, od najstarijeg Petra Bašića (93 godine) do najmlađih Tomislava i Darija Jurić, starih 2 i 5 godina. Većinom se radilo o starijim osobama, čija su djeca, već punoljetna živjela u drugim mjestima te nisu imali pravo na obnovu iza smrti roditelja. Kao nasljednici, naslijedili su zgarišta obiteljskih kuća, a nisu pronašli niti kosti svojih najmilijih. Od 16 osoba ubijenih u selu, nakon Domovinskog rata obnovu su ostvarile samo dvije obitelji. Danas je selo pusto i u njemu nitko ne živi. Smatramo da se takva nepravda mora ispraviti! Na ovaj način vratili bi život u Kostriće i slična mjesta. | Djelomično prihvaćen | Prvi prijedlog će se ugraditi na način da će se ostvarivanje prava na JNP omogućiti civilnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu, kojima je priznat status prema ovom Zakonu. Drugi prijedlog nije moguće riješiti ovim Zakonom, već je navedeno regulirano posebnim propisima. |
| 21 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. | U odnosu na članak 3. Nacrta prijedloga zakona kojim su određena prava koja mogu ostvariti Civilni stradalnici iz Domovinskog rata, predlažemo proširiti katalog jamčenih prava u skladu s njihovim stvarnim potrebama i to prije svega u područjima ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila, pravo na psihosocijalnu pomoć, pravo na pravnu pomoć te prava iz zdravstvenog osiguranja. Naime, smatramo da bi se u traženju modela za obeštećenje žrtava i određivanja opsega jamčenih prava zakonodavac trebao voditi načelima društvene solidarnosti i pravednosti. Civilni stradalnici iz Domovinskog rata nemaju odgovarajuću institucionalnu, psihosocijalnu, pravnu i drugu potporu iako Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i mirovnih misija. Budući da postojeći kapaciteti nisu dovoljni kako bi zadovoljili potrebe svih ciljanih skupina predlažemo u Nacrtu prijedloga zakona dodati nove članke kojima će se preciznije regulirati prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata na psihosocijalnu i pravnu pomoć. Psihosocijalna pomoć trebala bi se sastojati od individualnog psihosocijalnog savjetovanja, grupnog psihosocijalnog tretmana, mobilnih obilazaka radi redovitog praćenja stanja i potreba te žurnih obilazaka i kriznih intervencija u slučajevima suicidalnih izjava, smrti, izrazito lošeg socijalno ekonomskog, stambenog i/ili zdravstvenog stanja i biti organizira na lokalnoj odnosno županijskoj razini, stacionarno (u prostorijama već postojećih područnih jedinica i centara za psihosocijalnu pomoć) i mobilno (putem organiziranih posjeta domu i obitelji). Civilni invalidi iz Domovinskog rata, djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu bračni, odnosno izvanbračni drugovi i roditelji civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu trebali bi imati i pravo na primarnu pravnu pomoć koja bi obuhvaćala pomoć u ostvarivanju prava iz ovog zakona, i to kroz davanje općih pravnih informacija i davanje pravnih savjeta, odnosno uputa o ostvarivanja prava. Primarnu pravnu pomoć trebalo bi pružati Ministarstvo hrvatskih branitelja, područne jedinice Ministarstva, centri za psihosocijalnu pomoć i nadležno upravno tijelo županija odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, dok bi primarnu pravnu pomoć koja nije obuhvaćena ovim Zakonom i sekundarnu pravnu pomoć civilni stradalnici ostvarivali sukladno propisima kojima se uređuje ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć. Civilni stradalnici iz Domovinskog rata, imaju drugačije i specifičnije potrebe vezano uz opseg zdravstvene zaštite radi čega smo mišljenja da bi im se trebalo omogućiti obavezno zdravstveno osiguranje ukoliko isto nemaju po nekoj drugoj osnovi osiguranja utvrđenoj zakonom kojim se uređuje obvezno zdravstveno osiguranje, a koje bi obuhvaćalo i oslobađanje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Također, osim prava na obavezno zdravstveno smatramo potrebnim urediti i okvir ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda tog prava prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja. Člankom 12. Nacrta prijedloga zakona, radi ostvarivanja pripadajućih prava civilni invalidi iz Domovinskog rata razvrstani su prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina. Smatramo da bi se osobama koje imaju status civilnog invalida iz Domovinskog rata od I do III skupine trebalo omogućiti pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila u njihovu vlasništvu, a radi veće uključenosti u društvo i lakšeg i jednostavnijeg zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Način i kriterije ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila trebao bi propisati ministar pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Pravo na naknadu troška prilagodbe za civilne invalide I. do IV. supine, pravo na psihosocijalnu i primarnu pravnu pomoć će se ugraditi u Zakon. Pravo na sekundarnu pravnu pomoć ostvaruje se sukladno općem propisu, odnosnu Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (NN, 80/11, 34/12, 98/19). Člankom 7. stavkom 1. točkom 18. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju već je određeno da se na obvezno zdravstveno osiguranje prema tom Zakonu obvezno osiguravaju i stječu status osiguranika osobe s prebivalištem te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog ili civilnog invalida rata i mirnodopskog vojnog invalida, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi. U pogledu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda tog prava prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, ističemo da navedene odredbe u ovom trenutku nije moguće ugraditi u Zakon. |
| 22 | Zajedničko vijeće općina | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. | Slažemo se s prijedlogom Srpskog narodnog vijeća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. | Dodati: 13 . prednost u programima stambenog zbrinjavanja | Djelomično prihvaćen | U postupku donošenja propisa kojima se uređuje stambeno zbrinjavanje prema općim propisima, Ministartsvo hrvatskih branitelja će predložiti navedeno nadležnim tijelima. |
| 24 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. | Predlažemo potpuno brisanje stavka 1. ovog članka budući da niže navedeni članci ovog zakona isključuju osobe koje ne mogu ostvariti prava utvrđena ovim zakonom. Uz to, formulacija "pripadnici, pomagači ili suradnici" izuzetno je široka i nedovoljno definirana što otvara prostor za neusklađeno i/ili pogrešno tumačenje ove odredbe kao i malverzacije. Također, upozoravamo na poštivanje obveza preuzetih potpisivanjem Temeljnog sporazuma o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te Zakona o općem oprostu. Za kraj, tražimo brisanje dijela rečenice "kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja" jer je diskriminirajuća i time u sukobu s odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), a koji sukladno čl. 1. uređuje zaštitu od diskriminacije, između ostalog, i na osnovi socijalnog podrijetla te bračnog ili obiteljskog statusa. Uz to, budući da je Republika Hrvatska, između ostalog, ratificirala Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te druge relevantne međunarodne ugovore poput Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Ugovora o Eurospkoj uniji i dr., načelo antidiskriminacije sadržano u svim međunarodnim dokumentima ratifikacijom postalo je i jedno od temeljnih načela hrvatskog zakonodavstva. | Nije prihvaćen | S obzirom na temeljne vrednote od kojih polazi ovaj Zakon propisane člankom 1. Zakona, u ovoj odredbi se propisuju zapreke za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona za sve pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi. |
| 25 | Inicijativa mladih za ljudska prava | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. | Dodati: Kaznena djela iz Glave 2. Kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva: genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. |
| 26 | igor baruškin | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. | Prava ne mogu ostvariti niti pripadnici,pomagači neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su amnestirani sukladno Zakonu o općem oprostu.Činjenica se dokazuje podacima iz evidencije ministarstva pravosuđa. | Nije prihvaćen | S obzirom na temeljne vrednote od kojih polazi ovaj Zakon propisane člankom 1. Zakona, u ovoj odredbi se propisuju zapreke za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona za SVE pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, neovisno o tome jesu li ili nisu obuhvaćeni Zakonom o općem oprostu. Status civilnog invalida utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 11. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om. |
| 27 | Nataša Šantić | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. | Kako će se utvrditi tko su bili pripadnici, pomagači i suradnici neprijateljskih snaga? To treba precizirati. Iako svi jako dobro znamo tko su bili navedeni. Predlažem da svatko tko traži status mora dostaviti potvrdu lokalne samouprave, da se utvrdi iz predmeta o aboliciji, iz dosjea, da ne kažem iz izjava svjedoka. Zna se točno tko je bio na kojoj strani, gdje i kada. Mislim da će ovdje najlošije proći prave civilne žrtve, a agresori će ponovno "profitirati" i rugati se ovoj napaćenoj i krvlju natopljenoj zemlji! | Nije prihvaćen | Status civilnog invalida utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 11. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om. |
| 28 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. | U odnosu na članak 5. stavak 1. točka 1. Nacrta prijedloga zakona kojim je određeno da prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, smatramo potrebnim preciznije odrediti pojmove pomagača ili suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, kao i u kojem postupku i temeljem kakve odluke će se utvrditi da je neka osoba bila pomagač ili suradnik neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koje su sudjelovale u oružanoj agresiji na Hrvatsku, kako bi se izbjeglo arbitriranje pri odlučivanju i ocjeni dokaza od strane nadležnog tijela koja će odlučivati o ovim pitanjima. | Nije prihvaćen | Status civilnog invalida utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 11. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om. |
| 29 | Zajedničko vijeće općina | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 5. | Sam prijedlog zakonske odredbe je vrlo širok i određuje pripadnike, pomagače i suradnike neprijateljskih vojnih ili paravojnih postrojbi. Dakle, ne samo pripadnike, već i pomagače i suradnike što je vrlo široko određenje koje može stvarati probleme kod dokazivanja takvog statusa ili suprotnog dokazivanja, odnosno da netko nije u tom statusu, a sve ukoliko se status bude preširoko tumačio. Zbog navedenog postoji bojazan da bi po prijedlogu novog zakona svi koji nisu stradali od neprijatelja biti izloženi beskrajnim procedurama dokazivanja načina na koji su stradali i slobodnoj ocjeni tih dokaza od strane nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Status civilnog invalida utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 11. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om. |
| 30 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | Shodno razvoju ljudskih prava u RH, u člana uže obitelji uvrstiti i istospolne partnere. | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 31 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 6. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 32 | Nataša Šantić | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. | Ovdje se navode civilni stradalnici koji su bili zatočeni u logoru, zatvoru itd...Potpuno podržavam da budu materijalno obeštećeni. Vjerujem da imate mehanizme dokazivanja postojanja tih logora i da će na temelju izjave svjedoka biti dovoljno da se utvrdi taj status, jer nažalost ni na jednom takvom objektu nije pisalo logor ili zatvor. Znano kako je to funkcioniralo. Ovdje također imam pitanje: što će biti sa svim onim stradalnicima Domovinskog rata koji su morali živjeti "pod okupacijom" zbog nemogućnosti odlaska na slobodni teritorij RH? Imam konkretnu situaciju: s 14, 5 godina sa svojom obitelji ostala sam na okupiranom području u selu kraj Iloka. Jednostavno nismo mogli izići, slobodno se kretati. Živjeli smo pod strašnim terorom. Propala mi je i školska godina - 1. r. srednje u Osijeku jer nisam mogla otići u Osijek. Doživjela sam strašne psihičke traume od kojih i danas nemam mira.. noćne more, lupanje srca, depresija.... pogotovo oko obljetnica. Nakon godinu dana okupacije jedva sam izvukla živu glavu i doslovce pobjegla preko Srbije u slobodni dio RH. Ali ostatak obitelji nije mogao izići. Ostali su pod okupacijom još 3 godine. Mjesecima nisam znala što je s njima, a i sami su prošli strašne torture u vlasitoj kući. Jedva sam ih uspjela izvući preko UNPROFOR-a jer su im prijetili smrću. Članovi moje obitelji imaju psihičke posljedice.... Ali to nikoga nije briga!!! Nije bilo isto biti Hrvat ili Srbin i živjeti u tzv. "SAO Krajini"! Nije li i prisilno zadržavanje na okupiranom području, ali u vlastitoj kući na neki način život u kućnom pritvoru?? Dakle, mala djeca, roditelji i baka! Nismo mogli napustiti kuću i otići, a doživljavali smo svakodnevne psihičke i fizičke torture, prijetnje....Imam pisane dokaze (privatni dnevnik o tom vremenu! )Molim da se i ovo definira! U ovoj državi sve manjine ostvaruju svoja prava! Svaka čast! I treba! Nisam protiv ničijih prava! No, pitam se gdje su moja, naša prava!?! Prava Hrvata, Slovaka koji su jedva izvukli živu glavu silom prilika i zbog nemogućnosti izbora ostavši na svom ognjištu? Dakle, nismo bili u "službenim zatvorima, logorima, nismo ranjeni... Ali danonoćno smo maltretirani psihički i fizički. I sada proživljavamo sjećanja na dane provedene pod okupacijom, na neki način vidljive su posljedice i nekakav oblik PTSP-a! No, mene životnije mazio ni pitao ili rekao da čekam ovaj zakon, kao ni moju obitelj. Nego smo se morali boriti za budućnost, goli život..bez obzira na sve doživljeno... Kad me netko vidi, vidi sada odraslu ženu, intelektualku, vanjštinu. Ali ne vidi nutrinu, noćne more u kojima ponovno proživljavam krvavi nož četnika koji mi ga struže pod vratom, noćna upadanja jugovojske i paravojnih formaciija, pretresanje, postojavanje na streljanje itd). Sve to doživljeno tijekom okupacije. A nije pisalo zatvor, logor! | Primljeno na znanje | U stavku 1. točki a) navedeno je: "... odnosno drugih događaja lišenja slobode u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata" kako bi se obuhvatili svi slučajevi koje je unaprijed nemoguće predvidjeti, a uz ispunjenje ostalih Zakonom propisanih uvjeta. |
| 33 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. | U odnosu na članak 8. Nacrta prijedloga zakona predlažemo dodati novi stavak kojim bi bilo određeno tijelo koje će utvrđivati status civilnog stradalnika iz Domovinskog rata po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka, a to iz razloga jer iz teksta Nacrta prijedloga zakona nije vidljivo čime se dokazuje status civilnog stradalnika iz Domovinskog rata, a niti kako se utvrđuje. | Nije prihvaćen | Člankom 70. Nacrta prijedloga zakona propisano je nadležno prvostupanjsko tijelo za podnošenje zahtjeva i rješavanje o pravima iz ovoga Zakona. Člancima 71. do 74. poropisani su potrebni dokazi. Člankom 75. NPZ-a je određeno da se činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma civilnog invalida iz Domovinskog rata, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski dodatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na dodatak za pripomoć u kući i činjenica nesposobnosti za privređivanje utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva iz članka 76. ovoga Zakona koje imenuje ministar. Osim toga, člankom 11. NPZ je predviđeno donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja statusa i prava civilnog invalida iz Domovinskog rata, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om. |
| 34 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. | Predlažemo obuhvatniju formulaciju stavke 1. a) i stavke 2. tako da se iz rečenice brišu pojmovi "neprijateljskom" i "neprijateljskih". Naime, takva bi formulacija obuhvatila i one logore, zatvore ili druge objekte od strane pripdnika HV-a i HVO-a. Upozoravamo da bi sadašnja formulacija inače isključila one žrtve koje su bile zatočene od strane hrvatskih vojnih ili paravojnih formacija, a koje su uglavnom bošnjačke, srpske ili druge nacionalnosti bivše Jugoslavije. Dakle, imajući u vidu presude nacionalnih sudova za Loru, Kerestinec, Pakračku poljanu i Velesajam upozoravamo na nužnost formulacije odredbe, a koja reflektira presudama utvrđenu činjenicu da su i hrvatske vojne ili paravojne snage ne-hrvatske civile zatočile u logoru ili iste na druge načine lišile slobode u vezi s okolnostima rata devedesetih. Naglašavamo da civilne žrtve rata prvenstveno nemaju nacionalnost i da priznavanje stradanja civila ne smije ovisiti o njihovom etnicitetu. Apeliramo na izmjenu ovog članka kako bi se prevenirala diskriminatorna formulacija zakonske odredbe i daljna viktimizacija i traumatizacija ne-hrvatskih civilnih žrtava rata. | Nije prihvaćen | U stavku 1. točki a) navedeno je: "... odnosno drugih događaja lišenja slobode u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata" kako bi se obuhvatili svi slučajevi koje je unaprijed nemoguće predvidjeti, a uz ispunjenje ostalih Zakonom propisanih uvjeta. |
| 35 | Inicijativa mladih za ljudska prava | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. | S obzirom da interpretacija “neprijateljskog” proizlazi iz čl.1., ovdje predlažemo izbacivanje riječi “neprijateljski” kako ne bi iz mogućnosti ostvarenja prava temeljem ovog zakona bile izuzete osobe koje su zadržavane i mučene u zatočeničkim objektima pod kontrolom hrvatskih snaga kao što su Vojno-istražni centar Lora, Kerestinec te Zagrebački Velesajam. | Nije prihvaćen | U stavku 1. točki a) navedeno je: "... odnosno drugih događaja lišenja slobode u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata" kako bi se obuhvatili svi slučajevi koje je unaprijed nemoguće predvidjeti, a uz ispunjenje ostalih Zakonom propisanih uvjeta. |
| 36 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. | U odnosu na članak 9. Nacrta prijedloga zakona predlažemo da se u cijelom članku 9. Nacrta prijedloga zakona datum „17. kolovoza 1990.“ zamijeni s datumom „5. kolovoza 1990.“, budući da je u članku 3. stavak 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19) navedeno da se pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. | Nije prihvaćen | U Ustavu Republike Hrvatske i Deklaraciji o Domovinskom ratu, trajanje Domovinskog rata određeno je razdoblju od 1991-1995. godine bez navođenja točnog datuma. U Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, datum početka i kraja Domovinskog rata nije određen već je određeno da se pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske podrazumijeva oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine. Naime 5. kolovoza 1990. godine osnovana je prva legalna oružana postrojba u Domovinskom ratu te je stoga taj datum određen kao početni datum za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. U zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata također nije definiran početak i kraj Domovinskog rata već se samo određuje da je civilni invalid osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila zlostavljanjem, odnosno lišenjem slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990. godine kada je izbila tzv. “Balvan revolucija“. S obzirom da ovim Zakonom izdvajaju civilni stradalnici iz Domovinskog rata, vrijedi isto obrazloženje kao i za Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. |
| 37 | Zajedničko vijeće općina | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. | Slažemo se s prijedlozima Srpskog narodnog vijeća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 38 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. | Dodati: e) žrtve seksualnog nasilja u ratu, čija su njihova prava i postupak ostvarivanja određena posebnim propisom | Nije prihvaćen | Prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu uređena su Zakonom o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu (NN 64/15, 98/19) |
| 39 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. | 1) a: Žrtve mučenja – su građani i građanke Republike Hrvatske koji su bili/bile zatočene, lišene slobode u logorima i drugim zatvorskim i pritvorskim ustanovama tijekom ratnih okolnosti u periodu od 18. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., na teritoriju RH ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru izvan područja Republike Hrvatske Prema UN Konvenciji protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka (1984), te Aneksu 1 od 1996, žrtve mučenja i ostalih vidova okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja moraju imati pristup pravdi, reparaciji, a zemlja mora imati adekvatan sistem zaštite žrtava. | Nije prihvaćen | U stavku 1. točki a) navedeno je: "... odnosno drugih događaja lišenja slobode u svezi s okolnostima iz Domovinskog rata" kako bi se obuhvatili svi slučajevi koje je unaprijed nemoguće predvidjeti, a uz ispunjenje ostalih Zakonom propisanih uvjeta. |
| 40 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 10. | U članku 10. stavak b) predlažemo dodati, „…a iznimno i nakon navedenog roka ako se na temelju medicinske i/ili druge dokumentacije na nedvojben način može utvrditi uzročnu-posljedičnu vezu između smrti i navedenih okolnosti.“ | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća jer rok od godinu dana je upravo i propisan kako bi se na nedvojben način mogla utvrditi uzročno-posljedična veza između smrti i navedenih okolnosti. |
| 41 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 10. | Budući da postoje fizički i psihički faktori koji se ispoljavaju i nakon perioda od godinu dana, a koji uzrokuju povrede, ozljede ili bolesti, apeliramo da ovaj period bude što dulji, a najmanje 5 godina, kako bi se omogućila što obuhvatnija pravna sigurnost svim civilnim žrtvama rata. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća jer rok od godinu dana je propisan kako bi se sa što većom sigurnosšću i na nedvojben način mogla utvrditi uzročno-posljedična veza između smrti i navedenih okolnosti. |
| 42 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 10. | U odnosu na članak 10. Nacrta prijedloga zakona kojim se određuje tko su civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu, predlažemo nadopuniti definiciju iz točke b) navedenog članka na način da se civilnim osobama koje su poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu smatraju i civilne osobe koja su od rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona umrle u roku od godinu dana od dana prestanka neprijateljstva, doda i nakon navedenog datuma, ukoliko je medicinskom dokumentacijom moguće nesporno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između smrti i navedenih okolnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća jer rok od godinu dana je propisan kako bi se sa što većom sigurnosšću i na nedvojben način mogla utvrditi uzročno-posljedična veza između smrti i navedenih okolnosti. |
| 43 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 11. | Predlažemo dodatak st. 1. f) psihosocijalnu pomoć. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. |
| 44 | IGOR DUH | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 18. | Poštovani, Čl.18, stavak 2. Može li se definirati da li su to stalna prava koja ostaju kao doživotna, te da neće biti podležna budućim promjenama zakona? Već da mogu biti podložna promjenama samo u pogledu poboljšanja, a ne eventualnog ukidanja kad i ako se bude mijenjao zakon u budućnosti. Molio bi vas da se ovaj članak svakako uvede i misli na maloljetne stradalnike.. | Nije prihvaćen | U zakon nije mogu ugraditi odredbu kojim bi se isključila izmjena Zakona. |
| 45 | ROBERTO POSAVEC | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 20. | Nadam se da se pravilnik spomenut u čl. 11. st 2, čl. 20. st. 4 i na još mjesta, neće čekati mjesecima i mjesecima nakon izglasavanja ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Bez obzira na to kada provedbeni propisi budu doneseni, korisnicima se pravo priznaje sukladno članku 63., odnosno od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. |
| 46 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 20. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 20. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". 1 | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 47 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 21. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 21. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". 1 | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 48 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 22. | U članku 22. stavak 1. točka 2. predlažemo jasnije definirati način utvrđivanja nesposobnosti za samostalan život i rad, odnosno koje tijelo i u kojem postupku utvrđuje ove činjenice. | Nije prihvaćen | U Zakonu je već navedeno tko se smatra nesposobnim za privređivanjem, a za osobe mlađe od dobi propisane zakonom nesposobnost utvrđuje povjerenstvo iz članka 75. ovoga Zakona, a prema kriterijima medicinske znanosti imajući u vidu zanimanje i godine života. Osim toga predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se urediti metodologija rada povjerenstva. |
| 49 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 22. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 22. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 50 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 26. | Predlažemo razmotriti sažimanje članaka 26. i 27. koji se odnose na uvećanje/povećanje obiteljske invalidnine, odnosno spajanje pojmova povećane i uvećane obiteljske invalidnine. | Nije prihvaćen | S obzirom na postojeću praksu iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, gdje su pravo na povećanu i uvećnu obiteljsku invalidninu dva odvojena prava, prijedlog se ne prihvaća. |
| 51 | Inicijativa mladih za ljudska prava | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 26. | Predlažemo izmjenu i objedinjavanje točaka 1. i 2. te proširivanja prava korištenja obiteljske invalidnine na svakog roditelja čije je dijete poginulo i umrlo u ratu neovisno o tome radi li se o jedinom djetetu. | Nije prihvaćen | Pravo na obiteljsku invalidninu za roditelje uređeno je člankom 23. i pravo na nju ima roditelj djeteta poginulog u Domovinskom ratu bez obzira je li mu to bilo jedino dijete, pod uvjetima određenim Zakonom. Ovim člankom uređuje se povećana obiteljska invalidnina. |
| 52 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 27. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 27. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 53 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 28. | Predlažemo izmjenu i objedinjavanje točaka 1. i 2. te proširivanja prava korištenja obiteljske invalidnine na svakog roditelja čije je dijete poginulo i umrlo u ratu neovisno o tome radi li se o jedinom djetetu. | Nije prihvaćen | Pravo na obiteljsku invalidninu za roditelje uređeno je člankom 23. i pravo na nju ima roditelj djeteta poginulog u Domovinskom ratu bez obzira je li mu to bilo jedino dijete, pod uvjetima određenim Zakonom. Ovim člankom uređuje se da korisnici koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu po osnovi dviju ili više osoba imaju pravo na tu invalidninu samo iza jedne osobe. |
| 54 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 29. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 29. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 55 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 35. | U članku 35. u stavku 1. predlažemo dodati: - da oni i članovi njihovog kućanstva nemaju registrirano trgovačko društvo ili obrt - da nisu korisnici mirovine veće od 33 % proračunske osnovice | Nije prihvaćen | Registrirano trgovačko društvo i obrt ne pretpostavljaju u svakom slučaju prihod i dobit, a u slučaju ostvarivanja prihoda po toj osnovi ti prihodi, kao i mirovina, će ulaziti u cenzus po osnovi već postojeće točke 6. prema kojoj korisnici i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva ne smiju imati ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od proračunske osnovice. Člankom 38. Zakona predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se detaljnije razraditi način ostvarivanja ovog prava. |
| 56 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 37. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 37. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 57 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 39. | U odnosu na članak 39. Nacrta prijedloga zakona kojim je određeno da pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba mogu ostvariti korisnici osobne invalidnine iz ovoga Zakona, korisnici obiteljske invalidnine iz ovoga Zakona i korisnici novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine iz ovoga Zakona uz ispunjavanje određenih uvjeta, mišljenja smo da bi jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih trebalo omogućiti i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji nisu korisnici osobne invalidnine i korisnici obiteljske invalidnine obzirom da se i civilni stradalnici iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji nalaze u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji. | Primljeno na znanje | Člankom 8. Zakona je određeno da su civilni stradalnici iz Domovinskog rata, u smislu ovoga Zakona, civilni invalidi iz Domovinskog rata i civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu temeljem čijeg stradavanja članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu. Osnovno pravo svih civilnih invalida iz Domovinskog rata je osobna invalidnina, tako da svi civilni invalidi iz Domovinskog rata, pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti JNP. Članovi uže i šire obitelji civilnih osoba poginulih ili umrlih u Domovinskom ratu imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu. |
| 58 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 47. | U odnosu na Odjeljak H Nacrta prijedloga zakona u kojemu se razrađuje pravo na prednost pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta (članci 47. do 50. Nacrta prijedloga zakona) predlažemo dodati još jedan članak kojim bi bila određena fiskalna olakšica za zapošljavanje civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Mišljenja samo da bi se uvođenjem fiskalne olakšice pri zapošljavanju poslodavci u većoj mjeri zapošljavali civilne stradalnike iz Domovinskog rata. | Nije prihvaćen | S obzirom na fiskalni učinak ove odredbe, prijedlog u ovom trenutku nije moguće prihvatiti. |
| 59 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 47. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 47. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno navedeno, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 60 | Milan Drača | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 48. | (1)Pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sve pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema sljedećem redoslijedu: 1.djetetu civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu 2.civilnom invalidu iz Domovinskog rata 3.bračnom, odnosno izvanbračnom drugu i roditelju civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu. (2)Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja. Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na određeno vrijeme na poslovima za koje je uvjet jednak stupanj obrazovanja onom kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj za radno mjesto za koje je uvjet jednak ili viši stupanj obrazovanja, odnosno pri zapošljavanju na neodređeno vrijeme. (3)Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom stavkom 1. ovoga članka ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto. (4)U slučaju da posebnim zakonom, podzakonskim aktom ili kolektivnim ugovorom kojim se uređuje određena djelatnost nije drugačije definirano prilikom provedbe javnog natječaja ili oglasa vrši se provjera znanja kandidata koja se obavlja putem pisanog testiranja, strukturiranog razgovora (intervjua), a po potrebi i putem provjere praktičnog rada na određenim poslovima. Za svaki dio provjere iz prethodne točke kandidatima se dodjeljuje određen broj bodova i to: - od 1 do 40 bodova za pisano testiranje, - od 1 do 10 bodova za strukturirani razgovor (intervju) i - od 1 do 40 bodova za provjeru praktičnog rada . Intervju se provodi s najviše 10 kandidata koji su ostvarili najmanje 50% bodova iz svakog dijela provjere znanja i sposobnosti odnosno na provedenom testiranju i provjeri praktičnog rada, ako je ta provjera provedena, Izbor kandidata za zasnivanje radnog odnosa obavlja se između najviše 3 kandidata koji su postigli najbolje rezultate na provedenom testiranju, strukturiranom razgovoru (intervjuu) i provjeri praktičnog rada, ako je ta provjera provedena, a odluka o izboru mora biti obrazložena. Prilikom provedbe javnog natječaja ili oglasa može se dodatno provesti i psihološko testiranje kandidata u kom slučaju će se pri izboru kandidata uzeti u obzir i psihološka procjena. (5)Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga članka provodi nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u vezi sa zapošljavanjem po službenoj dužnosti, na zahtjev osobe iz stavaka 1. do 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju. (6)Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o tome obavijestiti osobu iz stavaka 1. do 3. ovoga članka koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu odnosno ponudu za to radno mjesto. (7)Osoba iz stavaka 1. do 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 6. ovoga članka ili u roku od 30 dana od saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu s drugim kandidatom. (8)U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev iz stavka 7. ovoga članka i u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donijeti rješenje i dostaviti ga stranci. (9)Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti. (10)Pravomoćno rješenje iz stavka 9. ovoga članka predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu čijim sklapanjem je to pravo povrijeđeno. (11)U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je s osobom iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, kojoj je rješenjem iz stavka 9. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora, čijim sklapanjem je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju. (12)Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 11. ovoga članka ne sklopi ugovor o radu s osobom iz stavaka 1. do 3. ovoga članka kojoj je rješenjem iz stavka 9. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona i to od prvoga dana idućeg mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja iz stavka 9. ovoga članka. (13)Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova niti pri zapošljavanju na mandatnim radnim mjestima. | Nije prihvaćen | Intencija ove odredbe Zakona je propisati pravo na prednost pri zapošljavanju prvenstveno nezaposlenim osobama. "Pod jednakim uvjetima" znači da osoba iz stavka 1. članaka 47. i 48. Zakona ima prednost pri zapošljavanju, u odnosu na ostale kandidate, samo ako je na provjeri stručnih znanja, sposobnosti i vještina te razgovoru ostvarila jednak broj bodova kao najbolje ocijenjen kandidat. Način i postupak na koji će pojedine pravne osobe provoditi navedene provjere i ocjenjivanja ne može biti predmet ovoga Zakona. |
| 61 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 48. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 48. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno naveden, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 62 | Milan Drača | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 49. | U slučaju prihvaćanja izmjena i dopuna članka 48. potebno bi bilo uskladiti odredbu stavka 1. točke 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 63 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 51. | Ovim putem ističem kako je trenutni članak 51. PZ nepotpun. Od 2014. godine u Republici Hrvatskoj na snazi je organski Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji navodi da je životno partnerstvo obiteljska zajednica osoba istog spola (čl. 2.). Izuzimanjem životnih partnera vrši se direktna diskriminacija, prema obiteljskom statusu, čime se dovodi u pitanje ustavnost PZ. Iz tog razloga treba uneti i "formalni životni partneri". | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) životno partnerstvo ima ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo koje zakonom ili podzakonskim propisom propisane obveze, prava ili povlastice. S obzirom na prethodno naveden, nema potrebe isto navoditi i u ovom Zakonu. |
| 64 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 58. | Zanima nas na koji način planirate izraditi tj. stvoriti Evidenciju civilnih stradalnika i je li planirate u istu uključiti samo osobe koje ostvaruju prava prema ovom zakonu? | Primljeno na znanje | U Evidenciji će se nalaziti svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata kojima je sukladno ovom Zakonu priznat status. |
| 65 | Inicijativa mladih za ljudska prava | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 58. | Predlažemo da se Evidencija civilnih stradalnika učini djelomično javno dostupnom, poštujući sve potrebne zaštite osobnih podataka vezane uz Opću odredbu o zaštiti osobnih podataka. | Nije prihvaćen | Navedeno nije moguće prihvatiti sukladno Općoj odredbu o zaštiti osobnih podataka. |
| 66 | Vesna Teršelič | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 58. | U Documenti pozdravljamo uspostavljanje Evidencije civilnih stradalnika. Međutim, također je potrebno, radi odavanja pijeteta prema svim žrtvama rata, te pružanja objektivne, činjenično utemeljene osnove za razumijevanje opsega rata, uspostaviti javnu evidenciju osoba stradalih i nestalih u ratu, koja sadrži osnovne osobne informacije, kao i informacije o stradanju, neovisno o tome radi li se o stradanju ili nestanku, statusu (civili/vojnici) te strani rata. | Primljeno na znanje | U Evidenciji će se nalaziti svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata kojima je sukladno ovom Zakonu priznat status. |
| 67 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 62. | Zanima nas je li planirano uvesti mehanizam koji bi na transparentan, usklađen i pravedan način utvrđivao ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava ovim Zakonom? | Primljeno na znanje | Status civilnog invalida iz domovinskog rata i status člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 11. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa iz ovoga zakona, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om. |
| 68 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 63. | U članku 63. predlažemo da se odredba definira na način da civilni invalid iz Domovinskog rata može ostvariti pravo na razliku od iznosa naknade za tjelesno oštećenje ostvarene po propisima o mirovinskom osiguranju i osobne invalidnine po ovom Zakonu ako takva razlika postoji. | Nije prihvaćen | Korisnik se uvijek može odreći ostvarivanja prava prema ovom Zakonu (uz zadržavanje statusa) te prijeći na ostvarivanje povoljnijeg prava. |
| 69 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 71. | Zbog nepredvidive, traumatične i brutalne prirode rada ne smatramo realnim da su sve civilne žrtve rata u roku od trideset dana nakon zlostavljanja imale priliku doći do medicinske dokumentacije. To vrijedi napose za one civilne žrtve rata, koje su za vrijeme rata bile na teritoriju koji privremeno nije bio pod jurisdikcijom Republike Hrvatske (bivše UNPA zone), ali i žrtve na teritoriju BiH, primjerice iz Ahmića koje su stradale od strane strane HVO-a. Stoga predlažemo uvođenje alternativnih načina koji nedvojbeno pokazuju način nastanka traume/ozljeda poput iskaza svjedoka, medijskih zapisa, izvještaja međunarodnih i nevladinih organizacija i sl. Naime, zbog i dalje postojećih mnogih bolnih pitanja vezanih uz prošli rat, apeliramo na potrebu omogućavanja utvrđivanja činjenica i drugim metodama uz isprave, primjerice poput svjedočanstava i drugih dokaza, a u svrhu smanjenja stresa i povećanja pravednosti ovoga zakona jer će neke žrtve, a posebno srpski civili, u nekim slučajevima teško "papirnatim" putem moći dokazati da ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava sukladno ovom zakonu. | Nije prihvaćen | Točkom c) već je propisano "c) dokumentacija propisana pravilnikom iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona. Zbog proteka vremena potrebno je imati medicinsku dokumentaciju koja potječe iz vremena stradavanja, kako bi se rana ili ozljeda mogla dovesti u svezu s Domovinskim ratom. Svaka osoba koja je koja je uistinu bila ranjena ili ozlijeđena uslijed okolnosti iz Domovinskog rata mora imati barem neki pisani trag o tome. |
| 70 | Općina Majur | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 71. | U pojedinim slučajevima civilni stradalnici iz Domovinskog rata nisu mogli ostvariti svoje pravo prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata upravo zbog toga što nisu mogli pribaviti dokumentaciju koja se navodi i u ovom Zakonu (izdana od vojne jedinice, policijske uprave ili medicinsku dokumentaciju) budući da su iste uništene tijekom Domovinskog rata. Potrebno je utvrditi isprave i dokaze za takve slučaje ili priznati izjave svjedoka. | Nije prihvaćen | Točkom c) već je propisano "c) dokumentacija propisana pravilnikom iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona. Zbog proteka vremena potrebno je imati medicinsku dokumentaciju koja potječe iz vremena stradavanja, kako bi se rana ili ozljeda mogla dovesti u svezu s Domovinskim ratom. Svaka osoba koja je koja je uistinu bila ranjena ili ozlijeđena uslijed okolnosti iz Domovinskog rata mora imati barem neki pisani trag o tome. |
| 71 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 71. | U odnosu na članak 71. stavak 2. Nacrta prijedloga zakona predlažemo odrediti i iznimke da isprave koje služe za utvrđivanje činjenice da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 9. Nacrta prijedloga zakona (potvrde o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdane od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležne policijske uprave i drugih nadležnih tijela te medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ranjavanja ili ozljeđivanja, a najkasnije tri mjeseca od dana prestanka neprijateljstava). Nedopuštanjem iznimki postoji bojazan kako će zakon staviti u nejednak položaj pojedine kategorije stradalnika zavisno o nacionalnom ili etničkom podrijetlu, političkoj pripadnosti te drugim razlikovnim obilježjima, načinima stradavanja u ratu i sl. Osim navedenoga, u članku 71. stavak 2. Nacrta prijedloga zakona predlažemo brisati točku c) kojom je određeno da se ispravama za utvrđivanje činjenice da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 9. Nacrta prijedloga zakona smatra i druga dokumentacija propisana pravilnikom iz članka 11. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona jer smo mišljenja kao je postupak ostvarivanja prava te propisane uvjete potrebno detaljno urediti zakonom, a ne pravilnikom kojega donosi ministar. | Nije prihvaćen | Datum izdane medicinske dokumentacije koja se uzima kao dokaz ne može se dovoditi u svezu s nacionalnim ili etničkim podrijetlom, političkoj pripadnosti te drugim razlikovnim obilježjima, načinima stradavanja u ratu i sl. Člankom 71. stavkom 2. točkom c) nije predviđeno propisivanje uvjeta za ostvarivanje statusa i prava već način dokazivanja, a u svrhu lakšeg i ujednačenog vođenja upravnog postupka prvostupanjskim tijelima. Osim toga, člankom 58. ZUP-a je propisano da službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid. |
| 72 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 71. | Predlažemo da dokazivanje bude istovjetno kao dokazivanje u Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu: U postupku za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku. Prema dosadašnjem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, prepreka za ostvarivanje prava civilnim žrtvama je bio nedostatak pisane dokumentacije, a nije realno zadržati problematičnu normu 25 godina nakon završetka rata. | Nije prihvaćen | Upravo zbog proteka vremena potrebno je imati medicinsku dokumentaciju koja potjeće iz vremena stradavanja, kako bi se rana ili ozljeda mogla dovesti u svezu s Domovinskim ratom. Svaka osoba koja je koja je uistinu bila ranjena ili ozlijeđena uslijed okolnosti iz Domovinskog rata mora imati barem neki pisani trag o tome. |
| 73 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 72. | Komentar na st. 1: Zbog nepredvidive, traumatične i brutalne prirode rada ne smatramo realnim da su sve civilne žrtve rata u roku od trideset dana nakon zlostavljanja imale priliku doći do medicinske dokumentacije. To vrijedi napose za one civilne žrtve rata, koje su za vrijeme rata bile na teritoriju koji privremeno nije bio pod jurisdikcijom Republike Hrvatske (bivše UNPA zone), ali i žrtve na teritoriju BiH, primjerice iz Ahmića koje su stradale od strane strane HVO-a. Stoga predlažemo uvođenje alternativnih načina koji nedvojbeno pokazuju način nastanka traume/ozljeda poput iskaza svjedoka, medijskih zapisa, izvještaja međunarodnih i nevladinih organizacija i sl. Naime, zbog i dalje postojećih mnogih bolnih pitanja vezanih uz prošli rat, apeliramo na potrebu omogućavanja utvrđivanja činjenica i drugim metodama uz isprave, primjerice poput svjedočanstava i drugih dokaza, a u svrhu smanjenja stresa i povećanja pravednosti ovoga zakona jer će neke žrtve, a posebno srpski civili, u nekim slučajevima teško "papirnatim" putem moći dokazati da ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava sukladno ovom zakonu. Komentar na st. 2: Psihičke posljedice zatočeništva i zlostavljanja mogu nastati i dugo nakon isteka roka od dvije godine nakon zlostavljanja. Stoga predlažemo produljenje ovog roka na najmanje 5 godina nakon zlostavljanja, a za osobe stradale od minsko - eksplozivnih sredstava neograničeno tj. do danas, budući da na teritoriju Republike Hrvatske i dalje postoje minska polja. | Nije prihvaćen | Zbog proteka vremena potrebno je imati medicinsku dokumentaciju koja potječe iz vremena stradavanja, kako bi se rana ili ozljeda mogla dovesti u svezu s Domovinskim ratom. Svaka osoba koja je koja je uistinu bila ranjena ili ozlijeđena uslijed okolnosti iz Domovinskog rata mora imati barem neki pisani trag o tome. U slučaju ozljede i rane nastale uslijed stradanja od minsko - eksplozivnih sredstava uslijed zaostalih mina potrebna je medicinska dokumentacija neposredno nakon stradavanja. U pogledu bolesti, isto tako zbog proteka vremena potrebno je imati medicinsku dokumentaciju koja potjeće u određenom kraćem razdoblju od zlostavljanja, odnosno zatočenja, kako bi se bolest nedvojbeno mogla dovesti u svezu s tom okolnosti. |
| 74 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 72. | U postupku za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku. Prema dosadašnjem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, prepreka za ostvarivanje prava civilnim žrtvama je bio nedostatak pisane dokumentacije, a nije realno zadržati problematičnu normu 25 godina nakon završetka rata | Nije prihvaćen | Upravo zbog proteka vremena potrebno je imati medicinsku dokumentaciju koja potjeće u određenom kraćem razdoblju od zlostavljanja, odnosno zatočenja, kako bi se bolest mogla dovesti u svezu s tom okolnosti. Svaka osoba koja je koja je uistinu bila ranjena ili ozlijeđena uslijed okolnosti iz Domovinskog rata mora imati barem neki pisani trag o tome. |
| 75 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 73. | Zbog nepredvidive, traumatične i brutalne prirode rada ne smatramo realnim da su sve civilne žrtve rata u roku od trideset dana nakon zlostavljanja imale priliku doći do medicinske dokumentacije. To vrijedi napose za one civilne žrtve rata, koje su za vrijeme rata bile na teritoriju koji privremeno nije bio pod jurisdikcijom Republike Hrvatske (bivše UNPA zone), ali i žrtve na teritoriju BiH, primjerice iz Ahmića koje su stradale od strane strane HVO-a. Stoga predlažemo uvođenje alternativnih načina koji nedvojbeno pokazuju način nastanka traume/ozljeda poput iskaza svjedoka, medijskih zapisa, izvještaja međunarodnih i nevladinih organizacija i sl. Naime, zbog i dalje postojećih mnogih bolnih pitanja vezanih uz prošli rat, apeliramo na potrebu omogućavanja utvrđivanja činjenica i drugim metodama uz isprave, primjerice poput svjedočanstava i drugih dokaza, a u svrhu smanjenja stresa i povećanja pravednosti ovoga zakona jer će neke žrtve, a posebno srpski civili, u nekim slučajevima teško "papirnatim" putem moći dokazati da ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava sukladno ovom zakonu. | Nije prihvaćen | Svaka osoba koja je koja je uistinu bila ranjena ili ozlijeđena uslijed okolnosti iz Domovinskog rata mora imati barem neki pisani trag o tome. |
| 76 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 73. | U odnosu na članak 73. Nacrta prijedloga zakona kojim je određeno da se činjenica da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula ili umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje ispravama iskazujemo iste prijedloge i primjedbe navedene za članak 71. stavak 1. i 2. Nacrta prijedloga uz istovjetno obrazloženje. | Nije prihvaćen | Datum izdane medicinske dokumentacije koja se uzima kao dokaz ne može se dovoditi u svezu s nacionalnim ili etničkim podrijetlom, političkoj pripadnosti te drugim razlikovnim obilježjima, načinima stradavanja u ratu i sl. Člankom 73. stavkom 2. točkom c) nije predviđeno propisivanje uvjeta za ostvarivanje statusa i prava već način dokazivanja, a u svrhu lakšeg i ujednačenog vođenja upravnog postupka prvostupanjskim tijelima. Osim toga, člankom 58. ZUP-a je propisano da službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid. |
| 77 | Zajedničko vijeće općina | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 73. | Prijedlog zakonske odredbe propisuje da se sve utvrđuje ispravama (pisanim dokazima) i definira tko izdaje te isprave što može biti otežavajuće, ako ne i nemoguće za osobe koje nisu mogle doći do takvih pisanih dokaza. Prema predloženim odredbama nema dokazivanja stradavanja putem primjerice svjedoka, očevida, nalaza i mišljenja vještaka ili drugih pisanih dokaza osim isprava kako je predloženo u tekstu (potvrde nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležne policijske uprave i drugih nadležnih tijela državne uprave Republike Hrvatske), što je u suprotnosti s Osnovnim pitanjima koje treba urediti Zakonom. | Nije prihvaćen | Status člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu utvrđuje se u upravnom postupku. Upravni postupak uređen je Zakonom o općem upravnom postupku. Člankom 9. ZUP-a određeno je da službena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti u postupku te na temelju utvrđenih činjenica i okolnosti rješava upravnu stvar. Koje će činjenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrđuje službena osoba slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Osim toga, člankom 11. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona previđeno je donošenje pravilnika kojim će se dodatno razraditi način ostvarivanja prava i statusa, a sukladno uvjetima određenim ovim Zakonom i u postupku propisanim ZUP-om. |
| 78 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 74. | Radi što neovisnijeg stučnog djelovanja povjerenstva, u isto trebaju biti uključeni predstavnici zainteresiranih skupina i stručnjaci iz ovog područja. | Nije prihvaćen | Nalaz i mišljenje o stupnju oštećenja organizma mogu dati samo liječnici specijalisti. |
| 79 | Centar za mirovne studije | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 76. | Predlažemo dodatak "civilnog invalida rata" u st. 2. ovog članka. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća, radi se o greški u pisanju. |
| 80 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 76. | U odnosu na članak 76. Nacrta prijedloga zakona o kojemu se određuje na koji način prvostupanjsko liječničko povjerenstvo donosi nalaz i mišljenje navedeni su termini „hrvatski branitelj“ i „hrvatski ratni vojni invalid“, a obzirom na sadržaj pitanja koja se trebaju urediti ovim zakonom trebalo bi dodati i „civilni stradalnik“, odnosno „civilni invalid rata“. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća, radi se o greški u pisanju. |
| 81 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 76. | Pretpostavljamo da se radi o pogrešci te da umjesto hrvatskog invalida treba stajati civilnog invalida ili civilne žrtve rata. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća, radi se o greški u pisanju. |
| 82 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 78. | U članku 78. stavak 1. predlažemo da se odredba definira na način da se ne ograničava mogućnost podnošenja zahtjeva tek nakon dvije godine, već da se omogući i ranije podnošenje novog zahtjeva za utvrđivanje postotka oštećenja organizma, odnosno od trenutka nastanka promjena koje utječu na postotak oštećenja organizma koje mogu nastupiti i ranije. | Nije prihvaćen | Zdravstveno stanje u pravilu se ne može zbog iste bolesti u kratkom razdoblju značajnije pogoršati i završiti liječenje, a često podnošenje zahtjeva nije čimbenik na temelju kojeg bi se steklo pravo, već nastanak oštećenja organizma nakon završenog liječenja, te zahtjev ne treba nepotrebno podnositi dok liječenje nije završeno. Slično ograničenje postoji i u postupku ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu prema ZOMO i u Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. |
| 83 | Zajedničko vijeće općina | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 78. | Slažemo se s prijedlogom Srpskog narodnog vijeća. | Nije prihvaćen | Zdravstveno stanje u pravilu se ne može zbog iste bolesti u kratkom razdoblju značajnije pogoršati i završiti liječenje, a često podnošenje zahtjeva nije čimbenik na temelju kojeg bi se steklo pravo, već nastanak oštećenja organizma nakon završenog liječenja, te zahtjev ne treba nepotrebno podnositi dok liječenje nije završeno. Slično ograničenje postoji i u postupku ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu prema ZOMO i u Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. |
| 84 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 78. | Smatramo nezakonitim ograničiti ponovno podnošenje zahtjeva rokom od dvije godine, normalno je podnošenje novog zahtjeva s obzirom na pogoršanje zdravlja i postotak invalidnosti. | Nije prihvaćen | Zdravstveno stanje u pravilu se ne može zbog iste bolesti u kratkom razdoblju značajnije pogoršati i završiti liječenje, a često podnošenje zahtjeva nije čimbenik na temelju kojeg bi se steklo pravo, već nastanak oštećenja organizma nakon završenog liječenja, te zahtjev ne treba nepotrebno podnositi dok liječenje nije završeno. Slično ograničenje postoji i u postupku ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu prema ZOMO i u Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. |
| 85 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 79. | Zalažemo se za dokazivanje shodno odredbi: Članak 58. Dokazi, ZOUPD (1) Službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid. (2) Nije potrebno dokazivati činjenice o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju, općepoznate činjenice, činjenice koje su poznate službenoj osobi ni činjenice koje propis pretpostavlja, ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica. | Primljeno na znanje | U svakom upravnom postupku primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku. |
| 86 | Milan Drača | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 86. | U slučaju da se prihvati dopuna ćlanka 48. potrebno je usklađenje, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 87 | ROBERTO POSAVEC | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 88. | Postoje realne šanse da će se kasniti s donošenjem Pravilnika iz članka 11. stavka 2., članka 38., članka 41., članka 53. stavka 2. , članka 61. i članka 75. ovoga Zakona. Tijekom ovih 6 mjeseci čekanja (ili duže, ako Pravilnik bude kasnio), stradalnici i njihove obitelji neće moći ostvarivati svoja prava niti podnositi Zahtjeve. Molim razmotriti da se ODMAH po donosenju Zakona omogući predaja "bjanko" Zahtjeva za određenim pravom iz ovog Zakona, kako se ne bi čekao Pravilnik i kako time korisnici ne bi gubili sredstva na koja imaju pravo odmah po donošenju Zakona. Po donošenju Pravilnika, Zahtjevi se mogu dopuniti. | Primljeno na znanje | Svaka stranka zahtjeve za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu može podnijeti odmah nakon stupanja Zakona na snagu. Neovisno o trenutku stupanja Pravilnika na snagu, sukladno članku 62. Nacrta rijedloga Zakona, uz ispunjenjenje Zakonom propisanih uvjeta, prava pripadaju prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtejva. |
| 88 | Srpsko narodno vijeće | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 90. | Nejasan smisao ove odredbe, srodnici žrtve torture, koja je uslijed posljedica umrla godinu dana nakon puštanja iz zatvora/logora/pritvora i koji do sada nisu ostvarili prava jer su propustili rok, nemaju mogućnost stjecanja prava po ovom Zakonu? | Primljeno na znanje | S obzirom da se ovim Zakonom stavljaju van snage odredbe Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata u djelu koji se odnosi na civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a da se ovim Zakonom ne otvara rok za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi bolesti koji je zatvoren navedenim zakonom, odredbu je potrebno propisati ovim Zakonom. |
| 89 | Zdenko Ondrašek | IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, OBRAZLOŽENJE | Prijedlog za zakon Predlažem da se u vezi novog zakona o civilnim žrtvama rata ostvari pravo na dodjelu dionica članovima poginulim civilima u Domovinskom ratu. To pravo se moglo ostvariti kroz zakon o dodjeli dionica bez naplate u kuponskoj privatizaciji koja je ukinuta u rujnu 1998. godine. Naime, prema odredbama članka 21. stavka 1. točke 4. i članka 23. stavka 2. Zakona o privatizaciji (Narodne novine, broj: 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00) članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih civila nakon 17-tog kolovoza 1990. godine, iz prvog i drugog nasljednog reda prema propisima o nasljeđivanju, imali su pravo na dodjelu dionica bez naplate u najvećem iznosu utvrđenom člankom 19. stavkom 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine, broj: 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99). Naime, civilna žrtva živjela je u obitelji sa svojom sestrom. Nakon pogibije nije mogla ostvariti to pravo jer na njezinu zamolbu dobiven je samo djelomičan odgovor iz Ministarstva branitelja. Uskraćena je u svome pravu iako je zamolbu poslala 1997. godine. I danas kad je nema, ja kao njezin nasljednik (nećak) osjećam se poniženo, izigrano jer nismo dobili prave informacije od Ministarstva branitelja koje je bilo dužno da nas uputi na sva naša prava. Predlažem da navedeno pravo bude na nasljednike jer sigurno da danas to pravo ne bi moglo biti osobno jer su osobe koje su to pravo imale umrle. Odgovorom Centra za restruktuiranje i prodaju kojeg smo dobili samo je potvrđeno naše nezadovoljstvo i razočarenje. Zakon u upravljanju državnom imovinom (Narodne novine, broj: 52/18) koji je nastupio na snagu 2018. godine, nije utvrđeno pravo na ustup dionica članovima obitelji poginulih, zatočenih i nestalih civila u Domovinskom ratu. | Nije prihvaćen | Članovi obitelji poginulih, zatočenih i nestalih civila u Domovinskom ratu ostvarivali su pravo na besplatnu dodjelu dionica sukladno Zakonu o privatizaciji (NN 21/96, 71/97 i 73/00). Navedeno pravo je bilo osobno, a dionice su glasile na ime. Prema podatcima Centra za restrukturiranje i prodaju kuponska privatizacija se odvijala po propisanom terminskom planu i okončana je u rujnu 1998. godine. Budući da je kuponska privatizacija okončana, nema materijalne osnove za ponovno propisivanje ovoga prava. Ovim Zakonom nije moguće retroaktivno rješavati pojedinačne slučajeve započete po propisima koji su ranije bili na snazi. |