Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Dom za starije i nemoćne osobe Osijek PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Podržavamo izmjenu Zakona o socijalnoj skrbi i intervenciju Ministarstva kojom se želi riješiti pravni okvir u slučaju pojave izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera. No, jednako tako valja istaknuti kako većina ustanova / domova socijalne skrbi nema dovoljan broj djelatnika koji su potrebni sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, a nema ih dovoljno iz financijskih razloga. Slijedom toga, kao veliki problem koji bi se mogao pojaviti u slučaju ustapanja radnika je manjak radnika u vlastitoj ustanovi i organizacija posla u tim uvjetima. No, vjerujemo kako zakonodavac ima rješenje i za takve situacije. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
2 Višnja Mikuš-Krešić PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Većina domova nema dovoljan broj radnika za svoje potrebe te je važno zakonom, odnosno pravilnicima osigurati dovoljan broj radnika u ustanovama socijalne skrbi te u toj situaciji podržavamo ideju ustupanja radnika drugim ustanovama na području županije. ravnatelji domova Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
3 Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. Pozdravljamo nastojanja usmjerena na osiguravanje kontinuiteta pružanja usluga u sustavu socijalne skrbi i redovnog poslovanja pružatelja istih posebno u izazovnim okolnostima uslijed epidemije bolesti COVID-19. Isto tako, smatranja smo kako bi mobilizacija stručnih i drugih radnika, rekvizicija opreme i prijevoznih sredstava te uporaba poslovnih i drugih prostorija kod pružatelja socijalnih usluga koji rade u Mreži socijalnih usluga, a čiji su radnici i sredstva za rad mobilizirani i upotrebljeni, svakako izazivala dodatne i nepremostive financijske izdatke. Broj zaposlenih kod takvih pružatelja nije iznad standarda, često i ispod minimalnih uvjeta sukladno Pravilniku zbog jasnog nedostatka medicinskog osoblja a i drugih i stručnih radnika. Također, nije ista situacija u svim dijelovima države. Naime, ostali nemobilizirani zaposlenici kod pružatelja usluga i dalje ostaju raditi na svojim radnim mjestima prema korisnicima koji ostaju u domovima, a njihov broj nikako ne bi bio dovoljan za održavanje redovnog poslovanja. Također, povlači se i pitanje opsega, kvalitete i intenziteta usluge koju je nužno pružiti korisnicima sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima i ugovorima koje su korisnici sklopili s pružateljima. Kako je u isto vrijeme u pripremi organiziranje izolacija u zajednici od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva, za korisnike pružatelja usluge smještaja za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom koji su pozitivni na COVID-19 a asimptomatski, da li bi se mobilizacijom radnika namirivale potrebe radnika i takvih ustrojenih lokacija? Isto predstavlja veliki problem u organizaciji jer bi se u određenom trenutku na istoj lokaciji ili više njih zatekli korisnici i radnici od različitih pružatelja. Kako bi ti radnici ostvarili svoja prava iz radnog odnosa, da li kao i u slučaju mobilizacije zdravstvenih radnika, kod svog matičnog poslodavca? Primljeno na znanje Predloženom dopunom Zakona o socijalnoj skrbi stvara se zakonodavni okvir koji predstavlja osnovu za donošenje pojedinačnih odluka nadležnog ministra koje će omogućiti pružanje socijalnih usluga na najadekvatniji način u nastaloj ali i svakoj budućoj situaciji nastupa posebnih okolnosti, dok te okolnosti traju. Isto ne utječe na radnopravni status radnika.