Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ustanova REA Kvarner | Strategija razvoja širokopojasnog pristupa | Terminologija koja se koristi u Strategiji treba biti usuglašena s terminologijom iz Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (posebno je potrebno biti jako precizan kod upotrebe termina gradnja – postavljanje). Naime gradnja mreže nije isto što i gradnja infrastrukture, a za Ministarstvo gradnja mreže uvijek znači obavljanje građevinskih radova. Stoga je u nazivu Direktive, a i budućeg Zakona riječ „postavljanje“ mreža bolja opcija od "gradnje" mreža. | Nije prihvaćen | Terminologija koja se koristi u Strategiji usklađena je s terminologijom koja se koristi u području elektroničkih komunikacija. Terminologija vezana za gradnju usklađena je s propisima iz područja gradnje i prostornog planiranja. |
| 2 | Ustanova REA Kvarner | 5.2. Stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, MJERA 6. | Treba dodati „mini i mikro rovova (mini i micro trenching)“. Umjesto „ustanovljenja služnosti“ treba stajati „uz prethodno uređenje imovinskopravnih odnosa“. Naime, zbog stanja zemljišnih knjiga nije moguće ustanoviti služnost, jer je prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima služnost osnovana tek onda kada je uknjižena u zemljišne knjige na temelju valjanog ugovora o osnivanju prava služnosti koji je sklopljen sa zemljišnoknjižnim vlasnikom. Nadalje, na pomorskom dobru uopće nije moguće osnovati služnost, jer se na pomorskom dobru za EKI može dobiti samo koncesija ili pravo puta temeljem odredbi ZEK-a i Pravilnika o pravu puta. Stoga, stavljanje ovakvog ograničenja u Strategiju je izrazito nepovoljno za bilo kakvu daljnju gradnju EKI te za postavljanje mreža velikih brzina! | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća |
| 3 | Ustanova REA Kvarner | 5.2. Stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, MJERA 4. | treba dodati „…te jedinstvenog državnog upisnika svih vrsta vodova.“ | Nije prihvaćen | Iz dostavljenog prijedloga nije razvidno na koju se vrstu vodova misli, novoizgrađenu ili postojeću. Sve vezano za uspostavu jedinstvenog repozitorija katastra vodova i središnje informacijske točke (SIP) zadire u materiju koja će se urediti posebnim Zakonom o mjerama za smanjenje troškova izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina koji je u postupku izrade. |
| 4 | Ustanova REA Kvarner | 5.2. Stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, MJERA 3. | U skladu s Direktivom Zakon treba biti donesen do kraja ove godine, a njegova primjena je od sljedeće godine. Budući da se mjera zove: Donošenje Zakona…, tada rok provedbe, tj. donošenje Zakona mora biti usklađeno s rokom koji određuje Direktiva 2014/61/EU | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 5 | Ustanova REA Kvarner | 4.2.Stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, 4.2.3.Politika dodjele radiofrekvencijskog spektra za pružanje širokopojasnog pristupa velikih brzina | Potrebno je navesti koje su to pripremne aktivnosti (barem primjerice), osim onih navedenih u sljedećim rečenicama. | Nije prihvaćen | Mjerom 7 jasno je navedeno kako će se izraditi prijedlog Strategije prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2 i dodjele frekvencijskog pojasa od 700 MHz koju će, u skladu sa dosadašnjom uspješnom praksom, izraditi stručno povjerenstvo koje odlukom imenuje ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Odlukom će se propisati zadaće i rokovi te imenovati članovi povjerenstva koje će sačinjavati predstavnici mjerodavnih tijela državne uprave, agencija i svih dionika na tom tržištu. |
| 6 | Ustanova REA Kvarner | 4.2.Stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, 4.2.2.Pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura za izgradnju širokopojasnih mreža velikih brzina na svim razinama tijela javne vlasti | Potrebno je navesti koje su to relevantne administrativne procedure i u kojem smjeru treba ići njihovo poboljšanje jer će u protivnom to ostati i dalje „mrtvo slovo na papiru“. Svakako treba izbaciti nepotrebne suglasnosti nekih javnopravnih tijela, kao i utjecati da se veći dio ili sva EKI smatra jednostavnim građevinama za koje nije potrebno izdavanje dozvola za gradnju. U ovom dijelu treba navesti da se gradnja EKI tehnologijom mini i micro trenchinga smatra jednostavnom gradnjom (jednostavnom građevinom) za koju nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, nego je potrebno samo napraviti glavni projekt, te da je takvu građevinu potrebno upisati u katastar vodova kao javni državni registar svih vrsta vodova (infrastrukture). | Nije prihvaćen | Mjerom 5 prijedloga Strategije predloženo je pojednostavnjenje procedura za ishođenje potrebnih dozvola za objekte elektroničke komunikacijske infrastrukture te je, kao aktivnost koju će provoditi MGPU i MPPI, naveden upravo rad na izmjeni postojećih ili donošenju posebnih propisa iz područja gradnje i prostornog uređenja u cilju pojednostavljenja administrativnih procedura za ishođenje potrebnih dozvola za postavljanje infrastrukture širokopojasnog pristupa. |
| 7 | Ustanova REA Kvarner | 4.2.Stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina, 4.2.1.Smanjenje troškova izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina | U ovom dijelu trebalo bi navesti sve administrativne i operativne prepreke gradnji/postavljanju širokopojasnih mreža velikih brzina. Ovakvo generalno navođenje u Strategiji neće doprinijeti da se te administrativne i operativne prepreke doista i otklone. Predlažemo da se pobroje prepreke u području prostornog planiranja, uređenja imovinskopravnih odnosa, ishođenja dozvola za gradnju – u tom dijelu posebno smanjenje upravnih pristojbi, komunalnog i vodnog doprinosa,, dostavljanja podataka katastru vodova na državnoj razini o EKI i drugoj infrastrukturi koja se može koristiti za postavljanje tih mreža, informiranost o javnim radovima i koordinacija radova te gradnja po načelu gradnje integrirane infrastrukture. | Nije prihvaćen | Predlagač primjedbom zadire u materiju koja će se urediti posebnim Zakonom o mjerama za smanjenje troškova izgradnje širokopojasnih mreža velikih brzina za koji je, u postupku donošenja, predviđeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te će predloženo bit detaljno uređeno predmetnim Zakonom. |
| 8 | Ustanova REA Kvarner | 2 Analiza stanja i dosadašnjih trendova, 2.5. SWOT analiza | Slabosti - u ovom dijelu kao posebnu zapreku potrebno je navesti zahtjevan postupak ishođenja dozvola za gradnju EKI | Djelomično prihvaćen | U SWOT analizu u dijelu slabosti dodat će se alineja: - Zahtjevan postupak ishođenja dozvola za gradnju za sve objekte EKI, neproporcionalan građevinskoj kompleksnosti objekata EKI-ja |
| 9 | Ustanova REA Kvarner | 2 Analiza stanja i dosadašnjih trendova, 2.2.Mapiranje infrastrukture u privatnom i javnom vlasništvu | OiV na temelju Odluke Vlade ne upravlja infrastrukturom, nego isključivo slobodnim kapacitetima (nitima). Stoga bi trebalo navesti takav podatak ili promijeniti nadležnost OiV-a da upravlja slobodnim prostorom u cijevima, tj. prostorom koji nije potreban vlasnicima, odnosno upraviteljima koji vode brigu o cijevima koje su u državnom vlasništvu. | Nije prihvaćen | U poglavlju 2.2. nigdje nije navedeno da OiV upravlja infrastrukturom. OiV je u suradnji s trgovačkim društvima predmetnu infrastrukturu stavio na tržište elektroničkih komunikacija, te kako je navedeno, raspolaže svim podatcima o infrastrukturi koja može biti iskorištena za razvoj mreža sljedećih generacija na različite načine, od toga da se dio infrastrukture dade u zakup operatorima do mogućnosti korištenja u okviru nacionalnih programa razvoja širokopojasnog pristupa internetu. |
| 10 | Ustanova REA Kvarner | 2 Analiza stanja i dosadašnjih trendova, 2.2.Mapiranje infrastrukture u privatnom i javnom vlasništvu | Ustrojavanje i vođenje jedinstvenog registra o planiranim javnim radovima koji uključuju EKI potrebno je urediti posebnim zakonom ili Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ili dodati posebne odredbe u ZEK. Svakako bi trebalo propisati kazne za one koji su dužni prijaviti planirane radove u registar, a nisu to učinili uopće ili nisu učinili u zakonom određenom roku. | Djelomično prihvaćen | Ustrojavanje i vođenje jedinstvenog registra o planiranim javnim radovima koji uključuju EKI materija je koja će se urediti posebnim Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koji je u fazi izrade. |
| 11 | Ustanova REA Kvarner | Strategija razvoja širokopojasnog pristupa | 1. U Strategiji postoje nesklad između ciljeva i raspoloživih financijskih sredstava za realizaciju istih. Zbog toga je Strategiju potrebno nadopuniti sa poglavljem financijske izvedljivosti iste. Obrazloženje Ciljevi Strategije su uistinu preambiciozni kad ih se uzme u korelaciju sa prethodnom strategijom (razdoblje od 2012 do 2015) koja kao što je poznato nije realizirana iako za realizaciju tih ciljeva su bila potrebna značajno manja financijska sredstva od onih koja će biti potrebna za realizaciju ove nove Strategije. Prema prijedlogu nove Strategije za realizaciju postavljenih ciljeva bit će potrebna financijska sredstva u iznosu od cca. 12 milijardi kuna (vidi str. 6) a kroz mjeru 9 i 10 osigurano je cca 260 milijuna EUR (pristupna mreža), odnosno cca 101 milijun EUR (agregacijska mreža). Kad se ovom doda učešće privatnih partnera koji budu ulazili u projekt od cca 30% onda je to sveukupno cca 3,7 milijardi kuna, što je značajno manje od procijenjenih troškova izgradnje od 12 milijardi kuna. Jasno je da spomenutim sredstvima treba pridodati ulaganja operatora u područjima gdje postoji komercijalni interes. Međutim, o tome kao i gruboj projekciji broja priključaka sa brzinama većim od 30 Mbit/s, odnosno od 100 Mbit/s koja se planiraju realizirati sa tim sredstvima u Strategije nema ni riječi. Evidentan nesrazmjer između potrebnih sredstava i onoga što je planirano nije nigdje obrazložen niti je ponuđen mehanizam kako „popuniti“ razlike nekim recimo inovativnim modelima. No ne samo da su financije nedorečene već se opet u tehnološkom dijelu nedovoljno stimuliraju veće brzine ( od 100 do 1000 Mbit/s) odnosno propušta se mogućnost da se barem u strateškom dokumentu da neka vizija i poticaj razvoju bolje i „future proof“ infrastrukture. Osim toga ovim novim poglavljem treba biti precizirani, konkretizirani te definirani izvori osiguranja dodatnih financijskih sredstava o kojima su raspravlja u poglavlju 4.3.1. 2. U Strategije (na str. 2 ) jasno je naznačeno da je „primarni cilj Strategije utvrditi koliko je trenutno zaostajanje RH, tzv. digitalni jaz, koji su razlozi u recentnoj prošlosti doveli do toga, te uz pomoć kojih mjera javne politike Hrvatska može sustići prosječnu razinu razvitka zemalja članica EU“. U nastavku strategije dan su odgovarajući grafički prikazi iz kojih je vidljivo da relevantni pokazatelje širokopojasnog pristupa pokazuju značajno zaostajanje RH u odnosu na druge zemlje EU. Međutim nigdje se ne navode razlozi koji su doveli do toga iako je RH početkom ovog stoljeća imala relativno razvijenu pristupnu mrežu na bazi simetrične parice čija je srednja duljina pretplatničke petlje (jedan od bitnih pokazatelje „širokopojasnosti“) bila među najkraćima, kad se ona uspoređuje sa drugim. Osim toga veliki postotak čvorova pristupnih mreža bio je povezan sa svjetlovodnim kabelom na jezgrenu mrežu. Prema tome, u proteklom razdoblju RH uz relativno povoljne startne pozicije se po relevantnim pokazateljima širokopojasnog pristupa nalazi na začelju država EU (što se i konstatira u poglavlju 2.4 Strategije). Zbog toga smatramo da u spomenutom poglavlju treba navesti i razlog zbog čega se je to dogodilo te izvući odgovarajuće pouke kako se pogreške napravljene u proteklom razdobljune bi ponovile. Kada se ranije spomenuto dovede u korelaciju sa onim što je iznesenu u prethodnoj točki onda se vidi koliko je angažmana, napora i upornosti potrebno da bi se postavljeni ciljevi nove Strategije uistinu i ostvarili uz prethodno osigurana potrebna financijska sredstva. Zaostatak se može relativno brzo nadoknaditi ako se uspostavi konstruktivna suradnja navedenih ministarstava te primjereno adresira sljedeće inicijative: • Stimulira nove i inovativne pristupe u kontekstu financiranja ( primjerice aktivnosti PGŽ u kontekstu Connected Community/ Juncker inicijativa radi sa EIB-om) • Bitno pojednostavi legislativa i procedure u kontekstu rješavanja imovinsko-pravne problematike, izdavanja građevinskih dozvola i ostalih administrativnih prepreka • Stimulira korištenje novih i brzih tehnologija izgradnje FTTx mreža koje 3do 5 puta mogu smanjiti troškove izgradnje • Razmotri princip javnih radova (za nezaposlene ili one koji primaju socijalnu pomoć) i/ili samogradnje (community works) za smanjenje troškova priključaka ka krajnjim korisnicima • Razmotri smanjenje PDV na određene proizvode/usluge dok se ne „sustignu“ naprednije zemlje • Razmotre direktni poticaji domaćoj industriji i kompanijama koji rade u bilo kojem dijelu izgradnje nove infrastrukture ( npr. olakšavanje nabave specijalnih građevinskih strojeva, posebnih alata i mjernih uređaja, olakšice kod zapošljavanja radnika specifičnih znanja itd.) • Razmotre poticaji u kontekstu stvaranja inovativnih servisa za građane i turiste koji su odmah dostupni po novoizgrađenoj mreži što bi predstavljalo veliki doprinos „bankabilnosti“ novoizgrađene infrastrukture • Itd. 3. Neke od provedbenih mjere su već zakašnjele s obzirom na vremenski period korištenja raspoloživih financijskih EU sredstava (razdoblje 2014-2020). Na primjer Mjera 4, Uspostava središnjeg repozitorija katastra vodova, s modulom GIS EKI i povezane opreme te jedinstvene informacijske točke za razmjenu podataka o planiranim radovima već je trebala biti u najvećem dijelu potpuno funkcionalna sa aspekta što efikasnijeg korištenja raspoloživih EU sredstva. Naime, ispada da će ta provedbena mjera biti realizirana u potpunost kada više neće biti moguće koristiti raspoloživa financijska sredstva (u stavci „iznos planiranih sredstava“ za ovu mjeru predviđena su sredstva od 20 milion kn za daljnji razvoj i punjenje sustava). Središnji repozitorij katastra vodova s modulom GIS EKI trebao je biti raspoloživ jedinicama lokalne uprave i samouprave (dalje: JLS) već u fazi izrade Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (dalje: PRŠI) te kasnije u fazi izrade projektne dokumentacije a sve u cilju da se racionalno planira i projektira pristupna mreže nove generacije (dalje: NGN). Isto to se odnosi na Mjeru 5, „Pojednostavljenje procedura za ishođenje potrebnih dozvola za objekte elektroničke komunikacijske infrastrukture“ i Mjeru 6, „Poticanje investicija u razvoj širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije“, koje su po našem mišljenu već trebale biti odavno implementirane u zakonodavni okvir. Rokovi koji se navode u Strategiji su posve neprihvatljivi (prosinac 2016) jer znači da se uopće neće moći stići konzumirati raspoloživa sredstva zbog nedostatka vremena. 4. Nedostaje konkretna provedbena mjera direktne pomoći JLS na planiranju i dizajnu NGN pristupnih mreža kao jednog od najvažnijih segmenata u realizaciji širokopojasnih NGN mreža na području konkretnih JLS. 5. Za neke mjere kao npr. mjera 11 i 12 nisu dani nikakvi podaci o iznosu planiranih sredstava i izvorima financiranja. Primjer MJERA 5 i 6: „Nedostaje izmjena postojećih ili donošenje posebnih propisa iz područja gradnje i prostornog uređenja u cilju pojednostavljenja administrativnih procedura za ishođenje potrebnih dozvola za postavljanje infrastrukture širokopojasnog pristupa“ –KOJIH, KAKO, TKO, KADA ?? Nije valjda da se već ne zna što treba promijeniti, već se predlaže osnivanje još jedne radne skupine koja će tek krenuti u analizu i predlaganje rješenja. Takvim pristupom proces će trajati još najmanje 5 godina uz daljnje onemogućavanje realizacije ciljeva Strategije. OPĆI KOMENTAR NA STRATEGIJU Nigdje nisu navedene čvršće veze i potencijalne sinergije ka drugim strategijama RH kojima bi se jasnije argumentiralo zašto nam kao državi nema napretka kako u ekonomskom tako i u socijalnom smislu ukoliko nema izgrađene širokopojasne infrastrukture.. Tekst je pun općih mjesta, nada i očekivanja – a premalo fakata, konkretnih analiza i naznake smjera sistematskog rješavanja uočenih problema. Hrvatska ima sljedeće strategije na koje se Strategija razvoja širokopojasnog pristupa mora referencirati (i naznačiti kako se uklapa/potpomaže u njihovoj realizaciji) : 1. Digitalna agenda za Europu 2. EUROPA 2020. - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast 3. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020. 4. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. 5. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine 6. Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine (prijedlog) 7. Nacrt Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. 8. Nacrt Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. 9. Nacrt prijedloga Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. 10. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. 11. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. 12. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. 13. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2015. - 2017. 14. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2014.-2020. 15. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine 16. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 17. Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske 18. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020. 19. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine 20. Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020. 21. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. 22. Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014.-2020. 23. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine U skladu sa prethodnim, smatramo da su potrebne značajne izmjene dokumenta ukoliko se želi dobiti strategiju koja neće biti „mrtvo slovo na papiru“ nego prihvatljiva široj javnosti i prije svega provediva u danim vremenskim rokovima. | Djelomično prihvaćen | OPĆI KOMENTAR NA STRATEGIJU Primjedba se ne prihvaća. Sve glavne strategije koje su relevantne za razvoj širokopojasnog pristupa nalaze se u tekstu prijedloga Strategije. Smatramo da bi se navođenjem dodatnih referenciranih strategija, prema prijedlogu podnositelja, nepotrebno povećala kompleksnost strategije. Slažemo se da su sve strategije koje navodi Podnositelj povezane sa širokopojasnim pristupom, no dio njih proizlazi iz glavnih referenciranih strategija, pa ih nije potrebno dodatno navoditi. Također smatramo da operativne programe za europske fondove nije potrebno navoditi u Strategiji, budući da su oni provedbeni dokumenti koji su determinirani i ciljevima ove Strategije (u dijelu širokopojasnog pristupa). Ne slažemo se s konstatacijom da je Strategija „mrtvo slovo na papiru“ i da su potrebne značajne izmjene dokumenta. Također, Strategijom su dane osnovne relevantne činjenice, analize i naznake smjera razvoja širokopojasnog pristupa (poglavlje 1 i 2), budući da se radi o strateškom dokumentu, koji treba biti prije svega koncizan. 1. Primjedba se djelomično prihvaća. Primjedba podnositelja o iznosu financijskih sredstava za realizaciju Strategija primarno adresira nepovratna sredstva koje je potrebno osigurati za sufinanciranje izgradnje NGA mreža u područjima gdje ne postoji komercijalni interes. Strategijom je moguće specificirati samo iznos nepovratnih sredstava koja su trenutno osigurana, a to su sredstva unutar Operativnog programa „Konkurentnosti i kohezija“. U poglavlju 6 Strategije bit će dodana napomena o mogućnosti/potrebi osiguranja dodatnih iznosa nepovratnih sredstava za provedbu ciljeva Strategije. Strategijom su navedene aktivnosti kojima je cilj poticati privatne operatore na ulaganja (Mjera 12). Dodatno, u poglavlju 6 Strategije jasno je dana uputa svim privatnim investitorima na mogućnost korištenja financijskih instrumenata, kao što je Europski plan za strateška ulaganja i CEF kojeg direktno provodi Europska komisija. Strategijom je, u uvodnom dijelu poglavlja 1. jasno dan poticaj razvoju i širokopojasnog pristupa s brzinama iznad 100 Mbit/s. Minimalni udio širokopojasnih priključaka s brzinama iznad 100 Mbit/s određen je drugim temeljnim ciljem strategije. 2. Primjedba se ne prihvaća. U poglavlju 2 dana je analiza stanja i dosadašnjih trendova razvoja širokopojasnog pristupa u RH kao i pripadajuća SWOT analiza. Neke od navedenih slabosti u SWOT analizi (npr. nedostatna ulaganja u izgradnju mreža sljedeće generacije; sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa; slab investicijski potencijal alternativnih operatora, što negativno utječe na infrastrukturno natjecanje, uključujući i izgradnju novih NGN mreža; nepovoljne geo-demografske karakteristike RH, posebno disperzirana naseljenost na većem dijelu zemljopisnog područja, rezultiraju visokim troškovima implementacije NGA mreža u tim područjima i dr. ) upravo ukazuju na razloge zaostajanje RH u odnosu na druge zemlje EU po pitanju relevantnim pokazateljima širokopojasnog pristupa. Nadalje, što je već prethodno navedeno, Strategijom su specificirani trenutno dostupni izvori nepovratnih sredstava, za čije su osiguranje nadležna državna tijela. Strategijom su određene i mjere za poticanje privatnih ulaganja, odnosno privatni operatori potiču se na osiguranje financijskih sredstava za ulaganja u izgradnju širokopojasnog pristupa pod komercijalnim uvjetima, uključujući i inovativne izvore (kako navodi podnositelj, npr. Europski fond za strateška ulaganja). Dio inicijativa koje predlaže podnositelj su odgovarajuće adresirani u Strategiji (npr. oko administrativnih postupaka vezanih uz izgradnju mreže). Inicijative vezane uz porezna izuzeća i/ili poticaje podložni su pravilima o državnim potporama. Budući da je dio ulaganja u širokopojasne mreže u nekomercijalnim područjima već obuhvaćen državnim potporama, upitna je mogućnost primjene dodatnih državnih potpora. Kroz referencirane strategije, Republika Hrvatska se već odlučila i razvija javne e-usluge, što će doprinijeti povećanju potražnje za uslugama širokopojasnog pristupa. Razvoj ostalih usluga u nadležnosti je privatnog sektora i tržišta. 3. Primjedba se ne prihvaća. Podnositelj izražava svoje mišljenje o zakašnjelosti pojedinih mjera u pogledu mogućnosti korištenja sredstava europskih fondova, s čime se nije moguće složiti. Radi se o mjerama kojima se dodatno olakšavaju ulaganja u novu infrastrukturu i mreže. Međutim, provođenje tih mjera, uključujući i početak njihovog provođenja, nije jedini i nužan preduvjet za planiranje i izgradnju nove širokopojasne infrastrukture i mreža, kao i njihovo sufinanciranje iz sredstava europskih fondova. Također, podaci iz katastra vodova trenutno su dostupni u jedinicama lokalne samouprave, koje su, u skladu s važećim propisima, dužne vodite te katastre. Time jedinice lokalne samouprave koje pripremaju projekte na svom području imaju mogućnost služenja katastrom vodova na lokalnom području, za potrebe pripreme projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture i mreža u koliko iste imaju ustrojene i kontinuirano ih vode. Nadalje, napominjemo kako se upravo ovom Strategijom po prvi put jasno postavlja zadatak stvaranja središnjeg repozitorija katastra, te se definira konačan i realan rok uspostave istog. 4. Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da je takva pomoć na strateškoj razini već obuhvaćena mjerom 9 Strategije, dok su detaljniji provedbeni koraci pomoći/podrške JLS propisani ONP-om (uloga NOP-a tijekom pripreme projekata na lokalnoj razini). 5. Primjedba se prihvaća Iznosi planiranih sredstava i izvori financiranja dodatno će se doraditi u proceduri međuresorne koordinacije, odnosno procedure prikupljanja mišljenja svih tijela državne uprave, koja se provodi nakon javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. |
| 12 | Robert Podvezanec | Strategija razvoja širokopojasnog pristupa | O ovome se priča već godinama, a u praksi se ništa nije pokrenulo, tako da je malo vjerojatno da će išta od toga biti do 2020. godine. Prošle godine je EU pokrenuo jedan natječaj Connected Communities gdje su se pojedinci, lokalne samouprave i sl. mogli prijaviti projekte. Ukoliko bi prijava bila zanimljiva dobili bi svu potrebnu tehničku i financijsku pomoć da se izgradi svjetlovodna mreža na području za koje je prijava ispunjena. Prednost su naravno imala područja koja komercijalno trenutno nisu zanimljiva. Ja sam konkretno prijavio jedan dio Zagrebačke četvrti Sesvete, a u prijavi sam skrenuo pozornost kako će takva mreža imati utjecaja na lokalnu zajednicu koja bi se time mogla još bolje povezati, informirati i sl. Prije same prijave sam kontaktirao i informirao o natječaju neke institucije Grada Zagreba, međutim nikakav odgovor ili potporu niti od jedne institucije nisam dobio ! Konkretno sam dopise slao na adresu Ureda za programe i projekte Europske unije, četvrti Sesvete i predsjedniku vijeća gradske četvrti Sesvete. Nažalost prijava nije uspjela jer ipak iza nje trebaju ipak stajati nekakve institucije, treba biti više razrađena. Nitko od navedenih nije bio zainteresiran a na natječaju bi dobili i tehničku i financijsku potporu (iz raznih fondova upravo za ovu namjenu). Vidim da je u strategiji predviđeno da se izgradnja svjetlovodne mreže kombinira sa drugom potrebitom infrastrukturom (promet, komunalna infr. Međutim, bojim se koliko ćemo mi to u praksi zaista provesti, a ne prekapati ulicu više puta svakih par godina.Da ne govorim o tome koliko bi se ljudi zaposlilo jer bi se pokrenuo građevinski sektor. Međutim, prema tom mojem iskustvu, jako sam skeptičan prema ovom planu Vlade RH jer ovo su samo priče, planovi, priprema nekakve dokumentacije, a od konkretnih radova nema ništa. Samo da spomenem da primjerice Francuzi i Nizozemci koriste te EU fondove i dobivaju po 200 milijuna EUR za gradnju svjetlovodne infrastrukture. Tvrtka u Nizozemskoj se konkretno bavi gradnjom svjetlovodne infrastrukture baš u ruralnim i onim područjima koja nisu od trenutnog interesa telekom operatera. Za taj posao redovito izvlači novac iz EU fondova , a priključak za krajnjeg korisnika je besplatan. Zato savjetujem odgovornima za ovaj projekt, treba se ubaciti u petu brzinu, jer dobrano kasnimo, a što je najvažnije financije nam se nude tako da nema razloga da to ne iskoristimo ! | Primljeno na znanje | Podnositelj iznosi subjektivni sud o nezadovoljavajućem stanju infrastrukture Međutim, službeni statistički podaci Europske komisije pokazuju da Hrvatska ima zadovoljavajuće stanje razvijenosti osnovne širokopojasne infrastrukture, s nešto slabijim pokazateljima njenog korištenja (penetracija usluga). Činjenica je da Hrvatska treba napraviti značajni iskorak u smislu razvoja NGA širokopojasne infrastrukture i usluga, što je ujedno i glavni cilj ove Strategije. Uspješnom provedbom ove Strategije u narednom razdoblju moguće je značajno povećati kvalitetu širokopojasne infrastrukture i time dostići stanje razvijenosti širokopojasne infrastrukture i usluga u vodećim zemljama EU-a. |
| 13 | Hrvatski Telekom d.d. | Strategija razvoja širokopojasnog pristupa | Komentari Hrvatskog Telekoma d.d. na prijedlog Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020. godine Rujan 2015.g. UVODNO U okviru javnog savjetovanja koje je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske (dalje u tekstu: MPPI) otvorilo dana 3. srpnja 2015.g. u vezi s prijedlogom Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020.g. (dalje u tekstu: Prijedlog Strategije), Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) ovim putem iznosi svoje komentare i prijedloge. HT zahvaljuje na prilici za sudjelovanje u ovom javnom savjetovanju i mogućnosti za slanje svojih komentara i prijedloga te, prije svega, pozdravlja činjenicu što je u Prijedlogu Strategije prepoznata nužnost ostvarenja ambicioznih ciljeva predviđenih Digitalnom Agendom za Europu (Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of Regions, COM(2010) 245 final, A Digital Agenda for Europe; dalje u tekstu: DAE) te utjecaj i potencijal širokopojasnog pristupa u pogledu gospodarskog razvoja i rasta, kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini. S tim u vezi, HT ovim putem izražava svoju podršku Prijedlogu Strategije, posebice u dijelu u kojem su predviđene mjere za stvaranje poticajnog okruženja za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina. Navedene mjere imaju za cilj uvođenje jednostavnijih, učinkovitijih i jeftinijih uvjeta gradnje NGA širokopojasne mreže i općenito reviziju regulatornog okvira i naknada koje danas opterećuju sektor elektroničkih komunikacija. Međutim, s obzirom na činjenicu da prema najnovijim analizama Europske komisije (Digital Agenda Scoreboard 2015) dostupnost širokopojasnog pristupa u RH zaostaje za prosjekom EU (penetracijska stopa fiksnog širokopojasnog pristupa iznosi 22% u odnosu na prosjek EU koji iznosi 31%, a penetracijska stopa NGA širokopojasnog pristupa iznosi 3% u odnosu na EU prosjek koji iznosi 9%) nužno je za ostvarenje ciljeva postavljenih Prijedlogom Strategija definirati i mjere kojima se: • detaljno opisuje uloga privatnog sektora koji se javlja kao nužan partner u realizaciji postavljenih ciljeva; • potiče maksimalno korištenje postojeće infrastrukture tamo gdje ista postoji, čime će se iznos dodijeljenih potpora svesti na minimum potreban za realizaciju određenog projekta izgradnje NGN širokopojasne infrastrukture. Trenutni nacrt Prijedloga Strategije, na žalost, ne uzima u obzir važnost poticanja privatnih ulaganja u NGN širokopojasne mreže, kao nužnog preduvjeta razvoja širokopojasnog pristupa u RH te jedinog realnog temelja za ostvarivanje ciljeva DAE-e je. To istovremeno znači da bi Prijedlog Strategije trebao prepoznati kako državne potpore za razvoj širokopojasnog pristupa trebaju biti ograničene isključivo za slučajeve kada ne postoji interes privatnih investitora, sve kako se ne bi ugrozila privatna ulaganja i kako bi se bi se financijska sredstva predviđena za razvoj širokopojasnog pristupa što učinkovitije i racionalnije trošila. Navedeno je u skladu s sa EU pravilima i praksom. Naime, skladno relevantnoj EU Smjernici (COMMUNICATION FROM THE COMMISSION – EU Guideline for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks (2013/C 25/01) državne potpore trebaju, između ostalog, osigurati (i) učinkovito korištenje državnih sredstava te moraju biti komplementarne privatnim ulaganjima, odnosno da iste ne smiju zamijeniti privatna ulaganja ili ugroziti buduća ulaganja (članak 4), (ii) da se iznos državnih potpora svede na minimum potreban za realizaciju konkretnog projekta (članak 12.) te (iii)poticanje novih privatnih ulaganja koja će uslijediti kao posljedica javne intervencije (članak 51.). Također, gore navedeno je u skladu sa politikom državnih potpora RH (Odluka o donošenju Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2014. – 2016., NN: 130/2013), koja u bitnome određuje kako državna potreba treba predstavljati instrument uspješnog i učinkovitog raspolaganja javnim sredstvima, odnosno da mjera državne potpore koja nije usmjerena rješavanju tržišnih neuspjeha i nema poticajni učinak zapravo predstavlja nepotrebno trošenja javnih sredstava i čini štetu jedinstvenom unutarnjem tržištu pogoršavajući uvjete tržišne utakmice. Drugim riječima, takva državna potpora bi se u smislu pravila o dodjeli državnih potpora mogla smatrati „lošom“ državnom potporom, jer ne bi davala pravi poticaj privatnim investicijama već bi istiskivala privatne investicije te održavala na životu neučinkovite i neodržive poduzetnike. Prilikom definiranja mjera za poticanje privatnih investicija, Strategijom je potrebno utvrditi okvir temeljem kojeg će se privatni investitori uključiti u investicijske modele razvoja širokopojasnog pristupa i temeljem kojega će se u slučaju postojanja interesa privatnih investitora, prednost u izboru odgovarajućeg investicijskog modela za svaki pojedinačni projekt dati prije svega investicijskom modelu privatnog DBO-a ili modelu javno-privatnog partnerstva. Tek u slučaju ne postojanja interesa privatnih investitora, trebalo bi se razmotriti opravdanost odabira investicijskog modela javnog DBO-a. U nastavku se iznose konkretni komentari i prijedlozi poboljšanja Prijedloga Strategije sve u cilju poticanja privatnih investicija te daljnjeg razvoja NGN širokopojasnih mreža. KLJUČNI KOMENTARI I PRIJEDLOZI 1. Potreba bolje preraspodjele sredstva planiranih za provedbu mjera 9. (Provedba Okvirnog nacionalnog programa za razvoj širokopojasne pristupne infrastrukture (ONP)). i 10. (Provedba Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture (NP-BBI) Prijedloga Strategije u svrhu ispunjavanja ciljeva DAE U Prijedlogu Strategije je navedeno da je za provedbu mjere 9. planirano okvirno 259 mio EUR-a (od čega 123.154.909,00 EUR iz OPKK te 135.820.480,00 EUR iz EIB-a, dok se istovremeno je za realizaciju mjere 10. u Prijedlogu Strategije planira 86.215.131 EUR (EFRR - OPKK) te 15.214.435 EUR (nacionalna komponenta (EIB) – OPKK. HT je mišljenja kako nisu osigurana dostatna sredstva za postizanje ciljeva DAE te da način na koji su dostupna sredstva za realizaciju mjera 9. u 10. trenutno preraspodijeljena ugrožava mogućnost ostvarenja DAE u RH. Naime, s obzirom da je cilj Prijedloga Strategije postići u RH ciljeve DAE, to znači da je u RH do 2020. godine potrebno povećati NGA pokrivenost sa trenutnih 33% kućanstava koji imaju pristup brzom NGA širokopojasnom pristupu (> 30 Mbit/s) na 100 % kućanstva koji bi do 2020.g. trebali imati pristup brzom NGA širokopojasnom pristupu u RH, odnosno potrebno je izgraditi dodatnu NGA mrežu za još okvirno 67 % kućanstava (1 mio kućanstva ). S obzirom da trenutno u RH nisu osigurana dostatna sredstva za postizanje ciljeva DAE , kako bi se u RH doista povećao broj kućanstava u skladu s ciljeva DAE - potrebno je bolje preraspodijeliti planirana sredstva za provedbu mjera 9. i 10. Prijedloga Strategije i to na način da se mjera 10. Prijedloga Strategije (NPBBI-a), umjesto na planirani način, realizira na način da se nadogradi HT-ova postojeća agregacijska infrastruktura tamo gdje je to potrebno. Naime, HT već ima optičku agregacijsku infrastrukturu u ciljanim naseljima ili u njihovoj blizini i spreman je, te sposoban istu nadograditi te u manjem dijelu izgraditi kako bi se omogućilo pružanje usluga NGA širokopojasnog pristupa u navedenim naseljima uz pomoć javnih fondova. Pri tome bi za realizaciju mjere 10. Prijedloga Strategije korištenje HT-ove agregacijske mreže zahtijevalo 16 mio EUR-a javnih fondova, dok bi plan Vlade RH za izgradnjom nove paralelne agregacijske infrastrukture koštao okvirno 257 mio EUR-a javnog novca prema kalkulacijama HT-a. Iz navedenog proizlazi da Vlada RH planira potrošiti 16 puta više javnih fondova (257 naprema 16 mio EUR-a) kako bi se postigao isti rezultat. Prema procjenama HT-a, navedena preraspodjela bi ostvarila mogućnost da se oko 73 mio EUR-a iz mjere 10., prebaci u mjeru 9., a što bi (uz određeni udio sufinanciranja i udjela privatnog sektora) rezultiralo bržim ostvarivanjem ciljeva a DAE u RH. Konkretno, navedena preraspodjela sredstava planiranih za provedbu mjera 9. i 10. omogućila bi: • da umjesto 0 dodatnih kućanstava planiranih za spajanje na brzi (najmanje 30 Mbit/s) širokopojasni pristup po sadašnjem scenariju Vlade RH za mjeru 10., potencijalno čak 365 tisuća dodatnih kućanstava (24 %) bude spojeno na brzi širokopojasni pristup ili • da umjesto 2939 dodatnih kućanstava (0,6%) planirah za spajanje na ultra-brzi (najmanje 100 Mbit/s) širokopojasni pristup po sadašnjem scenariju Vlade RH za mjeru 10., potencijalno čak 122 tisuća dodatnih kućanstava (8 %) bude spojenih na ultra-brzi širokopojasni pristup. Iz navedenog jasno proizlazi da bi predložena preraspodjela sredstava planiranih za provedbu mjera 9. i 10. imala znatno veći učinak na ostvarenje ciljeva DAE u RH nego trenutni scenarij Vlade RH za realizaciju mjere 10. Također, HT predlaže mjeru 10. zamijeniti sa mjerom koju je predlagao HUP u okviru radnih skupina za izradu Prijedloga Strategije: R.BR. 31. PLANIRANA AKTIVNOST Ustrojiti tijelo unutar MPPI-a koje analizira interese sudjelovanja privatnih i javnih investitora u projektu širenja širokopojasne agregacijske infrastrukture sljedeće generacije, u okviru NP-BBI programa, korištenjem potencijala tzv. Junckerovog plana i svih ostalih programa, te odobrava investicijske modele i tehnologiju koji osiguravaju efikasno korištenje sredstava državnih potpora i najvišu razinu ravnopravne tržišne utakmice NADLEŽNO TIJELO MPPI ROK PROVEDBE Kontinuirano OČEKIVANI REZULTAT Odabrani investicijski model osigurava efikasno korištenje nacionalnih sredstava za provedbu projekta daljnjeg širenja širokopojasne agregacijske infrastrukture sljedeće generacije i najvišu razinu ravnopravne tržišne utakmice POKAZATELJ USPJEŠNOSTI Efikasno korištena postojeća agregacijska širokopojasna infrastuktura i sredstva prilikom nadogradnje širokopojasne agregacijske infrastrukture ( KPI TBD) IZVOR SREDSTAVA MPPI IZNOS PLANIRANIH SREDSTAVA tbd 2. Mjera 4. (Uspostava središnjeg repozitorija katastra vodova, s modulom GIS EKI i povezane opreme te jedinstvene informacijske točke za razmjenu podataka o planiranim radovima) U Prijedlogu Strategije je u kao krajnji rok provedbe mjere 4. previđen 31.12.2106.g. HT predlažemo da se definira kraći rok provedbe ove mjere kako rezultati iste mogli iskoristiti u okviru različitih projekata i drugih planiranih mjera i aktivnosti us vrhu ispunjenja DAE ciljeva. 3. Mjera 5. (Pojednostavnjenje procedura za ishođenje potrebnih dozvola za objekte elektroničke komunikacijske infrastrukture) U Prijedlogu Strategije je u kao krajnji rok provedbe mjere 5. previđen prosinac 2106.g. HT predlažemo da se definira kraći rok provedbe ove mjere - najkasnije u srpnju 2016. Naime, za pripremu projekata koji će biti sufinanciranja iz ESI fondova bit će potrebno, između ostalog, izraditi projekt širokopojasne mreže, za koji će biti potrebno ishoditi potrebne suglasnosti i dozvole. Kako se ne bi ugrozila priprema navedenih projekata, predlažemo da se Prijedlogom Strategije osigura realizacija navedene mjere prije inicijalno planiranog roka. 4. Mjera 8. (Izrada prijedloga Odluke Vlade RH o donošenju nacionalnih programa za razvoj pristupne i agregacijske NGN mreže (ONP i NP-BBI) S obzirom da realizacija ove mjere ovisi o dinamici postupka notifikacije pred Europskom komisijom, predlaže se predviđeni rok provedbe mjere (ožujak 2016.g.) izmijeni na način da se Prijedlogom Strategije ne definira konkretan rok, već da se definira da će se po završetku postupka notifikacije i dobivenog odobrenja državnih potpora od strane Europske komisije (state-aid clearance) izraditi prijedlog Odluke VRH o donošenju nacionalnih programa za razvoj pristupne i agregacijske NGN mreže (ONP i NP-BBI), te odrediti Nositelje programa – „bez odgađanja“. 5. Mjera 12. (Povećanje investicijskog potencijala privatnog sektora) - definira planirane aktivnosti izrade studije utjecaja propisane visine naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra (npr. M2M), naknade za pravo puta, naknada za prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti, visina upravnih pristojbi za lokacijske, građevinske i uporabne dozvole te analizu opravdanosti izuzimanja EKI iz popisa nekretnina na koje će se odnositi sustav budućeg oporezivanja nekretnina) iz kojih bi proizašle mjere propisa koje bi trebale smanjiti potrebna ulaganja privatnih investitora. Predlažemo da se u okviru ove mjere, pored izrade studije i analize, definirana i konkretan akcijski plan smanjenja propisanih visina naknada koji bi na konkretan način osigurao povećanje investicijskog potencijala privatnog sektora. Završno, skrećemo pažnju na pitanja osnovnog pristupa Internetu (pojas brzina od neke minimalne definirane brzine širokopojasnog pristupa do brzine od 30 Mbit/s), te brzine širokopojasnog pristupa uključenog u opseg univerzalne usluge, a koja nisu obuhvaćena Prijedlogom Stratege. Naime, s obzirom na nedostatna financijska sredstva, kako je detaljnije razrađeno pod komentarima uz mjere 9. i 10. , potrebno je definirati na koji način će se ostvariti i financirati ostvarivanje minimalnog i univerzalnog pristupa Internetu za korisnike koji danas nemaju mogućnost takvog pristupa ili imaju omogućen pristup vrlo malim brzinama i neće imati NGA pristup u periodu obuhvaćenom Prijedlogom Strategije. Radi se o komercijalno izrazito neisplativim područjima, gdje trošak osiguravanja širokopojasnog pristupa Internetu višestruko nadmašuju prosječne troškove po korisniku. Stoga, ostvarivanje minimalnog i univerzalnog pristupa internetu ne može biti teret isključivo industrije elektroničkih komunikacija, te je potrebno osigurati dodatna financijska sredstva nužna za njihovo ostvarenje (bilo putem financiranja iz sredstava ESI fondova bilo iz sredstava državnog proračuna). Pri tome je potrebno analizirati potrebu raspodjele obveze pružanja univerzalnih usluga između više operatora. | Djelomično prihvaćen | UVODNO - Primjedba se ne prihvaća. Sukladnost svih programa poticanja ulaganja u NGN širokopojasne mreže s pravilima državnih potpora bit će verificirana odobrenjima Europske komisije kroz postupke notifikacije, kako je propisano relevantnim europskim i hrvatskim pravnim okvirom državnih potpora. Interes privatnih operatora za ulaganjima provjerava se putem javne rasprave prije pokretanja projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture, kada se prikupljaju i verificiraju planovi operatora za ulaganjima u budućem razdoblju. Davatelj potpora ima pravo izbora investicijskog modela sukladno okolnostima i potrebama razvoja širokopojasne infrastrukture na svakom području provedbe projekta, pri čemu nema potrebe da takav izbor davatelja potpora ograničava bilo kakvim mjerama i/ili propisima. Investicijski model javnog DBO-a, sukladno pravilima i praksi EU-a, može biti usmjeren isključivo na izgradnju i održavanje pasivne infrastrukture, čime se sve privatne operatore potiče na ulaganja u aktivnu mrežnu opremu i maloprodajne usluge. KLJUČNI KOMENTARI I PRIJEDLOZI 1 - Primjedba se djelomično prihvaća. Raspodjela sredstava iz ESI dana je u okviru Partnerskog sporazuma i OPKK koji su doneseni na nacionalnoj razini i dogovoreni s EK Međutim, privatni sektor se potiče i ničim ne ograničava da u područjima od komercijalnog interesa koriste druge izvore financiranja i financijske instrumente, uključujući CEF i Europski fond za strateška ulaganja. U poglavlju 6 Strategije bit će dodana napomena o mogućnosti/potrebi osiguranja dodatnih iznosa nepovratnih sredstava za provedbu ciljeva Strategije. Vezano za samu preraspodjelu sredstava za realizaciju mjera 9 .i 10. u sklopu ovih komentara unutar javne rasprave nisu transparentno prikazane sve činjenice vezane za konkretan prijedlog, a koje imaju ključan utjecaj na nužnost inicijalno predložene raspodjele sredstava, posebice iz razloga osiguranja dugoročne održivosti NP-BBI programa, nedostatnosti kapaciteta postojeće agregacijske mreže i njegove tehnološke zastarjelosti uz nužnost uvažavanja mogućih utjecaja na zaštitu tržišnog natjecanja. U vezi s MJEROM 10. - Primjedba se ne prihvaća. Nije jasan razlog zašto predlagatelj smatra nužnim uvesti dodatnu administrativnu zapreku. Smatramo da je ustrojavanje posebnog tijela koje bi se bavilo predloženom analizom unutar središnjeg TDU nepotrebno jer će se stvoriti nepotrebna administrativna zapreka privatnim inicijativama na provedbenoj razini. MJERA 4. - Primjedba se ne prihvaća. Rok za provedbu mjere 4. usklađen je s aktivnostima DGU u njihovom projektu, tako da bi propisivanje kraćeg roka nije prihvatljivo s pozicije izvršitelja. MJERA 5. - Primjedba se prihvaća. MJERA 8. - Primjedba se prihvaća . MJERA 12. - Primjedba se ne prihvaća. Propisivanje akcijskog plana za smanjenje visina naknada prejudicirao bi nalaze studije i analize. ZAVRŠNO - Primjedba se ne prihvaća. Pitanje pružanja univerzalne usluge pristupa internetu (s minimalnom propusnošću), kao i troškovi financiranja te usluge, propisani su ZEK-om i relevantnim Pravilnicima. Strategija je općenito usmjerena na strateške ciljeve razvoja NGN širokopojasnog pristupa, te Strategijom nije moguće ulaziti u detaljna rješenja koja su već propisana ZEK-om i relevantnim Pravilnicima. |